Tehnoeko 96

goodi d na XVVIIII

broj br oojj 96 s udden st ni/ noove vemb m err mb 220021 21.. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

STRUČNO

aktualno

PREDSTAVLJAMO

KONAČNO PAD PRODAJE PLASTIČNIH PROIZVODA, AUSTRIJA O SMANJENJU OTPADNE PLASTIKE

TOP 100 KOMPANIJA IZ PODRUČJA GOSPODARENJA OTPADOM, ISTRAŽIVANJE O RAZVRSTAVANJU OTPADA, DEKARBONIZACIJA ENERGETSKOG SEKTORA

BUCHER, ECCARY, KOMPTECH, HILLTIP, LYNX CHARGE, BIGBELLY, IRIDE, MOLOK, STUMMER, RAVO

SADRŽAJ

6 16

Vijesti

Top 100 100 najvećih tvrtki iz sektora skupljanja, obrade i zbrinjavanja otpada i oporabe materijala

20

Nacionalni plan oporavka i otpornosti Učinkovito gospodarenje otpadom za jačanje kružnog gospodarstva

23

Reportaža Međunarodna konferencija o zaštiti okoliša „Aktualni legislativni okviri kružnog gospodarenja otpadom u RH“

Impressum

Događanja Ecomondo i Key Energy 2021

Istraživanje Koliko građani znaju o pravilnom razvrstavanju otpada

18

28 30

Recikliranje Konačno pad prodaje plastičnih proizvoda

32

Ambalažni otpad Austrijska promišljanja o smanjenju nereciklirane otpadne plastike

34

Bucher Nova električna čistilica za efikasniju i učinkovitiju brigu o okolišu

40

Ecarry Konstruiran za maksimalnu uštedu

42

Komptech Misli zeleno!

tEHNOEKO O | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb,

Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Novinar Tihomir Dokonal | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa.

Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

STUDENI/NOVEMBER 2021.

KOLUMNA

UPRIZORENJE CIVILIZACIJE U KANTI OTPADA

44

O-K-Teh Zelena vozila: U korak s novim izazovima

46

Hilltip Oprema za zimsku službu

48

Bigbelly Ključni zahtjevi pametnog solarnog kompaktora

50

Lynx Charge 100% električna cestovna čistilica

52

Iride Dvokomorna nadogradnja Iride za učinkovito prikupljanje otpada

54

Molok Split implementirao Molok!

56

Zelena tranzicija Dekarbonizacija energetskog sektora

Konačno se u Hrvatskoj shvatilo da odvojeno sakupljanje nije recikliranje.

Vrlo je dug put od odvojeno sakupljenog otpada do sekundarne sirovine i komposta. Mehanička obrada (prvendr. sc. Zlatko Milanović stveno sortiranje) odvojeno sakupljenog otpada je početni i najvažniji, ali nikako dovoljan korak. Pored toga treba znati da odlaganje odvojeno sakupljenog otpada treba izbjegavati jer uzrokuje nepotrebne troškove i onečišćuje okoliš. Proteklih dana u Hrvatskoj se redovno izvještavalo o klimatskoj konferenciji COP26 koja je održana u Glasgowu. Redovito se javlja o dugim pregovorima među zemljama s najvećim emisijama stakleničkih plinova. Mnogi zanemaruju da i neodgovorno gospodarenje otpadom nepotrebno povećava emisiju stakleničkih plinova. Tako se i u hrvatskoj javnosti gotovo nikad ne ističe da je zbog visokih stopa odlaganja nepotrebno povećana godišnja emisija za najmanje milijun tona ekvivalent CO2.

EU sustavno upozorava RH da premalo otpada oporabljuje, a previše komunalnog otpada odlaže. U posljednje vrijeme u Hrvatskoj se ubrzano povećava stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada i nešto sporije se povećava stopa recikliranja. U tijeku je nabava novih sortirnica i kompostana, kao i bioplinskih postrojenja. Nedavno je usvojen i Zakon o gospodarenju otpadom (ZOG), koji u Članku 87. (1) propisuje, da je potrebna usklađena mreža postrojenja: „Integrirana mreža postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva, te iz drugih izvora, ako je takvo sakupljanje određeno najboljim raspoloživim tehnikama, uspostavljena je radi doprinosa Republike Hrvatske samodostatnom zbrinjavanju i oporabi miješanog komunalnog otpada Europske unije kao cjeline.“.

Ostale stavke tog članka uvažavaju prostorne osobitosti, „te obradu miješanog komunalnog otpada postupkom oporabe ili zbrinjavanja u najbližem odgovarajućem postrojenju najprikladnijim postupkom i tehnologijom ...“.

Iskustva zemalja, koje primjerno gospodare otpadom, pokazuju da pojedinačno niti jedna mjera ne može riješiti problem otpada. Nužno je, ovisno o lokalnim uvjetima, osmisliti hijerarhijski usklađen cjeloviti sustav mjera i izbjeći odlaganje neoporabljenog otpada uz što veću stopu recikliranja.

Iskustva razvijenih zemalja pokazuju da je to moguće ostvariti samo uz izgradnju integralne mreže postrojenja za biološku i termičku energetsku oporabu. Upravo na taj način sve je više europskih gradova s nultom emisijom stakleničkih plinova.

EU naročito ističe potrebu poticanja vlastitih inovacija i umjetne inteligencije. U RH je u tijeku razvoj postupaka koji osiguravaju moguću veću oporabu miješanog komunalnog otpada i potpuno izbjegavanje odlaganja.

Međutim u RH termička energijska oporaba već 30 godina izaziva žestoke prijepore. S druge strane, Prof. Martin Faulstich s Tehničkog sveučilišta Dortmund je nedavno (EU recycling 9/21) naglasio: „Čak i ako se materijalni ciklusi mijenjaju, postrojenja za termičku obradu otpada ostaju kamen temeljac njemačkog cirkularnog gospodarstva“.

STUDENI/NOVEMBER 2021.

5

VIJESTI

Palfinger dizalica za pražnjenje kontejnera za staklo isporučena Komunalcu Križevci Komunalna nadogradnja sa specijalnom montažom Palfinger dizalice PC 3800 na stražnjem dijelu kamiona isporučena je komunalnoj tvrtki Komunalac Križevci. Dizalica je montirana na Farid komunalnu nadogradnju za sakupljanje i odvoz otpada.

Palfinger dizalica PC 3800 ima tri hidraulična produžetka maksimalnog dohvata 5 metara i opremljena je s XST hidrauličnim uređajem za pražnjenje kontejnera za staklo. Radi se o sistemu razvijenom u tvrtki PK d.o.o. koja proizvodi kamionske nadogradnje, prikolice i poluprikolice.

Recikliranje fosfora iz otpadnog mulja sinergijom termičkog i biološkog postupka U Njemačkoj se otpadni mulj u velikim urbanim sredinama najčešće termički energijski oporabljuje. Obveza je reciklirati fosfor iz pepela od spaljivanja otpadnog mulja iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Niz tvrtki istražuje optimalan postupak recikliranja fosfora. Tako je i tvrtka Fritzmeier Umwelttechnik GmbH & Co. KG s partnerima razvila novi mikrobiološki postupak s P-bac-tehnologijom koji jamči do 90 posto izvornih fosfata izdvojiti na način prijateljski za okoliš i to na ekonomski održivi način. Tako iz otpadnog mulja odvojene spojeve fosfora prihvaćaju biljke i mogu se odmah

koristiti kao gnoj. Također je važno naglasiti da se procesna voda koja se rabi u postupku Fritzmeier P-bac reciklira i ne opterećuje okoliš.

Uobičajeno se kod kemijskih postupaka otpadni mulj obrađuje sumpornom kiselinom, pri čemu se otapa fosfor. Kod mikrobiološkog Fritzmeier P-bac postupka je drugačije. Mikroorganizmi apsorbiraju CO 2 iz zraka i prijemom elementarnog sumpora proizvode sumpornu kiselinu, kojom se iz pepela odvaja fosfor i sadržani teški metali pretvaraju u vodom topive soli. To je mikrobiološki postupak ispiranja (engl. Bioleaching).

Biološki proizvedenu sumpornu kiselina te u nastavku otopljeni fosfor mikroorganizmi prihvaćaju i zatim se lužnatom otopinom odvaja kao gnoj. Za P-bac mikrobiološki postupak Fritzmeier je primio priznanje, kao postupak prijateljski za okoliš.

U Glasgowu postignut dogovor o smanjenju emisije metana i o korištenju šuma Na 26. konferenciji Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (COP26), koja se održala u Glasgowu, donesena je Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta te Sporazum o smanjenju emisije metana, plina koji je odgovoran za otprilike četvrtinu zagrijavanja planeta.

Glavnu riječ vodili su pregovarači kako bi se utvrdilo kako provesti (i financirati) dogovoreno. Metan je izuzetno agresivan staklenički plin koji nastaje poljoprivrednim i stočarskim aktivnostima, no najviše iz fosilnih izvora energije - nafte i plina. Ograničenje emisije metana najbrža je strategije za postizanje cilja iz Pariza – ograničavanja zagrijavanja planeta na najviše dva posto.

"Najveći potencijal za smanjenje je bez sumnje u energetskom sektoru i zato će Europska komisija sljedećeg mjeseca donijeti prijedlog o smanjenju emisije metana. Uvest ćemo pravila za mjerenje i prijavljivanje tih emisija, pravila za ispuštanje metana i pravila za otkrivanje curenja me-

tana te zatvaranje tih rupa. Naravno, i naša zajednička poljoprivredna politika obraća pozornost na smanjenje emisije metana", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Uskoro će u svemir biti lansiran satelit koji će pratiti emisije metana i redovito ih prijavljivati, a Međunarodna energetska agencija (IEA) nedavno je objavila izvješće u kojem navodi da naftna i plinska industrija uz pomoć dostupnih tehnologija mogu ograničiti emisiju metana za 70 posto, i to najvećim dijelom bez dodatnih troškova.

Prezentacije stroja za visokotlaèno èišæenje javnih površina toplom vodom R 2500 europskog proizvoðaèa C.M.A.R. RGUçDQH VX SRĀHWNRP VWXGHQRJD X 'XEURYQLNX =DGUX 6SOLWX 3RUHĀX /DELQX 5LMHFL =DJUHEX L 1DåLFDPD -HGLQVWYHQD SHUDĀLFD QD WUçLåWX RSUHPOMHQD MH SULNOMXĀNRP ]D YLVRNRWODĀQR SUDQMH WRSORP YRGRP L XVLVRP SUOMDYH YRGH visokotlaènim pištoljem za pranje i dodatnim ruènim visokotlaènim prikljuèkom za pranje teško dostupnih mjesta.

1-2_GRADATIN_TE_0621.indd 1

24.11.2021. 9:37:29

VIJESTI

Novo komunalno vozilo Iride za Velu Luku

Nastavljeni radovi na Aglomeraciji Novi Vinodolski – Crikvenica – Selce

Tvrtka Komunalne djelatnosti proširila je vozni park s još jednim komunalnim vozilom s nadogradnjom Iride, zapremine 8 m3, zahvaljujući sufinanciranju iz Europske unije kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014 – 2020.

Isporuku vozila je izvršila tvrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke.

Nakon privremenog prekida radova zbog ljetne turističke sezone nastavljeni su radovi na sustavu odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Novi Vinodolski-Crikvenica-Selce. Riječ je o sanaciji, rekonstrukciji i izgradnji sustava vodoopskrbe i odvodnje, a radovi se izvode na dvadeset i dvije lokacije u Novom Vinodolskom, u novljanskom naselju Grabrova, u Povilama, Dramlju, Crikvenici te u Selcu. Projekt je vrijedan gotovo pola milijarde kuna.

Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u Operativnom programu za Konkurentnost i kohezija 2014.2020., a provodi se u svrhu poboljšanja sustava odvodnje, vodoopskrbe i pročišćavanja otpadnih voda u cilju zaštite vodnih resursa Republike Hrvatske te zaštite okoliša.

Izgradnja sustava otpadnih voda poboljšat će zaštitu okoliša te unaprijediti kvalitetu života stanovnika navedenih mjesta i predjela u kojima je razvijen turizam. Projektom će se ostvariti preduvjeti za priključivanje većeg broja kućanstava na sustav vodoopskrbe i odvodnje.

“Dosad su radovi ostvareni na oko 35 posto projekta. Cilj nam je uskoro krenuti u završnicu radova i smanjiti prisutnost strojeva i ljudi na gradskim ulicama i cestama, te na taj način olakšati građanima kretanje i smanjiti štetne utjecaje na okoliš”, rekao je Veselko Mutavgjić, član uprave VIO-a Žrnovnica Crikvenica Vinodol.

Uz rekonstrukcije postojeće infrastrukture, izgradit će se novi kanali s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda – procesno postrojenje u kojem se otpadne vode pročišćavaju mehaničko-biološkim postupkom. Novi sustav zaštitit će, osigurati i kvalitetu pitke vode.

Pag bi mogao dobiti umjetne grebene od recikliranog materijala Vedran Dorušić idejni je začetnik projekta postavljanja umjetnog morskog grebena na Pagu, iza kojeg službeno stoji Centar za podvodna istraživanja Novalis. „Ideja je da se cijeli projekt izvede tako da bude pozitivan za lokalnu zajednicu kada je riječ o čišćenju i recikliranju, a da istovremeno poveća bioraznolikost i riblji fond u moru, koji nam je, na žalost, u lošem stanju, pojašnjava projekt Dorušić, vlasnik ronilačkog centra u Autokampu Šimuni na Pagu, koji od 2008. godine aktivno sudjeluje u istraživanju i zaštiti kulturne baštine hrvatskog podmorja. „Kada gradite grebene od betona, ipak zagađujete. Prilikom proizvodnje betona nastaje velika emisija ugljikova dioksida, a u podmorje ubacujete neki novi materijal. Prilikom gradnje općenito smijete reciklirati materijale i ugrađivati u beton do 55 posto recikliranog materijala. Naša ideja je da u umjetni greben ugradimo daleko više recikliranog materijala – jer nama zapravo više odgovara nekvalitetni beton, s malo cementa u vezivu – i da koristimo lokalni reciklirani građevinski materijal.

Na žalost, svjesni smo da na otoku ima puno

divljih deponija otpada. Taj građevinski otpad se može reciklirati. Nama je cilj da beton bude slabije kvalitete kako bi morski organizmi lakše prodirali u njega”, razlaže Dorušić.

“Treba napraviti betonske skulpture pune rupa kako bi se u njih mogle smjestiti ribe, a koje mogu na sebe primiti alge. Ako pogledate betonske blokove koji se postavljaju za sidrenje u marinama i lučicama, vidjet ćete da se proizvode iz vrlo kvalitetnog betona s puno cementa. Često se radi o hidrobetonu.

Potrebno je oko pet godina da se alge ulove na takav betonski blok.“ Dorušić napominje kako je također potrebno uskladiti ph betona s ph mora.

U Hrvatskoj su do sada postavljena dva betonska umjetna grebena u okviru projekta SmArtFish programa suradnje Interreg V-A Italy –Croatia 2014. – 2020. Prvi umjetni greben postavljen je pokraj otočića Ošljak, u Zadarskoj županiji, na dubini od oko 35 metara.

Početkom listopada umjetni greben postavljen je i u uvali Sveti Petar u blizini Valuna na otoku Cresu. Paška inicijativa malo je drugačija i nije vezana uz ovaj projekt.

POTPUNA RJEŠENJA ZA ZELENE POVRŠINE

Komunalna nadogradnja opremljena Palfinger hidrauličnom opremom za Vrilo iz Pirovca Palfinger dizalica PK 17.001 SLD3 i navlakač PH T 18 SLD5, montirani na Iveco Stralis X-Way AD280X46Y/PS, isporučeni su za komunalnu tvrtku Vrilo iz Pirovca.

Palfinger dizalica, maksimalnog dohvata 10,3 metra, opremljena je polipnom grabilicom zapremine 210 litara i radnom košarom nosivosti 200 kilograma. Za rad s navlakačem predviđeni su roll kontejner volumena 27 m³ za komunalni otpad i roll kontejner volumena 12 m³ za transport građevinskog otpada.

VIJESTI

Hrvatska će prestati koristiti ugljen do 2033. godine Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković na Konferenciji UN-a o klimatskim promjenama u Glasgowu najavio je da će Hrvatska do 2030. smanjiti emisiju ugljikova dioksida za 45 posto, dok je ciljana godina za prestanak korištenja ugljena 2033. No Plenković je dodao kako ćemo to nastojati postići i ranije. Jedina aktivna termoelektrana na ugljen u Hrvatskoj, Plomin 2, trebala bi biti zatvorena.

Odluka o prestanku korištenja ugljena 2033. godine donesena je u dogovoru s Ministarstvom gospodarstva, energetike i zaštite okoliša te uz konzultacije s Hrvatskom elektroprivredom, kako bi se ostavilo dovoljno tranzicijsko razdoblje da se nadomjesti odnosno transformira termoelektrana Plomin 2.

Hrvatski cilj je da do 2030. postigne stopu od 39 posto obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji, a jedan od načina kako bi se nadoknadila proizvodnja Termoelektrane Plomin mogao bi biti sudjelovanje u izgradnji drugog bloka Nuklearne elektrane Krško.

Ako procesi u Sloveniji budu išli u tom smjeru, logično je da Hrvatska, koja koristi energiju iz NE Krško već nekoliko desetljeća, u slučaju gradnje novog bloka nastavi to činiti i u budućnosti, rekao je Plenković.

Zbog svega što se događa s klimom treba podići svijest hrvatskih građana o klimatskim promjenama, dodao je predsjednik hrvatske Vlade. Najavio je da će do 2030. u našoj zemlji biti posađeno više od milijun dodatnih stabala godišnje te da će se u okviru borbe protiv požara uspostaviti Regionalni centar u Zadru.

Aglomeracija Semeljci donosi poboljšanje vodnokomunalne infrastrukture Đakovu U Semeljcima je predstavljen projekt poboljšanja vodnokomunalne infrastrukture aglomeracije Semeljci koji spada u velike i značajne infrastrukturne projekte koji su sufinancirani sredstvima Europske unije..

Ukupna vrijednost projekta sufinanciranog iz Kohezijskog fonda EU iznosi 219,5 milijuna kuna, prihvatljivi troškovi 175,6 milijuna, a dio sufinanciran od strane EU 121,7 milijuna kuna.

Zajedničko je to ulaganje Vlade RH, Đakovačkog vodovoda i Općine Semeljci, od čega Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatske vode sudjeluju svatko s 13,30%, općina Semeljci s 3,52% i Đakovački vodovod s 0,57%. Ovaj projekt do sada je najveći i najvrjedniji projekt na području općine Semeljci, a korisnik projekta je Đakovački vodovod d.o.o.

U okviru projekta izgradit će se i rekonstruirati cjevovod na sustavu vodoopskrbe i odvodnje na području Općina Semeljci i Viškovci te Grada Đakova (naselja Koritna, Kešinci, Semeljci te Mrzović i Vrbica). Planira se izgradnja novih crpnih stanica, kao i izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Riječ je o više od 50 kilometara kanalizacijskih kolektora zahvaljujući kojima će se više od 3.600 stanovnika priključiti na javni sustav odvodnje. Do sada na području Općine Semeljci uopće nije bilo odvodnje s pročišćavanjem otpadnih voda, a sada će imati riješenost javne odvodnje više od 90 posto.

Dva Coseca za Sinj Tvrtka O-K-TEH isporučila je dva komunalna vozila za tvrtku ČISTOĆA CETINSKE KRAJINE iz Sinja, u sklopu projekta „Nabava komunalnih vozila” apliciranog prema europskim fondovima.

Radi se specijalnim komunalnim vozilima za sakupljanje otpada s nadogradnjom talijanskog proizvođača COSECO tip K5. Nadogradnja je kapaciteta 16 m³ s vodonepropusnim tovarnim prostorom (spremnikom), sustavom sabijanja putem potisne ploče i omjerom sabijanja miješanog komunalnog otpada 1:5.

Nadogradnja je montirana na Renault podvozje nosivosti 18 tona.

K5 nadogradnja je pogodna za šire i uže gradske sredine, kao i međugradske relacije, a također može primiti otpad iz manjih tzv. „satelitskih“ vozila.

Kako smanjiti troškove odvoza MKO za 80%?

Zna MOLOK!“ S.T.P. d.o.o. /XÿNL RGYRMDN /XÿNR VWS#VWS KU ZZZ VWS KU

1-4_STP_TE_0120.indd 1

06.02.2020. 10:36:59

Gradu Cresu dodijeljeno 60.000 eura za projekt ekološki prihvatljivog prometa Grad Cres, kao nositelj projekta, jedan je od pet gradova u Hrvatskoj kojem je dodijeljena financijska podrška u iznosu od 60.000 eura za izradu investicijskog koncepta projekta CLINEMI Krk-Cres-Lošinj (CLImate – NEutral Mobility Islands Krk-CresLošinj).

U suradnji sa svim općinama otoka Krka, Gradom Krkom i Gradom Malim Lošinjem, projekt je uspješno prijavljen na 2. poziv međunarodnog udruženja Energetski gradovi koje je ujedno i koordinator tzv. inicijative European City Facility (EUCF).

To međunarodno udruženje za cilj ima pomoći jedinicama lokalne samouprave prilikom prelaska na učinkovitije i ekološki prihvatljive izvore energije koji ublažavaju nastale klimatske promjene i smanjuju razinu CO2 u zemljinoj atmosferi.

U sklopu projekta izradit će se strateška dokumentacija koja će omogućiti daljnje investicije u sektoru ekološki prihvatljivog prometa na području svih jedinica lokalne samouprave na otocima Krk, Cres i Lošinj. Identificirat će se najbolja dostupna tehnologija i koncepti, poput mreže mikro-energetskih sustava u privatnim objektima koji će biti u funkciji punjenja električnih vozila i skladištenja viškova iz obnovljivih izvora energije, rješenja za elektrifikaciju parkirališta, korištenja sustava javne rasvjete kao punionice bicikala i slično, a koja će omogućiti mobilizaciju daljih ulaganja od strane domaćih i EU fondova te privatnog sektora.

Višenamjenska komunalna nadogradnja s Palfinger dizalicom Komunalna nadogradnja s Palfinger dizalicom PK 21.501 SLD3, maksimalnog dohvata 10,4 m, i Palfinger navlakačem kontejnera PH T 18 SLD5 isporučena je komunalnoj tvrtki Bucavac iz Primoštena.

Nadogradnja je isporučena s dvije vrste abroll kontejnera, kontejner zapremine 26 m³ za komunalni otpad i platforma za transport brodova dužine 6.500 mm. Palfinger dizalica opremljena je polipnom grabilicom volumena 210 litara i radnom košarom nosivosti 200 kilograma. Komunalna nadogradnja montirana je na Iveco AD280X46Y/PS.

Isporuka cestovne čistilice Bucher CityCat 5006 za tvrtku Čistoća d.o.o. Rijeka

Isporuka cestovne čistilice Bucher CityCat 5006 za Stambeno komunalno gospodarstvo d.o.o. iz Ogulina EOL-EKOS d.o.o. Mučići 50 A, 51000 Rijeka, Email: info@eol-ekos.hr Tel : +38598674461 / +385953672204 / +385953766614, www.eol-ekos.hr

1-2_EOL-EKOSS_TE_0621.indd 1

22.11.2021. 12:21:20

VIJESTI

Novo komunalno vozilo za Čistoću Zadar Komunalno društvo Čistoća iz Zadra u svom voznom parku broji još jedno novo komunalno vozilo. Isporuku je u listopadu izvršila tvrtka Tridion iz Zagreba. Vozilo se sastoji od podvozja Iveco ML180E32 i nadogradnje ATRIK SN83T podizača kontejnera.

Svako peto novo prodano vozilo u EU je električno ili hibrid Po broju prodanih vozila hibridna i električna vozila nadmašila su vozila pogonjena dizelom i prvi puta su postala druga najpopularnija opcija s obzirom na pogonski sklop.

U Europi raste prodaja električnih vozila i drugih vozila s pogonom koji je alternativa fosilnim gorivima. Najnoviji objavljeni podaci pokazuju da je u trećem tromjesečju svako peto vozilo prodano u Europskoj uniji bilo na električni pogon ili hibrid.

Europsko udruženje proizvođača automobila (ACEA) objavilo je da su hibridna i električna osobna vozila u trećem tromjesečju (srpanj – rujan 2021.) činila 20 posto ukupnog broja prodanih osobnih vozila u Uniji. Po broju prodanih vozila hibridno električna vozila nadmašila su vozila pogonjena dizelom i prvi puta su postala druga najpopularnija opcija s obzirom na pogonski sklop.

ACEA, koja predstavlja najveće europske proizvođače automobila, kamiona i autobusa, navodi da je prodaja električnih vozila s baterijama porasla za gotovo 57 posto, na više od 212.000 jedinica, dok je prodaja plug-in hibridnih modela porasla za gotovo 43 posto, na više od 197.000 jedinica. U istom raz-

doblju broj prodanih automobila na konvencionalni benzinski i dizelski pogon nastavlja padati. Prodaja benzinskih automobila smanjena je za 35 posto, dok je kod dizelskih automobila broj novih registracija prepolovljen.

Europa je također postala lider kada su u pitanju električna vozila. Izvješće Pew Researcha objavljeno u lipnju pokazalo je da u 2020. prodaja električnih vozila čini 10 posto na ukupnom europskom automobilskom tržištu, naprema 5,7 posto udjela električnih vozila na ukupnom kineskom tržištu, te skromnih 1,8 posto u Sjedinjenim Državama.

Porast prodaje posljedica je toga što su mnoge europske zemlje postavile rokove za postupno ukidanje automobila na fosilna goriva. Europska komisija predložila je zabranu vozila na fosilna goriva od 2035. Europska unija postavila je također ciljeve za smanjenje emisije ugljika i uvela je subvencije za proizvođače automobila i potrošače za električna vozila.

Tel: +385 99 326 27 80 | office@svet-strojev.hr | www.svet-strojev.hr

PK - PALFINGER KRAN nudi bogati proizvodni program za komunalne djelatnosti

Održana prva sjednica Odbora za kružno gospodarstvo U okviru projekta „Tehnička pomoć Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja za održivo gospodarenje otpadom – prijelaz na kružno gospodarstvo“ koji se od 2020.-2022. provodi u suradnji sa Svjetskom bankom imenovan je Odbor za kružno gospodarstvo koji je 18. listopada u Zagrebu održao prvu sjednicu.

Cilj Odbora je ubrzati prelazak Hrvatske na kružno gospodarstvo i ostvarivanje ciljeva EU-a koji se odnose na smanjenje stvaranja otpada, a ujedno i smanjenje pritiska na okoliš, te preobrazbu otpada u visokokvalitetne sekundarne sirovine, ugrađene u nove proizvode. Odbor je stručno, koordinacijsko tijelo s 19 članova predstavnika iz raznih organizacija i strukovnih udruženja iz svih ključnih sektora - javnog, proizvodnog, znanstveno-istraživačkog i civilnog, koji će svojim znanjem, iskustvom i nadležnostima osiguravati horizontalnu i vertikalnu suradnju svih sektora.

“Kružno gospodarstvo ne počinje s otpadom, već uzima u obzir cjelokupni životni ciklus proizvoda - od redizajna proizvoda pogodnih za recikliranje, do poduzeća i potrošača koji će usvojiti kružne poslovne modele i osobna ponašanja”, kazala je dr. sc. Sanja Radović, načelnica Sektora za održivo gospodarenje otpadom u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

“Sve što činimo stvara neku vrstu otpada. To je način na koji mi ljudi živimo. No, moramo naučiti kako prenamijeniti taj otpad i ponovno ga koristiti. Analiza napravljena u suradnji Ministarstva i Svjetske banke pokazala je da je stopa kružnosti hrvatskoga gospodarstva tek 2.7%, dok preko 97% svega što koristimo odlazi u otpad“, naglasio je Jehan Arulpragasam, direktor Ureda Svjetske banke za Hrvatsku.

Ministarstvo i Svjetska banka trenutno rade i na izradi petogodišnjeg akcijskog plana za kružno gospodarstvo za građevinski sektor, s obzirom na dva razorna potresa koja su pogodila Hrvatsku prošle godine te trenutne i nadolazeće aktivnosti obnove koje će intenzivirati potrebu za zbrinjavanjem velikih količina građevinskog otpada.

Iako stopa recikliranja građevinskog otpada pokazuje dobre rezultate (u 2019. stopa oporabe bila je 67%, dok je cilj EU-a za 2020. bio 70%), značajne količine ovog otpada i dalje završavaju na odlagalištima, a određene količine završe i nepropisno odbačene u okoliš.

U nastavku projekta planirana je i izrada nacionalne digitalne platforme za kružno gospodarstvo, koja bi sadržavala i korisnički portal za praćenje napretka u postizanju ciljeva kružnoga gospodarstva iz europskog i nacionalnog zakonodavstva. Platforma bi također služila kao alat za zajednički rad i suradnju i mjesto za razmjenu znanja o kružnom gospodarstvu za građane, poduzeća i lokalnu upravu.

Obratite nam se s povjerenjem!

Palfinger radne košare Palfinger dizalice Palfinger navlakači Palfinger podizači Prikolice i poluprikolice Kiperi Tovarni sanduci

Više informacija o nadogradnjama:

www.pk.hr info@pk.hr T.: +385 51 503 150

Find us: Facebook

Instagram

YouTube

LinkedIn

VIJESTI

Istraživanje: Više od 60% tvrtki ne percipira zelenu tranziciju kao priliku Analiza spremnosti hrvatskih poduzeća na zelenu tranziciju za klimatsku neutralnost, koju su proveli Hrvatska gospodarska komora i konzultantska tvrtka Apsolon, pokazala je da više od 60% tvrtki ne percipira zelenu tranziciju kao priliku. Kao najznačajnije prepreke u provedbi zelene tranzicije tvrtke su identificirale financiranje projekata, zakonodavni okvir i administraciju, a veliku važnost pridaju financijskoj komponenti i najviše prilika za to očekuju od Višegodišnjeg financijskog okvira EU 2021. – 2027. i HBOR-a.

Istraživanje je provedeno na 192 tvrtke, u razdoblju od 1. srpnja do 30. rujna ove godine, a rezultati su predstavljeni na konferenciji Poslovanje u doba zelene tranzicije.

Iako zelena tranzicija nije dominantno percipirana kao prilika, više od 60% tvrtki ima projektnu ideju ili spremne projekte te žele ulagati u povećanje energetske učinkovitosti kroz ulaganje u infrastrukturu, povećanje udjela korištenja obnovljivih izvora energije te inovacije i nove tehnologije.

Tvrtke smatraju i da će zelena tranzicija najviše utjecaja imati na poslovni model, infrastrukturu i prihod. Strategiju zelene tranzicije ima 15,7% tvrtki, dok 60% planira izraditi strategiju. Nefinancijski izvještaj izrađuje 20% tvrtki ispitanika, dok ih 28% to planira. U pogledu planova, njih 27,1% već je započeo s intenzivnim pripremama, 24,7% planira započeti aktivnosti u sljedećih 12 do 36 mjeseci, a 15,7% planira započeti aktivnosti sljedećih 6 do 12 mjeseci.

Podrška im je potrebna u pogledu informiranja i edukacije, to je potvrdilo 31,5% ispitanika, dok ih 28,3% posto treba podršku u pripremi, provedbi i financiranju projekata.

Sektor poljoprivrede procjenjuje svoj poslovni model kao najspremniji za zelenu tranziciju.

"Krajnji je trenutak da tvrtke počnu strateški razmišljati o svojoj zelenoj transformaciji, ne samo u kontekstu energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, već i industrije 4.0 te novih poslovnih modela utemeljenih na inovativnim zelenim tehnologijama. Iako će se plodovi ovakve investicije vidjeti tek kroz nekoliko godina, one tvrtke koje to ne učine sada kroz nekoliko će godina snositi negativne posljedice", naglasila je Nataša Ćurić Martinčević, predsjednica Uprave Apsolona.

Isporučen Stummer u Virje Tvrtki Drava-Kom iz Virja isporučeno je novo vozilo za prikupljanje otpada koje se sastoji od podvozja MAN, tip TGM 18.290 (međuosovinski razmak 3.875 mm), a krasi ga nadogradnja vrhunskih performansi marke STUMMER, tip MEDIUM XLS. Nadogradnja je kapaciteta 16 m³ s ECO CONTROL rješenjem koje dovodi do uštede goriva i smanjenja buke i CO 2 . Isporuku vozila je izvršila tvrtka O-K-TEH iz Zagreba.

ISTRAŽIVANJE

Razvrstavanje otpada

Koliko građani znaju o pravilnom razvrstavanju otpada Visoka je spremnost građana za usvajanje i provedbu dobrih navika vezanih uz razvrstavanje i odlaganje otpada. Međutim, potrebna su značajna ulaganja u infrastrukturu, bolja edukacija te motiviranje građana da promijene svoja ponašanja i podignu svijest o vlastitoj ulozi, pokazalo je istraživanje agencije Improve Republici Hrvatskoj u 2020. godini ukupno je nastalo 1.692.966 tona komunalnog otpada, što predstavlja smanjenje od 6,5 posto u odnosu na ukupnu količinu iz 2019. godine. Pritom je godišnja količina komunalnog otpada iznosila 418 kg, navodi se u Izvješću o komunalnom otpadu za 2020. koje je pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Agencija Improve istražila je koliko su građani upoznati s pravilima razdvajanja otpada i koje su glavne barijere za njegovo razdvajanje i pravilno razvrstavanje.

Osim što su pitali ispitanike o njihovoj subjektivnoj procjeni koliko znaju o pravilnom razvrstavanju otpada, proveo se i (objektivni) test sa zadacima u kojima se provjeravalo konkretno znanje ispitanika o razvrstavanju otpada.

Istraživanje je pokazalo da je veći dio ispitanika, njih 62 posto, zadovoljno vlastitom informiranošću o načinima

Poznavanje boja kontejnera i pravilno razvrstavanje otpada

odlaganja i razdvajanja otpada. Oni koji ne razdvajaju otpad ujedno se procjenjuju i slabije informiranima.

Rezultati stvarnog testa znanja u kojem se tražilo od ispitanika da pravilno sortiraju ponuđeni otpad (novine, ljuska jajeta, talog kave, aluminijska folija, vlažne maramice, sadržaj vrećice od usisavača, termički obrađena hrana) pokazuju da velika većina ispitanika pojedine vrste otpada pravilno razvrstava (novine, časopisi – 98%; limenke i konzerve 93%; ljuske jaja 92%; sadržaj vrećice iz usisavača 88%; talog kave 83%; aluminijska folija 83%). Nešto je manje znanja ispitanika kod termički obrađene hrane (kuhano meso i riba 34%) i vlažnih maramica (66%).

Točnost identificiranja boje spremnika za odlaganje pojedine vrste otpada relativno je niska i kreće se od 55 do 81 posto, što pokazuje da je važno na spremnicima jasno napisati za koju vrstu otpada su namijenjeni.

Koje vrste otpada se najčešće razvrstavaju

Plastika 96%

Papir 94%

Staklo 77%

Biootpad 68%

Miješani otpad

Papir 81%

16

Biorazgradivi Plastika otpad 75% 76%

STUDENI/NOVEMBER 2021.

Staklo 55%

Metal 56%

Opasni otpad Tekstil 46% npr. baterije/lijekovi 50%

Istraživanje je pokazalo da je vrsta otpada koju najčešće razvrstavamo plastika i papir. U manjim, ruralnim područjima biootpad se češće razvrstava nego u urbanim područjima. Žene češće od muškaraca razvrstavaju sve vrste otpada, osim metala gdje su podjednako angažirane kao i muškarci. Ako uzmemo u obzir dob, stariji građani češće razvrstavaju otpad nego mlađi, a najveća razlika je u razvrstavanju stakla, metala, opasnog otpada (baterije, lijekovi) i tekstila.

Manjak kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada Za učinkovito razvrstavanje otpada potrebno je imati i razvijenu infrastrukturu. Iako se radi na njenom poboljšanju, to je glavni razlog zbog kojeg ljudi nisu više uključeni u pravilno odlaganje otpada. Čak 57 posto ispitanika navodi da nema kontejnere za odvojeno prikupljanje otpada u blizini njihovog kućanstva. Taj problem više naglašavaju ispitanici iz Like, Korduna i Banovine te Dalmacije. Nezadovoljstvo organiziranim skupljanjem otpada veće je kod ispitanika koji žive u velikim gradovima.

Istraživanje je pokazalo i nepovjerenje građana u način gospodarenja otpadom, što je još jedna prilično velika barijera za češće i pravilno razdvajanje otpada. Čak 38% ispitanika smatra da otpad nakon razvrstavanja završi na istom mjestu, stoga nema ni smisla razvrstavati ga. Ovaj stav izra-

ženiji je kod ispitanika koji žive u velikim gradovima, dok je kod onih iz manjih naselja glavna barijera nedostatak kontejnera.

Ipak, obećava da 77% ispitanika izjavljuje kako želi promijeniti svoje životne navike i pravilnije odlagati otpad.

Hoće li to učiniti ostaje pitanje, ali barem imaju prema tome pozitivan stav.

Manji računi za odgovorne građane bolja su motivacija od kazni Građane je moguće i dodatno motivirati na pravilno odlaganje otpada, što pokazuje čak 85 posto ispitanika koji se slažu da bi račune za odvoz smeća trebalo umanjiti onima koji ga i manje proizvode, tj. onima koji ga pravilno odlažu. Uvođenje financijskih kazni za one koji se ne pridržavaju razvrstavanja otpada manje je preferirani motivator promjene ponašanja.

Napomenimo da je kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti planirano ulaganje u sustav gospodarenja otpadom u iznosu od 1,25 milijardi kuna, što bi trebalo doprinijeti smanjenju otpada te njegovom ponovnom korištenju i recikliranju.

Agencija Improve Research & Analytics provela je online istraživanje tijekom rujna 2021. godine na 1.000 ispitanika starijih od 16 godina. Uzorak je reprezentativan za online populaciju po dobi, spolu, regijama i obrazovanju.

TOP 100

1.

2 2.

3.

4.

5.

6.

6.

7.

8.

9 9.

10..

10 11..

11 12..

12 133.

14.

155.

1 .

16 1.

17 18.

18 8.

19..

19 2 .

20 21 21 21.

2222.

2 .

23 24..

24 25..

25 266.

27.

27.

27 28..

28 2 .

29 300.

31.

32..

32 33.

33 34.

34 355.

36.

36 37.

37 388.

38.

399.

39.

400.

40.

411.

42.

42 43..

43 44.

44 45.

45 46.

46 47.

47 7 48..

48 49.

49 50.

50

18

Rang lista tvrtki po ukupnom prihodu u 2020.

NAZIV NAZ

UKUPNI PRRIHODD NETO DOBI NETO DOBIT/ T/ 2020.(KN) GUB UBITA TA AK 2020 2020.

20 0.(kn kn))

ZA REB ZAGR EBAČ AČKI KI HOL OLDI DING NG d.o .o.o .o., Zag a re rebb CE-Z CE -ZAA-R R d. d.o. o.o. o.,, Za Zagr greb eb METI ME TISS d. d.d. d.,, Ku Kuku kuljljannov oo DRAV DR AVAA IN INTE TERN RNAT ATIO IONA NALL d. d.o. o.o. o , Os Osijijijek e ek DS SMI DS MITH TH UNI N JA J PA PAPIIR CR CROA O TIA d.

OA d.o. o.o. o , Za Zagr greb eb KD ČIS ISTO TOĆA ĆA d.o .o.o .o.,., Rijek e a ek EKOEK O-FL FLOR OR PLU LUSS d. d.o. o.o. o.,, Mo Mokr kric ice UNIV UN IVER ERZA ZALL d. d.o. o.o. o , Va Vara ražd aždin dn REOM RE OMAA GR GRUP UPAA d. d.o. o.o. o.,, Za Zagr greb eb ČIST ČI STOĆ OĆAA d. d o. o.o. o.,, Sp Split MELT ME LTAL AL SL d. d.o. o.o. o., Ve Veliliko ko Trggov oviš išće će SPEC SP ECTR TRAA - ME MEDI DIAA d. d o. o.o. o , Za Zagr grreb U IK UN KOM OM d.oo.oo., Osi sije jekk FLOR FL OR RA VT V C d. d o. o.o. o., Vi Viro roovi viti tica ca ČIST ČI STOĆ OĆAA d.

OĆ d.o. o o. o. o., Za o., Z da d r EK EKOP KOP OPLU LUSS d.

LU d.o. o.o. o.,, Maarč rčel eljiji el KOMU KO MUNA MU N LA NA LACC d. d oo..o. o.,, Sa S mo m boor PULA PU LA HER RCU C LA LANE NEAA d.

NE d o. o o. o , Pu Pula la KAŠT KA ŠTIJ ŠT IJUN U d.oo.o UN .o.,.,, Pulla GKPP KO GK KOMU MU UNA NALA LAAC d. d.o. o o. o. o , Ko Kopr prriv ivni nica ni ca UN U NIJ IJAA NO NOVA VA d.o .o.o .oo., Ses esve veetee IND - EK IN EKOO d. d.o. o.o. o. o , Ri o.

R je j ka HAMB HA MBUR URGE GER GE R RECY REECYYCL CLIN ING G CR CROA OAATIA TIA d.

TI d o. o o., o.., Sv Svet eetta He Hele l naa le ZAPR ZA PREŠ EŠIĆ ŠIĆ d.o .o.o o.o., .oo., Kup upljljljen enov en ovoo ov USSLU UGA POR OREČ EČ d..oo.oo., Por o ečč K MISKE MIIS TE T RM MOCLE LEEAN A d.o .o.o .o., .o o , Zag agre reb K MUN KO MU UNALA LACC d.o. o.o. o. o., Vu o.

Vuko k va ko varr L TU LO US 91 d.oo.o .o., Jal alko kove vecc 3 K. K.FF. d.o .o.o o.o . .,, Zag agre rebb BR BRK RKO KOVI VIĆĆ d. d.o. o.o. o.,, Sv Svet eta Ne et Nedj djel jelja ljaa KOMU KO MU UNA NALN LNII SEERVVISS d.oo.oo., Rov ovin innj GKP ČA Č KO KOM M d.o. d.o.oo.,, Mi M ho h vl vljan ČIST ČI S OĆ ST OĆAA d..o.o. o., Va o., V ra r žd ždin in ZELE ZE LEENI NI GRAD RAAD ŠIBE ŠIBENI NIK d..o. o o., Ši Š be b nikk IN NTTEER RSSE SER EROH d.o.o., o ., Zag a reb Č ST ČI STOĆ OĆAA d.o.o. o., Du D ro r vnnik i K MUNALA KO LAAC d. d o.o., JJuurd r an anii DEPO DE P S d.o.o. o., Si Sisaak LAUR LA URA d.o UR d.o.o., Haarm d. mic icaa PONI PO NIKV KVVE EK EKO KO OT OTOK TOK K KRK d.oo.o., o Krk SEKU SE KUND ND DAR USSLLUG GE d.o d.o. o.o., Perm o.o man anii UNIM UN IMER ER d.oo.o .o.,., Čakkov ovec KOMU KO MUNA NALN LNEE US USLU LUGE GE CRESS LO LOŠI ŠINJ NJ d.o .o.o .o.,. Cre ress ČIST ČI STOĆ OĆAA d.o. o.o. o.,, Ka Karl rlov ovac ac BIOE BI OEN N d. d.o. o.o. o.,, Gr Greuro rove vecc KONT KO NTRA RANS NS d.oo.oo., Bab a inec DARK DA RKOM OM d.o.o o.o.,., Dar aruv uvvar 6. MAJ d.o.o o.o.,., Uma magg 1.1 MAJ LAB ABIN IN d.o .o.o .o.,., Vin inež ež EKOO - MU EK MURV RVIC ICAA d. d o..o. o., Cr C ikkvenica ca

1.1.93 936.

93 6 43 6.

432.40 4000 1.1 11 1 9.

9.43 4330.

0 60 6 0 2 8.

26 8 60 607.

7.30 7.

3000 30 2440.

0 39 393.

3 5000 1 9.01 18 9.01 9.

0 5.

5.8 .88000 1 2.

13 2.74 7449.

9.60 6000 60 1114.

4.88997.80 7.80 7.

8000 9 .9922 90 22.2 .200 .2 00 9 .5 90 .587 87.6 87 .600 .6 6000 87.0 87 .0028 .028 28.3 . 00 .3 84.7 84 .7721 21.1.1100 0 8 .300 81 .3300.0 00.0 00 .0000 755.935 .993355.3 .300 300 0 74.3 74 .3328 28.44000 73.8 73 .8856 56.1.1.100 00 655.6621 2 .6 .600 00 64.3 64 .33188.7700 56.158 56 .1158 58.0 .0000 0 544.9915 15.5 .5500 .500 5533.7 .736 3 .0 36 .000 00 53.4 53 .407 .4 07.3 07 .3300 0 53.2 53 .2219 .219 19.5 .5500 5 .0 51 .063 63.2 63 .200 .2 000 50.7 50 .7726 2 .6 .600 00 499.3 .308 08.3 08 .3300 .300 46.5 46 .5581 81.7 .700 .7 700 44.8 44 .8872 .872 72.1.1100 0 4422.6 .651 51.1.1.100 51 1000 41.9 41 .936 .9 36.6 36 .600 .6 000 38.8 38 .807 .8 07.4 07 .4400 38.6 38 .6667 67.7 .7700 36.9984 84.8 .800 .8 800 36.8 36 .8846 46.7 .77000 366.737 .7737 37.1.1.100 1000 3 .66100.3 36 .300 300 36.0 36 .0015 15.7 .77000 .700 355.9 .928 28.8 8.8800 33.4 33.4 33 .488 488 88.8 8.800 .8800 33.4 33 .403 .4 03.9 03 .900 .9 900 33.3378 33 78.2 .2200 0 32.792 92.4 .400 00 32.154.2 1 200 31.269.900 311.1.169 169 6 .000 30.835.200 000 30.601.100 30.205.000 29.443.500 29.057.700 29.051.800

STUDENI/NOVEMBER 2021.

-22300.3366 66.3 6.3300 0 133.

13 3.22558.

3.25 3.

8.20 2000 20.3 20 .3355 .355 5 .66000 5 2881.1 000 5.

000 00 266.2242 4 .44000 10000..10 .10 100 100 4.64 4. .6442.

2 4000 1.1.52 .52 527.

7.600 6000 24.6 24 . 377.00 .0000 00 1.1.11 116.

6.20 2000 2 09 2.

099.400 1 .7 12 .719 1 .1.100 19 00 303.

30 3.60 3.

6000 75.5 75 .500 000 1.1.34 346.

6.40 4000 - .00411.33000 -2 -33.4441 41.6 .6600 .600 0 -11.9941 41.9 .900 .9 900 9443.

3.10 1000 10 472.

47 2.50 2.

5000 11.0 11 .00122.5500 .012 00 2.71 2.

716.

71 6.30 6.

3 0 30 4.43 431.

31.1 50 5 0 261.11..10 26 100 00 79.7 79 .7700 .700 -11.167 .1167 67.0 .00000 2755.

27 5.60 6000 465.

46 5.60 5.

6000 1 .8 16 .846 46.7 46 .77000 5.63 5.

636.

63 6.80 6.

8000 80 -4.1.104 104 04.1.1.100 0 00 376.

37 6 40 6.

4000 -22.0084 -2.0 84.7 .77000 .700 80.2 80 .200 .2 0 00 2 .55000 23 -22.3 -2.3 .340 400.8 40.8 .800 00 179.

17 9.50 9.

5000 50 1 .120 11 .1120 20.5 .55000 77221.1.40 4000 -317 -3 1 .55000 17 5 62 5.

6 5.

5.00 000 00 000 5.144.

4 6000 -1.303.100 1.051.900 28.094.700 5544.50 55 500 254.

25 4.50 5000 -1.3328 -1 2 .8 . 00 4.20 4.

2000 -2.2 -2 .242 42.900 9

B J BRO ZAPOSL ZAPOSL SL..

SL

55.13 5. .13 1333 3311 33 1722 17 4334 1722 17 4066 40 2577 25 110 11 41 41 3222 200 29 22 3122 31 1558 158 391 39 91 59 2466 24 1999 433 2066 20 1500 15 58 388 1544 15 1888 18 622 1 5 18 1377 13 3 34 49 11447 1339 12 12 1660 133 2 0 20 1553 36 36 24 1338 138 4 45 477 1699 16 1114 10 266 90 90 8 88 988 18 12

100 na

tvrtki iz sekto obrade i zbrinj i oporabe mate Lista tvrtki pripremljena je po kriteriju registrirane djelatnosti (NKD E38) i ukupnog prihoda u 2020. godini

[Powered by] [obrada] Redakcija Tehnoeko

NAZZIV I

jvećih

ra skupljanja, javanja otpada rijala

edakcija magazina Tehnoeko u suradnji s tvrtkom specijaliziranom za poslovne informacije i analize Dun & Bradstreet d.o.o. donosi pregled 100 najvećih tvrtki u Hrvatskoj u sektoru skupljanja, obrade i zbrinjavanja otpada i oporabe materijala. Rangirane su po ostvarenom ukupnom prihodu temeljem predanih financijskih izješća za 2020. godinu, a prema definiranoj djelatnosti po NKD-u.

5.

51 52.

52 2.

5533.

54 54 54.

55..

55 566.

577.

58..

58 59..

59 60.

60 61..

61 62..

62 63..

63 64..

64 655.

65.

66..

66 67..

67 688.

68.

69..

69 7 .

70 7.

71 72..

72 73..

73 74..

74 75..

75 76..

76 77..

77 78..

78 79.

79.

79 8 .

80 81..

81 822.

83..

83 84..

84 85..

85 8 .

86 877.

88.

88.

88 899.

90.

90 91..

91 922.

93..

93 94..

94 95..

95 96..

96 97..

97 988.

9.

99

VG ČISTOĆA VG IISS A d.o.o .oo.o.,, Vel elik ikka Go Gorrica KOOMUN MUNA MU NALAAC d. d.o. o.o. o. o , Sllav o. avon o skki Brod on Brrod od MARI MA RIS EK KOL OLOG GIJ IJA JA I PO POLJ LJJOP LJO OPRIVR RIVR RI VRED EED DA d. d.o. o.o. o., Šibe Šiibeeni nk ZELI ZE L NS LI NSKE SK KEE KOM MUNAL UNALIJ UN ALLIJ IJE JE d. d o. o o. o.,, SSvvet eti Ivvan eti an Zel elinna BIOO BI OOTP TPAD TP AD D d.oo.oo.,, Zaggre rebb REMO RE MON ND DISS MED DISSON d.o .o.o .oo.,, Drraaga g ni nić ić KOMU KO MUNA NAALA LAC d. d o. o o. o , Bj Bjel Bjel e ov ovar arr KOMU KO MU M UNA NALA ALA LACC PO P ŽE ŽEGA G d.oo.oo.,, Požeg ožžeg e a F O R E S T - OObbrt r , vl vl.. Gora Goora ran N Naavo v j,j, Jasstr treb ebar eb a skko ar RESP RE SPEK SP EKTT d.

EK d.oo. o.o. o.o. o , Metk Metk Me tkov ović EK KOO-OB OBRA OB R DA d.o.o RA .oo.oo., Staro tarroo Čič ta ičee UNIV UN IVVER ERZA ZAAL d.o. d.o. d. o o. o , Đa Đakovo koovo ZELE ZE LENO LE NO I MOD O ROO d.o .o.o .o.,.,., Kaš .o ašte teel Št Štaf affililić ićć J LL JO LLYY EKO EK KO d. d.o. d.o. o.o. o , Ši o. Š beeni nikk KOMU KO MUNA MU MUNA NALA ALAAC PE PETR TR RIN NJA d.oo.o .o.,., Petri etr nja G RA GO R N I ZOORA R N d. d.o. d.o. o o. o , So Soliliin FRIŠ FR IŠŠ d.oo.oo., Kri r že ževc vcii vc A DO AR DOR R AV AVIS IS d.oo.o .o., o.,, Zag agre reeb reb M ĐI ME Đ MU URJ R EE-ME META ME TALI TA L d.oo.o LI .o.,., Malla Su Subo botica bo tiica c SIRO SI ROVI RO VINA VI N d.oo.o NA .o.,., Bje j lo lova varr va R TTOO TRA RO RANSS d.o.o .oo.oo.,, Zaaggre r b KTD KT D IVAN IVVAN ANJJ d. d.o. o o. o. o.,, No Novi vi Vin inod odol od olsk ol skii sk K MU KO MUNA NALI NA LIJE LI JE d.o .o.o .o., .o o.,, Čaz a ma GORA GO RA - MET ETAL AL d.oo.o AL .o.,., Zaggre r b GKPP PR GK PREE KOOM d.

Ed o. o o. o , Prrel e og KRAK KR AK KOM O d.o . .o .o.,., Kra rapi pina pi na USSLU UGAA d.o .o.o .oo., Paz azin in MAAKAARS RSKI KI KOM OMUN UNAL UN ALAC AL AC d.o .o.o .o.,., Mak akar a sk skaa BIKA BI KARA KA RACC d.

RA d o. o o. o.,, Ši Šibe beni be niik K NG MET KI E AL d.o .o.o .o.,., Vel .o elik ikaa Go ik Gori riica LEĆĆ d.

LE d.o. o.o. o. o.,, Vo o.

Vodi dice di ce V.I.I GAL V. VI. ALIĆ IĆĆ d.oo.o .o.,.,, Imo mots t ki ts k RIJE RIJE RI JEKA KATA KA TANK NK N K d.o .o.o o.oo., Riji ek eka ka PEEOV OVIC ICCA d. d.o. o o. o. o.,, Om Omiš išš KOMU KO MUNA NALN NA LNOO POODU LN DUZE ZEĆE ZE Ć d.oo.o ĆE .o.,., Kri r že ževc vcii vc SAABI B RA RAČČ d. d.o. o.o. o , Ši o. Š be beni nikk ni KAIR KA IROS IR O d.o OS .o.o .oo.,, Osi sije j k je AG AGRO GROOPR ROTTEI EINK KA-EN A--EN NER ERGI GIJA JA d.o JA .o.o .o., .o o.,, Seessveete GAJE GA JETA JE TAA d.oo.oo., Zag agre rebb re IVVKO K M d. d d. d., Ivan Ivvan anec ec NEVK NE VKOŠ VK OŠ d.o .o.o .o.,.,, Vin .o inko kovcci ko kovc KOMB KO MBEL MB EL d.oo.o., .oo.,., Bel eliš išće iš će će EKOO MOOSL EK S AV AVIN IN NA d..o. o.o. o.,, Ku o.

Kuti tina ti na MAČO MA ČOO-M -MET ETAALLI ET LI d. d oo..o. o.,, Be Belo lova lo vaar R GOO PIŠ RC IŠKO K R KO RN NIC I A d..o. o.o. o , Koopr o. privvni ničk čkki Iv Ivan anec an e ec CENT CE NTTAR ZA OT OTPA PAAD d. d o. o o. o , Mo Mokr kric icee ic MED ME D EK EKO SE SERV RVIS IS d.o .o.o .oo., Pom o err BARA BA RA JSK RANJ RA KA ČI Č ST STOĆ OĆĆA d. d o. o.o. o , Be Bellili Mannastirr KOM KO MUNAALA L C VR V BOOVE VECC d. d.o. o.oo., o., Vr Vrbove vecc MICH CHIE IEELLII-TTOM OMIĆ IĆ d.o.o .oo.oo.,., Gornj ornj or njii Hu H ma mac ac 100.. MICH

UKU KUPNI KUPNI PNI PRRIHO H D NEETO DOBI NET DOBI OB T// BRO OJ 2020.

202 0.(KN .(KN K ) GUB GU ITA TAKK 2020 TA 02 2 .( .(kn k ) ZAPPO OSL SL.

28.6 28 .6612.3 122.3 .300 300 0 28.5 28 .552 .5 552 52.3 .300 .3 00 27.0 27 .0046 46.1.1.100 00 26.9 26 .9955 55.2 .200 .2 0 00 26.5 26 .542 .5 42.6 42 .600 .6 00 255.5 .532 32.000 .0000 24.9976.7700 24 24.7 24 .785 .7 85.9 85 .900 .9 00 23.9 23 .9976 76.6 .6600 23.8 23 .8865.66000 .865 23.356 23 356.700 23.236.900 00 22.6 22 .654 54.000 0 222.5532 32.9 .900 .9 00 22.0 22 .00666.8 .800 00 21.5 21 .556 56.7 .7000 21.023 21 23.9 .900 .9 000 20.3389 20.3 20 89 100 89.1 20.3 20 .314 1 .1.100 14 00 19.9 19 .923 23.2 .200 00 199.8891 91.7 .700 00 19.6656 19 5 .55000 19.561.100 19 199.517 .5517 17.1.1.100 100 19.2 19 .297 97.6600 97 0 19.0 19 .0036 36.0 .0000 18.979 .9979 79.3 .3300 00 18.9 .992277.1100 18.66888.400 18 00 18.087.100 000 177.920 920 20.0 .0000 177.88988.8800 17.8 17 .8823 23.0 .000 0000 17.7 17 .7753 .753 53.4 .400 .4 400 17.5 17 .5576 76.7 .700 .7 00 177.5537.7 377.700 700 17.4 17 .423.8 23 800 23 00 177.2290 90.4400 00 17.2270.4 70.44000 70 17.0 17 .089 .0 89.1.11000 89 166.853 .8853 53.0 .000 .0 000 16.383.600 16 000 1 .9 15 .913.2200 00 155.1. 84 84.7 .77000 14.9 14 .961 .9 96 .6600 14.9959 14 59..66000 144.99211.7 .700 00 00 14.6684 14 8 .110000 1144.5 4.5523.0 233.000 .00000 144.4 .40 40055.2200 0

-11.7716 1 .77000 -77.2270 70.8 .8800 2 16 2.

161.1.13000 116.

11 6.70 6.

7 0 70 1.1 2665.

5.50 5 0 2.53 2.

5335.

5.00 0000 00 1007.

7.90 9000 90 695.

69 5.10 5.

100 00 110.800 437.600 436.70 7000 236.

23 6 6000 150.

15 0.30 3000 -4.6 -4 .606 06.7 .700 00 -2.1.11333.0 -2 .000 0000 3.75 3.

757.

7.80 8000 2.44 2.

444.

4.40 4000 2 8.8000 23 2 60 2.

6 0.

0 60 6000 877.

87 7 10 1000 4.25 4.

258.

8 7000 8.

-6640 40.3 .300 00 271.1.190 27 9000 5 2.

57 2.20 2000 20 31.6 31 .66000 29.9 29 9.9900 00 6377.80 63 8000 444.3 .300 000 75.8 75 .800 -437 -4 3 .100 37 .11000 405.

40 5.20 5.

200 200 20 4 19 4.

194.

4.80 4.

8 0 80 1.1 44118 18.3000 -1.5 -1 .580 580 8 .1.100 100 0 65.7 65 .7700 1.1.53 539.

53 9.80 9.

8000 80 1.1.28 283.

3.10 1000 3.105.

1005 40 4 0 3.0771.7000 911.000 91.0 00 396.

39 66..6000 699.3300 1992.

2.90 9000 410.

10.60 6 0 60 209.20 209.

200 4..36 3600..5000 -759 59.200 59 00 166.8000 -330 -3 30.500 500 352.

35 2.80 8000

1233 12 1788 17 13 43 3 32 1223 96 19 233 16 1011 10 5 57 9 97 1004 377 155 4 15 400 4 40 67 67 63 63 6 1000 100 68 6 63 76 76 3 38 8 688 20 20 6 65 83 97 100 177 16 16 3 37 733 62 62 788 69 69 12 12 1 15 177 433 84 84 65 65 4444

STUDENI/NOVEMBER 2021.

19

Učinkovito g za jačanje Jedan od ciljeva istaknutih u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti je uspostava učinkovitog sustava gospodarenja otpadom radi očuvanja okoliša i prijelaza na kružno gospodarstvo [autor] Tihomir Dokonal

oboljšati gospodarenje otpadom, zaštitu voda i bioraznolikost radi jačanja otpornosti na klimatske promjene jedan je od ciljeva istaknutih u Nacionalnom planu opravka i otpornosti.

Hrvatska trenutno zaostaje u postizanju ciljeva Europske unije koji se odnose na smanjenje otpada te sporo napreduje u prelasku na kružno gospodarstvo. Stopa recikliranja otpada iz kućanstava u Hrvatskoj je 2019. iznosila 30 posto, što je znatno niže od prosjeka EU-a koji iznosi 46 posto, iako je ostvaren značajan napredak u odnosu na stope recikliranja u razdoblju od 2016.-2019. godine. Stopa odlaganja komunalnog otpada iznosila je 59 posto te predstavlja jednu od najviših u EU-u. Prosječna stopa u EU-u iznosi 25 posto.

Na temelju analize postojećih politika u području gospodarenja otpadom postoji rizik da Hrvatska neće ispuniti cilj od 50 posto ponovno uporabljenog i recikliranog komunalnog otpada određen za 2020.

Provedba projekata za održivo gospodarenje otpadom Provedbom mjera za poticanje održivog gospodarenja otpadom želi se ostvariti prelazak na kružno gospodarstvo i ostvarenje europskih ciljeva u smanjenju odlaganja odnosno povećanju recikliranja. Naglasak je na potpunom izbjegavanju otpada i njegovoj preobrazbi u visokokvalitetne sekundarne resurse kojima pogoduje dobro funkcioniranje tržišta sekundarnih sirovina.

Nositelj je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a investicija je procijenjena na 1,25 milijardi kuna. Ciljna skupina su komunalne tvrtke, privatni investitori i potrošači.

20

STUDENI/NOVEMBER 2021.

Prelazak na kružno gospodarstvo je, naime, sveobuhvatan proces u kojem je nužno obuhvatiti sve sektore i zahtijeva intenzivnu suradnju svih dionika kao što su industrija, poljoprivreda, obrazovanje, građevinski sektor, financije. Reforme u sustavu gospodarenja otpadom jedan su od elemenata uspostave kružnog gospodarstva, dok je izvan sektora gospodarenja otpadom prioritet uspostava okvira politika za održive proizvode, jačanje položaja potrošača i javnih naručitelja, kao i primjena načela kružnosti u proizvodnim postupcima.

Prioritet u sektoru gospodarenja otpadom je smanjenje i ponovna uporaba materijala. Naglasak je na osmišljavanju rješenja bez otpada, zadržavanje proizvoda i materijala u upotrebi čime će se omogućiti obnavljanje prirodnih sustava.

Provedba uspostave održivog i učinkovitog sustava gospodarenja otpadom temelji se na novom zakonodavnom okviru. U novi Zakon o gospodarenju otpadom u nacionalno zakonodavstvo ugrađeni su novi i ambiciozniji ciljevi u gospodarenju otpadom kojima će se implementirati smjernice i planovi koji doprinose ostvarenju ciljeva Europskog zelenog plana.

Zakonom su predviđene mjere koje će pokrenuti reforme u smjeru kružnog gospodarstva, a prvenstveno su usmjerene na smanjenje količina otpada, ponovnu uporabu i recikliranje otpada. Aktivnosti koje će se poticati su: sprječavanje nastanka otpada, kompostiranje u kućanstvu, recikliranje uključujući kompostiranje i anaerobnu digestiju biootpada kako bi se ostvarila visoka razina zaštite okoliša te da produkt takve obrade udovoljava visokim standardima kvalitete... Zakonom se također širi i poboljšava sustav odgovornosti proizvođača otpada te se naknadom za gospodarenje otpadom osigurava financiranje uslu-

Nacionalni plan oporavka i otpornosti

KRUŽNO GOSPODARSTVO

gospodarenje otpadom kružnog gospodarstva ga gospodarenja otpadom kako bi se dosegli propisani ciljevi za posebne kategorije otpada.

Preduvjeti za prelazak na kružno gospodarstvo i uspostavu održivog i učinkovitog sustava gospodarenja otpadom ostvarit će se kroz provedbu dva programa gospodarenja otpadom: • Program smanjenja odlaganja otpada i • Program sanacije zatvorenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom.

Program smanjenja odlaganja otpada Nositelj mjere je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, ciljna skupina su jedinice lokalne samouprave i komunalna poduzeća, a planirana investicija vrijedna je 1,1 milijardu kuna.

Cilj EU je do 2025. najmanje 55 posto mase komunalnog otpada oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu te do 2035. smanjiti količinu otpada koji se odlaže na odlagališta na 10 posto. Stopa odlaganja komunalnog otpada u Hrvatskoj je 2019. iznosila 59 posto te predstavlja jednu od najviših u EU-u.

Program obuhvaća uspostavu centara za ponovnu uporabu, izgradnju postrojenja za sortiranje odvojeno

prikupljenog komunalnog otpada, izgradnju postrojenja za biološku obradu odvojeno prikupljenog biootpada, izgradnju i opremanje reciklažnih dvorišta i reciklažnih dvorišta za građevinski otpad, nabavu opreme za odvojeno prikupljanje korisnih frakcija komunalnog otpada. Navedena infrastruktura je preduvjet za učinkovitije odvojeno prikupljanje komunalnog otpada kako bi se smanjila količina otpada koja završava na odlagalištima.

Hrvatska od pristupanja EU 2013. do 2016. nije imala porast u odvojenom prikupljanju komunalnog otpada niti u smanjenju odlaganja istog. Od 2016. nadalje udio odvojeno prikupljenog otpada postupno raste. To se pripisuje dosadašnjim ulaganjima u infrastrukturu za odvojeno prikupljanje otpada. U 2019. odvojeno je prikupljeno je 6 posto više otpada nego 2018., a povećanje se odnosilo najviše na papir, plastiku i biootpad. Značajno su sma-

Cilj EU je do 2025. najmanje 55 posto mase komunalnog otpada oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu

STUDENI/NOVEMBER 2021.

21

KRUŽNO GOSPODARSTVO

Nacionalni plan oporavka i otpornosti

njene i količine odloženog otpada, u razdoblju 2016.-2019. zabilježen je pad od 18 posto.

U ovom trenutku postoje pripremljeni projekti – na razini lokacijske dozvole - za izgradnju postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada za devet jedinica lokalne samouprave i za Grad Zagreb (u tijeku je ishođenje lokacijske dozvole) te šest postrojenja za obradu odvojeno prikupljenog biootpada.

Grad Zagreb u ukupnim količinama komunalnog otpada nastalog na području Hrvatske sudjeluje s 20 posto. Iz toga je vidljivo da bi izgradnja sortirnice i postrojenja za obradu odvojeno prikupljenog biootpada za područje Zagreba značajno utjecala na smanjenje količina otpada koji se odlaže odnosno na povećanje stope recikliranje.

Zbog nedostatka sredstava u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija javni poziv jedinicama lokalne samouprave za izgradnju reciklažnih dvorišta nije zadovoljio sve potrebe za izgradnju ovih objekata koji na razini lokalnih jedinica doprinose povećanju stope odvojenog otpada. Tijekom 2018. gradska/ općinska reciklažna dvorišta preuzela su ukupno 52.800 tona svih vrsta otpada od čega se 35.622 tona odnosilo na komunalni otpad.

Riječ je o povećanju od 30 posto u odnosu na količinu komunalnog otpada preuzetog putem gradskih/općinskih reciklažnih dvorišta u 2017. Dosadašnja ulaganja u reciklažna dvorišta ispunjavaju svoju svrhu, građani su ih izvrsno prihvatili te je daljnja gradnja, posebno u dijelovima velikog sezonalnog povećanja komunalnog otpada (obalni i otočni gradovi i općine) nužna kako bi se osigurale korisne vrste otpada pogodne za recikliranje.

Sanacija zatvorenih odlagališta i lokacija onečišćenih opasnim otpadom Nositelj mjere je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, ciljna skupina su jedinice lokalne samouprave, komunalna poduzeća i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Pla-

22

STUDENI/NOVEMBER 2021.

150 milijuna kuna planirano je za provedbu sanacija zatvorenih odlagališta i lokacija onečišćenih opasnim otpadom nirana investicija vrijedna je 150 milijuna kuna.

U proteklom razdoblju Hrvatska je intenzivno radila na zatvaranju neusklađenih odlagališta. Iako više nisu aktivna, navedena odlagališta i dalje predstavljaju opasnost za okoliš. Procesi koji se odvijaju u tijelu odlagališta i dalje su izvor štetnih emisija u zrak, tlo i vodu.

Te lokacije treba sanirati i urediti kako bi se spriječilo daljnje onečišćenje zraka, tla i voda te uspostaviti monitoring nad njima. Sanacijom zatvorenih odlagališta smanjit će se emisije stakleničkih plinova te onemogućiti onečišćenje podzemnih i površinski voda štetnim tvarima koje su nastale tijekom rada odlagališta.

Planom gospodarenja otpadom Hrvatske 2017.-2022. određena je dinamika zatvaranja aktivnih odlagališta neopasnog otpada na području Hrvatske. Od 2005.-2017. pratilo se ukupno 305 lokacija na kojima se službeno odlagao otpad. Program sanacije obuhvaća i sanaciju lokacija onečišćenih opasnim otpadom što uključuje, između ostalog i aktivnosti uklanjanja i obrade otpada i sanacije tla.

Na temelju Plana naloženo je zatvaranje 26 odlagališta koja ne ispunjavaju kriterije Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada. Navedena odlagališta su zatvorena te slijedi postupak njihove sanacije. Za deset zatvorenih odlagališta (Istarska županija, Ličko-senjska županija, Šibensko-kninska županija i Koprivničko-križevačka županija) u tijeku je ishođenje građevinskih dozvola za sanaciju.

Za provedbu radova, stručni nadzor i tehničke pomoći angažirani su izvođači i isporučitelji usluga odabrani na temelju postupaka javne nabave.

Razdoblje provedbe za sve programe, sukladno Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, traje do lipnja 2026. godine.

Konferencija časopisa TEHNOEKO, Terme Tuhelj 2021. (2. dio)

REPORTAŽA

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA

AKTUALNI LEGISLATIVNI OKVIRI kružnog gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj Donosimo drugi dio reportaže s tradicionalne međunarodne konferencije u organizaciji časopisa Tehnoeko, održane 28. i 29. rujna 2021. u Termama Tuhelj, na kojoj se uz prusustvo 250 sudionika i stručnjaka analiziralo stanje gospodarenja otpadom u okvirima aktualne legislative RH. U prošlom izdanju osvrnuli smo se na održane tematske sekcije: Termičko-energetska oporaba otpada, Zakon o gospodarenju otpadom i Problematika zbrinjavanja komunalnog otpada s aspekta JLS, a ovdje je naglasak stavljen na ostale sekcije i panel diskusije: CGO i mehaničko biološka oporaba/obrada otpada, Edukacija i mediji te Novi trendovi gospodarenja ambalažnim otpadom. [autor] dr. sc. Zlatko Milanović

CGO I MEHANIČKO-BIOLOŠKA OPORABA/ OBRADA OTPADA Voditelj sekcije dr.sc. Zlatko Milanović je na početku naglasio da CGO, BO, TO i OS nisu cjeloviti sustav gospodarenja otpadom (CSGO), nego su dio CSGO-a. Pojedinačna provedba pojedine mjere CSGO-a redovito će uzrokovati probleme. Trenutno središnji javni problem su neugodni mirisi iz izgrađenih CGO-a, kompostana i odlagališta neobrađenog odnosno biološki nedovoljno stabiliziranog otpada.

Đuro Horvat predsjednik kompanije Tehnix prezentirao je „Suvremena TEHNIX tehnologija za potpunu reciklažu miješanig i/ili predsortiranog komunalnog otpada“. U svojstvu Zlatnog sponzora ove konferencije u svom izlaganju naglasio je niz činjenica o radu svojih postrojenja koje su potvrđene u praksi. Kompanija Tehnix dokazani je proizvođač strojeva i opreme u eko-industriji s velikim nizom referenci od kojih dobar dio čini izvoz u druge zemlje EU-a i šire. Kompanija prati suvremene trendove u svakom segmentu obrade/oporabe MKO i ostalih

STUDENI/NOVEMBER 2021.

23

Konferencija časopisa TEHNOEKO, Terme Tuhelj 2021. (2. dio)

dr. sc. Zlatko Milanović

Đuro Horvat

područja u ekologiji, a u suradnji sa znanstvenom zajednicom razvija i potom implementira nove tehnološke linije na sve zahtjevnije EU i globalno tržište.

Prof. dr. sc. Bruno Zelić (FKIT) je prezentirao rad „Kompostiranje u RH, danas i sutra“. Sažeto je pojasnio korištenje kompostiranja od pamtivijeka do industrijskog doba, kada civilizirano čovječanstvo počinje sve više korisiti umjetna gnojiva, a zanemaruje – zaboravlja kompostirati. Prvi zapisi o kompostiranju potječu iz Mezopotamije (2.300 godina p.n.e.). Krajem prošlog stoljeća razvijene europske zemlje nastojeći smanjiti biološko opterećenje grade veliki broj kompostana na biološki razgradivi otpad izdvojen iz miješanog komunalnog otpada. Ubrzo su sve takve kompostane zaustavljene i rekonstruirane. Naime, kompostiranje je proces biološke obrade kod koje kakvoća izlaznog proizvoda (komposta) prvenstveno ovisi o kakvoći ulaznog materijala.

Rješenje za otpad je CSGO, a kompostiranje nije svemoguće rješenje, već samo dio CSGO-a. Detaljnije je pojasnio osnove kućnog i industrijskog kompostiranja. Industrijsko kompostiranje može biti otvoreno (nereaktorsko) i zatvoreno (reaktorsko).

Pregledno je uporedno prikazao prednosti i nedostatke otvorenog i zatvorenog kompostiranja.

Izv. prof. dr. sc. Luka Traven (TD Ekoplus Rijeka) je izlagao naročito zanimljiv stručni rad „5. godina iskustava u radu pogona za mehaničko-biološku obradu miješanog komunalnog otpada u Primorsko-goranskoj županiji“. Detaljno je opisao karakteristike prvog hrvatskog CGO-a Marišćina. Središnji dio CGO Marišćina su: 1. mehaničko-biološka obrada miješanog komunalnog otpada s ciljem proizvodnje krutog oporabljenog goriva, biološki stabilne metanogene frakcije za proizvodnju bioplina, izdva-

Izv.prof.dr.sc. Luka Traven

24

STUDENI/NOVEMBER 2021.

Akademik Ivan Bednjički

prof. dr. sc. Bruno Zelić

janje Fe i non-Fe frakcije; i 2. bioreaktorsko odlagalište. Dugoročni nominalni kapacitet obrade CGO-a Marišćina su 100.000 tona MKO godišnje odnosno 350 t MKO na dan, tj. 1.750 t tjedno.

Postrojenje za MBO se nalazi u zatvorenom prostoru, opremljeno biofilterima te ne bi trebalo biti emisije neugodnih mirisa. Godišnje se obradi manje od 100.000 tona (76.823 t obrađeno 2019. godine). Procjedne vode iz odlagališta se izvrsno i potpuno obrađuju. Ali neugodni mirisi zbog kojih već dulje vrijeme protestira javnost posljedica su velikog dnevnog opterećanja tijekom ljetnih mjeseci (lipanj – rujan). Prema tada dopremljenim dnevnim količinama centar je podkapaciran. Izvor neugodnih mirisa je tijelo odlagališta u koje dolazi nedovoljno osušena biorazgradiva frakcija. To je posljedica prevelike dnevne/tjedne količine kada se mora radi povećanog prijema otpada skratiti vrijeme biološke obrade. Skraćenjem vremena biološke obrade miješani komunalni otpad se nedovoljno prosuši.

Pokušaji većeg i boljeg prekrivanja bioreaktorskog odlagališta su donekle smanjili emisije neugodnih mirisa, ali ne i potpuno otklonili. Upozorio je i da je možda odabrana kriva lokacija za CGO Marišćina.

Akademik Ivan Bednjički predstavio je rad „Zbrinjavanje mulja iz pročistača otpadnih voda“, u kojem opisuje tehnologiju biološke stabilizacije na patentirani i siguran način. Za tehnologiju su dobivene dozvole i atesti nadležnih EU institucija.

Nakon uvodnih izlaganja odvijala se žestoka diskusija. U sustavu gospodarenja otpadom RH sudionici su većinom tvrtke u vlasništvu općina, gradova i županija, ali u prikupljanju komunalnog otpada sudjeluju i privatne tvrtke (EKO-FLOR, Saubermacher itd.). Često se postavlja pitanje je li bolje odabrati privatnu ili organizirati vlastitu komunalnu tvrtku za koju zatim materijalno i moralno odgovara sam čelnik JLS i RJS, treba znati da privatne tvrtke same nabavljaju spremnike za OS i što je važnije trenutno privatna komunalna tvrtka već nabavlja prvi elektronski (senzorski) stroj za sortiranje otpada (kapacitet 10 t/h)!

Goleme su mogućnosti JPP modela, suradnje privatnog i javnog. Za RH najvažnija je poruka da će u budućem razdoblju biti financijskih sredstava, ali velika je opasnost da neće biti novih projekata.

Ove godine EU i RH su usvojile Plan oporavka i otpornosti, te su za isti osigurana finacijska sredstva. Prvenstveno planira se prihvaćanje novih zelenih odnosno za okoliš prihvatljivih projekata uz svekoliku digitalizaciju. Postoji velika opasnost da se u RH tako osigurana sredstva iskoriste za novu potrošnju (npr.

električnih autmobila, vjetroelektrana, e-otpada). Usprkos propisima koji odavno prioritetno potiču ponovnu uporabu, u RH imamo još uvijek samo dva javna CPU-a, Prelog i Riperaj Rijeka.

Zašto u RH nema dovoljno kompostana?

1. Zbog „jeftinog“ odlaganja 33,3% 2. Zbog nedovoljnog znanja 33,3% Panel Edukacija, komunikacija i mediji

3. Zbog propisa, koji dozvoljavaju odlaganje biološki nedovoljno stabiliziranog otpada 33,3%

Zanimljivija je usporedba objava u medijima prema temama iz sustava gospodarenja otpadom: Tema

Zašto se u RH izbjegava neovisna stručna ocjena velikih projekata?

1. Zbog nedostatka znanja 14,3%

Centri za gospodarenje otpadom Reciklažna dvorišta Edukacije&Seminari&Konferencije Nabava spremnika za OS Natječaji&projekti

Broj objava 491 (naročito izgrađeni CGO-i Marišćina i Kaštijun) 383 (najčešće nova reciklažna dvorišta) 268 164 107

2. Zbog neodlučnosti MGOR 42,9% 3. Zbog utjecaja politike na GO 42,9%

Edukacija i mediji Voditeljica izuzetno komunikološki otvorene sekcije Edukacija i mediji, Lidija Tošić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) uvodno je izložila rezultate medijske analize o gospodarenju otpadom za razdoblje siječanj - prosinac 2019. godine, a koju je za potrebe Fonda izradila agencija Medianet.

U spomenutom razdoblju je u hrvatskim tiskovinama objavljeno 2.218 članaka o otpadu, od toga u je u čak 66 % članaka gospodarenje otpadom bila glavna tema. Analiza je pokazala kako je čak 59 % objavljenih članaka bilo pozitivnog tonaliteta, 14 % negativnog tonaliteta i 27 % neutralnog tonaliteta.

Prema pokrivenosti medija 50 % članaka je objavljeno u nacionalnim, 44 % u regionalnim i 6 % loklanim medijima.

Broj objavljenih članaka pokazuje da i za gospodarenje otpadom vrijedi „sezona kiselih krastavaca“, te je u kolovozu bilo najmanje članaka (107). Najviše, dvostruko više, je objavljeno u travnju (225).

Analiza je također pokazala da su o gospodarenju otpadom najviše izvještavali novinari: Danijela Bašić Palković (38), Biljana Savić (22), Slavica Vuković (18) i Branko Obradović (18) itd.

Usporedba TOP liste tiskovina pokazuje: Novine Novi list Glas Slavonije Večernji list Slobodna Dalmacija Glas Istre

Pozitivne objave

Negativne objave

1. (117) 2. (107) 3. (105) 4. (86) 5. (84)

3. (33) 10. (10) 5. (22.)

2. (37) 1. (53)

Najviše nerazumijevanja i kritike javnosti, što se onda odražava i na negativan medijski publicitet, prisutno je kod izvještavanja o projektima izgradnje centara za gospodarenje otpadom. Stoga najviše negativnih članaka kritizira rad CGO-a Kaštijun i Marišćina.

Nakon uvodnog izlaganja odvijala se otvorena i burna diskusija u kojoj su sudjelovali prof. dr. sc. Hrvoje Meaški, dekan Geotehničkog fakulteta iz Varaždina, Marko Biočina Hanza media, Mladen Rožman, direktor RCGO Piškornica, Nebojša Grbačić, Kreativna agencija Cvoke. Središte diskusije bio je evidentan problem komunikacije između svekolike javnosti i stručnjaka. Novinarima često nedostaje referentni stručni sugovornik za pojedinu temu gospodarenja otpadom. Stručnjaci za gospodarenje otpadom evidentno imaju veliki problem jasne komunikacije s javnošću.

S druge strane zeleni aktivisti su neumorni u „točkastom pristupu“ gospodarenju otpadom. Na taj način kvazi educirani eko aktivisti stvaraju dojam da su vrhunski stručnjaci.

Posljedica nedovoljne edukacije redovito rezultira strahom, koji opet redovito rezultira žestokim odbijanjem svake promjene te je nekima bolje zadržati odlagališta uključujući čak i neuređena odlagališta. Tako smo u RH bili svjedoci protesta ne samo protiv spalionica otpada (ENO) nego i protiv novih reciklažnih dvorišta, kompostana, a i novih lokacija za smještaj posuda za prikupljanje.

Održano je nekoliko referenduma na razini općina i gradova, te je javnost dva puta odbila novu kompostanu, ali na dva referenduma prihvatila gradnju nove kompostane odnosno bioplinskog postrojenja za otpadnu hranu. To izvrsno pokazuje da nedostaje komunikacije, ali i znanja za

Lidija Tošić, FZOEU

STUDENI/NOVEMBER 2021.

25

REPORTAŽA

Konferencija časopisa TEHNOEKO, Terme Tuhelj 2021. (2. dio)

prezentaciju novog projekta u javnosti. Austrijska iskustva pokazuju da treba 4 i više godina prije početka gradnje organizirati dobro osmišljenu javnu promociju. Javnost, uključujući novinare, treba biti od početka uključena u izradi novog projekta gospodarenja otpadom.

Zato od samog početka osmišljavanja i realizacije nekog projekta treba uspostaviti jasnu komunikaciju između stručnjaka i javnosti. Često i sami stručnjaci za gospodarenje otpadom kod komunikacije upotrebljavaju prestručne, znanstvene termine koji su javnosti često nerazumljivi. Tako je jedan od sudionika panela naglasio da Izv. prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić sam naziv centar za gospodarenje otpadom nije nešto što javnost dobro prihvaća te već na prvi dojam djeluje kompleksno, nerazumljivo, a kod dijela skeptika i “zastrašujuće”. Zaključak je da teme gospodarenja otpadom, kao i uostalom teme o klimatskim promjenama i našem utjecaju na njih trebaju biti više zastupljene u školskim obrazovnim sadržajima, te da komunikacija o njima mora biti jasna, transparentna, te prilagođena ciljanim skupinama kojima se obraćamo.

Isto vrijedi i za promotivne kampanje koje uz sve ovo spomenuto moraju uvažavati i nove kanale komunikacije i suvremene “marketinške” trendove.

Kakva je uloga medija (RH) u odnosu na sustav gospodarenja otpadom?

1. Značajna 25,0% 2. Presudna 62,5% 3. Minorna 12,5%

Imaju li teme gospodarenja otpadom dovoljnu zastupljenost u medijima?

1. Da 12,5% 2. Ne 87,5%

Koji je prvi prioritet medija u kontekstu problematike gospodarenja otpadom?

1. Informacija 22,2% 2. Neovisnost od politike i pluralizma 33,3% 3. Edukacija 44,4%

26

STUDENI/NOVEMBER 2021.

Što više utječe na promjenu ponašanja građana?

1. Edukacija 37,5% 2. Penalizacija 62,5%

Novi trendovi gospodarenja ambalažnim otpadom Naročito je edukativna bila sekcija o novim trendovima u gospodarenju ambalažnim otpadom. Uvodno izlaganje „Cjeloviti sustav proširene odgovornosti proizvođača u gospodarenju ambalažnim otpadom“ održala je izv. prof. dr. sc. Aleksandra Anić Vučinić. Kružno gospodarenje otpadom stručnjaci prezentiraju već devedesetih godina prošlog stoljeća, a EU političari tek nakon „zero waste“ startaju; tek 2. prosinca 2015. godine usvajaju EU uredbu Kružno gospodarstvo – zatvaranje kruga. U stručnoj literaturi postoji čak 170 definicija o cirkularnoj ekonomiji – kružnom gospodarstvu, te još ne postoji jedinstvena definicija.

U RH se procjenjuje da je oko 700.000 tona ambalaže, a godišnje nastaje između 250 i 300.000 tona ambalaže. Od toga se zahvaljujući FZOEU odvojeno prikupi između 150.000 i 160.000 tona otpadne ambalaže (oko 60 %). Posebno detaljno je prezentirala potrebu promjene sheme organizacije sustava depozita.

Zatim se na panel diskusiji upozorilo da mnogi još nisu svjesni kako konačno novi ZOG propisuje obvezu proširene odgovornosti proizvođača proizvoda za gospodarenje (naročito sitnim) proizvodima i njihovom ambalažom kada postaju otpad. Na tu obvezu EU redovito upozorava RH, te novi ZOG to omogućuje, ali očekuje se velika diskusija i otpor. Neki uporno „viču“ kako će proširena odgovornost proizvođača povećati cijenu proizvoda, ali pri tome „zaboravljaju“ da je Hrvatska zatrpana ogromnom količinom otpadne plastične i papirnate ambalaže (osobito sitne ambalaže). Neprijeporno u RH je još uvijek veliki broj tvrtki koje nisu registrirane kao proizvođači ambalaže i ne plaćuju zakonom propisanu naknadu.

Zahvaljujući FZOEU i inovacijama privatnih tvtrki u RH postoje tvrtke koje ne samo obrađuju već i recikliraju posebne vrste otpada. Tako primjerice tvrtka Ce-Za-R u suradnji s tvrtkom Depos osigurava recikliranje otpadnih automobila i više od 97 %, a užurbano se priprema projekt koji će jamčiti 100 posto oporabu. Tvrtka Straža Hum na Sutli je lider u recikliranju otpadne staklene ambalaže, ne samo iz RH. Izvrsni su u RH i rezultati u recikliranju i oporabi otpadnih autoguma uz proizvodnju više od 100 novih gumenih proizvoda, koji se većim dijelom izvoze (Gumiimpex, Varaždin). Tvrtka Spectra media iz Donje Bistre uspješno reciklira e-otpad, te je razvila stroj koji kupuju tvrtke iz razvijenih zemalja. Drava international prednjači u razvoju otpadne plastične ambalaže. Nažalost o tim, ali i drugim, dojmljivo velikim uspjesima privatnih tvrtki na području RH se gotovo nikada ne piše i ne javlja u medijima. Sasvim nepotrebno se u RH podgrijava stanje nemoći i nesposobnosti u sustavu gospodarenja otpadom.

Nakon diskusije u elektronskoj anketi postavljeno je pitanje, na koje su dobiveni odgovori pokazali neodlučnost i manjak vjerovanja u vlastite mogućnosti.

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA

AKTUALNI LEGISLATIVNI OKVIRI kružnog gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj Terme Tuhelj, 2021.

ZAKLJUČCI KONFERENCIJE • Edukacija & komunikacija & mediji - U RH je na svim razinama evidentan nedostatak znanja te krive percepcije o sustavu gospodarenja otpadom koje nastaju kao posljedica dezinformacija, primarno u procesima političkih aktivnosti. Potrebno je organizirati sustavnu edukaciju novinara koji prate sektor gospodarenja otpadom kako bi ih se upoznalo s novim „zelenim“ politikama, kao i prednostima te nedostacima raznih tehnoloških rješenja za obradu otpada.

Kvazi edukacija i takozvani „točkasti pristup“ u RH izaziva sukobe.

U stalnoj komunikaciji je moguće nadvladati prijepore i okupiti se oko zajednički prihvatljivih projekata (odvojenog prikupljanja otpada, sortiranja, kompostiranja, mehaničke obrade, termičke oporabe, digitalizacije itd.). Edukativne kampanje moraju biti prilagođene ciljanim skupinama. Edukacija o održivom razvoju, koja uključuje i teme gospodarenja otpadom treba biti više zastupljena u obrazovnom kurikulumu.

• CJELOVITI SUSTAV GOSPODARENJA OTPADOM (CSGO) je jedino rješenje za odgovorno, održivo i kružno postupanje s otpadom. Za provedbu CSGO treba povećati nadzor toka otpada (postoje neobjašnjivo velike razlike u javno objavljenim podacima).

• Termička energetska oporaba mora biti uključena u CSGO sukladno EU direktivi o kružnom gospodarstvu. Odgađanje odluke (Nacionalni plan gospodarenja otpadom – situacija za komunalni otpad) neopravdano već dulje vrijeme u RH opterećuje provedbu CSGO. U odnosu na odlaganje, termička energetska oporaba jamči veću stopu recikliranja, izbjegavanje odlaganja i smanjenje emisije stakleničkih plinova.

• Odvojeno sakupljanje (OS) komunalnog otpada u RH posljednje tri godine ubrzano se povećava. FZOEU je nedavno završio nabavu posuda za odvojeno sakupljanje. Sljedeće 2022. godine će se nastaviti ubrzano povećanje odvojeno prikupljene količine te će oporaba i zbrinjavanje odvojeno prikupljenih frakcija biti novi veliki izazov.

Odvojeno sakupljanje u sklopu javne usluge koja čini temelj kružnog gospodarstva je još uvijek nedovoljno u odnosu na postavljene ciljeve.

Na nivou RH očit je nedostatak infrastrukturnih objekata lokalnog značaja (1 ili više susjednih JLS zajedno) za predsortiranje odvojeno skupljenih frakcija otpada (sortirnice) i za obradu biootpada (kompostane) što često dovodi do toga da odvojeno skupljene frakcije nedovoljne čistoće završe na deponijama, a biootpad se ne skuplja zasebno.

• Provedba pojedine mjere nije CSGO. Svaka pojedina mjera treba biti u CSGO usklađena s drugim mjerama. Pojedinačna provedba neke mjere, pa i OS izaziva nove „skupe“ probleme.

• Odlagališnu taksu nužno je što prije uvesti kako bi se destimuliralo odlaganje otpada i doprinijelo razvoju kvalitetnih alternativa.

• Centri za gospodarenje otpadom (CGO) trebaju ostati čimbenik sustava gospodarenja otpadom. Postojeća dva CGO-a susreću se s problemima koji su tehničke prirode i mogu se prevladati. Uspostava cjelovitog sustava smanjit će pritisak na centre te je ona rješenje trenutačnih problema CGO-a.

• Zakon o gospodarenju otpadom odgovara EU normi i otvara nove mogućnosti modernizacije sustava gospodarenja komunalnim otpadom.

Sudionici Konferencije su upozorili da postoji opasnost povećanja ilegalnog odlaganja otpada.

• Prenormiranje je naglašeno kao problem, a sudionici su detektirali da se neki propisi o gospodarenju otpadom godinama neravnomjerno provode i/ili se uopće ne provode.

• Komunalni redari ne mogu sami riješiti problem otpada te je osobito važno postići suradnju komunalnog redarstva i komunalne tvrtke ili dati veće ovlasti komunalnim redarima.

Primjeri iz razvijenih zemalja (Njemačke, Švicarske itd.) pokazuju da je također vrlo učinkovito kada mjesta odlaganja nadzire lokalno stanovništvo.

DOGAĐANJA

Ecomondo i Key Energy 2021

Ecomondo i Key Energy neza postaje na putu ekološke Kružna bioekonomija, vodni resursi, zbrinjavanje otpada i procesi digitalizacije koji zeleno gospodarstvo podižu na razinu Industrije 4.0 bili su među najzanimljivijim temama na Ecomondu i Key Energyju 2021, izložbama i konferencijama posvećenim kružnom gospodarstvu i obnovljivim izvorima energije ut do ekološke tranzicije je trasiran i prolazi kroz Rimini, talijanski grad u kojem su krajem listopada održani Ecomondo i Key Energy, izložbe i konferencije posvećene kružnom gospodarstvu i obnovljivim izvorima energije u organizaciji Italian Exhibition Group. Obje izložbe ove godine polučile su rezultate koji su nadmašili najoptimističnija očekivanja.

Posjećenost od 85 posto u usporedbi s prethodnim izdanjima održanim prije pandemije koronavirusa, više od 1.080 brendova izloženih u Expo centru, na 90 posto njegovog prostora, 500 sati konferencija i seminara te obilježavanje desete godišnjice States General of Green Economy, procesa koji povezuje sve relevantne dionike razvoja zelenog gospodarstva u Italiji, potvrđuju kako su ova dva događanja u Riminiju nezaobilazna postaja na putu ekološke tranzicije.

To je bilo mjesto za razgovore i poslovne sastanke tvrtki, institucija, državnih i međunarodnih tijela i organizacija, mjesto na kojem se raspravlja o temama koje su danas na dnevnom redu vlada svih država, posebno s obzirom na mogućnosti koje nude Nacionalni planovi oporavka i održivosti te s obzirom na Konferenciju Ujedinjenih naroda o klimatskih promje-

28

STUDENI/NOVEMBER 2021.

nama, COP26, koja se održala u Glasgowu neposredno nakon što su završena događanja u Riminiju.

Sudjelovanje talijanske vlade na konferenciji također je bilo izuzetno značajno, kao i pokroviteljstvo Europske komisije.

Time je istaknuta važnost ovih događaja koji su tijekom godina postali referentna točka, ne samo za prostor Mediterana, nego i za vodeće europske institucije koje sudjeluju u kreiranju politika, istraživanjima i razvoju inovacija unutar spomenutih sektora.

Kružna bioekonomija, vodni resursi, zbrinjavanje otpada i procesi digitalizacije koji zeleno gospodarstvo podižu na razinu Industrije 4.0 bile su među najzanimljivijim ovogodišnjim temama. Tvrtke koje rade na procesima i nadzoru poveznica su između prikupljanja otpadnog materijala i recikliranih materijala koji se mogu ponovo upotrebljavati u proizvodnim procesima.

Sve više je rješenja utemeljenih na bioenergiji i fotonaponu, što potiče razvoj sektora pametne gradske rasvjete, a to pak doprinosi većoj učinkovitosti i sigurnosti.

SAL.VE, izložba komunalnih vozila koja se održava svake dvije godine, okupila je pod jednim krovom proizvođače šasija te vozila i opreme za čišćenje i prikupljanje otpada s hibridnim ili

aobilazne su tranzicije potpuno električnim pogonom. Od mehaničkih preša do 3D pisača koji koriste bioplastiku, etablirane kompanije i startupovi izložili su svoja rješenja kvalificiranim, poslovno orijentiranim operatorima, pretvarajući tako obje izložbe u vrhunske zelene poslovne događaje.

Porastao je i postotak štandova izrađenih od održivih materijala, poput drva od recikliranog namještaja ili drugih građevinskih materijala.

Na Ecomondu je, u organizaciji Znanstvenog odbora na čelu s profesorom Fabiom Favom, predstavljena analiza i provedena rasprava o obnovi okoliša, u skladu s preporukama Europskog zelenog plana. Zahvaljujući "beacon konferencijama", na kojima sudjeluju studenti i akademska zajednica, identificirane su mjere koje mogu omogućiti sustavnu i uključivu regeneraciju proizvodnih procesa, gradova, prirodne baštine, tla, vode i mora, odnosno brzi gospodarski, ekološki i društveni oporavak zemlje (Italije) u okviru europskog i mediteranskog prostora.

Na inauguracijskom zasjedanju konferencije Key Energy predstavljena je studija koju je pripremila Grupa za energetsku strategiju Veleučilišta u Milanu. U studiji su istražene mogućnosti povezane s Nacionalnim planom oporavka i otpornosti, osobito u smislu gospodarstva i zapošljavanja: govori se o više od 64 milijarde eura dodatnih prihoda, kao i 132 tisuće novih radnih mjesta.

Nadalje, na konferencijama koje je organizirao Znanstveni odbor na čelu s Giannijem Silvestrinijem, govorilo se o novim rješenjima, od off-shore vjetroelektrana, solarnih elektrana u poljoprivredi, energetskih zajednica, upotrebe vodika kao po-

gonskog goriva, klimatskih strategija do električne mobilnosti.

Organizatori događanja, Italian Exhibition Group, najavili su da će se iduće godine, od 23. do 25. ožujka, u Rimini Expo Centru održati Solar Exhibition and Conference, trodnevni događaj posvećen isključivo industriji solarne energije i njezinim opskrbnim lancima koji će obuhvatiti izložbu, konferencije, sastanke i rasprave. Događaj fokusiran na potrebe tvrtke i zajednice koje se bave solarnim tehnologijama održat će se u inovativnom formatu, u suradnji s drugim izdanjem Forumtecha Italia Solare, koji će se održati 23. ožujka 2022. Italia Solare je udruga koja promiče primjenu fotonaponskih tehnologija, zaštitu okoliša i zdravlja ljudi.

U 2022. godini na programu su još dva međunarodna događaja: CDEPE - Chengdu International Environmental Protection Expo u organizaciji Ecomonda, najveća izložba zelene tehnologije na zapadnom kineskom tržištu, koja će se održati od 20. do 22. svibnja u Chengduu i Ecomondo Mexico, organiziran u partnerstvu s Deutsche Messe, koji će se održati od 12. do 14. srpnja 2022. u Leónu.

STUDENI/NOVEMBER 2021.

29

RECIKLIRANJE

Otpadna plastika

KONAČNO PAD PRODAJE PLASTIČNIH PROIZVODA Kad se pravilno prikupi, sortira i regranulira, otpadna plastika se može izvrsno reciklirati.

Međutim, problem je samo u tome što su troškovi recikliranja često uveliko veći od proizvodne i prodajne cijene [autor] dr. sc. Zlatko Milanović rajem prošlog stoljeća ljudi su znali da je sve veća količina otpadne plastike vrlo opasna za okoliš, kao i zdravlje ljudi. Međutim ljudi još nisu bili svjesni, da je upravo čovjek proizvođač plastike isključivi krivac za akumulaciju plastike u okolišu. Europska unija, koja u svijetu prednjači po recikliranje plastike, reciklira samo trećinu količinu proizvedene količine industrijske plastike. Proizlazi da sve donedavno najmanje dvije trećine globalne količine plastičnih proizvoda „nestaje“ u okolišu. EU zabranjuje desetak jednokratnih plastičnih proizvoda.

Pored toga se promišlja o povećanju cijene plastike troškovima recikliranja plastike.

Konačno krajem druge dekade novog milenija, po prvi put u Njemačkoj se smanjuje proizvodnja kemijske industrije. Prema podacima GKV – Gesamtverband Kunstoffverarbeitende Industrie e. V. U 2019. godini, u odnosu na prethodnu godinu, u branši industrije plastike dolazi do smanjenja za 1,2 posto odnosno na 65,1 milijardu eura. Prerađeno je u Njemačkoj oko 14,6 milijuna tona plastike. U 2019. godini je industrija prerade plastike, s 336.000 uposlenika, ostala na visokoj razini. U veljači 2020. godine predsjednik GKV, njemačke udruge industrije obrađivanja plastike, Roland Rorh upozorava: „Poduzetnička klima u našoj branši, pod utjecajem javnih diskusija o plastici nalazi se između samouvjerenja i nesigurnosti. S jedne strane plastični proizvodi omogućuju rješenje za mnoge izazove našeg vremena,

30

STUDENI/NOVEMBER 2021.

naročito pozitivan prinos zaštiti klime i očuvanju prirodnih resursa. S druge strane stalno dolaze signali iz javnosti i od političara, koji unose nesigurnost za buduće investicije.“ U skladu smanjenja izvoza otpadne plastike, početkom 2021. godine njemački statistički ured (BSA) je objavio, da je u odnosu na prethodnu godinu za 8 posto smanjen njemački izvoz otpadne plastike. To je nastavak kontinuiranog smanjivanja izvoza, jer je u odnosu na 2010. godinu njemački izvoz otpadne plastike smanjen za 33 posto. Ukupno je 2020. godine izvezeno 1,5 milijuna tona otpadne plastike od čega najviše u Maleziju. Na drugom mjestu je Nizozemska, gdje se izvelo 147.500 tona, a uvezlo 91.000 tona. Njemačka je 2020. godine uvezla ukupno 481.300 tona plastike. Inače, unutar EU se vrlo često trguje otpadnom plastikom.

Otpadna plastika i otpadne gume se mogu reciklirati. Polaznica recikliranja plastike je odvojeno prikupljanje, ali svake pojedine frakcije. U tom smislu, odvojeno prikupljanje otpadne plastike je prikupljanje plastičnog smeća. Međutim otpadna plastika se može vrlo dobro sortirati i to automatski. Zaostale sitne otpadne plastike u miješanom komunalnom otpadu se u Njemačkoj uspješno energijski oporabljuju u kogeneraciji ili trigeneraciji.

Međutim, recikliranje otpadne plastike (odvojeno prikupljanje, sortiranje i granuliranje) je povezano s velikim troškovima. Zbog toga su Njemačka i druge razvijene zemlje otpadnu plastiku ve-

ćim dijelom izvozile u Kinu. Kada je Kina zabranila uvoz otpadne plastike, izvoz otpadne plastike je usmjeren u azijske i afričke zemlje. Donedavno se takav izvoz u EU obračunavao kao recikliranje. U cilju jačanja kružnog gospodarenja otpadom, u razvijenim EU zemljama prati se i stopa internog recikliranja u EU. U posljednje vrijeme ubrzan je razvoj tehnika za recikliranje otpadne plastike uključujući recikliranje složenih materijala u kojima je plastika glavni ili pomoćni materijal. Posljednjih deset godina vrlo intenzivno se istražuju postupci uporabe otpadne plastike u projektiranju proizvodnji novih proizvoda. Stoga je u sljedećim godinama realno očekivati veliko povećanje potražnje za otpadnom plastikom. U nastavku su samo dva nova primjera recikliranja otpadne plastike.

Primjer 1: Iz otpadnih plastičnih boca proizvode se kućišta tableta (laptopa) Nedavno je Matrix – kćer društvo kompanije Bond-Laminates promovirala poluproizvod Matrix, koji se sastoji od najmanje 50 posto reciklata dobivenog iz povratnih otpadnih boca za vodu i druge napitke. Ta tvrtka razvija niz poluproizvoda grupe Tepex, koji su proizvedeni iz otpadnih polikarbonata. Matrix je jedan od novih poluproizvoda iz serije Tepex, koji se koristi za izradu kućišta za mobilna računala, mobitela, električnih uređaja i sl.

Matrix je vrlo lagan materijal odnosno termoplastični polimer izvrsnih mehaničkih svojstava. Primjerice, Matrix ima čvrstoću savijanja oko 530 MPa i krutosti 45 GPa (Paskal = 1 njutn po m2).

To su svojstva koja odgovaraju svojstvima novih primarnih materijala. Matrix ne sadrži halogene i otporan je vatru, te je razvrstan prema SAD laboratoriju u najbolju kategoriju V-0. Taj višeslojni materijal proizveden iz otpadne plastike alternativa je energetski intenzivnom magnezijskom tlačnom lijevu. Bond nastavlja razvijati seriju Tepex laminata ojačanog biološkim vlaknima. Istražuje se i proizvodnja Matrix polimera 100 posto proizvedenog iz otpadne plastike.

Primjer 2: Ponovna uporaba i recikliranje lopatica elise odnosno listova rotora vjetroelektrana Plastika se vrlo često koristi u kombinaciji s drugim materijalima. Recikliranje takvih proizvoda je vrlo složeno, ali ne i nemoguće. Tako je u posljednje vrijeme u Njemačkoj aktualan problem gospodarenja otpadnim lopaticama rotora vjetroelektrana.

Prve generacije njemačkih elektrana treba obnoviti te stalno raste broj otpadnih rotora njemačkih vjetroelektrana. U 2004. go-

dine zbrinuto - oporabljeno je 15.000 lopatica propelera vjetroelektrana, a do 2027. taj broj će se povećati na 72.000.

U lopaticama elise vjetroelektrane su najvećim dijelom staklena vlakna ojačana plastikom i balza drvom, te stabilno zalijepljena s epoksi ili poliester smolom (op. a.: baza drvo je tropsko drvo velike čvstoće i vrlo lagano i od 1920. godine se koristi za izradu modela aviona). U rotoru elise vjetroelektrane se nalazi i 15 m3 balza drva. Vezani materijali u lopaticama rotora vjetroelektrane imaju malu energetsku vrijednost, ali izgaranjem u jednoj od 53 cementnih peći u Njemačkoj energijski i materijalno se oporabljuje.

U Fraunhofer institutu za drvo, Wilhelm-Klauditz Institut (WKI) su s partnerima iz industrije istraživali kako lopatice rotora vjetroelektrana (duljine 10 do 20 metara) rastaviti na povezane materijale. Umjesto usitnjavanja tračnom pilom, koriste se mlaznice s vodom. Dijelovi lopatica elise usitnjeni na veličinu dlana se odvode u mobilni udarni mlin. Zbog razlike u svojstvima dolazi do razdvajanja; balza drvo je elastično i čvrsto, a materijali ispune (staklena vlakna i smola) su vrlo tvrdi. Tako odvojeni komadići balza drva se zatim, tehnologijom razvijenom u Fraunhofer WKI, prerađuju u izvanredno dobar izolacijski materijal. Odvojeni ostaci staklenih materijala i smole se mogu i dalje oporabiti u industriji cementa. Težina 1 m3 takvog izolacijskog materijala iz balza drva je manja od 20 kilograma i po tim svojstvima odgovara stiroporu. Međutim izolacija iz balza drva ima veliku prednost, jer se temelji na upotrebi obnovljive sirovine i pridonosi zaštiti klime. Za sada je samo 10 posto količine izolacijskih materijala iz održivih – obnovljivih izvora.

Vrijeme recikliranja, ali uvijek u okviru CSGO, neprijeporno već je počelo. Tako je upravo objavljeno, da su prvi put u svijetu proizvedene potpuno reciklabilne 84 metara duge lopatice rotora nove vjetroelektrane proizvedene u danskom Aalborgu. Današnja konstrukcija listova elise vjetroelektrana omogućava recikliranje oko 85 posto količine. Konstrukciju listova rotora reciklabilne vjetoelektrane razvila je njemačka tvrtka Siemens i bit će ugrađeni na offshore farmi vjetroelektrana Kaskasi od 342 MW u Sjevernom moru, koja će biti u pogonu 2022. godine. Obnova i recikliranje lopatica rotora se očekuje oko 2040. godine.

STUDENI/NOVEMBER 2021.

31

AMBALAŽNI OTPAD

Plastika

Austrijska promišljanja o smanjenju nereciklirane otpadne plastike U Austriji je najavljen prijedlog novog plana smanjivanja otpadne plastike (Plan) temeljen na tri točke: postupno povećanje više puta upotrebljive (povratne) ambalaže u malim trgovinama, proširenje depozit sustava i proširena odgovornost za proizvođače plastične ambalaže [autor] dr. sc. Zlatko Milanović ovi Plan je promovirao Leonor Gewessler, austrijski ministar zaštite okoliša, koji je posebno naglasio da će se uz postupno smanjenje otpadne plastike osigurati i zaštita klime. Međutim u Austriji Plan nisu svi prihvatili s oduševljenjem i upozoravaju da će izravno ugroziti nacionalno gospodarstvo. Gospodarstvu se ostavlja dovoljno vremena da se učinkovito transformiraju u održivom smjeru.

Plan prvo predlaže širenje sustava povratne ambalaže, koji je tipičan za staklene boce. Konkretno, sustav povratne ambalaže predlaže povećati do 25 posto do 2023. godine, zatim do 2025. povećati do 40 posto i konačno do 2030. godine stopu povratne plastične ambalaže povećati do 55 posto.

Zatim se, kao drugo, predlaže uvođenje sustava depozita (pologa) pri kupovini jednokratnih (nepovratnih) plastičnih boca, kao i za plastične kutije/doze.

Planom se predlaže i proširena odgovornost proizvođača i uvoznika plastike uvođenjem prosječne naknade od 80 euro centi po kilogramu plastičnih tvorevina koja se postave na tržište. Između ostalog se promišljalo da se naknada od 80 euro centi plaća samo na količinu nereciklirane plastične ambalaže.

Prvenstveno Plan polazi od potrebe educiranja („milom ili silom“) svih društvenih razina, od potrošača – kupca, trgovaca i proizvođača. Vrlo je važno da edukatori, od medija do političara, budu svjesni vlastite odgovornosti za gospodarenje otpadnom plastikom. Diskusije koje su nastale nakon promocije Plana pokazuju da su i u Austriji velike razlike među pojedinim društvenim slojevima.

Zeleni aktivisti uglavnom podržavaju Plan Lisa Panhuber, Greenpace ekspert za potrošače ističe: „Koncerni koji nas opterećuju s plastičnim smećem, moraju za to platiti. Ovaj Plan za povratnu plastičnu ambalažu se ne smije zaobići.“ Zeleni aktivisti iz regije Niederösterreich upozoravaju, da su milijuni EU financijskih sredstava uloženih u strategiju gospodarenja plastikom i za zaštitu klime „bačena u vjetar“.

Također upozoravaju da samo proizvođači odlučuju hoće li i koliko reciklabilne plastike proizvesti.

32

STUDENI/NOVEMBER 2021.

Austrijsko društvo za recikliranje otpadnih tvari ARA Altstoff Recycling Austria AG Plan proglašava tržišnim smjerom prema kružnom gospodarstvu. S druge strane VOEB (Verband Österreichischer Entsorgungsbetriebe) - udruženje austrijskih tvrtki za zbrinjavanje otpada upozorava da političko uvođenje novih nameta može biti novo opterećenje gospodarstva i predlažu prvenstveno poticati razvoj tržišta sekundarnih sirovina.

Proizvođači plastike zabrinuti FCIO (Fachverband der Chemischen Industrie Österreichs), trgovinsko udruženje austrijske kemijske industrije se slaže s prijedlogom ministarstva zaštite okoliša - povećanjem investicija za sakupljanje, sortiranje i recikliranje u Austriji. Međutim, zabrinuti su zbog uvođenja posebnog poreza na plastiku. Ukazuju da će porez zaustaviti razvoj kemijske industrije, te ističu da plastična ambalaža uvelike pozitivno pridonosi zaštiti klime.

Također i platforma Ambalaža za budućnost upozorava, da će smanjenje uporabe plastične ambalaže „imati negativno djelovanje na klimu“. Primjerice, prvo kod prijevoza na udaljenosti od 150 km povratna – višekratna plastična ambalaža je, u odnosu na povratnu staklenu ambalažu, za klimu povoljnija. Drugo, ako se EU porez na plastiku uvede za nereciklirane i teško reciklabilne plastične proizvode, isti se ne odnosi na lako reciklabilnu plastičnu ambalažu. Treće, nužno je ocijeniti sve vrste materijala za pakiranje, a ne samo plastiku. S druge strane, samo uvođenje sustava depozita za jednokratne (nepovratne) plastične boce povećat će stopu odvojenog sakupljanja, ali i ovdje se predlaže prvo detaljno analizirati stanje na tržištu.

Političari se slažu i ne slažu Nakon trideset godina SPÖ više nije najjača stranka u Austriji, te u novom mileniju dolazi do jačanja desnih stranaka (osobito FPÖ). Zatim dolazi do raskola i trenutno na vlasti je savez ÖVP i zelenih (GRÜNEN). Mandati u parlamentu su: ÖVP 71 mandat SPÖ 40 mandata FPÖ 30 mandata GRÜNEN 26 mandata NEOS 15 mandata.

SPÖ je zadovoljan uvođenjem postupnog povećanja višekratne ambalaže i proširenja sustava depozita. Porez na plastiku postići će učinak „ako ga plaćaju oni koji su sami odgovorni za proizvodnju plastike“.

Planom se predlaže i proširena odgovornost proizvođača i uvoznika plastike uvođenjem prosječne naknade od 80 euro centi po kilogramu NEÖS (Neues Österreich und Liberales Forum) stranka Nova Austrija i forum liberala podržava sustav depozita pod uvjetom „da je to sveobuhvatno, inovativno i prihvatljivo za poduzetnike, te temeljeno na međunarodnim iskustvima“.

FPÖ naglašava da je Plan koji je predložio ministar Gewessler tipičan „zeleni manevar preusmjeravanja“ temeljen na zabranama i novim nametima (porezima). U konačnici „ceh će opet platiti građani“.

STUDENI/NOVEMBER 2021.

33

PREDSTAVLJAMO

Bucher

Nova električna čistilica Bucher CityCat V20e za efikasniju i učinkovitiju brigu o okolišu Bucher Municipal dio je grupacije Bucher Industries AG koja je orijentirana na komunalna vozila za čišćenje i održavanje javno prometnih površina, prometnica i puteva

azmišljajući lokalno i djelujući globalno, Bucher Municipal zapošljava 2.327 zaposlenika i djeluje na 19 lokacija na pet kontinenata. S ukupnim prihodom od 462 milijuna CHF, vodeći je među svjetskim proizvođačima strojeva za čišćenje ulica kao i nadogradnji za čišćenje kanalizacijske i vodoopskrbne mreže te strojeva za zimsko održavanje prometnica i vozila za skupljanje otpada.

Njihova vozila nude efikasno čišćenje, jednostavno upravljanje, niske troškove održavanja te prilagodljivost na vremenske uvjete gdje god se koriste, te sa svojim performansama zadovoljavaju i najzahtjevnije korisnike. Vodeći ljudi Bucher Municipala svjesni su odgovornosti koju, kao veliki proizvođač, imaju prema društvu i okolišu u osiguranju čistoće, sigurnosti i funkcionalnosti te sa svojim suvremenim tehnološkim rješenjima uvelike pridonose istom.

Jedno od tih rješenja je i potpuno nova električna čistilica Bucher CityCat V20e druge generacije velikih vozila za čišćenje s velikim plusom.

S punom brigom za okoliš čistilica Bucher CityCat V20e opremljena je prilagođenim Bucher baterijskim paketom od 63 kWh koji ima kapacitet izdržati punu 8-satnu smjenu. Ovaj snažan stroj ima tako impresivno nisku emisiju buke (92 dB(A)) da se, vodeći računa o okolini, može koristiti 24 sata na dan. Ugrađeni punjač od 22 kW znači da se baterije mogu napuniti za samo dva do tri sata na bilo kojoj javnoj stanici za punjenje automobila Specifičnost ovog moćnog stroja je zglobno upravljanje koje mu omogućuje povećanu upravljivost te u kombinaciji s prednjom četkom može učinkovito i ekonomično očistiti sve, od naj-

34

STUDENI/NOVEMBER 2021.

užih prolaza do najvećih područja. Novi dizajnirani spremnik od 2 m3 izrađen je od nehrđajućeg čelika kako bi vijek trajanja čistilice bio duži. S visinom odlaganja od 1.550 m, pometeni materijal se lako može isprazniti u kontejner.

Smart-Con upravljački sustav, koji podržava CSense zaslon osjetljiv na dodir, poziva vozača u novi, intuitivan svijet rada u kojem se vozač može usredotočiti na posao ispred sebe, a operacija postaje sporedna.

Uz sve navedene karakteristike ovaj moćni stroj, uz prednju četku, ima širinu pometanja od 2.700 mm, postiže brzinu od 50 km/h, nosivosti je od 2,1 tone i opremljen je s dodatnim spremnikom za vodu od 425 litara. Krasi ga i mogućnost dodatnih opcija prilagođenih kupcima, od sustava rekuperacije vode visokotlačnim peračem od 20 – 120 bara, bočnim mlaznicama za ispiranje i prednjim raspršivačem, može se koristiti i za ispiranje ulica.

Kako bi upotpunili uslugu i podigli funkcionalnost na visoku razinu, Bucher je osmislio holističko rješenje za postprodaju pod nazivom Bucher Connect – vodeći sustav upravljanja voznim parkom, uz sveobuhvatnu brigu i digitalnu platformu za popravak i planiranje usluga i to sve u jednom paket kao „all inclusive“ uslugu.

Da bi sve navedeno bilo i prepoznato u svijetu, Bucher Municipal ponosni je nositelj nekoliko nagrada za električne čistilice CityCat V20e i CityCat VS20e i to: GERMAN DESIGN AWARD SPECIAL 2021, IF DESIGN AWARD 2021, REDDOT 2021 i GERMAN INOVATION AWARD 2021.

Slijedom toga, vodeći europski gradovi, poput Berlina, Basela, Züricha i Praga prepoznali su kvalitetu i učinkovitost električne čistilice Bucher CityCat V20e te ih imaju u svom portfelju.

Bucher strojevi prisutni su dugi niz godina i u Hrvatskoj, uz partnerski odnos tvrtke EOL EKOS d.o.o. iz Rijeke koja s ponosom predstavlja ove visokokvalitetne strojeve te time doprinosi ljepšem i čišćem okolišu (https://eol-ekos.hr).

SPONZORIRANI PRILOG

KOMPANIJA TEHNIX PROIZVODI NAJBOLJU TEHNOLOGIJU ZA GOSPODARENJE KOMUNALNIM OTPADOM KOJA ZNAÈAJNO DOPRINOSI SMANJENJU KLIMATSKIH PROMJENA PLANETE ZEMLJE

Ðuro Horvat, predsjednik kompanije Tehnix

K

ompanija Tehnix je, zajedno s ekspertima Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske i vodeæim struènjacima sa strukovnih fakulteta preuzela projektnu obavezu iz EU fondova za unapreðenje tehnološkog sustava kompostiranja biorazgradivog otpada kao znaèajnog zagaðivaèa okoliša. Projekt ugovora o razvoju nove tehnologije bioreaktorskog kompostiranja potpisan je 12.03.2018. godine te je takva struèno razvojna obaveza GDOD NUHDWLYQX VORERGX L YHOLNR ]DGXçHQMH GD teoretske spoznaje pretvori u suvremenu potrebnu praksu, koja æe znaèajno unaprijediti dosadašnji manufakturni naèin proizvodnje i uporabe biorazgradivog otpada, tako da se najveæim dijelom biorazgradivi otpad odlagao na neureðene deponije ili kasnije na skupa ureðena odlagališta.

Temeljna ideja i znanstvena obaveza u poèetNX VH ĀLQLOD SURYHGLYRP L HNRORåNL QXçQRP V obzirom na štetnost dosadašnjeg naèina odlaganja velikog udjela biootpada i zagaðenja prostora te negativnog utjecaja na klimatske promjene i zagrijavanje Planete. U poèetku provedbenog projekta èinilo se da to nije tako RSVHçDQ L ]DKWMHYDQ SURMHNW 5D]UDGRP SRtrebnih inovativnih tehnoloških potreba utvrdili smo da inovativne ideje treba pretvoriti u stvarne, tehnološki lako provedive, operativne procese koji æe u što kraæem vremenu sa što manjim troškovima, ideje pretvoriti u tehnološku stvarnost provedivu u praksi.

Dobra radna atmosfera, eksplozivna motiva-

cija svih sudionika na projektu, postupno od konzultantskih sastanaka do poèetnih proizvodnih rezultata pojedinih strojeva, davali su dodatni poticaj u postizanju operativnih cjeliQD LVWUDçXMXþL WHKQRORåND UMHåHQMD NRMLPD VH mogu postiæi zadani ciljevi.

Zajednièki smo utvrdili da se tehnološka obrada mora provoditi u kontroliranim uvjetima, što je znaèilo da trebamo projektirati tipVNH PRQWDçQH SURMHNWH NRML LPDMX VYH JUDāHvinske i prostorne uvjete, u kojima se mogu razvijati biološko-tehnološki procesi, koristeæi VYH SURSLVDQH QRUPH NRMLPD SRVWLçHPR EU]X L kvalitetnu proizvodnju biorazgradivog otpada te ga u vremenu od 6-8 tjedana pretvaramo u kvalitetno eko gnojivo za obogaæivanje tla za novi agro ciklus. U srednjoj fazi odvijanja i razvoja tehnologije utvrdili smo da idemo u dobrom smjeru jer smo laboratorijskom analizom utvrdili da dobiveni produkt, eko kompost, ima velike mineralne vrijednosti u proizvodnji zdrave hrane, osobito zbog vraæanja fosfata u novi ciklus eko proizvodnje.

Potaknuti poèetnim pozitivnim rezultatima SRYHþDOL VPR PRWLYLUDQRVW X WUDçHQMX RSHUDWLYQLK UMHåHQMD NRMLPD PRçHPR SRVWLþL RSHrativne i tehnološke rezultate. Najveæe tehnološke pomake postigli smo upravo kroz konzultantske rasprave u razvoju pojedinih strojeva i njihovih radnih kapaciteta uz što manji utrošak energije i vremena, odnosno manje troškove u razvoj nove tehnologije kojom æemo ulaganje u eko kompostiranje uèi-

QLWL HNRQRPVNL LVSODWLYLP HNRORåNL RGUçLYLP L socijalno naprednim.

Naši ciljevi su bili ambiciozni, ali pojedinaèno neprovedivi. Financiranjem tako znaèajnog UD]YRMQRJ SURMHNWD RG VWUDQH 5HSXEOLNH +UYDWske i Europske komisije ostvarili smo globalne ciljeve neprocjenjive vrijednosti, kojima æemo ]QDĀDMQR GRSULQLMHWL RGUçLYRVWL SODQHWH =HPOMH Europska komisija u stvaranju zelenog plana EU istaknula je èinjenicu da je briga za tlo EULJD ]D çLYRW GDNOH WOR MH UHVXUV NRML PRUDmo èuvati od zagaðenja, obogaæivati ga bio gnojivima proizvedenim na tvornièki naèin, uz što manje troškove, koristeæi u proizvodnji što manje energije i vremena, stvarajuæi nova radna mjesta, èuvajuæi pitke vode kao znaĀDMQL QHREQRYOMLYL UHVXUV 1DMYDçQLMH MH SURL] voditi na zdravoj zemlji zdravu hranu. Sada kada nemamo odgovor na pitanje pandemija koje su najveæe zlo sadašnjice, a nastale su i zbog klimatskih promjena, pokušavamo beskonaènom sreæom opravdati zajednièki trud svih sudionika tog projekta za koji mislimo i vjerujemo da spada u opæe dobro svih ljudi na planeti Zemlji, koja je naš zajednièki dom.

Pa i sama poruka Svetog oca pape Franje govori o oèuvanju okoliša i borbi protiv klimatskih promjena te da je briga za okoliš naša moralna obaveza. Prema okolišu se moramo ponašati odgovorno i saèuvati ga od uništenja zbog dobrobiti naše djece i buduæih generacija.

Znanje u timskom radu ima beskonaènu vrijednost u stvaranju novih tehnologija za RGUçLYX EXGXþQRVW

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

SPONZORIRANI PRILOG

.203$1,-$ 7(+1,; -( 69-(76., /,'(5 8 =$ä7,7, 2.2/,ä$ 5$=9,/, 602 1$-%2/-8 MO-BO-TO TEHNOLOGIJU ZA OTPAD 35$92 5-(ä(1-( =$ 273$' 68 7,36.( 79251,&( 6257,51,&( , %,2 .203267$1( .2-( 3273812 5(&,./,5$-8 273$' 35(0$ 8325$%1,0 95,-('1267,0$ , 3267,æ8 &,/-(9( .58æ1( (.2120,-( 129$ 675$7(*,-$ (8 $ 2 35,/$*2'%, ./,0$76.,0 3520-(1$0$ 7(0(/-, SE NA ZELENOM PLANU (85236.( 81,-( TRI GLAVNA CILJA NOVE STRATEGIJE EU SU: 3$0(71,-$ %5æ$ , 6867$91,-$ 35,/$*2'%$ 3275(%12 -( ,17(1=,9,5$7, 0(Ą81$52'1( $.7,91267, =$ ./,0$76.8 273251267 8 =$ä7,7, 3/$1(7( =(0/-( '(321,-( 68 1(2'5æ,92 5-(ä(1-( =$ 273$' NASTAJU VELIKE ŠTETE OD ODLAGALIŠTA OTPADA

MO-BO-TO JE TRAJNO RJEŠENJE 9(/,.$ '2%,7 2' 5(&,./$æ( 273$'$

9(/,., 752ä.29, 27.83$ =(0/-,ä7$ =$ 2'/$*$1-( 273$'$

1. JEDNOSTAVNOST ODLAGANJA I SAKUPLJANJA OTPADA (1+1)

9(/,., 752ä.29, ,=*5$'1-( 2'/$*$/,ä1( 3/2+( =$ 273$'

%5=,1$ 6$.83/-$1-$ 0$1-( *8æ9( 1$ 8/,&$0$

9(/,., 752ä.29, 2'/$*$1-$ 273$'$ 1$ 2'/$*$/,ä18 3/2+8

9(/,.2 60$1-(1-( 752ä.29$ 5(&,./$æ( 8 785,=08

9(/,., 752ä.29, ä7(71,+ (0,6,-$ &2 ,= 2'/$*$/,ä7$ 273$'$

7,36.( 79251,&( 1( 679$5$-8 =$*$Ą(1-$ 2.2/,ä$

,=*5$'1-$ 0(0%5$16.2* 85(Ą$-$ =$ 352ÿ,äý$9$1-( 92'$

%5=,1$ 352-(.7,5$1-$ , '2%,9$1-$ *5$Ą(9,16.,+ '2=92/$

9(/,., 752ä.29, ,=*5$'1-( 75$)267$1,&( , 32752ä1-$ 6758-(

,=*5$'1-$ .203/(712* 02 %2 72 326752-(1-$ =$ 0-(6(&,

75$-12 =$*$Ą(1-( 7/$ , *8%,7$. 3/2'1267, 7/$

327381$ 5(&,./$æ$ 0,-(ä$12* .2081$/12* 273$'$

75$-12 =$*$Ą(1-( =5$.$ , 7/$ ä7(71,0 (0,6,-$0$

'2%,9$02 9567$ 6,529,1$ (.2 .203267 , 5') *25,92 0: 7

=%2* 605$'$ ,= '(321,-$ 3$'$ &,-(1$ 1(.5(71,1$ ,6(/-$9$1-(

ÿ89$02 (.2 %$=8 , 3267,æ(02 .58æ18 (.2120,-8

1(,6381-$9$1-( &,/-(9$ =(/(12* 3/$1$ (8 , 5+ ä7(7$ =$ 2.2/,ä

,6381-$9$02 &,/-(9( =(/(12* 3/$1$ 5 +59$76.( , (8

PORUKA ÈOVJEÈANSTVU Jedna od velikih lekcija koju smo nauèili iz krize izazvane pandemijom COVID-19 je povezanost ljudskog zdravlja i zdravlja planete Zemlje. Trenutno ni jedno ni drugo nije dobro i moramo èiniti sve da to popravimo.

EKOLOGIJA MORA POSTATI ZNANOST KOJA SE BAVI ZDRAVLJEM PLANETE ZEMLJE. ÈISTI OKOLIŠ JE IZVOR ZDRAVLJA

TEHNIX JE VAŠ POUZDANI PARTNER ZA TRAJNO RJEŠAVANJE PROBLEMA GOSPODARENJA OTPADOM !

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

PROJEKTIRAMO, PROIZVODIMO TE ISPORUÈUJEMO INOVATIVNE TEHNOLOGIJE ZA OBRADU KOMUNALNOG OTPADA

EKOMUNAL TEHNIX ± 63(&,-$/12 KOMUNALNO VOZILO ZA SAKUPLJANJE , 75$163257 .2081$/12* 273$'$ .$3$&,7(7$ 5, 7.5, 10, 12, 14, 16, 18, 20, 22 m³

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

SPONZORIRANI PRILOG

INOVATIVNI STROJEVI NOVE GENERACIJE ZA BIOREAKTORSKO KOMPOSTIRANJE BIORAZGRADIVOG OTPADA U VREMENU OD 6-8 TJEDANA U KONTROLIRANIM UVJETIMA

KOMPOST ROTO SHREDDER

6895(0(1, -( 352,=92' .203$1,-( 7(+1,; 1$0,-(1-(1 =$ 35,35(08 =(/(12* 2'5(=$ 6+5('',5$1-( *5$1-$ , 2%/,&$

BIOBRAZDER AUTOMATIK

-( 6752- =$ 2.5(7$1-( .203267$ , 835$9/-$1-( 352&(620 5$63$'$1-$ %,25$=*5$',9( 0$6(

KOMPOST SITO AUTOMATIK

35$92 5-(ä(1-( =$ 6,*8512 %5=2 (),.$612 , (.2120,ÿ12 3526,-$9$1-( .203267$ Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

Ecarry: konstruiran za maksimalnu uštedu Ecarry električno vozilo, ukupne mase 3,5 tona i nosivosti od 1.700 kilograma, nezavisno je konfigurirano zahvaljujući modularnoj bateriji. Odlikuju ga izuzetno male dimenzije, fleksibilnost i lakoća vožnje

40

STUDENI/NOVEMBER 2021.

carry je potpuno električno komercijalno vozilo, dizajnirano da zadovolji trenutne potrebe uslužnih poduzeća, javnih subjekata i prijevoznika koji se bave aktivnostima s repetitivnim i stalnim rutama, brojnim start&stop situacijama, kao što su usluge upravljanja otpadom, gradska logistika i isporuke.

Ecarry električno vozilo je nezavisno konfigurirano zahvaljujući modularnoj bateriji od 35 ili 70 kWh. Odlikuju ga i izu-

Ecarry

zetno male dimenzije: manje od 1.800 mm u širini, 5.700 mm u dužini i 1.900 mm u visini. Ukupna masa vozila je 3,5 tona, a nosivost 1.700 kilograma. Šasija je dizajnirana tako da se može konfigurirati ovisno o različitim potrebama i profesionalnim primjenama, kao što su vozilo za održavanje kanalizacijskih sustava (opremljeno visokotlačnom/vakuum pumpom), hladnjačom, podiznom platformom s košarom, nadogradnjom za sakupljanje otpada, fiksnim ili kiper kontejnerom i još mnogo toga.

Ecarry omogućava obavljanje dnevnih operativnih zadataka bez pauza, zahvaljujući rezultatima procjene operativnih zadataka flote korisnika. Također, zahvaljujući naprednoj tehnologiji, Ecarry komunicira s operaterom i omogućava mu procjene, intervencije i ažuriranja softvera na daljinu i u realnom vremenu.

Agilan, kompaktan i lak za vožnju Ecarry je dobio N1 homologaciju za brzinu do 80 km na sat, što znači da ga mogu voziti vozači s B kategorijom. Udoban je za manevriranje, lak za vožnju, a zahvaljujući malim dimenzi-

PREDSTAVLJAMO

jama ima pristup zonama koje bi za druga vozila iste kategorije bile nepristupačne.

Ecarry je potpuno električno komercijalno vozilo, dizajnirano da zadovolji trenutne potrebe uslužnih poduzeća, javnih subjekata i prijevoznika Dizajniran je za udobnost i najbolji učinak operatera Položaj za vožnju kod Ecarry-a je dizajniran da osigura maksimalnu udobnost i najbolji rad. Ulazni prag njegove napredne kabine pozicioniran je samo 380 mm od zemlje kako bi se smanjio rizik od ozljeda (gležnjevi, koljena i leđa) te da bi se zaštitilo operatera prilikom ulaska i izlaska iz vozila u više navrata.

Sve informacije o Ecarry električnim vozilima dostupne su kod tvrtke Gradatin iz Sesveta koja je ovlašteni zastupnik za Republiku Hrvatsku (www.gradatin.hr)

STUDENI/NOVEMBER 2021.

41

PREDSTAVLJAMO

Komptech

Komptech – misli zeleno!

Komptech je vodeći međunarodni dobavljač strojeva i sustava za mehaničku i biološku obradu krutog otpada te za obradu biomase kao obnovljivog izvora energije.

Asortiman proizvoda uključuje preko trideset različitih tipova strojeva, koji pokrivaju sve ključne procesne korake u modernom rukovanju otpadom – usitnjavanje, prosijavanje, sortiranje i biološku obradu

ilj koji su sebi postavila vodeća gospodarstva svijeta je smanjenje našeg materijalnog otiska kroz gospodarstvo usmjereno na ponovno korištenje resursa gdje god je to moguće.

Visoke stope recikliranja predstavljaju nove izazove za industriju zbrinjavanja otpada.

Linije za obradu miješanog komunalnog otpada moraju biti projektirane tako da se proces dinamički prilagođava promjenjivim uvjetima, kako bi postale više orijentirane na recikliranje i bile učinkovite u tome.

Povećanje stope recikliranja i ponovne upotrebe smanjit će emisije stakleničkih plinova iz cijelog sustava zbrinjavanja otpada. EU želi povećati postotak recikliranog otpada na 55 posto do 2025. godine, zatim na 60 posto do 2030. i na 65 posto do 2035. godine.

225 milijuna tona komunalnog otpada godišnje u EU (Eurostat 2019, EU27)

502 kg Prosječan iznos po glavi stanovnika Njemačka: 609 kg, od čega je 25% miješani komunalni otpad

24,2% otpada se pohranjuje na deponijima

27,1% otpada se spaljuje

48,5% otpada se reciklira

Linije za prerade po narudžbi Komptech sustavi za recikliranje dizajnirani su i dimenzionirani prema zahtjevima kupaca. Sastav sirovine i potencijalna prodajna mjesta konačnih recikliranih materijala ključni su čimbenici. Uz opsežnu liniju ključnih komponenti za usitnjavanje, prosijavanje i sortiranje, Komptech gradi učinkovita rješenja za složene zadatke.

Isporuka postrojenja za preradu otpada po principu ključ u ruke zahtijeva vrhunsku stručnost i pouzdane resurse duž cijelog lanca izvedbe. Sveobuhvatna podrška korisnicima koja osigurava visoku dostupnost strojeva i sustava strojeva te aktivna digitalizacija od pojedinačnih komponenti do cijelog sustava ključni su elementi Komptechovog pristupa budućoj tehnologiji postrojenja za preradu.

42

STUDENI/NOVEMBER 2021.

Mješoviti komunalni otpad kao resurs Komunalni otpad je otpad iz privatnih kućanstava i usporedivih izvora, kao i sličan otpad iz trgovine i industrije. Odvojeno prikupljene frakcije poput stakla, papira i organskog otpada već se u velikoj mjeri ponovno koriste. Mješoviti komunalni otpad, kao što su stambeni, poslovni i glomazni otpad, također ima visok regeneracijski potencijal.

Učinkovita rješenja za složene zadatke U sustavu prerade razni miješani ili prethodno sortirani otpad se raspakira i pripremi kako bi se dobila najbolja moguća reciklaža vrijednih materijala u tokovima materijala. Prvi korak procesa je selektivno usitnjavanje kako bi se materijal ujednačio i kako bi se homogenizirao ulazni tok. Ako je potrebno, usitnjavanje može biti praćeno odvajanjem organskih i inertnih frakcija pomoću spiralnog osovinskog separatora, bubnja ili diskastog sita.

Nakon toga slijedi balističko razdvajanje na ravne (2-D) i trodimenzionalne (3-D) frakcije kao priprema za daljnje sortiranje.

Feritni i ne feritni metali se također uklanjaju iz odvojenih tokova materijala. U koracima razvrstavanja koji slijede, drvo, papir, karton i plastika poput PE, PP, PET, PVC i PS izvlače se iz 2-D i 3-D frakcija, ručno ili mehanički. Preostale visokokalorične frakcije se koriste kao RDF, bilo izravno ili nakon daljnje obrade.

Sjeckanje Sjeckalice male brzine s podesivim razmakom za usitnjavanje stvaraju kontinuirani tok materijala željene veličine čestica.

Strojevi se mogu pokretati hidraulikom ili visokoučinkovitim mehaničkim sustavima.

1. HIDRAULIC TERMINATOR Kod hidrauličkih modela, osim standardne izvedbe okvira, pogon se po želji može fizički odvojiti od jedinice za usitnjavanje.

Prednosti su bolja zaštita pogona i integracija jedinice za usitnjavanje u lanac stroja koja štedi prostor.

2. TERMINATOR DIRECT SL Terminator direct SL sjeckalica ima novorazvijeni potpuno električni pogonski sustav koji nudi maksimalnu učinkovitost.

Sa svojom kontrolom brzine ovisno o opterećenju, stroj se prilagođava ulaznom materijalu, omogućujući visoku propusnost čak i s najtežim materijalima. Dizajn stroja malenog otiska omogućuje jednostavnu integraciju u nove ili postojeće procesne linije. Pametan raspored obloge štiti sve glavne komponente od prljavštine i nudi optimalan pristup za servis i održavanje.

3. TERMINATOR DIRECT Mehanički izravni pogon nudi visoku učinkovitost u kombinaciji s niskim troškovima energije. Ostale značajke su dva stupnja prijenosa za prilagodbu materijalu i automatsko kretanje unatrag.

re materijal i tako osigurava pouzdano uklanjanje kontaminata. Čišćenje i održavanje svedeni su na minimum korištenjem jednostranih pužnih ležajeva. Splitter sa spiralnom osovinom također ima nisku potrošnju energije i modularni dizajn za veliku prilagodljivost.

2. FLOWERDISK Ovo čvrsto, kompaktno disk sito omogućuje učinkovito odvajanje sitnih čestica od 80-100 mm. Fleksibilno postavljene čahure gotovo u potpunosti sprječavaju začepljenja ili oštećenja sita.

3. BALLISTOR Kretanje elemenata sita čisti 2-D frakciju od kontaminacije i pomiče je prema gore. 3-D frakcija se kreće u suprotnom smjeru, prema dolje. Troškovi energije su niski zbog učinkovitog mehanizma. Čvrsto kućište omogućuje lak pristup elementima sita, a jednostavna zamjena istrošenih dijelova smanjuje operativne troškove. S četiri veličine i mnogim opcijama opreme, Ballistor se može idealno konfigurirati za svaku primjenu.

Razvrstavanje Razvrstavanje je posljednji korak. Veliki napredak postignut je u tehnologiji i strojevima za sortiranje, na primjer s robotima, što ove sustave čini prikladnim i za 2-D i 3-D frakcije. Ručno razvrstavanje recikliranog materijala također je izvedivo rješenje.

SENZORSKA TEHNOLOGIJA Moderni sustavi koriste kombinaciju infracrvenih (NIR) senzora, optičkih kamera i detektora metala. Snažna računala tumače podatke i aktiviraju odgovarajuće sustave razdvajanja.

SUSTAVI ZA RAZVRSTAVANJE Za uklanjanje predmeta iz toka obrade koriste se pneumatski sustavi za ispuhivanje ili roboti s raznim hvataljkama. Gdje su okolnosti pogodne za to, ručno razvrstavanje ostaje praktična opcija.

Komptech svoje strojeve održava u stalnom pogonu Komptechovi kupci mogu se osloniti na stručnost servisnih tehničara i servisnih stručnjaka Komptechovih partnera širom svijeta. ASSIST! online servisni informacijski sustav i stručna obuka koju pruža Komptech akademija osiguravaju da svi serviseri uvijek imaju najnovija znanja i informacije.

CONNECT! Sustav za nadzor stanja strojeva pruža dodatnu pomoć, dopuštajući tehničarima da provjere stanje i povijest stroja prije odlaska na servisnu intervenciju. Nas taj način mogu isključiti određene probleme i prije intervencije, a u mnogim slučajevima unaprijed odrediti problem. Tehničari tako mogu ponijeti prave alate i dijelove sa sobom na intervenciju i brže pokrenuti stroj u zastoju.

Razdvajanje Odvajanje se izvodi tipom stroja koji je najprikladniji za posao, separatorom spiralne osovine, sitom s kompaktnim diskom ili sitom s bubnjem za sve namjene. Ovaj korak uklanja kontaminate, a preostali materijal se zatim balistički razdvaja na 2-D i 3-D frakciju.

1. SPLITTER Sa svojom dugom platformom s ravnim sitom Splitter prosti-

Komptech sustavi za recikliranje dizajnirani su i dimenzionirani prema zahtjevima kupaca

STUDENI/NOVEMBER 2021.

43

PREDSTAVLJAMO

O-K TEH PONUDA 'ZELENIH VOZILA'

U korak s novim i Vrijeme fosilnih goriva, dima i buke komunalnih strojeva i kamiona dolazi kraju.

Ustupit će mjesto novim 'zelenijim' tehnologijama. Tvrtka O-K-TEH je u korak s novim izazovima i ima adekvatne odgovore na zahtjeve za zelenijim pogonima ugi niz godina renomirani dobavljači tvrtke O-K-TEH rade na razvoju i usavršavanju pogona na električnu energiju, a neki od njih su pioniri s više od 35 godina iskustva na polju vozila i strojeva na električni pogon. Od malih električnih usisavača do vozila za odvoz otpada na potpuno električni pogon.

Vozila za odvoz otpada uvijek su se smatrala bučnim i zagađujućim, nužnim čimbenikom bez kojeg se ne može. No, stvari se mijenjaju i novi zahtjevi idu u smjeru smanjenja buke i ispuštanja CO2 u okoliš.

Odgovor na navedene zahtjeve ima Stummer. Njihov specijalno razvijen sustav plug-In-Hybrid Banke E-PTO koji se ugrađuje između kabine i nadogradnje, konstruiran je kao

44

STUDENI/NOVEMBER 2021.

plug-in (sastoji se od baterijskog i hidrauličkog modula) i ima kapacitet za cjelodnevni rad nadogradnje. Napon od 700 V efikasniji je, osigurava brže punjenje i veći kapacitet, za usporedbu, od sustava koji rade s manjom voltažom. Baterija se puni električnom energijom iz mreže i upravlja hidraulikom nadogradnje putem E-PTO-a, potpuno tiho i bez emisije zagađujućih plinova. Pogon vozila i dalje ostaje dizelski motor, a u ovakvoj izvedbi, osim smanjenja buke i zagađenja, pri radu vozila nema nikakve razlike. Vozilo je jednako pouzdano.

Uz navedenu tehnologiju, u Stummeru se mogu pohvaliti i potpuno električnim vozilima za skupljanje otpada koja već nekoliko godina uspješno rade u Austriji i Švicarskoj.

Sad već daleke 2018. godine Stummer je isporučio potpuno

izazovima električno vozilo za skupljanje otpada zapremine preko 20 m³, korisne nosivosti od 10,5 tona i autonomije od preko 380 km.

Već tada razlika u cijeni je bila optimizirana da se kroz uštede u gorivu u životnom vijeku vozila izjednači s troškom konvencionalnog vozila, a uz sve koristi i uštede u buci, efikasnosti i smanjenju zagađenja.

RAVO, Nizozemska, jedan je od najpoznatijih svjetskih proizvođača cestovnih čistilica. Veliku pažnju posvećuju istraživanju i razvoju, a jedan od njihovih noviteta je i potpuno električna čistilica zapremine od 5 m³. RAVO 5 eSeries, pouzdana je, potpuno električna, iznimna čistilica bez štetnih emisija (100% performansi, 100% električna energija, 0% emisija).

RAVO 5 eSeries ne nudi samo najodrživije rješenje za održavanje čistoće urbanog okoliša, već i najvišu kvalitetu i pouzdanost, temeljenu na provjerenoj tehnologiji, proizašloj iz godina iskustva u svijetu čistilica.

U segmentu manjih čistilica do 2 m³ kao prvi odgovor nameće se talijanski TENAX. Riječ je o prvoj tvrtki u svijetu u potpunosti usmjerenoj na proizvodnju, distribuciju i servis ekološki prihvatljivih 100 posto električnih čistilica.

Model Electra 1.0, Tenax Internationala, bila je prva kompletno električna cestovna čistilica na svijetu.

Electra 2.0 kompaktna je 100 posto električna čistilica širine čišćenja 2.000 mm, kapacitetom spremnika 1.400 kilograma, autonomijom rada od čak 9 sati, niskom razinom buke i nultom emisijom štetnih plinova, idealna je za čišćenje urbanih područja. Dostupna u dvije verzije, s litij-ionskom baterijom i baterijama punjenim tekućim elektrolitom.

U ponudi O-K-TEH-a je i Glutton, električni samohodni ulični usisavač. Glutton ima autonomiju rada i do 16 sati čime se uvelike izdvaja od konkurencije. Autonomiju rada osiguravaju 4 trakcijska akumulatora, svaki od po 12 V, a u sebi ima integrirani punjač koji omogućuje punjenje na bilo kojoj 220 V utičnici.

Za više informacija o navedenim vozilima, kao i za testne prezentacije te sve ostale detalje oko najmova ili financiranja možete se obratiti tvrtki O-K-TEH iz Zagreba (https:// www.o-k-teh.hr/).

STUDENI/NOVEMBER 2021.

45

PREDSTAVLJAMO

Hilltip

Oprema Hilltip za zimsku službu Finski proizvođač Hilltip jedan je od vodećih europskih proizvođača opreme za obavljanje poslova zimske službe. U njihovom prodajnom asortimanu možete pronaći opremu za zimsko održavanje namijenjenu montaži na tovarna vozila, višenamjenska vozila, traktore, manja dostavna vozila i druga nosiva vozila vi Hilltip proizvodi dizajnirani su i proizvedeni u Finskoj, a široka prodajna mreža osigurava prisutnost robne marke u cijelom svijetu. Dugogodišnje iskustvo i neprestani razvoj društva garancija su da proizvodi ove robne marke spadaju među najučinkovitije na tržištu. Kombinacija visokokvalitetnih materijala i najmodernije tehnologije uvršćuju robnu marku Hilltip u sam vrh ponude proizvoda za obavljanje poslova zimske službe.

Ovisno o zahtjevima i potrebama kupaca, u širokom asor-

46

STUDENI/NOVEMBER 2021.

timanu proizvoda moguće je izabrati između plugova (ralica) za snijeg različitih oblika i veličina, posipača za suho i mokro posipanje, proizvoda za pripremu slane otopine za posipanje, uređaja za visokotlačno čišćenje i dodataka za metenje.

Od plugova (ralica) za snijeg robne marke Hilltip, kupci mogu izabrati između plugova namijenjenih montaži na pickup vozila, ATV vozila, traktore i tovarna vozila. Većina serija snježnih plugova dostupna je u V obliku ili ravnom snowboard obliku, različitih širina, od 1.650 pa sve do 3.000 mm. Hilltip plugovi za snijeg su jednostavni za montažu, dok oštrice

mogu biti izrađene od poliuretana ili čelika visoke otpornosti.

U asortimanu posipača nalaze se i modeli za razna nosiva vozila, a ovisno o modelu, Hilltip posipači su izrađeni od nehrđajućeg čelika ili HD polietilena. Brzi su za montažu, jednostavni i intuitivni za korištenje te zahtijevaju minimalno održavanje tijekom rada. Ovisno o modelu, Hilltip posipači namijenjeni su za posipavanje soli ili mješavine materijala za posipanje, a možete birati i između modela za mokro ili kombinirano posipavanje. Različiti kapaciteti posipača su jamstvo, da će kupac pronaći najprikladniji model, koji će u potpunosti zadovoljiti njegove zahtjeve.

Hilltip posipači rade pomoću električnog punjenja od 12 ili 24 V (ovisno o vozilu), te opcionalno mogu biti opremljeni softverom HTrackTM koji omogućuje praćenje i upravljanje svim uređajima s udaljene lokacije putem mobilnog telefona, tableta ili prijenosnog računala. Pomoću programske opreme također se može pratiti mjesto korištenja, prijeđeni put i količina utrošenog materijala, koji podaci se potom jednostavno generiraju u izvještaj u PDF formatu.

Uz plugove i posipače, kupcima je na raspolaganju i izbor uređaja za visokotlačno čišćenje, koji mogu biti montirani na višenamjensko vozilo ili samostalno priključno vozilo, a dostupni su i drugi proizvodi namijenjeni izvođenju poslova zimske službe i drugih komunalnih djelatnosti.

Svi proizvodi robne marke Hilltip osmišljeni su s naglaskom na korisnika – kupac ima na raspolaganju široki asortiman artikala koji omogućuju odabir najprikladnije kombinacije proizvoda za obavljanje poslova zimske službe, konfigurirane u skladu sa zahtjevima i potrebama. Tako se osigurava optimalan omjer između nabavne vrijednosti i troškova rada, a odlika ovih proizvoda su i niski troškovi održavanja.

Oprema robne marke Hilltip pogodna je za korištenje na svim površinama na kojima se obavljaju poslovi zimske službe, kako u urbanim sredinama tako i izvan njih, a svi proizvodi su izrađeni u skladu s najvišim standardima kvalitete.

Za sve informacije na raspolaganju su kvalificirani prodajni predstavnici, koji će individualno savjetovati kupca i predstaviti mu sve tehničke značajke pojedinačnog proizvoda, konfigurirati odgovarajuću opremu i eventualne dodatke u skladu sa zahtjevima i potrebama, a ovlašteni su i za montažu opreme te stručno osposobljavanje i uvođenje u rad.

Obučeni serviseri, opremljeni svim potrebnim alatima će, tijekom cijelog ciklusa korištenja opreme robne marke Hilltip, osigurati brzu i kvalitetnu uslugu servisa, a osigurana je i nesmetana opskrba potrošnim i rezervnim dijelovima, što daje garanciju za minimalne prekide u radu.

Za sve dodatne informacije kontaktirajte tvrtku Svet strojev d.o.o., koja je ovlašteni zastupnik robne marke Hilltip za Hrvatsku (www. svet-strojev.hr).

Hilltip posipači mogu biti opremljeni softverom HTrackTM koji omogućuje praćenje i upravljanje svim uređajima s udaljene lokacije

STUDENI/NOVEMBER 2021.

47

PREDSTAVLJAMO

Bigbelly

Ključni zahtjevi pametnog solarnog kompaktora Bigbelly je lider u industriji pametnog upravljanja otpadom, pametnog grada i interneta stvari (IoT) s preko 1.500 klijenata te je prepoznat kao najbolja praksa C40 Cities Climate Leadership Group igbelly je izumio prvi solarni kompaktor za otpad prije 17 godina i time započeo s transformacijom jedne od najneučinkovitijih industrija koja iziskuje mnogo resursa - upravljanje otpadom na javnim površinama. Sljedećih godina se razvijao, da bi prije 14 godina ponudio jedinstveno i cjelovito rješenje koje koristi informacijske tehnologije za svoje funkcije.

Bigbelly je lider u industriji pametnog upravljanja otpadom, pametnog grada i interneta stvari (IoT) s preko 1.500 klijenata te je prepoznat kao najbolja praksa C40 Cities Climate Leadership Group. Poznavanje industrije i dugovječnost na tržištu služe njegovom razvoju i pružaju neusporedive uvide potkrijepljene opsežnim podacima, analitikom i uspjesima kupaca.

48

STUDENI/NOVEMBER 2021.

Danas je aktualna 5. generacija Bigbelly solarnog kompaktora, koja na svjetskom tržištu ima uvjerljivo najniže troškove održavanja i vlasništva.

Ne možemo se pretvarati misleći da su svi pametni spremnici s ugrađenom prešom, koji rade isključivo na solarni pogon, jednaki.

Bigbelly reference su najvjerodostojniji dokaz njegove kvalitete i dugovječnosti

Želimo li da odabrani proizvod radi besprijekorno, kroz cijeli svoj životni vijek, koristeći isključivo solarnu energiju i to na lokaciji gdje je takav spremnik uistinu velikog kapaciteta najpotrebniji? Taj zahtjev podrazumijeva neometani rad, često i bez direktne sunčeve svjetlosti odnosno na sjenovitim lokacijama, tijekom kratkih zimskih dana i dnevnih razdoblja bez sunčeve svjetlosti. Potreban je stoga besprijekoran rad bez prekida i smetnji tijekom visokog intenziteta korištenja, jer samo u tom slučaju investicija će biti zaista isplativa.

Kod upravljanja energijom dva su ključna faktora: a) energetska učinkovitost i b) zaštita baterije. Ukoliko se oni ne ispune, solarni kompaktor je neisplativ te neće imati prednost u odnosu na standardne kante, predstavljajući lošu investiciju.

Procjena je da na 70 posto lokacija spremnika za javni otpad gotovo pa i nema dostupne direktne sunčeve svjetlosti zbog sjene od krošnji drveća, građevina i drugih objekata. Solarni kompaktor mora imati nisku dnevnu potrošnju energije ili će zakazati u slučajevima kada koristi više energije nego je može sakupiti. Pametni solarni kompaktor se bitno ne razlikuje od standardne kante, ako nema dovoljno energije za kompaktiranje i komunikaciju s operativom. Istovremeno, u situacijama kada napon baterije padne ispod donje granice u sezoni intenzivnog korištenja i/ili neodgovarajućih vremenskih prilika, solarni kompaktor mora modificirati svoje ponašanje odnosno automatski preskočiti cikluse zbijanja kako bi sačuvao bateriju od trajnog oštećenja i skraćivanja njezinog vijeka trajanja.

Kod solarnog kompaktora sve se vrti oko njegovog stvarnog kapaciteta. Velika učinkovitost zbijanja otpada postiže se isključivo značajnim prodorom potisne ploče preše te automatskim pokretanjem ciklusa zbijanja kada je to uistinu potrebno – popunjenošću unutarnje kante. Sustav zbijanja koji ne korelira s popunjenošću spremnika, već se zasniva na vremenski pred-programiranim zbijanjima ili određenim brojem otvaranja ladice kao okidačem za pokretanje preše, iako spremnik nije pun, ne može ispuniti zahtjev značajnog povećanja kapaciteta.

Protok otpada također ima direktan utjecaj na kapacitet, jer otpad odložen u ladicu treba završiti u unutarnjoj kanti da bi bio komprimiran i da bi se omogućilo povećanje kapaciteta.

Kod Bigbelly kompaktora, zbog posebnog dizajna ladice s pregradom, nije moguće fizički pristupiti radnom prostoru preše pa nema ni opasnosti od ozljeda.

Kod solarnog kompaktora sve se vrti oko njegovog stvarnog kapaciteta. Velika učinkovitost zbijanja otpada postiže se isključivo značajnim prodorom potisne ploče preše.

Potisna ploča preše mora dosegnuti manje od 25 cm od dna unutarnje kante.

To zahtijeva kut ladice za odlaganje otpada veći od 60° ili će otpad ostati zaglavljen, nagomilan u ladici i zadržati je time odškrinutom i/ili zaglavljenom.

Važno je napomenuti najvažniju značajku koju treba ispuniti - maksimalna sigurnost za javnost bez utjecaja na redoviti rad preše. Kod Bigbelly kompaktora, zbog posebnog dizajna ladice s pregradom, nije moguće fizički pristupiti radnom prostoru preše pa nema ni opasnosti od ozljeda. Treba naglasiti da je vrlo bitno omogućiti odlaganje otpada u svakom trenutku, bez zaključavanja ladice tijekom ciklusa zbijanja otpada, čime se izbjegavaju situacije da korisnici svoj otpad ostavljaju izvan spremnika. Rješenja koja zaključavaju ladicu prilikom zbijanja otpada, isto tako blokiraju rad preše u slučaju da ladica ostane odškrinuta ili otvorena pa i u takvim situacijama neće biti željenog povećanja kapaciteta.

Na kraju, donosiocima odluka jednako je važno dokazati pouzdanost proizvoda koji treba preživjeti u surovom svijetu javnog prostora – vremenskih uvjeta, ali i vandalizma. Za uvjeriti se u otpornost proizvoda nije dovoljno samo slovo na papiru.

Bigbelly reference su najvjerodostojniji dokaz njegove kvalitete i dugovječnosti. U Bigbellyju su veoma ponosni na reference na hrvatskom tržištu koje dokazuju uspješan rad od 5+ godina, ali i veliki broj referenci od 15+ godina na svjetskom tržištu. I po tome je, Bigbelly jedinstven i bez konkurencije!

Za razgovor o svim relevantnim informacijama i važnim ključnim pokazateljima performansi pametnog kompaktora na solarni pogon, kako bi se osigurala uspješnost vaše investicije, na raspolaganju je tvrtka Graml d.o.o., ekskluzivni Bigbelly distributer (e-mail: info@graml.eu; +385 91 8848-948).

Solarni kompaktori s "pritvorenim" otvorom za odlaganje otpada ne jamče sigurnost s obzirom da korisnik ipak može rukom dosegnuti mehanizme preše.

Otvoreni pristup mehanizmu preše pri čemu se pouzdaje u rad elektronike kod zaštite od ozljeda kosi se s fundamentalnim zahtjevom postavljanja fizičke barijere između korisnika i preše kompaktora!

STUDENI/NOVEMBER 2021.

49

PREDSTAVLJAMO

Lynx Charge

električna cestovna čistilica

Lynx Charge Kompanija RASCO aktivno pridonosi pozitivnim promjenama za čišći okoliš.

Upoznajte prvo 100% električno radno vozilo proizvedeno u Hrvatskoj cestovnu čistilicu LYNX Charge YNX-om je RASCO pokazao da ključne funkcije cestovnih čistilica idu ruku pod ruku s odličnim dizajnom.

Nakon dvije godine vrlo pozitivnih reakcija profesionalaca u industriji, koji su isprobali ovu čistilicu, Rasco kreće u novo „održivo“ poglavlje.

Tako je 13. listopada 2021. javnosti predstavljen LYNX Charge - 100% električna cestovna čistilica proizvedena u kompaniji RASCO u Hrvatskoj.

Zašto električni pogon?

Cijela industrija želi prijeći na čišće načine pogona od

50

STUDENI/NOVEMBER 2021.

onih na fosilna goriva. Vozila na električni pogon su jedna od održivih tehnologija koje je potrebno usvojiti za postizanje tog cilja. A najveći izazov u industriji cestovnih čistilica je osigurati dovoljnu radnu autonomiju za rad tijekom cijele smjene, bez potrebe za zaustavljanjem radi punjenja.

LYNX Charge savladava ovaj izazov na dva načina: prvo, ima jednu od najvećih baterija u svojoj klasi. Integriranje baterije je postignuto bez mijenjanja važnih karakteristika vozila, npr. upravljanja ili kapaciteta spremnika smeća.

Drugo, proizveden je da maksimalno učinkovito koristi svaki raspoloživi vat snage.

Idealni radni parametri čistilice s električnim pogonom nisu došli preko noći. Nova električna cestovna čistilica je prošla niz intenzivnih testiranja u trajanju približno 1.000 radnih sati. Od osnovnih detalja, od uključivanja i isključivanja vozila do fino podešenih parametara čišćenja, sve je provjereno do posljednjeg detalja.

Rezultat je puno više od idealnog zbroja svih dijelova stroja. LYNX Charge je sinonim za sve u što vjeruju u Rascu - izvrsna tehnologija za učinkovit, udoban i siguran rad izgrađena na izdržljivoj platformi.

Tehničke karakteristike LYNX Charge se napaja iz litij-ionskih baterija od 72,5 kWh, s kojima radi i do 8 sati. Operaterima čistilice je tako posao lakši, jer znaju da mogu dovršiti svoju smjenu bez potrebe za ponovnim punjenjem. Ugrađeni punjač snage 22 kW puni bateriju od 0 do 100% u 4 sata, pa je električna cestovna čistilica brzo ponovno spremna za akciju.

Glavni elektromotor pogonskom sustavu daje do 55 kW kontinuirane snage. Ovisno je li stroj u radnom ili transportnom položaju, pogonski pretvarač koji njime upravlja može raditi u načinu kontrole zakretnog momenta ili broja okretaja. Uz to, novi sustav električnog pogona je ne samo čišći i učinkovitiji od dizelskog već je i tiši te zahtijeva manje održavanja.

Dva odvojena elektromotora distribuiraju snagu po cijeloj čistilici. Motor snage 11,5 kW pokreće usisna usta, što im daje dovoljno snage za najzahtjevnije zadatke čišćenja.

Kontrola četke i usisnih usta, kao i podizanje i spuštanje spremnika otpada pokreće load sensing hidraulički sustav koji štedi energiju, a pogoni ga treći motor snage 18,5 kW.

Moćno čišćenje, jednostavna upotreba Sve druge dobro poznate karakteristike prethodnika dizelaša ostale su iste. Spremnik otpada od 2,0 m³, spremnik čiste vode od 230 litara i recirkulacijski spremnik od 170 litara. Širina čišćenja iznosi 2.800 mm s dvije četke, 3.200 mm s tri četke, a učinkovito čišćenje osigurava snažan ventilator s kapacitetom većim od 9.000 m³/h. Ručno usisno crijevo i ugrađeni visokotlačni perač dostupni su i uz Charge, što ga čini pametnim samoodrživim strojem. Radna brzina je maksimalno 12 km/h, a transportna brzina do 50 km/h.

Udobnost za korisnika je s LYNX-om jedna od najboljih u klasi. Staklena kabina od poda do stropa osigurava da su četke uvijek u vidnom polju operatera. Udobna sjedala za vozača i suvozača opremljena su zračnim ovjesom. Svi znamo da se čišćenje ulica najčešće odvija tijekom sunčanih dana. Zato LYNX Charge ima klimatiziranu kabinu i produženi krov, koji štiti operatera od izravnog sunčevog svjetla.

Sve funkcije za upravljanje čistilicom su postavljene tako da su lako dostupne i intuitivne. Nalaze se na stupu volana koji minimalno ometa pogled iz kabine. Najčešće korištene kontrole za čišćenje ugrađene su u naslon za ruke, na vratima s vozačeve strane. Sekundarne komande za čišćenje postavljene su na stupu kabine na vozačevoj strani.

Sve ostale kontrole vozila su smještene na 7'' ekran osjetljiv na dodir, smješten iznad vozača.

Čistilica izvrsne tehnologije na električni pogon za učinkovit, udoban i siguran rad izgrađena je na izdržljivoj platformi Energija za budućnost Potpuno električne čistilice u flotama za održavanje pridonose ograničenju emisija stakleničkih plinova. Lokalno osiguravaju manje zagađenje okoliša i mnogo manje buke od one kakvu proizvodi čistilica na dizelski pogon. „Jako nas veseli što smo dio pozitivnih promjena u okolišu i zajednici. Vjerujemo da danas svaki dio društva može malim doprinosom napraviti veliku razliku.“, naglašavaju iz Rasca. S električnom cestovnom čistilicom LYNX Charge općine diljem svijeta ulaze u novu eru pozitivnih promjena.

Rasco vas poziva da im se pridružite.

STUDENI/NOVEMBER 2021.

51

Dvokomorna nadogradnja IRIDE Sukladno članku 22. novog Zakona o gospodarenju otpadom, radi poticanja visokokvalitetnog recikliranja, propisuje se opća obveza odvojenog sakupljanja otpada. Za efikasno odvojeno prikupljanje otpada nadogradnje Iride idealan su odabir

52

STUDENI/NOVEMBER 2021.

edan od glavnih prioriteta Zakona o gospodarenju otpadom je povećanje njegovog odvojenog sakupljanja. Da bi se to postiglo, između ostalog, potrebno je uspostaviti i sustav odvojenog sakupljanja otpada na izvoru, i to komunalnim vozilima za odvojeno prikupljanje otpadnog papira, kartona, biootpada, metala, plastike, tekstila, stakla i krupnog (glomaznog) komunalnog otpada na mjestu nastanka otpada kod korisnika usluge.

Upravo komunalna vozila s nadogradnjama IRIDE, u svim svojim izvedbama i verzijama, omogućuju učinkovito, kvalitetno i brzo prikupljanje otpada, što iz vlastitog iskustva znaju i mnoge hrvatske komunalne tvrtke.

Iride

Kontinuirani razvoj i usavršavanje proizvoda osiguravaju proizvođaču Iride poziciju lidera na tržištu komunalnih vozila već dugi niz godina, a ona je dodatno potvrđena višekomornim modelima komunalnih nadogradnji.

Dvokomorna nadogradnja Iride predstavlja idealno rješenje za učinkovito istovremeno prikupljanje različitih vrsta otpada.

Dvobrzinski, neovisni aparati za pražnjenje kanti omogućuju brzo i učinkovito punjenje nadogradnje, a posebno dizajnirana potisna ploča na obje komore osigurava visok omjer sabijanja.

Dva neovisna spremnika nadogradnje prazne se prekretanjem, direktno u veće komunalno vozilo ili press kontejner, bez potrebe za pretovarnom rampom i bez kontakta otpada s tlom. Pražnjenje komora vrši se neovisno, pojedinačno, kako ne bi došlo do miješanja različitih vrsta otpada. Pražnjenje prekretanjem

PREDSTAVLJAMO

vrši se uz regulaciju brzine pražnjenja te bez zaostajanja otpada u spremniku nadogradnje. Stražnji stabilizatori, koji se automatski spuštaju prije podizanja nadogradnje radi pražnjenja, završavaju s valjkastim osloncem radi bolje prilagodbe terenu na kojem se vrši pražnjenje. Pražnjenje nadogradnje vrši se pomoću daljinskih komandi, kako bi operater imao potpunu preglednost radne zone, ali sa sigurne udaljenosti.

Svi modeli komunalnih nadogradnji IRIDE dizajnirani su za dugotrajno ispravan rad, uz najvišu razinu kvalitete i pouzdanosti, višegodišnje jamstvo te uz minimalne troškove tijekom eksploatacije.

Detalje o nadogradnjama IRIDE potražite kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

STUDENI/NOVEMBER 2021.

53

Split

Drugi hrvatski grad po veličini krenuo je stopama svojih susjeda koji već više od deset godina ponosno prezentiraju kako se uspješno otpad odvaja na mjestu nastanka

implementirao MOLOK! OLOK je na otoku Braču, u Makarskoj, Podgori, Trogiru, Omišu i mnogim drugim susjednim gradovima prisutan već godinama. Grad Split kao da je čekao da se slika iskristalizira i da stvarno odabere ono najbolje što se trenutno može naći.

Molok u moru i ispod mora preko 10 godina!

Prisjetimo se kako je Molok u Hrvatskoj prisutan još od 2004. godine. Prve su instalacije u Dalmaciji izvedene 2011. godine, dakle prije više od 10 godina. Iste su godine Molok polupodzemni kontejneri postavljeni i ispod razine mora i to simultano u Bolu na Braču i Novalji na otoku Pagu. Bila je to demonstracija kojom je Molok pokazao kolika je otpornost njegovih spremnika na uzgon. Godinu dana kasnije u Šibeniku je predstavljen i prvi

S više tisuća instaliranih spremnika na stotinu lokacija diljem Hrvatske, Molok spada u najrašireniji i najpouzdaniji brend na tržištu

54

STUDENI/NOVEMBER 2021.

Makarska

Molok

PREDSTAVLJAMO

plutajući ponton opremljen s tri različita spremnika od 5 m3, pa je tako proizveden i prvi plutajući zeleni otok u Hrvatskoj.

Prepoznatljiva originalna kvaliteta Do 2015. godine sustav polupodzemnih spremnika Molok bio je bez konkurencije. S preko 300 postavljenih spremnika u 30 hrvatskih gradova postavio je letvicu iznimno visoko. Danas s više tisuća instaliranih spremnika na stotinu lokacija diljem Lijepe naše spada u najrašireniji i najpouzdaniji brend na tržištu. Činjenica je kako prvi postavljeni Molok kontejneri još uvijek u većini slučajeva rade s originalnim vrećama iz prve ugradnje, što jasno ukazuje na kvalitetu i posvećenost detaljima koji čine razliku.

Trogir

10 godina jamstva Obzirom da su jamstva na prve postavljene spremnike već istekla, treba istaknuti kako u periodu 10-godišnjeg jamstva nije bilo reklamacija koje bi se odnosile na nedostatke proizvoda. To zorno ukazuje na činjenicu da Molok bez većih investicija traje 30 godina, što i pokazuju brojni primjeri diljem svijeta.

Nima Splita do Splita Čistoća Split je hrabro krenula u organizaciju odvojenog prikupljanja otpada na mjestu nastanka i to s prvih 45 polupodzemnih kontejnera Molok koji će do kraja godine biti postavljeni na 15 različitih lokacija u samom centru grada. Ovim potezom je Split na mjestu koje ima tri kontejnera od 1.100 litara dobio gotovo 20 m3 prostora za otpad i korisne sirovine, koje će od sada izgledati bitno urbanije, pristupačnije, urednije, čišće i bez neugodnih mirisa. Broj odvoza će na ovaj način biti barem 50% manji, kao i broj radnih sati operatera. Pražnjenje Moloka, koje traje kraće od dvije minute, bitno će smanjiti i gužve nastale dosadašnjim klasičnim sakupljanjem otpada.

Šibenik

Split

STUDENI/NOVEMBER 2021.

55

ENERGETIKA

Zelena tranzicija

Dekarbonizacija energetskog sektora Zelena tranzicija gospodarstva podrazumijeva dekarbonizaciju energetskog sektora, uz daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije, razvoj novih tehnologija te povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima, osobito u energetici, prometu i industriji [autor] Tihomir Dokonal rvatska podržava EU politiku dekarbonizacije, a posebice Europski zeleni plan kojim se dodatno ojačavaju ciljevi kojima EU teži u pogledu smanjenja stakleničkih plinova, razvijanja čistih oblika energije, čistog prometa i potenciranja kružnog gospodarstva.

Hrvatski energetski sektor zadnjih petnaestak godina radi na povećanju udjela čiste energije kako u proizvodnji tako i u potrošnji, a strateški dokumenti nastali u posljednje dvije godine pokazuju opredijeljenost za jačanje energetske učinkovitosti, na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te jačanje čistih i ekološki prihvatljivih tehnologija u sustavima grijanja i hlađenja, zgradarstva i prometa.

U sklopu Plana za oporavak i otpornost predlažu se mjere za dekarbonizaciju energetskog sektora koja bi naglasak trebala staviti upravo na osiguravanje čiste energije kroz moder-

nizaciju i izgradnju potrebne infrastrukture koja je nužna za postizanje potrebnih preduvjeta za ispunjavanje ciljeva postavljenih Integriranim nacionalnim energetskim planom (NECP) do 2030. godine.

Reforma se bazira na snažnom investicijskom ciklusu u koji će biti uključeni državna uprava, javni i privatni investitori te energetska poduzeća. Previđena su ulaganja od 7,53 milijardi kuna. Planirano je da 4,96 milijardi budu nepovratna sredstva, a 2,57 milijardi kuna će se osigurati iz drugih izvora.

Reforma obuhvaća aktivnosti vezane uz jačanje zakonodavstva i administrativnih kapaciteta te investicije kojima se bi se dekarbonizacija energetike trebala dodatno potaknuti. Većina planiranih investicija vezana je uz razvoj infrastrukture koja je nužna za daljnju implementaciju mjera iz NECP-a, ali je ujedno važna i za proces dekarbonizacije energetike.

Važan dio paketa mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova je povećana uporaba energije iz obnovljivih izvora. To obuhvaća povećanje korištenja grijanja i hlađenja iz obnovljivih izvora te korištenje obnovljive energije u sektoru prijevoza.

Reformom se također mora osigurati da na tržištu budu dovoljne količine biogoriva i obnovljivog vodika, kako bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva u prometu. To također nije moguće bez adekvatne infrastrukture.

Programi državnih potpora bit će namijenjeni i za financiranje investicija u korištenje vodika i novih tehnologija, za investiciju u rafineriju za proizvodnju naprednih biogoriva Sisak te za geološko skladištenje CO2. S obzirom na to da je riječ o novoj tehnologiji koja je iznimno važna za dostizanje potpune dekarbonizacije Europe do 2050., potrebno je bespovratnim sredstvima financirati pilot projekte kojima će osigurati implementacija tehnologije te rasterećenje energetski intenzivne industrije.

Osim što će se njome potaknuti ubrzana dekarbonizacija energetskog sektora i ostvariti ciljevi vezani uz udio obnovljivih izvora energije na koje se Hrvatska obvezala, reformom će se povećati domaća proizvodnja električne energije te smanjiti uvoz energije.

Obnovljivi izvori energije Hrvatska ima veliki potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije. Veliki naglasak je na energiji vjetra i sunca koji se najbrže razvijaju, a ujedno se smanjuje i cijena tehnologije čime projekti postaju isplativiji. U skladu s tim nova energetska strategija predviđa veliki broj projekata vezanih uz vjetar i sunce.

Međutim, Hrvatska ima i potencijal vezan uz geotermalnu ener-

56

STUDENI/NOVEMBER 2021.

giju, posebice u kontinentalnoj Hrvatskoj, a sve zanimljivije je istraživanje od obalnih potencijala vezanih uz sjeverni Jadran, posebice od obalnog vjetra, koji bi mogao biti dobra nadopuna za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije na kopnu.

Tu je i potencijal bioekonomije vezan uz razvoj elektrana i visokoučinkovitih kogeneracija na biomasu te korištenje bioplina za proizvodnju električne energije.

Svi ovi geografski disperzirani sustavi moraju biti učinkovito povezani kako bi se energija kvalitetno prenijela do krajnjeg kupca. Iako će dio sustava biti lociran blizu mjesta potrošnje, razlika u korištenju pojedinih tehnologija, mjestima proizvodnje i potrošnje energije u Hrvatskoj (na jugu je veliki potencijal proizvodnje, a na sjeveru potrošnje) zahtijevaju jačanje elektroenergetskog sustava.

Zbog toga je dekarbonizacija energetskog sektora vezana prvenstveno uz izgradnju moderne i digitalno upravljive infrastrukture za električnu i toplinsku energiju, daljnja ulaganja u obnovljive izvore energije (OIE) posebice u sektorima energetike i prometa, razvoj novih tehnologija, razvoj infrastrukture za proizvodnju i korištenje obnovljivog vodika, poboljšanje i jačanje sustava toplinarstva te provedbu mjera energetske učinkovitosti, a posebice u industriji.

Reformom će se otkloniti barijere za prihvat i distribuciju većih količina obnovljive energije, smanjiti gubici i otkloniti uska grla u sustavu, uvest će se aktivni kupci i aktivno upravljanje njihovom potrošnjom te građanima pružiti mogućnost udruživanja u energetske zajednice.

Modernizacija i izgradnja elektroenergetske infrastrukture Da bismo do 2030. postigli zadane ciljeve vezane uz smanjenje CO2, povećanje udjela OIE u ukupnoj potrošnji energije te povećanju energetske učinkovitosti na koje smo se obvezali u Nacionalnom energetskom i klimatskom planu, nužno je do 2026. uspostaviti bolju i jaču elektroenergetsku infrastrukturu na transportnoj i distribucijskoj razini, infrastrukturu koja će moći prihvatiti nove količine energije iz obnovljivih izvora energije (1.500 MW do 2025. i oko 2.500 MW do 2030.) te omogućiti stabilnost sustava.

Trenutačno prihvat većih količina energije nije moguć jer je sustav na rubu svojih kapaciteta. Prihvat i prijenos energije postali su usko grlo za nove projekte. Ako se ovaj problem ne riješi, Hrvatska neće do 2030. ostvariti ciljeve postavljene u NECP-u.

Za modernizaciju, digitalizaciju te proširenje elektroenergetskog sustava planirano je u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 3,5 milijardi kuna, od toga 2,92 milijarde iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

Također, potrebno je daljnje investiranje u energetsku učinkovitost i sustav toplinarstva koji će se okrenuti obnovljivim izvorima i omogućiti adekvatnu infrastrukturu do 2026. kojom će se osigurati kumulativne uštede do 2030. i kasnije, kako u segmentu energetske učinkovitosti u industriji tako i u segmentu grijanja i hlađenja. Posebno je važno potaknuti male potrošače za prelazak s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije

u toplinarstvu, kao i poticati izgradnju toplinskih sustava koji će zamijeniti pojedinačna, često manje isplativa rješenja grijanja i hlađenja.

Rafinerija za proizvodnju naprednih biogoriva Sisak Da bi se osigurao adekvatan udio obnovljivih izvora energije u prometu te osigurala dekarbonizacija prometnog sektora, nužno je osigurati adekvatnu količinu biogoriva. Važno je da se ta količina osigura kroz vlastitu proizvodnju, kako ne bismo ovisnost o uvozu fosilnih goriva zamijenili ovisnošću o uvozu biogoriva. Zbog toga jedna predviđenih investicija izgradnja tvornice naprednih biogoriva u Sisku čime će se osigurati proizvodnja adekvatne količine bioetanola. Prenamjenom postojećih prostora, poput rafinerija nafte, u prostor za proizvodnju biogoriva može se ubrzati proces tranzicije te omogućiti uvođenje na tržište veće količine vodika i naprednih biogoriva u vrlo kratkom razdoblju.

Investicija u biorafineriju za proizvodnju naprednih biogoriva u Sisku je veliki projekt privatne kompanije. Procijenjena je na 2,4 milijarde kuna, od toga bi milijarda kuna bila bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Projekt je inovativan i ima potencijal oživljavanja kraja koji je pogođen izumiranjem industrijske proizvodnje, a krajem prosinca 2020. zadesio ga je i snažan potres. Projekt je od javnog interesa jer će staru rafineriju pretvoriti u modernu zelenu biorafineriju koja će potaknuti zapošljavanje te poljoprivrednu proizvodnju na tli-

STUDENI/NOVEMBER 2021.

57

ENERGETIKA

Zelena tranzicija ma koja nisu adekvatna za proizvodnju hrane. To bi trebalo imati višestruki učinak na čitav kraj pa bi se projekt trebao sufinancirati bespovratnim sredstvima u iznosu do 60 posto investicije. Dio sredstava trebao bi se osigurati preko inovacijskog fonda, a dio putem NPOO-a.

Posebna će se pozornost posvetiti geotermalnoj energiji koja ima veliki potencijal, posebice u sektoru toplinarstva Toplinska energija i geotermalni potencijali Prilike se nalaze i u sektoru toplinske energije gdje je trenutačno veliki broj kotlovnica koje mogu prijeći na OIE. Bez uvođenja malih i mikro kogeneracija, dizalica topline ili spajanje na visokoučinkovite toplinske sustave tijekom obnove zgrada neće se postići ciljano smanjivanje emisija u zgradarstvu, kao ni standard nulte potrošnje energije za nove zgrade. No, posebna će se pozornost posvetiti geotermalnoj energiji koja ima veliki potencijal, posebice u sektoru toplinarstva.

U skladu s tim, planira se pripremiti dokumentacija za šest potencijalnih lokacija za korištenje geotermalne energije u toplinarstvu, a za dvije od navedenih šest lokacija će se izvesti i probna bušotina kako bi se testirali potencijali geotermalne energije. Predloženi lokaliteti su: Velika Gorica, Osijek, Donji Miholjac, Vukovar, Đurđenovac, Zaprešić, Požega, Vinkovci i Sisak. Među njima će se odabrati šest lokacija sukladno predloženim kriterijima. Projekte bi izvodila Agencija za ugljikovodike.

Za mjeru Poticanje energetske učinkovitosti, toplinarstva i obnovljivih izvora previđeno je 1,04 milijarde kuna, od čega je 684,69 milijuna iz Mehanizma za oporavak i otpornost.

58

STUDENI/NOVEMBER 2021.

Obnovljivi vodik Uz povećanje proizvodnje obnovljive energije otvara se mogućnost za proizvodnju obnovljivog vodika koji će uključivanjem naprednih biogoriva povećati udio obnovljive energije i ojačati dekarbonizaciju u sektoru prometa.

Nacionalni energetski i klimatski plan postavio je Hrvatskoj cilj povećanja udjela obnovljivih izvora energije u neposrednoj potrošnji energije u prometu na 14 posto do 2030. Da bi se to ostvarilo, potrebno je do 2026. podići udio obnovljive energije na 11,7 posto.

Tako bi se osigurala dodatna dekarbonizacija energetskog sektora, posebice uzme li se u obzir da je udio tekućih goriva 2019. u ukupnoj potrošnji energije bio gotovo 33 posto. Bez povećanja ciljanih razina u prometu Hrvatska neće moći adekvatno dekarbonizirati energetski sektor.

Uz razvoj kapaciteta za proizvodnju obnovljivog vodika, nužno je početi razvijati vodikovu ekonomiju te graditi neophodnu infrastrukturu za korištenje vodika u prometu. Cilj je izgraditi početnih 10 MW elektrolizatora te šest punionica vodika u gradovima i na TEN-T pravcima čime bi se stvorila nužna infrastruktura za korištenje vodika u prometu. Dodatno se planira jačanje kapaciteta elektrolizatora te će se u skladu s tim raspisati i poziv za izgradnju dodatnih 20 MW elektrolizatora.

Planira se i daljnje investiranje u mrežu punionica električnih vozila čime će se dodatno ojačati korištenje električnih prometnih sredstava u odnosu na ona koja koriste fosilna goriva.

Geološko skladištenje CO2 Dekarbonizacija energetskog sektora potaknut će se i primjenom novih tehnologija koje još uvijek nisu ekonomski isplative, ali su važne za smanjenje CO2. Jedna od njih je geološko skladištenje CO2 (engl. Carbon Capture and Storage – CCS). Cilj je do 2026. ostvariti jedan do dva pilot projekta koji će unaprijediti ovu tehnologiju.

Jedan od planiranih pilot projekata je projekt je vezan uz skladištenje CO2 iz Petrokemije u Kutini koja je veliki emiter CO2.

Investicija bi trebala obuhvaćati hvatanje proizvedenog CO2 koji bi se postojećim plinovodom (koji treba prenamijeniti i obnoviti) transportirao do polja koje INA ima u Ivanić Gradu. Tako bi se osiguralo smanjenje opterećenja u Petrokemiji i povećao investicijski potencijal potreban za modernizaciju proizvodnih procesa, dok bi se ujedno osigurao razvoj tehnologije skladištenja CO2. INA-i bi se tako otvorio prostor da zahvaljujući znanju koje ima pretvori taj proces u komercijalnu djelatnost za Hrvatsku, ali i susjedne zemlje.

Prema EU pravilima Petrokemija do 2026. mora barem 10 posto sirovine koristiti iz obnovljivih izvora. Na tome intenzivno rade, ali uz to je potreban i pilot projekt CCS-a kojim će se značajnije smanjiti emisije CO2. Projekt je isključivo usmjeren na skladištenje CO2, a s 190.000 tona CO2 iz Petrokemije Kutina ovo postrojenje može postići smanjenje vrijednosti ispod postavljene referentne vrijednosti za besplatnu dodjelu emisijskih jedinica.

Za mjeru Korištenje vodika i naprednih tehnologija planirano je 586,32 milijuna kuna, od toga 353,12 milijuna kuna iz Mehanizma za oporavak i otpornost.