Tehnoeko 97 by bmcroatia

godi go dina di na XI XX

broj br oojj 97 sije si ječa je čanj ča njj/ janu ja nuar nu ay ar 2022 20 22.. 22 s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

e k o l o g i j i

STRUČNO

aktualno

PREDSTAVLJAMO

ZERO WASTE U EU, RECIKLIRANJE OTPADNIH MOTORNIH VOZILA

INTERVJU LUKA TRAVEN, ANALIZA - OTPAD OD HRANE, EKO STARTUPI

TEHNIX, KOMPLET, STUMMER, IRIDE, GIOTTI VICTORIA, KOMPTECH, RENAULT

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA

16.- 18. svibanj 2022. qďīÐÈ, Hotel Parentium

ORGANIZATOR

Rezervirajte termin!

ŦƧĚÃÙðöÃèöƧºöïƧÙĐ

OČEKIVANI POKROVITELJI

Organizator: Business Media Croatia d.o.o, Redakcija magazina TEHNOEKO, Metalčeva 5, 10000 Zagreb, T. 01/6311-800, e-mail: konferencija@bmcroatia.hr

SADRŽAJ

6 16

Vijesti

Zero Waste

Prosječno hrvatsko kućanstvo u tjednu baci 2,9 kilograma hrane

Impressum

Stummer Ušteda vremena i povećanje efikasnosti uz Stummer komunalne nadogradnje

Komptech Obrada drvenog otpada

Koliko smo daleko?

Analiza

Komplet Šreder Krokodile za usitnjavanje materijala

Intervju izv. prof. dr. sc. Luka Traven, direktor TD Ekoplus d.o.o. Jeftino odlaganje otpada destimulira primarnu selekciju i recikliranje otpada

Giotti Victoria Gladiator - funkcionalna, ekonomična i pouzdana rješenja za laki prijevoz

tEHNOEKO O | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb,

Hrvatska | Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Novinar Tihomir Dokonal | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr | Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Stajališta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa. Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

KOLUMNA

GDJE JE MANJE ZNANJA, TU SUMNJA NAJVEĆU MREŽU PLETE Niccolò Machiaveli

Tehnix Inovativne tehnologije za održivost planete

Iride Trokomorna nadogradnja IRIDE

Gospodarenje otpadom Startupi koji mijenjaju način upravljanja otpadom i smanjuju ugljični otisak

Renault Kangoo E-Tech Inovativan u svim područjima sektora

Otpadna motorna vozila Hidrometalurško recikliranje autokatalizatora

Nova je godina i, suprotno željama građana, Hrvatska ostaje zarobljena u koroni, ali „ iznenada“ i opterećena energijskom - naročito plinskom krizom. Otvoren je LNG terminal u Omišlju i političari su slavodobitno najavili sigurnu i jeftinu opskrbu plinom. Plina za sada ima, ali po kojoj cijeni? Neki dr. sc. Zlatko Milanović upozoravaju da je u posljednja tri mjeseca vreća nekih vrsta umjetnog gnojiva poskupila više od šest puta. Cijena boce plina od 10 kg porasla je sa 100 – 105 kn na čak 145 – 150 kn. Pored toga, posljednjih godina je višestruko povećana ovisnost RH o uvozu plina. Političari ubrzano promišljaju kako amortizirati porast cijena energije uz povećanje obnovljivih izvora energije i smanjenje emisije CO2. Hrvatska neodgovorno gospodari otpadom, a treba podsjetiti da odgovorno gospodarenje vlastitim otpadom može pomoći u opskrbi energijom i proizvodnji prirodnoga gnojiva uz vrlo pozitivne učinke na okolišu i naročito zaštiti klime. Procjenjuje se da je u otpadu pohranjena energija, koja može podmiriti i više od 10 posto godišnje potrošnje uvozne primarne energije u RH. U RH se nastavlja izuzetno neodgovorno gospodarenje biootpadom. Biorazgradivi otpad je vrlo vrijedan prirodan resurs, koji se u RH već više od četrdeset godina baca na odlagališta uz brojne ugroze, od kojih su neugodni mirisi samo jedna manja ugroza. U odnosu na Austriju i Švicarsku, koje su po broju stanovnika dva puta veće od RH i koje imaju energane na otpad i više ne odlažu otpad, Hrvatska ima deset i više puta manji broj kompostana! RH je 2019. imala samo 11 kompostana, a na nedavno završenom natječaju FZOEU za sufinanciranje gradnje kompostana javilo se vrlo malo općina i gradova. U srpnju 2021. godine u RH je bilo 70 bioplinskih postrojenja, od toga 21 postrojenje ima dozvolu za gospodarenje otpadom. Samo 6 bioplinskih postrojenja oporabljuje komunalni biootpad, ali ponekad uz javne proteste i to isključivo zato što su građani u smeđe posude nepravilno odlagali biootpad. Odvojeno prikupljanje biootpada je najsloženiji projekt odvojenog prikupljanja, ali u društvu znanja (npr. Ponikve Krk, Pre-kom Prelog) dokazano je da se može uspješno provoditi. Nova je godina počela i najavom novog sustava sakupljanja otpada gradonačelnika Zagreba (prijedlog Odluke o javnoj usluzi sakupljanja komunalnog otpada u Gradu Zagrebu). Odmah nakon objave počela su brojna promišljanja, koja se u medijima najčešće negativno prezentiraju. Neki pozivaju da se prvo utvrdi je li Odluka protuustavna zaboravljajući da je (i zbog privremene zabrane Ustavnog suda) u srpnju prošle godine usvojen novi tekst Zakona o gospodarenju otpadom (ZGO). Stoga je i gradonačelnik naglasio da je predložena Odluka usklađena sa ZGO. Mnogi su mišljenja da je tijekom promocije novog sustava uz gradonačelnika trebao biti i direktor Čistoće, jer ovakva promocija podsjeća „na doba Bandića“. Često se upozorava da će Odluka poskupiti javnu uslugu prikupljanja otpada, iako se već nekoliko posljednjih mjeseci u Zagrebu javnost informira da su postojeće cijene prikupljanja otpada neodržive. Novi sustav jamči da će više plaćati samo građani koji odvojeno ne odlažu otpad, a povećat će se recikliranje, uz smanjivanje odlaganja na Prudincu („Jakuševcu“). Neprijeporno, vrlo je pozitivna promjena obveza korisnika javne usluge: ... da onemoguće pristup spremnicima od strane trećih osoba. Često se upozorava, kako u starim/središnjim dijelovima Zagreba neće biti moguće spremnik za otpad maknuti s javnih površina. Međutim, mnogi drugi gradovi u Europi imaju stare dijelove bez posuda na javnim površinama. Pitanje je i zašto u kućanstvima koja imaju posudu u svom dvorištu trebaju plaćati varijabilni dio kupovanjem plastičnih vrećica i time povećavati količinu plastičnog otpada (Članci 6. i 7.)? Svakako, prijedlog Odluke je veliki pozitivan pomak i ima vremena za konstruktivne promjene. Također, Odluka će ubrzati izgradnju i dogradnju (javnih ili/i privatnih) postrojenja za obradu otpada, te otvoriti brojna nova radna mjesta. Iskustva iz Ljubljane i drugih gradova pokazuju, da je uvijek na početku bilo velikih problema. U pravilu, najviše su protestirali građani koji najmanje sortiraju otpad. Mediji su ključan čimbenik za komunikaciju s građanima i konačno kreiranje teksta Odluke. Zagrepčani trebaju znati da je postojeći sustav prikupljanja neodrživ.

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

VIJESTI

INA i Končar gradit će dvije sunčane elektrane

Zagreb: U javnoj raspravi odluka o naplati odvoza otpada prema količini

INA je s tvrtkom Končar – Inženjering za energetiku i transport d.o.o. potpisala ugovor za glavnog izvođača radova na projektima izgradnje sunčanih elektrana Virje i Sisak. Elektrane će zajedno proizvoditi 16.000 MWh električne energije godišnje, kolika je i prosječna potrošnja 4.800 kućanstava u Republici Hrvatskoj, odnosno kućanstava u gradovima veličine Makarske ili Jastrebarskog. Sunčana elektrana Virje smjestit će se na prostoru Ininih objekata prerade plina Molve i trenutačno je najveća sunčana elektrana u izgradnji u Hrvatskoj. Sunčana elektrana u Sisku gradit će se na industrijskoj lokaciji u Sisku i jedan je od projekata transformacije lokacije u moderan industrijski centar. Pri potpisivanju ugovora Sándor Fasimon, predsjednik Uprave Ine, naglasio je da su ovi projekti još jedan korak u procesu transformacije Ine u energetsku kompaniju. “Cilj nam je nadograditi postojeći lanac vrijednosti, a ove solarne elektrane početak su stvaranja održivog portfelja u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Uz to, rea lizacijom ovih projekata INA će pridonijeti sigurnosti opskrbe, kao i ispunjavanju klimatskih ciljeva koje je Republika Hrvatska preuzela od Europske unije.”, kazao je Fasimon. U izgradnji sunčanih elektrana koristit će se najnovija tehnološka rješenja, a za njihovu implementaciju zadužen je Končar. „Iznimno nas veseli što je ugovor za izgradnju dviju fotonaponskih elektrana Končar izborio u jakoj međunarodnoj konkurenciji ponuditelja. U svim trafostanicama ugradit će se Končareva oprema, a kao okosnica digitalizacije postrojenja upotrijebit će se naša platforma PROZA NET. Ovim ugovorom Končar učvršćuje mjesto vodeće regionalne tvrtke u području izgradnje i revitalizacije postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, a svojim rješenjima, iskustvom i stručnošću nastavljamo predvoditi energetsku tranziciju te pridonositi dekarbonizaciji elektroenergetskog sektora Hrvatske”, izjavio je Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara. Očekivani početak radova na izgradnji solarnih elektrana Virje i Sisak jest proljeće 2022. Nakon dovršetka i puštanja u rad, najkasnije tijekom 2023., proizvedenu električnu energiju INA će isporučivati u javnu distribucijsku električnu mrežu.

Zagrebačka gradska uprava uputila je 21. siječnja u javno savjetovanje novu Odluku o usluzi prikupljanja komunalnog otpada. Javno savjetovanje trajat će mjesec dana, a nakon toga ide u Gradsku skupštinu na raspravu i prihvaćanje. Novom odlukom uveo bi se sustav naplate prema količini otpada koji je najpravedniji, istaknuo je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević. "Taj sustav će omogućiti individualizaciju na razini kućanstava, da se usluga doista naplaćuje prema stvarno odloženom miješanom otpadu, odnosno otpadu koji nije sortiran za recikliranje i kompostiranje. To radimo kako bismo napravili veliki korak prema zatvaranju odlagališta Jakuševec i kako bismo makli spremnike s javnih površina zbog kojih je grad Zagreb prozvan Kantogradom", rekao je gradonačelnik Tomašević. Usluga bi se naplaćivala kroz fiksni i varijabilni dio. Varijabilni dio građani bi trebali plaćati kroz cijenu službenih vrećica za odlaganje otpada. "Fiksni dio će biti 45 kuna mjesečno. Na to ide varijabilni dio koji će biti izražen tako da će građani svoj miješani otpad odlagati u službenim vrećicama i kroz cijenu tih službenih vrećica će plaćati varijabilni dio usluge odvoza otpada", objasnio je Tomašević. Cijena službene vrećice od 20 litara trebala bi iznositi oko 4 kune. Za one koji će u kontejnere i kante ubacivati neoznačene vrećice predviđene su kazne.

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

Novo komunalno vozilo Iride za Ploče Tvrtka Komunalno održavanje d.o.o. Ploče proširila je svoj vozni park novim komunalnim vozilom s nadogradnjom IRIDE, zapremine 5 m3, zahvaljujući sufinanciranju iz Europske unije kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. Isporuku vozila je izvršila tvrtka Alfateh ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

U probni rad pušten treći Centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj U Šibeniku je u krajem prosinca u probni rad pušten Centar za gospodarenje otpadom Bikarac. Realizacijom ovog projekta stanovnici Šibenika, Knina, Drniša, Vodica, Skradina te 15 općina Šibensko–kninske županije, s ukupno 109.320 stanovnika, dobili su dugoročno kvalitetno rješenje za održiv sustav gospodarenja otpadom u skladu s najvišim standardima Europske unije. CGO Bikarac je treći centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Ugovor za projektiranje i izgradnju postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada (MBO) i pratećih objekata, koji uključuje izgradnju pretovarnih stanica i nabavku specijalne opreme sufinanciraju: Europska unija iz Kohezijskog fonda, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije i grad Šibenik. Ukupna vrijednost projekta je 245 milijuna kuna. Centar za gospodarenje otpadom Bikarac nalazi se oko 7 kilometara od središta Šibenika. Na ovoj lokaciji odlaže se otpad s područja grada Šibenika i šireg gradskog područja od sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Izgradnja postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada druga je faza izgradnje CGO-a Bikarac. U sklopu prve faze projekta sanirano je i zatvoreno postojeće odlagalište te izgrađeno novo sanitarno odlagalište. U sklopu druge faze, uz iz-

gradnju i opremanje MBO postrojenja, izgrađene su pretovarne stanice Biskupija i Pirovac, nabavljena su specijalna oprema i vozila, izgrađena odlagališna ploha sa sustavom odvodnje procjednih i oborinskih voda, interne prometnice, upravne zgrade s parkiralištem te trafostanice. Primarni cilj postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada je proizvodnja biostabiliziranog materijala pogodnog za konačno odlaganje. U dijelu biološke obrade planirano je kompostiranje u hrpama s preokretanjem. Trenutno se na Bikarac dovozi oko 70.000 tona otpada, od čega je više od 40.000 tona komunalnog otpada. Kada CGO Bikarac započne s radom, MBO postrojenje moći će obraditi i do 50 tisuća tona godišnje. Nusprodukti gospodarenja komunalnim otpadom na CGO Bikarac bit će izdvojeni iskoristivi otpada (papir, plastika, metal, staklo), stabilizirani biorazgradivi otpad upućen na odlaganje, gorivo iz otpada (kruto oporabljeno gorivo (SRF) za korištenje u energanama ili cementarama) i kompost od biootpada.

Objavljen Natječaj za investicije u infrastrukturu navodnjavanja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je 18. siječnja Natječaj za provedbu Podmjere 4.3. „Potpora za ulaganja u infrastrukturu vezano uz razvoj, modernizaciju i prilagodbu poljoprivrede i šumarstva“, tipa operacije 4.3.1 „Investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja“. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore je 150.000.000,00 kuna, a svrha natječaja je povećanje poljoprivrednih površina koje se mogu navodnjavati, prvenstveno radi smanjenja negativnog učinka suša, osiguranja stabilnosti poljoprivredne proizvodnje i povećanja konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje. Prihvatljivi korisnici natječaja su jedinice područne (regionalne) samouprave. Prihvatljivi projekti su projekti izgradnje cjelovitog sustava navodnjavanja u skladu s tehničkim rješenjima i građevinskom dozvolom (akumulacije, kanali, površinska i/ili podzemna drenaža kao elementi funkcionalne cjeline projekta, crpne stanice, cjevovodi, distribucijska mreža, nadzorno upravljački sustav i slično). Rok za podnošenje zahtjeva za potporu i dostavu Potvrde o podnošenju zahtjeva za potporu počinje 1. veljače i traje do 28. veljače 2022. godine.

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

VIJESTI

Još jedan Eggersmann isporučen za CE-ZA-R Tvrtka O-K-TEH nedavno je isporučila Terra Select T60 bubanj sito za CE-ZAR Centar za reciklažu d.o.o. Zagreb, dva mjeseca nakon prethodne isporuke Eggersmann šredera Teuton Z60. Terra Select strojevi poznati su po svojim odličnim tehničkim rješenjima, maloj potrošnji goriva, jednostavnoj izmjeni bubnja za sijanje, niskoj utovarnoj visini, velikim prihvatnim bunkerom i dvoosovinskom šasijom za cestovni transport. Ova bubanj sijačica omogućuje sijanje dvije frakcije u različitim vrstama materijala kao što su: kompost, pijesak, zemlja, kamen, drvena sječka itd. Model T60 postiže impresivne brzine protoka. S duljinom bubnja od 5.500 mm i promjerom bubnja od 2.200 mm, moguće je prosijavanje do 200 m³ na sat. Projekt je financiran uz pomoć Europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Šibensko brodogradilište planira punionicu vodika za brodove

Šibensko Iskra brodogradilište planira gradnju vlastite solarne elektrane koja će proizvoditi električnu energiju za potrebe brodogradilišta, a jedan dio te energije će se koristiti za proizvodnju vodika za pogon brodova. S Hrvatskom udrugom za razvoj i primjenu vodikovih gorivih članaka H2 pokreću prvu punionicu vodika za brodove te preinaku jednog remorkera s dizelskog motora na pogon vodikom. Iskra brodogradilište je, zahvaljujući suradnji s norveškim partnerima, jedan od predvodnika u proizvodnji hibridnih brodova. Sada se, eksperimentalno, s Udrugom H2 okreće i vodiku kao pogonskom gorivu za brodove. "Imamo jedan lučki remorker od tridesetak metara i sto tona, koji koristimo za interne lučke operacije, a potrebna mu je zamjena pogonskog sustava. Kad je već tako, zašto ne bismo bili pet koraka unaprijed? Trenutačno se radi na inženjerskom rješenju kako bi taj brod bio pokretan na vodikove članke", rekao je direktor brodogradilišta Roko Vuletić. Nadaju se i potpori iz europskih fondova, a osim što bi imali prvi brod na vodik u Hrvatskoj, u projektu spominju i punionicu vodika za brodove, čime bi postali prvo zeleno H2 brodogradilište u Europi. Tome prethodi izgradnja i vlastite solarne elektrane. "Ta sunčana elektrana će proizvoditi električnu energiju za potrebe brodogradilišta, a jedan dio te energije će se koristiti preko elektrolizera za proizvodnju vodika koji će se puniti za brodove, ali i za Iskrina radna vozila i strojeve u samom brodogradilištu. To će biti punionica koju će moći koristiti plovila koja će se, vjerujemo, sve više i više pogoniti vodikom da mogu napuniti svoje spremnike vodika", rekao je predsjednik Udruge H2 Ivica Jakić.

CES: Proizvođači potrošačke elektronike predstavili proizvode od oceanske plastike Na sajmu potrošačke elektronike, Consumer Electronics Show (CES), održanom u Las Vegasu, Lenovo, Dell i HP predstavili su održive materijale poput reciklirane plastike i "veganske kože" koje primjenjuju u proizvodnji svojih prijenosnih računala kako bi zadovoljili potražnju za ekološki prihvatljivim računalima. Tvrtka Schneider Electric predstavila je pak novu liniju utičnica i sklopki Merten izrađenih iz oceanske plastike. Proizvođači ističu da u proizvodnji računala i ambalaže koriste reciklirane materijale poput plastike koja bi obično završila u oceanu te da osiguravaju kupcima mogućnost da recikliraju računala. HP je predstavio seriju prijenosnih računala EliteBook 805, u kojima je za izradu kućišta zvučnika korištena oceanska plastika. Tvrtka je pokrenula inicijativu za recikliranje plastike 2016. i do sada je u svoje spremnike za tintu, monitore i torbe ugradila gotovo 800 milijuna tona reciklirane plastike. Lenovo pak ističe kako njegova nova linija prijenosnih računala ThinkPad Z serije (Z13 i Z16) sadrži 75 posto recikliranog aluminija i navlaku od reciklirane plastike koju je proizvođač nazvao "veganska koža" jer nije napravljena od fosilnih goriva. Prijenosno računalo Yoga 6 ima poklopac i strujni adapter od

reciklirane plastike ili aluminija. Sva ambalaža za prijenosna računala koristi kompostabilni bambus i šećernu trsku, dok se oceanska plastika koristi za pakiranje stolnih računala. Dell je usavršio proizvodni proces kako bi smanjio ugljični otisak i omogućio da se aluminijske komponente prijenosnog računala XPS 13 mogu u potpunosti reciklirati. Schneiderova nova linija sklopki, utičnica i ukrasnih okvira izrađena je od poliamidnih ribarskih mreža prikupljenih u Indijskom oceanu i Arapskom moru. Na projektu transformiranja otpadnih ribarskih mreža u visokokvalitetnu tehničku plastiku koja se može koristiti u električnim uređajima Schneider Electric udružio se s DSM-om, tvrtkom koja surađuje s nekoliko lokalnih zajednica u Indiji na izvlačenju i prikupljanju odbačenih ribarskih mreža, dajući značajan doprinos lokalnom gospodarstvu i okolišu. Napuštena ili izgubljena ribarska oprema čini oko 10 posto plastičnog otpada u oceanima.

VIJESTI

Održiva mobilnost u Beču u porastu Potražnja za električnim punionicama u Austriji sve je veća, a u odnosu na 2020. godinu ona se udvostručila, što pokazuje da se sve više vozača odlučuje za korištenje električnih vozila kao ekološki prihvatljivijeg način prijevoza. Na punionicama bečkog gradskog poduzeća za opskrbu energijom „Wien Energie“ u prošloj godini provelo se 310.000 punjenja. U odnosu na prosinac 2020. broj punjenja se u prosincu 2021. povećao za gotovo četiri puta. Stoga će se i dalje nastaviti ulagati u širenje mreže električnih punionica kako bi se zadovoljila tako visoka potražnja. U Beču je zasad oko 2.000 električnih punionica. Vozačima je na raspolaganju više od 1.000 punionica na javnim površinama i oko 1.000 e-punionica na polujavnim površinama poput parkirališta i podzemnih garaža, a u planu je otvaranje još dvjestotinjak novih punionica na mjestima gdje je potražnja najveća. Kako je izjavio predsjednik uprave bečkog energetskog poduzeća Michael Strebl, time je potvrđen uspjeh u širenju mreže električnih punionica u Beču na kojem će se i dalje raditi budući da je potpuno izgrađena infrastruktura temelj za prelazak na održivu mobilnost. Bečko gradsko poduzeće za opskrbu energijom prošle je godine zabilježilo porast u korištenju svojih punionica od 140 posto. To znači da se na javnim punionicama natočilo ukupno 5,3 milijuna kWh što bi bilo dovoljno za 28.000 klimatski neutralnih vožnji automobilom od Beča do Bregenza, austrijskog grada na samom zapadu zemlje, i natrag, a pritom je ušteđeno 4.300 tona CO2 .

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

Valamar i E.ON realizirali najveći projekt solarnih elektrana na hrvatskom tržištu

U pogon je pušten najambiciozniji projekt solarnih elektrana na hrvatskom tržištu, kojeg su realizirali Valamar Riviera, vodeća hrvatska turistička kompanija i E.ON Solar, vodeća kompanija u Hrvatskoj za projektiranje i izgradnju solarnih elektrana koja posluje unutar grupe E.ON Hrvatska. Suradnja je obuhvatila postavljanje solarnih elektrana na 26 Valamarovih hotela i kampova duž obale Jadrana, što pokriva pet posto Valamarove ukupne potrebe za električnom energijom. Suradnja s Valamarom predstavlja prvi i najveći projekt u Hrvatskoj po ESCO modelu financiranja u kojemu su elektrane u vlasništvu E.ON-ove kompanije Solnet, a sva proizvedena energija namijenjena je Valamaru za vlastitu potrošnju. Na projektu je E.ON angažirao više od 60 stručnjaka raznih profila koji su realizirali usluge projektiranja, instaliranja, puštanja u pogon i financiranja projekta koji predstavlja značajan iskorak prema zelenom i održivom turizmu. Korištenjem obnovljivih izvora energije doprinosi se i Zelenom planu EU u očuvanju okoliša te smanjenju emisija ugljičnog dioksida, u čemu E.ON i Valamar predstavljaju primjer dobre prakse. „Pokazali smo da snažno partnerstvo dvije vodeće kompanije, svake u svom području, može donijeti dodanu vrijednost kako za naše poslovanje tako i za goste koji imaju sve veću osviještenost o održivom i zelenom turizmu. Hrvatska ima značajan solarni energetski potencijal koji, ako je kvalitetno iskorišten, doprinosi smanjenju troškova poslovanja, povećanju profitabilnosti te minimiziranju tržišnih rizika rasta cijena električne energije. Drago nam je da je Valamar u nama prepoznao pouzdanog i stručnog partnera i ukazao nam povjerenje da energiju sunca iskoristimo u njihovu korist, ali i u korist hrvatskog održivog turizma“, izjavio je Vedran Belamarić, direktor E.ON Solara. „Valamar već niz godina ulaže značajna sredstva u projekte energetske učinkovitosti i obnovljive izvore energije, s čime ćemo intenzivno nastaviti u idućem periodu. Suradnja s E.ON Solarom najveći je projekt ulaganja u solarne elektrane do sada u Valamaru koji će nam povećati konkurentnost i osigurati novi obnovljivi izvor električne energije. Količina električne energije koja se proizvede u postavljenim solarnim elektranama dovoljna je za cjelokupne potrebe jednog od naših najuspješnijih ljetovališta, Valamar Isabella Island Resorta na otoku Sveti Nikola u Poreču. Ovom inicijativom našim gostima šaljemo dodatnu poruku o važnosti koju pridajemo održivom razvoju i društveno odgovornom poslovanju u koje je u proteklih pet godina Valamar uložio više od 400 milijuna kuna“, izjavio je Flavio Gregorović, direktor tehničkog sektora u Valamaru Rivieri.

Počinje izgradnja komunalne infrastrukture Poduzetničke zone Crno

Dva Coseca za Komunalac Bjelovar

Gradonačelnik Zadra Branko Dukić, sredinom siječnja potpisao je ugovore kojima započinju radovi na izgradnji prve faze komunalne infrastrukture Poduzetničke zone Crno. Istovremeno će se graditi i dio ceste u dužini od 300-tinjak metara do ulaza u Zonu. Vrijednost radova je 25,62 milijuna kuna, a izvođač radova je Strabag. Rok za završetak radova je 9 mjeseci od uvođenja u posao, što znači da bi trebali biti završeni u studenom ove godine. “Nakon dugo godina planiranja osigurali smo EU sredstva kroz ITU mehanizam u ukupnom iznosu od 35,3 milijuna kuna kojim započinjemo s prvom fazom izgradnje komunalne infrastrukture Poduzetničke zone Crno, rekao je zadarski gradonačelnik. Kako je područje obuhvata zone značajno (jedna parcela od 400 hektara), planiran je etapni program gradnje. Izgradnjom prve faze aktivirat će se 5 “kazeta” zone ukupne površine 243.824,36 četvornih metara, koje će biti namijenjene potencijalnim investitorima koji žele pokrenuti svoje poslovanje u zoni. Projekt obuhvaća izgradnju ceste i sve ostale infrastrukture potrebne za funkcioniranje zone koja se uglavnom nalazi u koridoru cestovne mreže (fekalna kanalizacijska mreža, oborinska kanalizacijska mreža s pripadajućim građevinama odvodnje, vodovodna, elektroenergetska mreža, mreža kabelske kanalizacije – DTK, javna rasvjeta, hortikulturno uređenje javnih zelenih površina duž koridora cestovne mreže).

Nakon isporuke dvokomornog komunalnog vozila u studenom prošle godine, Komunalac d.o.o. Bjelovar bogatiji je za dva nova komunalna vozila marke Coseco, koja im je krajem prošle godine isporučila tvrtka O-K-TEH. Vozila su sufinancirana preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Svako od vozila ima 16 m³ zapreminu spremnika. Koristiti će se za prikupljanje razvrstanih vrsta otpada kao što su papir, plastika, staklo. Vozila, već tradicionalno, dolaze na Iveco X-way šasijama, koje za ovu prigodu zadovoljavaju kriterije zelene nabave.

VIJESTI

Pet „najpametnijih“ gradova na svijetu

Goodyear razvio gumu od 70 posto održivih materijala

Šangaj, Seul, Barcelona, Peking i New York pet su "najpametnijih gradova" na svijetu navodi, na temelju provedenog istraživanja, tvrtka Juniper Research. Rangiranje gradova napravljeno je na temelju ocjene mnogih različitih aspekata koji pokrivaju promet i infrastrukturu, energiju i rasvjetu, upravljanje gradom i tehnologiju te urbanu povezanost. Osim što ima digitalnog blizanca, jedan od razloga zašto je Šangaj bio na prvom mjestu je gradski građanski oblak - Shanghai’s Citizen Cloud – platforma koja na jednom mjestu nudi više od 1.200 različitih usluga za stanovnike grada. Platforma pokriva usluge vezane uz rođenje, vjenčanja, kulturu, obrazovanje i socijalne usluge, gradski prijevoz, turizam, zdravstvo, pravne usluge, porezne prijave... Takve platforme karakteristične su za pametne gradove širom svijeta poput Los Angelesa, Chicaga, Barcelone... Gradske vlasti žele omogućiti građanima pristup informacijama, ne samo o proračunu i potrošnji, ali i potaknuti građane da daju prijedloge i sudjeluju u donošenju odluka te im pomoći da lakše rješavaju svakodnevne probleme. Kultura upravljanja očito je presudna za budući razvoj takvih građanskih platformi. Barcelona je, na primjer, pokazala kako bi jedan smjer razvoja mogao biti da građani putem takvih platformi iskažu svoje mišljenje o određenim gradskim problemima ili da putem platforme iznesu svoje prijedloge i inicijative. Istraživanje je također pokazalo da će inicijative za pametne gradove do 2026. generirati investicije od gotovo 70 milijardi američkih dolara godišnje, naprema 35 milijardi dolara u 2021. godini. Veliki dio toga bit će usredotočen na investicije u pametne mreže. U mnogim područjima razvoj pametnih gradova je u ranoj fazi, osobito ako govorimo o gradovima koji nisu pri vrhu Juniperove ljestvice. Zbog toga veliki udio u ukupnim investicijama čine početne investicije. To znači da će uštede ostvarene zahvaljujući tehnologijama pametnih gradova ostati visoke. Samo ušteda energije dosegnut će 96 milijardi dolara 2026., što će njihovu primjenu u većini slučajeva učiniti vrlo isplativom.

Još u 2020. godini korporacija Goodyear postavila si je ambiciozan cilj - do 2030. godine razviti gumu koja je 100-postotno izrađena od održivih materijala i tome se već jako približila. Guma predstavljena početkom siječnja ove godine izrađena je od 70 posto održivih materijala i sadržava 13 posebnih sastojaka u devet različitih komponenti. Značajke ovih sastojaka izrazito povećavaju izdržljivost guma. U svrhu učvršćivanja smjese i duljeg životnog vijeka, guma sadrži čađu koja se tradicionalno proizvodi paljenjem različitih vrsta naftnih derivata. Goodyearova nova guma sadrži tri različite vrste čađe koje se proizvode od metana, ugljičnog dioksida i biljnog ulja. Prve ocjene životnog ciklusa pokazuju tri prednosti za okoliš - smanjenje emisija ugljika u usporedbi s trenutnim metodama proizvodnje čađe, upotrebu izvora na biološkoj osnovi i od otpadnih sirovina. Upotreba sojinog ulja u gumama važna je inovacija koja zadržava elastičnost mješavine gume kod promjenjivih temperatura. Sojino ulje biološki je izvor koji smanjuje potrebu za proizvodima od naftnih derivata. Dok se gotovo 100 posto sojinih proteina upotrebljava za proizvodnju hrane i životinjske krme, pri izradi sojinih proizvoda ostaje priličan višak ulja koje je na raspolaganju za upotrebu u industriji. Silika je sastojak koji se u gumama često upotrebljava za bolje prianjanje i smanjenje potrebe za gorivom. Goodyearova nova guma sadržava jedinstvenu vrstu silike izrađenu od pepela rižine pljeve, nusproizvoda pri proizvodnji riže koji se najčešće baca i završava na odlagalištima otpada. Od tog otpadnog pepela proizvodi se visokokvalitetna silika. Poliester se reciklira od plastičnih boca i drugih plastičnih otpadaka tako da se najprije pretvori u osnovne kemikalije, a one se zatim preoblikuju u poliester tehničke kvalitete koji se može upotrebljavati za kord u gumama.

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

Komunalac Vrbovec kupio Stummer O-K-TEH je isporučio još jedno specijalno komunalno vozilo za prikupljanje otpada poduzeću Komunalac Vrbovec d.o.o. Vozilo se sastoji od podvozja DAF LF 320 FA, dok je nadogradnja vrhunskih performansi marke Stummer, tip Medium XLS, ukupne zapremnine sanduka 17,5 m3 i kapaciteta korita u stražnjim vratima 1,8 m3. Nabava vozila sufinancirana je sredstvima Europske unije iz Kohezijskog fonda.

Novi stadion Katedrala u Milanu će biti najodrživiji nogometni stadion u Europi Projekt američkog arhitektonskog studija Populous odabran je kao zamjena za milanski nogometni stadion "Giuseppe Meazza", poznatiji kao San Siro. "Katedrala" će postati novi dom talijanskih nogometnih divova AC Milana i Internazionalea te novo središte gradske četvrti koje će okupljati građane zbog sporta i razonode. Populous navodi da je njegov tim crpio inspiraciju iz dviju najpoznatijih milanskih zgrada: katedrale ili Duomo i povijesnog trgovačkog centra Galleria. Projektanti tvrde da će to biti najodrživiji nogometni stadion u Europi, s unutarnjim prostorima koji se prirodno hlade i pasivno griju, električnom energijom koju generiraju solarni paneli na krovu i sustavom za prikupljanje kišnice koja će se moći ponovo koristiti. Stadion će se nalaziti u srcu predloženog parka površine 50 tisuća četvornih metara.

Inženjerska tvrtka Arup sa sjedištem u Velikoj Britaniji radit će s Populousom na razvoju prijedloga stadiona, a konačni dizajn se očekuje tijekom ove godine. "Katedrala će biti jedan od najprepoznatljivijih nogometnih stadiona u svijetu. Bit će to svjetski, moderan i prikladan dom za legendarne klubove AC Milan i FC Internazionale Milano te žila kucavica nove gradske četvrti. To će biti stadion u kojem će uživati svi stanovnici Milana, uključujući generacije koje dolaze, stadion koji je vjeran gradu i poštuje njegovu baštinu", rekao je Christopher Lee, izvršni direktor Populousa.

Drobilica proizvođača Husmann isporučena je 15. siječnja 2022. godine u Bikarac, Centar za gospodarenje otpadom Šibensko-kninske županije

Isporuka elektro vozila Goupil G4L tipper za Hrvatske šume d.o.o. Isporuka je izvršena 10. prosinca 2021. godine.

EOL-EKOS d.o.o. Mučići 50 A, 51000 Rijeka, Email: info@eol-ekos.hr Tel : +38598674461 / +385953672204 / +385953766614, www.eol-ekos.hr

1-2_EOL-EKOSS_TE_0122.indd 1

03.02.2022. 13:19:53

VIJESTI

Od 1. siječnja zabranjeno stavljanje na tržište tankih plastičnih vrećica S 1. siječnjem 2022. na snagu stupa odredba Zakona o gospodarenju otpadom kojom se zabranjuje stavljanje na tržište tankih plastičnih vrećica za nošenje debljine između 15 i 50 mikrometara. To je kategorija plastičnih vrećica koja se u najvećoj mjeri pojavljuje na tržištu, a koja se zbog debljine stijenke najčešće ne može višekratno upotrebljavati, zbog čega u značajnoj mjeri onečišćuje okoliš. Hrvatska je prije nekoliko godina uvela naplatu tankih plastičnih vrećica kako bi potaknula smanjenje njihova korištenja. Novim zakonom zabranjuju se lagane plastične vrećice koje se više neće moći ni kupiti. Lagane plastične vrećice koje su već stavljene na tržište i trgovci ih imaju na zalihi, moći će se koristiti i nakon 1. siječnja 2022. do isteka zaliha, uz valjanu evidenciju da su vrećice stavljene na tržište prije tog datuma. I dalje je dozvoljena upotreba vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje koje su tanje od 15 mikrometara i koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga ili koje služe kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane. Plastične vrećice za nošenje koje su deblje od 50 mikrometara i koje se mogu upotrebljavati više puta također se i dalje mogu koristiti i prodavati, jer višekratno korištenje doprinosi sprječavanju nastanka otpada. U praksi to znači da će biti dozvoljeno plasiranje na tržište vrlo laganih plastičnih vrećica za nošenje na tržnicama, u pekarnicama, ribarnicama, slastičarnicama, prodavaonicama mješovite robe, mesnicama te na ostalim mjestima na kojima se potrošačima prodaje hrana, ali isključivo iz razloga da se u njih stavlja rasuta, odnosno industrijski nezapakirana hrana, ili hrana koja je prethodno samo umotana u privremenu ambalažu, poput folija. Vrlo lagane plastične vrećice neće se moći koristiti na prodajnim mjestima u kojima se ne prodaje hrana, poput trgovina s odjećom, obućom, kućanskim aparatima, ljekarna ili pak knjižara i slično. Nova mjera donesena je jer u posljednjih nekoliko godina nisu ostvareni planirani ciljevi kada je riječ o smanjenju otpada. Umjesto plastičnih vrećica, preporuka je da se koriste vlastite platnene vrećice. Kupovina ili uzimanje nove plastične vrećice pri svakom odlasku u trgovinu

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

izravno utječe na okoliš ne samo zbog dugotrajnog procesa razgradnje na odlagalištu otpada nego i zato što paljenjem u spalionici s ostalom plastikom povećava količinu stakleničkih plinova u atmosferi, navode ekološke udruge i organizacije koje su pozdravile odluku o zabrani tankih plastičnih vrećica. Odbačene plastične vrećice su, postale vrlo česta pojava u prirodi te će se, temeljem direktiva Europske unije, u budućnosti ići u dokidanje i ostalih oblika plastičnih vrećica za nošenje.

Zabrana plastičnih predmeta za jednokratnu uporabu Osim tankih plastičnih vrećica novim Zakonom o gospodarenju otpadom zabranjuje se stavljanje na tržište i plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu kao što su plastični tanjuri, pribor za jelo, slamke, štapići za miješanje napitaka, štapići za uši, štapići za balone, posude za hranu i piće od stiropora (ekspandiranog polistirena) uključujući njihove čepove i poklopce te proizvodi koji su načinjeni od oksorazgradive plastike. Ekološke udruge pozivaju Sabor da odredi konkretan cilj smanjenja potrošnje

za one jednokratne plastične proizvode koji će ostati na tržištu, primjerice čaše i šalice te posude za hranu, i to cilj od 50 posto smanjenja do 2025. odnosno 80 posto do 2030., kao i da propiše mjere za razvoj sustava višekratne uporabe koji će učinkovito zamijeniti jednokratne proizvode i otvoriti brojna zelena radna mjesta. Ujedno traže i proširenje zabrane i na vrlo lagane plastične vrećice. Nužno je da ovaj zakon postavi temelje koji će osigurati orijentaciju i prijelaz na višekratnu upotrebu i sustave za ponovno punjenje, a ne puku zamjenu plastike drugim materijalima za jednokratnu upotrebu, poput papira, bioplastike i slično, poručuju ekološke udruge. S druge strane, proizvođači vrećica u Hrvatskoj zapošljavaju oko 800 ljudi. Tvrde da će zbog zabrane i smanjene proizvodnje morati otpuštati radnike. Mnogi od njih proizvode vrećice od recikliranih materijala i za to su dobivali poticaje. Hrvatska gospodarska komora predlagala je da se uvede model s HGK oznakom za proizvode od recikliranih materijala kako bi se i dalje mogle koristiti vrećice s određenim udjelom reciklata, ali to nije prihvaćeno.

Zelena tranzicija novi je fokus mirovinskih fondova Dioničko društvo Professio Energia, u pretežnom vlasništvu obveznih mirovinskih fondova, ima udjele u pet operativnih vjetroelektrana ukupne instalirane snage 122 MW, odnosno ukupne godišnje proizvodnje električne energije veće od 320 GWh Krajem 2021. godine društvo je preuzelo sve poslovne udjele u tvrtkama RP Global Danilo i Vjetroelektrana Rudine, koje među svoje operativne projekte ubrajaju vjetroelektrane Da-

nilo i Rudine ukupne instalirane snage 77 MW. Vlasničku strukturu tvrtke Professio Energia čine hrvatski mirovinski fondovi Erste Plavi i PBZ Croatia Osiguranje te Croatia Osiguranje što ovu transakciju čini izravnim ulaganjem hrvatskih mirovinskih fondova i osiguravajućih kuća te općenito institucionalnih investitora u zelenu tranziciju Hrvatske. Dionice tvrtke su u kotaciji Zagrebačke burze od 2019. godine, a u planu im je i izdavanje korporativne obveznice koja bi imala sve elemente strukture tzv. zelene obveznice (Green Bond). Takva obveznica predstavlja trenutno najviši standard investicijskog vrijednosnog papira u području obnovljivih izvora energije i društveno odgovornog investiranja u svijetu. “Zajedno s našim dioničarima imamo ambiciozne planove za buduća ulaganja i u greenfield projekte, gdje u ovom trenutku razvijamo oko 200 MW novih projekata vjetroelektrana i solarnih elektrana čime ćemo pridonijeti daljnjem ostvarenju zelene tranzicije Hrvatske“, naglašavaju iz tvrtke. Vjetroelektrane u portfelju Professio Energia d.d. opskrbljuju više od 100.000 kućanstava u Hrvatskoj te doprinose godišnjoj uštedi više od 50.000 tona emisija stakleničkih plinova. U dijelu financiranja energetske tranzicije prvenstveno se očekuje angažman kapitala zainteresiranih tvrtki koje će prepoznati priliku za ulaganje, kao i sredstva financijskih institucija i institucionalnih investitora među kojima su najznačajniji upravo mirovinski fondovi koji će svoje proizvode prilagoditi tranziciji energetskog sektora. Ovom vrstom ulaganja mirovinski fondovi i drugi institucionalni investitori dekarboniziraju svoje portfelje, a neki od njih, poput Erste Plavi OMF, PBZ-CO OMF i Croatia Osiguranje, već više od tri godine prepoznaju te aktivno ulažu u prilike usmjerene ciljevima EU u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova i investiranjem u zelenu budućnost.

ATRIK nadogradnje nadogradn i oprema za gospodarenje otpadom

Zapadna lozica 10 | HR-10040 Zagreb | T: +385 1 4810 952 | F:+385 1 481 7534 | e-mail:tridion@tridion.hr 1-3_TRIDION_TE_0321.indd 1

12.05.2021. 15:34:51

INTERVJU

izv. prof. dr. sc. Luka Traven, direktor TD Ekoplus d.o.o.; CGO Marišćina

intervj vu

Jeftino odlaganje otp primarnu selekciju i r

izv. prof. dr. sc. Luka Traven, direktor TD Ekoplus d.o.o.

Razgovarali smo s izv. prof. dr. sc. Lukom Travenom, direktorom TD Ekoplus d.o.o., koje upravlja Centrom za gospodarenje otpadom (CGO) Marišćina. CGO Marišćina središnji je dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji. Centar obuhvaća postrojenje za mehaničko-biološku obradu nesortiranog komunalnog otpada, a dio sustava čine i pretovarne stanice na Cresu, Krku i Rabu te u Novom Vinodolskom i Delnicama.

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

Prema Vašem mišljenju, može li se proširenjem - dogradnjom biološkog dijela smanjiti sezonski povećane emisije neugodnih mirisa iz CGO Marišćina? S obzirom na to da je uzrok neugodnih mirisa, između ostalog, biološka aktivnosti ostatnog dijela otpada koji se nakon mehaničko-biološke obrade odlaže na bioreaktorsku plohu, te uzimajući u obzir da tijekom ljeta u centar dolaze iznimno velike količine miješanog komunalnog otpada (MKO) koje nije moguće obraditi i biološki stabilizirati u dovoljnoj mjeri, proširenjem odnosno dogradnjom biološkog dijela moguće bi bilo reducirati emisiju neugodnih mirisa u okoliš. Međutim, isto tako, kada bi jedinice lokalne samouprave (JLS) u Primorsko-goranskoj županiji poštivale dinamiku ostvarenja ciljeva predviđenih Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (PGO RH) za razdoblje 2017. – 2022. kada su u pitanju stope odvajanja i recikliranja otpada, količine MKO koje bi dolazile u centar tijekom ljetnih mjeseci bile bi značajno manje te ne bi bilo potrebe za dogradnjom kapaciteta za biološku obradu. U tom slučaju, centar bi mogao otpad kvalitetno obraditi i u vršnom periodu, čime bi se smanjila biološka aktivnost te posljedično i emisije neugodnih mirisa u okoliš. S obzirom na kapacitete obrade s kojima centar raspolaže, treba jasno reći da je centru u interesu da se sustav primarne selekcije odnosno reciklaže u RH što prije ustroji i da količine koje dolaze u centar budu manje nego što su sada. CGO Marišćina je prvi centar za gospodarenje otpadom u RH. Zašto, umjesto da prima priznanje, Primorsko-goranska županija nailazi na žestoke kritike i to ne samo lokalnih stanovnika? Na navedeno pitanje mogu odgovoriti samo na način da izrazim svoje mišljenje. Stava sam da se, kada je gospodarenje otpadom u pitanju, glas struke premalo čuje te se medijski istupi svode na razne građanske inicijative koje najčešće nemaju dovoljno znanja niti kompetencija da bi mogle raspravljati o problemu i predlagati konstruktivna rješenja. Nastavno na lokalno stanovništvo, razumljivo je da isti nisu zadovoljni činjenicom što se u blizini njihovih kuća nalazi centar. Vezano uz ostale dionike, oni koji kritiziraju centre za gospodarenje otpadom često nisu dovoljno upućeni u problematiku, te u javni prostor iznose krive informacije. Struka, na žalost, nije spremna istupati, a to dovodi do toga da je percepcija koju građani imaju vezano za centre za gospodarenje otpadom pogrešna. Kritike su, u pravilu, nekonstruktivne i dolaze od strane osoba

pada destimulira recikliranje otpada koje nemaju niti jedan dan radnog staža u području. Nažalost to je naša realnost i s tim se moramo nositi, dok bi struka trebala više istupati i iznositi znanstveno utemeljene podatke u medijski prostor. Kada ćete početi korstiti električnu energiju proizvedenu iz odlagališnog plina i koliko na taj način možete povećati mjesečni prihod? O konkretnim brojkama Vam u ovom trenutku ne mogu govoriti. Proizvodnjom električne energije iz odlagališnog plina značajno će se smanjiti trošak električne energije koji centar ima. Centar je pokrenuo postupak dobivanja potrebne dokumentacije te očekujemo da će plinogenerator krenuti s probnim radom do kraja travnja 2022. godine. Projekt CGO Marišćina je sufinanciran sredstvima EU i FZOEU, kao i recenziran od EU savjet-

nika. Pomažu i Vam oni bar malo u poduzimanju mjera za smanjenje neugodnih mirisa? Probleme neugodnih mirisa za sada rješavamo sami, vlastitim kompetencijama i snagama. Iskoristio bih priliku pohvaliti kolege iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji nam daju podršku kada su u pitanju drugi problemi na koje centar u svom radu nailazi. Osobno smatram da je suradnja između FZOEU i centra izvrsna te se nadam da će tako i ostati u godinama koje slijede.

Središnji problem u gospodarenju otpadom u RH jest nepostojanje sustavnog pristupa problematici baziranog na ideji toka otpada.

CGO Marišćina

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

INTERVJU

izv. prof. dr. sc. Luka Traven, direktor TD Ekoplus d.o.o.; CGO Marišćina CGO Marišćina iz smeća proizvodi, odnosno MKO tehnologijom stvara energijski vrlo vrijedno gorivo iz otpada (GIO). Vi ste nedavno imali nadmetanja za oporabu GIO, te smatrate li da je nakon Brexita i smanjene potražnje za postrojenja WtE, došlo do snižavanja cijene za energijsku oporabu? Sukladno postupku javne nabave koju smo proveli, nije došlo do smanjenja troška energetske oporabe goriva iz otpada iako je bilo najava da će trošak, s obzirom na Brexit, biti manji. Treba imati u vidu da cijena energetske oporabe zbrinjavanja goriva iz otpada nije rezultat samo situacije na tržištu. Naime, državama je uvijek prioritet zbrinuti vlastito gorivo iz otpada, a tek onda zbrinjavati gorivo iz otpada iz drugih država - ako i kad preostane kapaciteta za zbrinjavanje. To što se gorivo iz otpada mora zbrinjavati izvan granica RH i što ne postoji infrastruktura za zbrinjavanje istog u RH sasvim sigurno rezultira cijenom koja je značajno veća u odnosu na onu koju bi se plaćala da RH

skuplja od alternative, a nije, možemo očekivati značajne iskorake kada su u pitanju mjere prevencije, odvojenog sakupljanja i recikliranja otpada. Dakle, odgovor na Vaše pitanje je rezolutno da, jeftino odlaganje otpada destimulira primarnu selekciju i recikliranje otpada.

Zašto se u RH gotovo nikada ne ističe da su dva izgrađena CGO-a osigurala prioritetni cilj EU, smanjenje odlaganja komunalnog otpada? Ne mogu Vam dati odgovor na navedeno pitanje već mogu samo izraziti svoje mišljenje. Gospodarenje otpadom politički je vrlo osjetljiva tema te vjerujem da se sve što je s time u vezi pokušava u javnosti što manje problematizirati. Također, u RH pozitivne i dobre stvari nisu vijest. U to sam se uvjerio i osobno kada su neke osobe dolazile na centar očekujući da će vidjeti neuređeni sustav, međutim nakon što su vidjeli kako radimo, interes je naglo splasnuo. Kada smo počeli razgovarati o tehnologiji kojom raspolažemo i procesu koji se u sklopu centra događa stekao sam dojam da je to od interesa samo vrlo uskom krugu ljudi, Dokle god se problematika gospodarenja dok javnost to niti najmanje ne zanima. otpadom bude koristila u dnevno političke svrhe, Osobno se trudim da mi dnevno-politaj sektor se neće razviti u ono što bi trebao biti tičke teme oko gospodarenja otpadom ne budu u fokusu djelovanja. S obzirom na funkciju koju obnašam, na žalost, u radu se redovito suočavam i s takvim izazovima. Nadam raspolaže vlastitom infrastrukturom za zbrinjavanje GIO. U se da će doći vrijeme kada će javnost u RH shvatiti da gosbudućnosti, ako RH bude i dalje izvozila GIO, očekujem da podarenje otpadom nije politička tema već isključivo stvar će cijena biti sve veća, iz razloga što su kapaciteti za obrastruke. Dokle god se problematika oko gospodarenja otpadu goriva iz otpada u EU ograničeni, a otpada je sve više. dom bude koristila u dnevno političke svrhe, sektor gosVolio bih da sam u krivu. podarenja otpadom u RH neće se razviti u ono što bi trebao biti. Onemogućava li CGO Marišćina ili "jeftino" odlaganje razvoj mjera prevencije, odvojenog sakupljanja i recikliranja uključujući kompostiranje na lokalnoj razini? Što smatrate da je središnji problem gospodarenja otpadom u RH? Trenutna cijena obrade i zbrinjavanja otpada u centru iznosi 1.180 kn/t. Radi prilagodbe JLS zakonskoj obavezi odTemeljni problem, po mojem mišljenju, jest što ne postoji vojenog prikupljanja miješanog komunalnog otpada, pretsustavni pristup problematici gospodarenja otpadom te se hodna uprava dala je popust na tu cijenu te centar zbriproblemi gospodarenja otpadom ne promišljaju kroz priznjava otpad po cijeni od 540 kn/t što je ispod ekonomske mu tokova otpada uzimajući u obzir sve dionike u sustacijene. Tek kada cijena zbrinjavanja MKO u centru bude vu gospodarenja otpadom. Jedino je smisleno razmatrati i rješavati cjelokupan tok otpada istovremeno, od njegovog nastanka do konačnog zbrinjavanja. Na primjer, potpuno je besmisleno inzistirati na ustroju primarne selekcije pojedinih frakcija otpada ako ne postoji infrastruktura za oporabu sirovina koje se izdvoje. Također, nema smisla izgraditi infrastrukturu za proizvodnju goriva iz otpada bez da se izgradi infrastruktura za njegovu oporabu ili na neki drugi način osigura zbrinjavanje goriva iz otpada nakon njegove proizvodnje. Centar nije krajnja točka zbrinjavanja otpada već je njegova uloga priprema zaprimljenog otpada za daljnje zbrinjavanje. Dakle središnji problem u gospodarenju otpadom u RH jest nepostojanje sustavnog pristupa problematici gospodarenja otpadom baziranog na ideji toka otpada - od njegovog nastanka do mjesta njegovog konačnog zbrinjavanja. Područja sa PS koje gravitiraju prema CGO Marišćina

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

www.tehnoeko.com.hr

4/202 /2 1 /20 godina X XVIIIII

bro 94 broj 9 srpanj srpanj/ july 20 2021. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

e k o l o g i j i

PRETPLATITE SE ! GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA CIJENA ZA HRVATSKU:

250 kn (uključena poštarina i PDV)

Business Media Croatia d.o.o. Metalčeva 5, Zagreb E: tehnoeko@bmcroatia.hr

KONTAKT ZA PRETPLATE T:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

STRUČNO

aktualno

PREDSTAVLJAMO

GRAĐEVINSKI VI OTPAD U AUSTRIJI, AUSTRIJI, I USPOREDNA ANALIZA ANALIZA GOSPODARENJA GOSPODARENJA OTPADOM U ZEMLJAMA ZEEMLJAMA EU

SUFINANCIRANJE KUPNJE SUFINANCI ENE ENERGETSKI UČINKOVITIH VOZILA

TEHNIX, X, MAV AVITEC, VITEC, ITEC TEC, RASCO RA , TA RASCO, TAN TANA, TANA CATERPILLAR ATERPILLAR PILLAR LLLAR LL LAR L , STUMME SSTUMMER, STUMM FIBO INTERCON, RCON, N KO OMATSU, IRI IR DE DE

001_NASLOVNA.indd 1

19.07.2021. 13:01:38

ANALIZA

Koncept zero waste u EU

– koliko smo daleko? Koncept „Nula otpada“ („zero waste“ - ZW) često se poima kao utopijski projekt, koji trenutno jamči bivstvovanje bez komunalnog otpada. U potrošačkom društvu gradovi će zasigurno još dulje vrijeme biti opterećeni velikim problemima otpada [autor] Dr. sc. Zlatko Milanović osljednjih desetak godina u EU se povećava godišnja količina otpada od stanovnika, a pojedini europski političari u prošlosti su također brzopleto prihvaćali koncept ZW. Tako je i Europska komisija u samo godinu dana promijenila odnosno ublažila ciljane stope gospodarenja komunalnim otpadom do 2030. godine (Tablica 1.).

Trenutno je u strategiju ZW uključeno 1,77 % urbanog stanovništva EU, UK i Ukrajini. Međutim, očekuje se vrlo brzo širenje ZW urbanih sredina, te će već za pet godina biti uključeno 10 posto urbanog pučanstva. U nastavku je aktualni pregled prihvaćanja koncepta ZW po pojedinim zemljama 5,8,9 i posebno za Zero Waste Croatia7.

ITALIJA – čak 311 lokalnih jedinica je prihvatilo koncept zero waste Tablica 1.: ZW i ciljevi GOSPODARENJA otpadom u EU do 2030.3

Barroso (2014.)

Juncker (2015.)

70 % 5% 85 % 30 %

65 % 10 % 70 % >25%

Stopa recikliranja KO Stopa odlaganja KO Stopa recikliranja amb. otp. Smanjenje morskog otpada

Tek 2015. godine, trideset godina iza stručnjaka, EU političari „otkrivaju“ strategiju kružnog gospodarstva.1,2 Europa je, u odnosu na druge kontinente, izrazito siromašna sirovinama i energijom. U urbanom komunalnom otpadu su pohranjene prirodne vrijednosti (resursi), te je očekivano i EU promovirala kružno gospodarstvo. Razvijene europske zemlje su počele i ograničavati izvoz vrijednog urbanog otpada (npr. e-otpada, otpadnih automobila). Europske zemlje su izvozile otpadnu plastiku, ali posljednjih godina su uvidjele, da iz Kine i drugih zemalja sve više uvoze proizvode izrađene iz otpada. Konačno je usvojena i Europska strategija oporavka i otpornosti, koja budućnost temelji na zelenom gospodarstvu i digitalizaciji. Koncept ZW je sadržan u cjelovitom sustavu (održivog, kružnog, ekološkog) gospodarenja otpadom (CSGO)1,2,3, ali CSGO nije samo koncept ZW.

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

Capannori (48.000 stanovnika) je niz manjih i većih talijanskih zaseoka, u kojima je već 2007. godine prihvaćen koncept ZERO WASTE (ZW). Iz Capannori-a (pokrajina Luca, sjeverni dio Toscane) se koncept ZW odnosno Nula otpada proširio na 311 talijanskih gradova odnosno približno na 400 gradova širom Europe. U dosadašnjem razvoju koncept ZW se najbrže širio u Italiji. Filozofiju Nula otpada u Italiji (59,6 milijuna) je 2010. godine prihvatilo 25 gradova, samo tri godine kasnije bilo je već 114 gradova, a 2020. u Italiji je bilo 311 ZW gradova u kojima živi 6 milijuna stanovnika (odnosno 10 posto stanovnika Italije). Rossano Ercolini učitelj u osnovnoj školi i predsjednik ZeroWaste Italija, primio je već 2013. godine „Goldman Environmental Prize“. On je kao učitelj u osnovnoj školi Capannori potaknut uspjesima recikliranja otpada iz San Francisca pokrenuo javno obrazovnu kampanju koja je prerasla u nacionalni ZW pokret. U Italiji je sve više jedinica lokalne samouprave (JLS), koji izbjegavaju dugoročne ugovore sa spalionicama otpada, te mogu potpuno samostalno donositi odluke za uvođenje mjere smanjivanja, odvojenog sakupljanja i recikliranja/kompostiranja. Uspješna je suradnja s tvrtkom za gospodarenje otpadom Contarini. Konkretno, u provinciji Treviso je proizvodnja

Goldman Environmental Prize, koju nazivaju „Zeleni oskar“ je najveća godišnja svjetska nagrada, koja se dodjeljuje lokalnim aktivistima za značajne napore u zaštiti našeg planeta. Dodjeljuje se svake godine za šest kontinentalnih regija: Sjevernu Ameriku, Srednju i Južnu Ameriku, Afriku, Aziju, Europu, Otočja i otočnih naroda. Naglašeno je ceremonijalna i dobitnici te nagrade sudjeluju u desetodnevnom obilasku San Francisca i grada Washington D.C. U pravilu, nagrada se dodjeljuje ženama i muškarcima iz izoliranih sela i nerazvijenih gradova. Tako je, između ostalih, 2021. godine nagradu dobila Maida Bilal iz BiH za predvođenje grupe žena iz svog sela u 503-dnevnoj blokadi teške opreme 2018. godine, a koja je rezultirala ukidanjem dozvola za gradnju dvije brane na rijeci Kruščici (posljednji slobodni tok na Balkanu). otpada smanjena na samo 58 kg po stanovniku, a stopa recikliranja je povećana na 85 posto. Tvrtka Contarini je od 2000. do 2017. godine stopu recikliranja povećala sa 27 % na 85 %, istovremeno količina MKO (ostatnog odnosno miješanog komunalnog otpada) je smanjena s 217 na 58 kg po stanovniku. Na nacionalnoj razini je također stopa odvojenog sakupljanja povećana sa 17 posto (2003. godine) na trenutno aktualnu stopu 58,5 posto. Istovremeno je dostignuta stopa recikliranja 49,8 posto, što je vrlo blizu samo ciljane stope EU za 2020. godinu

SLOVENIJA – U koncept ZW uključeno devet JLS U Sloveniji (2,1 milijun stanovnika) je devet općina uključeno u ZeroWaste mrežu pod agendom „Ekologija bez grani-

ca“. Ukupno je uključeno 18 posto zavičajnog stanovništva, uključujući stanovnike glavnog grada Ljubljane. Ljubljana je i prva EU metropola koja je prihvatila koncept ZW. U Ljubljani8 je postupno povećana stopa odvojenog sakupljanja i trenutno dostiže 68 posto, što je najveća stopa među EU metropolama. Istovremeno je stopa odlaganja komunalnog otpada u smanjena za 59 posto. Nositelj ZW mjera je komunalna tvrtka Snaga, koja gospodari otpadom iz Ljubljane (380.287 stanovnika) i devet okolnih prigradskih općina (2015.8). Odvojeno sakupljanje je počelo u kontejnerima 2002. godine, a 2006. godine počelo je odvojeno sakupljanje biootpada sustavom „od vrata do vrata“. 2012. uklonjeni su kontejneri za papir i ambalažu, te je proširen sustav „od vrata do vrata“. Sustav je prvo testiran u jednoj manjoj općini (Brezovici) i pokazao se kao vrlo učinkovit te je proširen na čitavo područje na kojem radi Snaga. Za nekoliko mjeseci recikliranje ambalaže je tri puta poraslo, a količina MKO (miješanog komunalnog otpada) je smanjena za 29 posto. 2013. godine se smanjila učestalost prikupljanja otpada uz izuzetno veliko informiranje i educiranje pučanstva. Tako se, primjerice, iz gusto naseljenih područja (velike stambene zgrade) MKO odvozio jednom tjedno. Odvojeno sakupljeni otpad redovito se odvozio i nekoliko puta tjedno. Međutim, prvenstveno u područjima gdje je stopa odvojenog sakupljanja ostala vrlo niska kontejneri su ostajali pretrpani MKO i došlo je do velikih protesta građana. U takvoj situaciji Snaga nije popustila, već je informiranje povećano i novinarima je na licu mjesta demonstrirano koliko je vrijednih materijala bačeno u posude za prikupljanje MKO. 2013. je u Ljubljani otvoren i prvi Centar za ponovnu uporabu. Vrlo je važno naglasiti, da su lokalni političari u tim kritičnim trenucima dali Snagi punu podršku. Već u studenom 2013. godine stopa od-

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

ANALIZA

Koncept zero waste u EU rano je 58,9 posto komunalnog otpada, te je među EU zemljama Slovenija bila na drugom mjestu (odmah iza Njemačke).

RUMUNJSKA – spremni za odvojeno prikupljanje U Rumunjskoj (19,3 milijuna stanovnika) je 2020. godine u mrežu ZW bilo uključeno 12 gradova s ukupno 700.000 stanovnika (3,6 % ukupnog broja stanovnika). Samo tri JLS (jedinice lokalne samouprave) od 2017. godine provode sve prioritete ZW koncepta, te govore o ispunjenju cilja od najmanje 50 posto. Osam JLS poduzimaju mjere za smanjenje količine komunalnog otpada te najavljuju smanjenje godišnje količine MKO na samo 40 i 100 kg po stanovniku uz smanjenje odlaganja MKO i do 90 posto. 2018. godine u Rumunjskoj je godišnje po stanovniku proizvedeno 272 kilograma uz pad stope recikliranja s 14 na 11 posto. Vidljivo je odricanje od Waste-to-Energy postrojenja i najavljuje se smanjenje stope energijske oporabe otpada u industriji cementa sa sadašnjih 5 posto. Zato se sve najveće količine neiskorištenog otpada sada odvoze na odlagališta.

ŠPANJOLSKA – ZeroWaste je budućnost Španjolska (47,3 milijuna stanovnika) intenzivno promovira ZW projekte uz slogan „Budućnost se zove ZeroWaste“. U Ka-

„ZW se uveliko širi i provodi u gradovima iz vrlo različitih regija. Projekti ZW su uglavnom razvijeni u Aziji, Europi i Sjevernoj Americi, ali sada se mreža ZW gradi i u Africi te Latinskoj Americi.“ Cecillia Allen, Global Projects Advisor, GAIA 5 vojenog sakupljanja dostigla je 55 posto. 2014. godine Donji dom slovenskog parlamenta usvaja ZW strategiju za Ljubljanu te tri ogledne općine, a skupština grada Ljubljane, umjesto spalionice, odlučuje se za gradnju mehaničko anaerobnog biološkog postrojenja. Od tada, kako je prethodno navedeno, u Ljubljani se nastavlja smanjivanje odlaganja uz prestanak odlaganja neobrađenog otpada, uz rekordno visoke stope izbjegavanja i recikliranja otpada. U drugim slovenskim gradovima aktualna stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada se nalazi između 62 i 83 posto, te su značajno nadmašene ciljane stope EU. Već 2011. godine u Sloveniji je zakonom propisano za biootpad i druge vrijedne materijale odvojeno sakupljanje sustavom „od vrata do vrata“. Pored toga, nacionalni slovenski sustav za gospodarenje komunalnim otpadom ograničava kapacitete za spaljivanje izbjegavanjem dugoročnih ugovora i bez stalnog povećanja proizvodnje otpada. Na taj se način ostavlja jedinicama lokalne samouprave prostor za sustavnu provedbu mjera izbjegavanja i smanjivanja komunalnog otpada, kao i kontinuirano optimiziranje sustava gospodarenja ostatnim miješanim komunalnim otpadom. U Sloveniji je 2019. godine ostvarena stopa odvojenog sakupljanja od 73 posto. Godinu dana ranije, na nacionalnoj razini reciklirano i komposti-

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

taloniji i Baskiji koncept ZW implementiran je u oko 100 komuna, a Madrid i Barcelona za sada pokazuju zanimanje. Zakonodavstvo u Kataloniji, Navarri i Balearima od prije dvije godine zahtijeva u praksi provedbu prioriteta kružnog gospodarenja otpadom: primjerice prikupljanje sustavom „od vrata do vrata“ i plaćanje prema količini. U četiri JLS godišnja količina komunalnog otpada po stanovniku je manja od 120 kilograma. U Španjolskoj 2018. godine stopa odvojenog sakupljanja je bila 16 posto (MBO otpad nije uračunat), a godišnje prosječno je po stanovniku proizvedeno 475 kilograma. Nacionalna stopa recikliranja komunalnog otpada iznosi 36 posto, 12 posto je spaljeno (termički energijski oporabljeno). Polovina količine komunalnog otpada je odložena.

HRVATSKA – tvrtka PRE-KOM iznad svih U koncept ZW je 2020. godine akceptirano 12 hrvatskih općina i gradova s ukupno 40.000 stanovnika, odnosno oko 1 posto ukupnog broja stanovnika RH. 2019. godine ZW jedinice lokalne samouprave su prosječno generirale 70,06 kilograma MKO uz stopu odvojenog sakupljanja od 57 posto5. U gradu Prelogu (oko 8.000 stanovnika), gdje je sjedište tvrtke PRE-KOM, stopa odvojenog sakupljanja bila je 66 posto, a 2020. godine je proizvedeno 68 kilograma MKO. Očekuje se da će stopam odvojenog sakupljanje brzo biti veća od 70 posto. U Prelogu već godinama uspješno radi, prvi u RH, CPU (Centar za ponovnu uporabu). Detljnije o uspjesima provedbe koncepta ZW u Prelogu nalazi se u članku „Priča o Prelogu“7. Nositelj uspješne provedbe strategije ZW u Prelogu je komunalna tvrtka PRE-KOM, koja izvrsnim rezultatima postupno uključuje i druge JLS lo-

cirane u okolici grada Preloga. U Prelogu je razvoj odvojenog sakupljanja počeo početkom prve dekade novog milenija postavljanjem spremnika za odvojeno sakupljanje na javne površine. To je bilo više od dvadeset godina iza Zagreba odnosno početka odvojenog sakupljanja u RH. Međutim, za razliku od Zagreba, gdje je sustav odvojenog sakupljanja zanemaren, u Prelogu je 2014. godine, odnosno pet godina nakon početka odvojenog sakupljanja, uveden sustav dolaženja po otpad odnosno sustav „od vrata do vrata“. Prve godine odvojeno se prikupljalo pet suhih frakcija, a 2015. godine je počelo odvojeno sakupljanje biootpada (smeđa kanta). 2018. godine je uvedeno odvojeno prikupljanje otpadnog ulja iz kućanstva. 2019. godine je u Prelogu proizvedeno prosječno 227 kilograma po stanovniku ukupno komunalnog otpada, a istovremeno je prosjek RH bio 444 kilograma. Dvije godine kasnije odnosno 2021. godine PRE-KOM je evidentirao prikupljanje samo 68 kg MKO7. Istovremeno s razvojem odvojenog sakupljanja PREKOM je sustavno gradio i širio infrastrukturu za lokalnu obradu odvojeno sakupljenog otpada. Tako je uz otvaranje CPU izgrađena i mehanička ručna sortirnica i skladište otpadnog papira i otpadne plastike, kompostana, mobilno reciklažno dvorište, sortirnica glomaznog otpada te 2020. i reciklažno dvorište građevnog otpada. PRE-KOM sustavno provodi lokalno informiranje i razvija načine kvalitetnijeg vrednovanja izdvojenih otpadnih sirovina. S velikim entuzijazmom čelnici PRE-KOM-a pomažu razvoju koncepta ZW u drugim hrvatskim općinama i gradovima. Na nacionalnoj razini stopa odvojenog sakupljanja je 37 posto uz stopu oporavka od 30 posto5, što je gotovo dvostruko manje nego što postiže tvrtka PRE-KOM. 2021. godine je i grad Krk (oko 6.500 stanovnika) odnosno tvrtka Ponikve Krk usvojila ZW koncept. Ponikve Krk se također nalazi među najboljim hrvatskim tvrtkama prema stopi odvojenog sakupljanja u RH. Za razliku od PRE-KOM-a, tvrtka Ponikve, iako ima uređeno odlagalište, prema nacionalnoj legislativi obvezna je MKO predati u CGO Marišćina, ali je cijena preuzimanja MKO u CGO Marišćina nekoliko puta veća od cijene odlaganja.

NJEMAČKA (83 milijuna stanovnika) – Kiel prednjači Od 2018. godine Kiel (oko 250.000 stanovnika) je prvi njemački grad koji je prihvatio koncept ZW. Dvije godine kasnije je objavljen „Zerowaste City Concept“, koji sadrži preko 100 mjera za dostizanje ciljeva određenih za 2035. godinu. Planira se, u odnosu na 2017. godinu, po stanovniku smanjiti količinu proizvodnje komunalnog otpada, te količinu ostatnog komunalnog otpada na 85 kilograma godišnje. Trenutno u Njemačkoj je samo 0,3 posto pučana uključeno u projekt ZW.. Provedbu pilot studije „Zero City Concept“ u Kielu s interesom pozorno prate drugi njemački gradovi i savezi.

BUGARSKA – dojmljive promjene Službeno u Bugarskoj (7 milijuna stanovnika) je samo Svilengrad (oko 19.000 stanovnika) odnosno 0,27 posto stanovnika prihvatilo ZW strategiju. Uveden je sustav „od vrata do vrata“ za sakupljanje reciklabilnog otpada iz trgovina i restorana uz baliranje odvojeno prikupljenog otpadnog papira i

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

ANALIZA

Koncept p zero waste u EU

UK – grad Derry se prvi prijavio U Ujedinjenom Kraljevstvu (67 milijuna stanovnika) u program Nula otpada prvi se prijavio Derry City & Strabane (150.680 stanovnika), koji se nalazi u Sjevernoj Irskoj5. Postavljeni ciljevi do 2023. godine su povećati stopu recikliranja prikupljenog komunalnog otpada na 65 posto, recikliranje otpadne ambalaže do 2030. godine na čak 75 posto i odlaganje smanjiti na 10 posto. Pored toga su planirane mjere ponovne uporabe otpada. Zabranjeno je i odlaganje odvojeno prikupljenog otpada. Takve planske veličine uvelike nadmašuju postojeću stopu u Engleskoj, Wallesu i Škotskoj (45 posto) i Sjevernoj Irskoj (47,7 posto). Inače, prema Eurostatu u UK godišnje se po stanovniku proizvodi 463 kilograma otpada odnosno 250 kilograma ostatnog komunalnog otpada (MKO).

UKRAJINA (44 milijuna stanovnika) – grad Lavov se upravo uključio

kartona. U Svilengradu je Izgrađena i kompostana (3.000 t/a). Između 2016. i prve polovice 2020. godine izgrađena sortirnica je smanjila odlaganje MKO sa 264,4 na 78,8 kilograma po stanovniku godišnje. Istovremeno, udjel izdvojenog reciklabilnog otpada i goriva iz otpada je povećan s 10 na 62,6 kilograma po stanovniku godišnje. Odvojeno prikupljanje pokazuje začuđujuće promjene. Tako sustavom donošenja otpada do posude za prikupljanje (kontejneri na javnim površinama i reciklažna dvorišta) količi-

„Ako se i mijenja kružni tok tvari, termička energijska oporaba otpada ostaje kamen temeljac njemačkog kružnog gospodarstva.“ Prof. Martin Faulstich, TU Dortmund; koautor studije Perspektiven der Thermischen Abfallbehandlung Roadmap 204011 na odvojeno sakupljenog otpadnog stakla povećana je sa 5,1 tone na 41,8 tona, ali s druge strane količina otpadne plastike i metala je smanjena sa 14,8 na 8,5 tona. Reducirana je i količina otpadnih papira s 22 na 16 tona. Istovremeno se sustavom „od vrata do vrata“ pet puta povećalo odvojeno sakupljanje ambalažnih materijala na 40,7 tona, a povećano je odvojeno sakupljanje e-otpada s nula na 46,2 tone. Prosječno, ukupno se u četiri godine tri puta povećalo odvojeno sakupljanje sirovina i to s 49,6 tona na 153,3 tone. Na taj se način smanjilo odlaganje s 95,6 posto na 53,3 posto, a povećao se postotak odvojenih sirovina i GIO (goriva iz otpada) s 3,6 na 42,9 posto.

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

U rujnu 2020. godine ukrajinski grad Lavov (755.000 stanovnika) se uključio u ZeroWaste gradove5. Trenutno svaki građanin prosječno godišnje proizvodi 356 kilograma otpada. Propisana je obveza smanjivanja MKO za 30 posto. To se prvenstveno nastoji ispuniti odvojenim sakupljanjem biootpada i naplatom prema potrošnji. Novim projektom inicijatori ZW u Lavovu nastoje zajedno sa mađarskom ZeroWaste Alianzom na lokalnoj razini ubrzati provedbu nacionalnih propisa za smanjivanje otpada.

MAĐARSKA (10 milijuna stanovnika) – centralizacija usporava implementaciju U Mađarskoj je 2018. godine po stanovniku proizvedeno 381 kilograma komunalnog otpada, od čega je 38 posto reciklirano. U Mađarskoj se pojavio jedan negativan trend. Između 2010. i 2020. je niz općina i gradova potpisalo nacionalni Nula otpada plan. Plan gospodarenja otpadom Mađarske za 2014. do 2020. izravno je centralizirao kompetencije za postupanje s otpadom, te je s lokalne odgovornost za gospodarenje komunalnim otpadom prebačena na nacionalnu razinu. Zbog toga su postupno JLS morale prihvaćati dugoročne obveze, što je suprotno konceptu ZW. Pod određenim uvjetima komune ipak mogu primijeniti učinkovitu provedbu strategije Nula otpada. Primjerice jedinice lokalne samouprave provoditi mogu samostalno decentralno upravljati organskim otpadom.

ŠVEDSKA – „Zero Waste nastavak“9 U Švedskoj se, u okviru CSGO, vrlo uspješno termički oporablja komunalni otpad. Na iskustvima Švedske i druge urbane sredine u svijetu su osigurale potpunu oporabu i prestanak odlaganja otpada3,4. Posljednjih godina u Švedskoj sve više gradovi postaju klimatski neutralni zahvaljujući cjelovito usklađenim mjerama biološke i termičke energijske oporabe! Stručnjaci argumentirano pokazuju da je energijska oporaba nužna sastavnica trećeg kruga cirkularnog gospodarstva6. Nedavno objavljena nova GAIA studija (Global Alliance for Incinerator Alternatives)10 je pokazala da se u EU ze-

mljama smanjuje odlaganje otpada uz povećanje recikliranje i termičke energijske oporabe. 2019. godine u EU je proizvedeno 225 milijuna tona komunalnog otpada odnosno 502 kg po stanovniku, što je malo povećanje u odnosu na 2018. (494 kg), ali i smanjenje u odnosu na 2008. (518 kg). Od 1995. do 2019. godine recikliranje je značajno povećano (s 87 na 239 kg), kao i spaljivanje odnosno termička energijska oporaba (70 na 134 kg). Istovremeno, odlaganje je smanjeno sa 120 kilograma za 50 posto. U Švedskoj (10,4 milijuna stanovnika) je 2018. godine generirano oko 4,771 milijuna tona komunalnog otpada. Proizvedena je 1,31 tona reciklata, a 246.000 tona je termički materijalno (metali) i energijski oporabljeno. Nakon anaerobne obrade 741.000 tone biootpada ostalo je 405.800 tona digestata, te 10 GWh toplinske i električne energije kao i 200 GWh auto plina. Kompostiranjem se proizvelo 267.100 tona humusom obogaćenog tla. Iz 2,43 milijuna tona MKO i krupnog otpada je termički energetski oporabljeno i proizvedeno 870 GWh električne i 6.120 GWh toplinske energije. Od 1975. do financijske krize 2008./2009. recikliranje se brzo povećavalo i to s 150.000 tona na 1,7 milijuna tona. Od tada se sljedećih deset godina mijenjala količina materijalno oporabljenog otpada. Količina biološki oporabljenog otpada se od 1975. do 2018. deseterostruko povećala sa 60.000 tona na 741 tonu odnosno 1.135 posto. Odlaže se samo 0,7 posto komunalnog otpada. U sljedećih pet godina cilj ZW koncepta u Švedskoj je smanjiti količinu otpada za 25 posto. Planira se smanjiti količinu otpada promjenama u načinima pakiranja proizvoda (manje otpadne ambalaže) i osobito smanjenjem količine otpadne hrane. Pučanstvo se na smanjivanje otpada motivira tekstom: „Naučili smo sortirati, sada moramo naučiti razumno trošiti“!9

ZAKLJUČNO Program ZeroWaste-Cities5,12 inzistira na lokalnim mjerama smanjivanja i recikliranja/kompostiranja, koje i aktivisti ZW sustavno podržavaju na nacionalnoj i lokalnoj razini. ZW Croatia redovito predlaže i prihvaća propise za smanjivanje i materijalnu oporabu otpada. S druge strane u RH zeleni aktivisti već trideset godina organiziraju otpor projektima termičke energijske oporabe. Također se protive velikim centraliziranim projektima kao što su centri za gospodarenje otpadom (CGO) i to uz obrazloženjem da priječe razvitak lokalnih mjera i deaktiviraju građane u prevenciji i sortiranju otpada. Pri tome se svjesno ili nesvjesno zaboravlja da se tako podržava nastavak odlaganja otpada uz vrlo velike i brojne rizike. Odlaganjem komunalnog otpada se povećava emisija CO2, ugrožava klima uz bespovratni gubitak energije. U posljednje vrijeme stručnjaci osobito ističu da je odlaganje otpada pravi „ubojica radnih mjesta i razvoja zelenog gospodarstva“. Procjenjuje se da u odnosu na odlaganje, na 10.000 tona otpada godišnje: • reparacija odnosno ponovna uporaba otvara između 51 i 404 radna mjesta (RM), • mehaničko sortiranje (ručno, poluautomatsko, automatsko) između 17 i 321 RM • kompostiranje 6,6 i 14 RM. Odlaganje jamči zapošljavanje jednog RM na 10.000 tona

otpada godišnje uz još 2,8 RM za sakupljanje i prijevoz do konačne dispozicije. To pokazuju i primjeri velikih ZW gradova, kao primjerice glavni grad Bangladeša Dhaka (više od 15 milijuna stanovnika) dodao je 5.300 RM za polu-automatsko sortiranje otpada. London (9 milijuna) je otvorio 1.800 RM nakon uvođenja visoko mehaniziranog recikliranja, zatim 3.000 RM za ponovnu uporabu i ukupno gotovo 5.000 novih RM. Brazilski grad Sao Paolo (12 milijuna) je angažirao više od 30.000 novih suradnika za poluautomatsko mehaničko sortiranje10. Odlaganje komunalnog otpada je prema ekološkim1 i ekonomskim odrednicama najnepovoljnija varijanta. Kratkoročno gledano, neprijeporno odlaganje je najbrži, najlakši i najjeftiniji način rješavanja problema otpada. Teško je objasniti da „jeftino“ odlaganje, a ne nekoliko puta skuplje spaljivanje i obrada u CGO, izravno priječi provedbu mjera prevencije i recikliranja. Krajem 2021. godine premijer Vlade RH je konačno najavio brzo uvođenje naknade za odlaganje. Ta naknada je već godinama propisana zakonima, planovima i aktualnim Programom Vlade RH. Naknada za odlaganje će destimulirati općine i gradova da odlažu vlastiti otpad, te osobito za zaradu preuzimaju i tuđi otpad na odlaganje. Vjerovati treba da će u RH aktivisti ZW uvođenje te naknade podržati.

Literatura: 1. Gebler Wolfgang: „Ökobilanzen in der Abfallwirtschaft“, Erich Scmidt Verlag 2. überarbeiten Auflage 1992 2. Karl J. Thome Kozmiensky: „Verfahren und Stoffe in der Kreislaufwirtschaft“, Enzyklopedie der Kreislufwirtschaft, EF Verlag für Energie- und Umwelttechnik, 3. Milanović Zlatko: „Kružno gospodarenje u urbanim sredinama“, Međunarodna konferencija Tehnoeko, Poreč 2017. 4. Milanović Zlatko: „Gospodarenje komunalnim otpadom u skandinavskim zemljama“, Tehnoeko 6/2019. i 1/2020, Zagreb 2019./2020. 5. Jack McQuibbahn : „THE STATE OF ZERO WASTE MUNICIPALITES 2020“, Zero Waste Europe 2021, https://zerowasteworld. org/wp-content/uploads)Jobs 6. Sinčić Dinko: „Treći krug cirkularne ekonomije: Materijalna oporaba ostatnog otpada pomoću termičke obrade“, Tehnoeko broj 95, 5/2021, Zagreb 2021. 7. Marko Košak: „Priča o Prelogu“, Case study, Zelena akcija i Zero Waste Croatia, zerowastecities.eu ili cities@zerowasteeurope.eu 8. Erika Oblak: „Priča o Ljubljani – prva europska prisjestolnica kreće prema Zero Waste“, Case study, Zero Waste Europe 2015, travanj – svibanj 2015 9. Schweden: „Auf dem Weg zu einem Null-Abfall-Land?“, EURecyling 09/2020 10. GAIA Studie – ZeroWaste Kommunen schaffen neuen Arbeitsplätze“, https://zerowasteworld.org/wp-content/ uploads)Jobs 11. Anlagen bis 2040 weiter voll Ausgelastet“, www.itad.de Jahresbericht 2019 12. ZeroWaste-Cities – wenige können viel bewegen“ , EURcycling 09/2021, eu – recycling.com

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

Prosječno hrvatsko kućanstvo u tjednu baci

2,9 kilograma hrane Oko 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14 posto u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, 5 posto u ugostiteljskoj djelatnosti, 3 posto u preradi i proizvodnji i 2 posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane [autor] Tihomir Dokonal Republici Hrvatskoj godišnje u kućanstvima i poslovnom sektoru nastane 286.379 tona otpada od hrane ili 71 kilogram po stanovniku, pokazalo je istraživanje predstavljeno početkom godine u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Oko 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 14 posto u primarnoj proizvodnji uključujući OPG-ove, 5 posto u ugostiteljskoj djelatnosti, 3 posto u preradi i proizvodnji i 2 posto u maloprodaji i ostaloj distribuciji hrane, rekao je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode dr.sc. Aljoša Duplić koji je predstavio rezultate istraživanja. Istraživanje je provedeno prošle godine prema novoj metodologiji Europske unije za praćenje otpada od hrane. Projekt je obuhvatio 1.000 kućanstava koja su mjerila svoj otpad od hrane tijekom jednog tjedna i oko 2.000 jedinica u poslovnom sektoru, a uključena su bila i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. "UN-ovi ciljevi održivog razvoja predviđaju da se do 2030. količina otpada od hrane globalno smanji za 50 posto", podsjetio je Duplić. "Ukupno je izmjereno 286 tisuća tona otpada od hrane. U kućanstvima je nastalo 216 tisuća tona, a u poslovnom sektoru 70 tisuća tona."

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

Udio jestivog otpada je oko 37 posto, odnosno 106 tisuća tona hrane. To je, ističe Duplić, otpad čiji nastanak možemo izbjeći pametnim planiranjem, pogotovo u kućanstvima. Onog neizbježnog otpada, koji uključuje kosti, ljuske od jaja, kore od krumpira, na razini kućanstava imamo oko 130 tona. "Jestivi dio odbačene hrane slikovito možemo prikazati s 4.400 šlepera, koji poredani jedan za drugim čine lanac od oko 70 kilometara, a to je pak udaljenost od Zagreba do Križevaca. Drugi ekvivalent tome je da bismo mogli podijeliti 363 tisuće štruca kruha od 800 grama", rekao je Duplić.

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja provelo je tijekom 2021. statističko istraživanje o otpadu od hrane u Republici Hrvatskoj, prema novoj metodologiji EU za praćenje otpada od hrane

Otpad od hrane

ANALIZA

Poslovni sektor Ako promatramo poslovni sektor, u primarnoj proizvodnji hrane i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima nastaje nešto malo više od 58 posto otpada od hrane (33.010 tona nejestivi dio i 7.906 tona jestivi), dok u ugostiteljstvu nastaje malo više od 21 posto (10.238 tona nejestivi dio i 4.834 tone jestivi) od ukupno 70 tisuća tona. Na preradu i proizvodnju otpada 14,1 posto otpada od hrane u poslovnim sektoru, a na maloprodaju i distribuciju hrane 5,9 posto. Samo 11,2 posto ispitanika iz poslovnog sektora (14,2 poduzeća i obrta te 9,4 posto OPG-ova) upoznato je s mogućnošću ukidanja statusa otpada ili dobivanja statusa nusproizvoda. Od onih koji su upoznati s tim mogućnostima, samo njih 13,9 posto to i koristi. Kod OPG-ova mogućnost ukidanja statusa otpada ili dobivanja statusa nusproizvoda koristi 19,5 onih koji znaju za to, a kod obrta i poduzeća samo 7,2 posto. Samo 12 posto ispitanika iz poslovnog sektora doniralo je hranu, a u tome opet prednjače OPG-ovi – 17,4 posto naprema samo 2,4 posto tvrtki i obrta. Iako je uzorak vrlo mali, prema prikupljenim podatcima, ukupno je donirano nešto više od 15 tisuća tona hrane (11,6 tisuća tona donirali su OPG-ovi, a poduzeća 3,6 tona). Najčešće se doniralo izravno fizičkim osobama (63,7%), slijede donacije na zahtjev raznim udrugama (12,4%), donacije kroz humanitarne akcije (10%) te donacije Crvenom križu (5,4%). Da za doniranje hrane postoje porezne olakšice, zna 28,7 posto ispitanika u poslovnom sektoru i to otprilike jednak postotak kod OPG-ova (29%) i kod poslovnih subjekata (28,1%).

Otpad od hrane u kućanstvima Prosječno hrvatsko kućanstvo u tjednu baci 2.866 grama hrane, odnosno 1.031 grama po članu kućanstva. Na godišnjoj razini kućanstva u Hrvatskoj bace 216.345 tona hrane (umnožak bačene hrane po osobi s brojem građana koji žive u RH, ali prema popisu iz 2011.). Količina bačene hrane ovisi o broju članova i očekivano je veća što je više ukućana. S druge strane, kada se gleda količina prema članu kućanstva, količina bačene hrane po članu kućanstva opada s porastom broja ukućana. Tako u stvari jednočlana kućanstva stvaraju po osobi najviše otpada. U istraživanju se promatralo kakve su navike građana po regijama s obzirom na nastalu količinu otpada od hrane. Hrvatska je podijeljena na regije: Slavonija, Sjeverna Hrvatska, Grad Zagreb i okolica, Lika i Banovina, Istra i Primorsko-goranska županija te Dalmacija. "Hrvatski prosjek je 56,3 kilograma po stanovniku. Količine koje ukupno nastaju godišnje po stanovniku u kućanstvima su nešto malo veće od 61 kilograma u sjevernom Primorju, dok u Dalmaciji iznose 57 kilograma. Količina nastalog otpada od hrane u kontinentalnim županijama je uravnotežena i prosjek je oko 52 kilograma", kaže Duplić. "Razlika je u navikama. Stanovnici primorske Hrvatske puno rjeđe od stanovnika kontinentalne Hrvatske ponovo upotrebljavaju hranu koja je pripremljena za jedan obrok. Puno češće je bacaju, a razlika ide čak do 10 posto. Drugi razlog je da stanovnici u primorskom dijelu puno češće bacaju proizvod ako vide da mu je rok trajanja istekao, bez da probaju na temelju mirisa i izgleda utvrditi je li proizvod ispravan kako bi ga upotrijebili."

Količina otpada od hrane godišnje nastala u poslovnom sektoru

Promatralo se i kakva je razlika u količini otpada koji nastaje u kućanstvu, ovisno o tome kakve su karakteristike kućanstva. Pokazalo se da domaćinstva koja imaju okućnicu generiraju znatno manje otpada. A ako imaju i domaće životinje, razlika na tjednoj razini premašuje jedan kilogram. "Ako gledamo ima li kućanstvo kompost ili je u većoj stambenoj jedinici, također je zamjetna razlika. Na temelju toga možemo sa sigurnošću tvrditi da postoje razlike između urbanih područja, pogotovo onih gdje imamo višestambene zgrade, u odnosu na kućanstva koja su smještena u kućama s dvorištima. A pogotovo ako su takva kućanstva u ruralnim područjima i imaju domaće životinje", zaključuje Duplić.

Zašto nastaje otpad od hrane Prema odbačenoj masi, najviše otpada dolazi od voća i orašastih plodova, mesa, ribe i jaja, krumpira, ostalog povrća te kruha, brašna, žitarica i ostalih proizvoda od žitarica.

rezultat - količina otpada hrane

Ukupno RH godišnje Po stanovniku godišnje Jestivi dio otpada od hrane Po stanovniku godišnje Nejestivi dio otpada od hrane Po stanovniku godišnje

Kućanstva

Poslovni sektor

Ukupno

216.345 t 54 kg 86.726 t 22 kg 129.619 t 32 kg

70.034 t 17 kg 19.311 t 5 kg 50.723 t 13 kg

286.379 t 71 kg 106.037 t 26 kg 180.342 t 45 kg

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

ANALIZA

Otpad od hrane ješanom komunalnom otpadu, a 10 posto u odvodu, odnosno u kanalizaciji. Ako promatramo količinu nastalog otpada prema mjestu na kojem se obavlja kupnja, vidimo da je količina odbačene hrane veća od prosjeka kod onih kućanstava koja kupuju na tržnicama ili kod domaćih proizvođača (2.993 grama tjedno) i kod onih koja kupuju u velikim trgovačkim lancima (2.914 g). Ona koja kupuju u malim trgovinama su malo ispod prosjeka (2.843 g), dok su znatno ispod prosjeka oni koji naručuju putem interneta (2.727 g), a pogotovo oni koji hranu uzgajaju sami (2.531 g). Istraživanje je pokazalo da nema velike razlike što se tiče otpada između onih koji u kupnju odlaze s popisom i onih koji kupuju bez popisa.

Način zbrinjavanja otpada od hrane

Uključena hrana namijenjena za prehranu životinja

A što je glavni razlog nastanka otpada? "Malo više od 50 posto otpada od hrane je onaj nejestivi dio. No, problem je onih 40 posto jestivog otpada, u kojem imamo otprilike 20 posto hrane koja nam se pokvarila, a 18 posto otpada na hranu koje smo kupili previše, što se može povezati s ovom prethodnom skupinom hrane koja se pokvarila. A 4 posto ispitanika odgovorilo je da su bacili hranu koju su kupili jer im se, jednostavno, nije jela", razlaže Aljoša Duplić. "Tih 40 posto odbačene hrane je ono na što svakako možemo utjecati." Što se tiče zbrinjavanja otpada od hrane, oko 23 posto ukupne količine (to je onih 286 tisuća tona) završi kao hrana za domaće životinje, 17 posto odložimo odvojeno u biootpad, a 16 posto kompostiramo. No, 33 posto otpada od hrane završi u mi-

Otpad od hrane čini 4,6 posto emisije stakleničkih plinova Iz procesa proizvodnje, obrade, skladištenja, transporta, korištenja zemljišta za proizvodnju hrane i samog otpada od hrane dolazi jedna trećina ukupnih emisija stakleničkih plinova. Sam otpad od hrane doprinosi ukupnim emisijama s 8 do 10 posto. "U Hrvatskoj smo na temelju ovih rezultata napravili izračun prema kojem udio otpada od hrane u ukupnoj emisiji stakleničkih plinova iznosi 4,6 posto. To je ekvivalent od 856 kilotona CO2 ili učinak 415 tisuća automobila. Za off set bilo bi nam potrebno oko 350 tisuća hektara šuma", slikovito je opisao Duplić Količinu otpada od hrane možemo smanjiti dobrim planiranjem jelovnika, poznavanjem razlike između "upotrijebiti do" i "najbolje upotrijebiti do", pažljivim skladištenjem namirnica... Također, treba razmišljati o tome da namirnice možemo podijeliti s nekim, možemo zamrznuti višak hrane... Tako smanjujemo količinu otpada, smanjujemo ugljični otisak, a, u konačnici, racionaliziramo vlastiti proračun.

Korištenje ukidanja statusa otpada ili dobivanje statusa nusproizvoda

Uzorak: Svi poslovni subjekti koji su čuli za mogućnost ukidanja statusa otpada ili dobivanja statusa nusproizvoda Pitanje: Koristite li mogućnost ukidanja statusa otpada ili dobivanje statusa nusproizvoda?

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

Komplet

PREDSTAVLJAMO

Kompletov Krokodile za usitnjavanje materijala Fleksibilan, moćan i ekonomičan, ovaj svestrani usitnjivač zadovoljit će najzahtjevnije korisnike reder Krokodile, talijanskog proizvođača Komplet, dobar je izbor za sva poduzeća koja se bave oporabom materijala. Nudi sve prednosti mobilnog usitnjavanja, a pritom je iznimno kompaktan. Jednostavna i brza izmjena rotora za usitnjavanje materijala, kao i jednostavan izbor programa rada, omogućavaju brz prelazak s obrade jedne na drugu vrstu otpada. Svojim robusnim dizajnom i snažnim, dobro poznatim dizel motorom Volvo Penta snage 160kW / 220KS, zadovoljit će i najzahtjevnije korisnike. Prikladan je za usitnjavanje građevinskog materijala s čeličnom armaturom, asfalta, glomaznog otpada, otpadnog drva, zelenog otpada, madraca, otpadnih guma, različitih vrsta plastike uz veličinu izlazne frakcije od 0 – 150 mm. Jednostavan upravljački displej s prikazom svih važnih radnih i kontrolnih parametara kao i daljinske telekomande uvelike doprinose komforu operatera. Uz hidraulično nagibni usipni koš, hidraulično podesivu transportnu traku, magnet s mogućnošću podešavanja visine kao i sustav za suzbijanje nastanka prašine postavljaju visoke standarde učinkovitosti i funkcionalnosti.

Hidraulični sustav se kontinuirano optimizira uvjetima rada za postizanje najboljih performansi. Svojim konstrukcijskim rješenjima uvelike olakšava svakodnevne i periodične preglede stroja kao i redovna servisna održavanja. Mobilnost stroja u krugu radnog prostora olakšavaju gusjenice prilagodljive svakoj vrsti terena. Transport stroja s jedne lokacije na drugu, s obzirom na težinu stroja od samo 14.000 kg, jednostavno je izvodiv pomoću niskopodne prikolice ili putem autonavlakača (abroll). Sve informacije o šrederu Krokodile dostupne su kod tvrtke Gradatin iz Sesveta koja je ovlašteni zastupnik tvrtke Komplet S.p.a. za Hrvatsku (www.gradatin.hr).

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

PREDSTAVLJAMO

STUMMER

Ušteda vremena i povećanje efikasnosti uz

Stummer komunalne nadogradnje Prilikom odabira novog komunalnog vozila bitno je odabrati vozilo čije će performanse omogućiti izvršavanje zadataka na siguran, brz i efikasan način. Jedino optimizacijom parametara poput dimenzija vozila, nosivosti, omjera sabijanja, potrošnje goriva, smanjenja buke i brzine rada možete dobiti vrhunske rezultate

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

tummer nadogradnje za prikupljanje otpada poznate su po svojim vrhunskim performansama i naprednim tehničkim rješenjima. Njihov sastavni dio su i podizači kanti i kontejnera. Iz široke ponude podizača, koji mogu biti optimizirani za svaku prilagodbu, predstavljamo opciju automatskih podizača koji omogućuju odvojeni način rada, s velikim uštedama u brzini i optimizaciji troškova. Prednost automatskih podizača je da omogućuju odvojeni rad, što znači da dok jedan podizač diže kantu, drugi je spreman za prihvat druge kante. Dodatno, prednost je i brzina: od 6 do 8 sekundi za kante od 110 do 360 litara i 10 do 12 sekundi za kontejnere od 1.100 litara. Time omogućuju znatne uštede vremena prilikom smjenskog rada. Automatski podizači dizajnirani su da na siguran i brz način vrše pražnjenje spremnika i kontejnera te da programiranom trešnjom prilikom pražnjenja ujedno čuvaju i ne oštećuju kante, što je posebno aktualno u hladnijim danima. S automatskim podizačima ostvaruje se gotovo jednak učinak s jednim operaterom (u slučaju nedostatka radne snage, bolovanja, povećanja obima posla…), koji će gotovo jednakom brzinom prazniti kante. Naime, dovoljno je kantu postaviti na za to predviđeno mje-

sto na podizaču da bi se preostali proces dalje sam odradio. Nakon pražnjenja, kanta se vraća u svoj prvotni položaj, a za to vrijeme, na drugi podizač postavlja se druga kanta. Cijeli se proces ponavlja potpuno automatski, uzimajući u obzir sve sigurnosne aspekte. Primjer dobre optimizacije komunalnog vozila isporučen je u Nevkoš d.o.o. Vinkovci, članicu C.I.O.S. grupe. Na troosovinskoj Scania šasiji (u obzir dolaze i ostali proizvođači šasija), kratkog međuosovinskog razmaka od samo 3.350 mm, ugrađena je Stummer XLS nadogradnja zapremine 19,5 m³ s Delta 2301 automatskim podizačima. Takvo komunalno vozilo svojim dimenzijama i manevarskim sposobnostima staje uz bok standardnim dvoosovinskim komunalnim vozilima volumena 16 m³, ali ih nadmašuje po volumenu i skoro dvostruko većoj korisnoj nosivosti (preko 10 t u odnosu na prosječnih 5,5 t). Uz opciju Eco-control koja omogućuje rad podizača bez podizanja broja okretaja, moguće je ostvariti i znatno smanjenje buke (posebno pogodno za jutarnje sate u naseljenim područjima) te uštede goriva. Korisnik je uz ovu konfiguraciju vozila povećao svoju efikasnost, jer uz duplo veću korisnu nosivost pokriva puno veći teren te nema potrebe prazniti spremnik ili riskirati visoke kazne zbog prekoračenja nosivosti. Uz brze automatske podizače, također je ostvario i do 2 sata uštede vremena rada automatskih podizača u jednoj smjeni. Za više detalja o navedenim tehničkim rješenjima na raspolaganju Vam je tvrtka O-K-TEH d.o.o. (e-mail: info@o-k-teh.hr).

PREDSTAVLJAMO

Komptech

Obrada drvenog otpada U Europskoj uniji se napravi 50 milijuna tona drvenog otpada u godinu dana. Većina drvenog otpada pretvori se u reciklirano drvo ili biogorivo. Komptechova linija strojeva za preradu otpadnog drva kompletno je rješenje za korisnike suvremenim sustavima gospodarenja otpadom otpadno drvo se prikuplja odvojeno za recikliranje u materijal ili za korištenje kao gorivo. Materijali koji potpadaju pod pojam otpadnog drva mogu imati vrlo različit sastav, od neobrađenog drva za palete preko obojene ili premazane iverice do impregnirane građe. Sadržaj opasnog materijala određuje koje otpadno drvo ide na recikliranje, a koje se koristi kao gorivo. Nacionalni klasifikacijski sustavi to uzimaju u obzir i daju smjernice o tome koje su vrste uporabe dopuštene.

Kategorije Kategorija A I Neobrađeno drvo ili drvo koje je samo mehanički obrađeno, koje nije značajno onečišćeno drugim tvarima UPOTREBA: • Kao materijal u industriji proizvoda od drva • Kao gorivo u kogeneracijskim postrojenjima na biomasu Kategorija A II Lijepljeno, obojeno, premazano, lakirano ili na drugi način obrađeno otpadno drvo, bez premaza koji sadrže organohalogene spojeve i bez sredstava za zaštitu drva. UPOTREBA: • Kao materijal u industriji proizvoda od drva • Kao gorivo u kogeneracijskim postrojenjima na biomasu Kategorija A III Otpadno drvo s premazima koji sadrže organohalogene spojeve, bez konzervansa za drvo. UPOTREBA: • Kao gorivo u kogeneracijskim postrojenjima otpadnog drva • Drveno kao materijal tek nakon opsežne obrade Kategorija A IV Otpadno drvo tretirano sredstvima za zaštitu drva, kao što su željeznički pragovi, stupovi za strujnu mrežu, kolci za hmelj i vinovu lozu, čiji je sadržaj opasnih tvari veći od dopuštenog u otpadnom drvu kategorije A I, A II ili A III. Drvo s PCB spojevima nije uključeno. UPOTREBA: • Kao gorivo u kogeneracijskim postrojenjima otpadnog drva Komptechova linija strojeva za preradu otpadnog drva kompletno je rješenje svojim korisnicima. Ako je cilj smanjiti volumen, postoji širok izbor mobilnih i stacionarnih drobilica Crambo i Terminator koje mogu smanjiti drvo na veličinu P200 ili P100 u jednom koraku. Za usitnjavanje otpadnog drva na veličinu sječke P100 do P63, najučinkovitiji je način dvostupanjske obrade. Za to su najpogodnije Komptechove fleksibilne kombinacije drobilica male brzine i zvjezdastih sita, bilo kao mobilnih strojeva koji se mogu koristiti bilo gdje, ili kao prilagođeni stacionarni sustavi. Za još manje veličine čestica idealna je kombinacija Crambo za prethodno usitnjavanje i Axtor za naknadno usitnjavanje.

Usitnjavanje u jednom prolazu Grubo predusitnjavanje s Crambom ili Terminatorom rezultira otpadnim drvom klase P200. Može se koristiti kao gorivo u pećima s rešetkom dizajniranim za ovu veličinu sječke. Drvo se grubo pred-usitnjava radi smanjenja volumena kako bi se smanjili troškovi transporta ili zbog pripreme za dalju obradu. Ako je potrebno, sječka klase P100 može se izraditi u jednom koraku. Svaki stroj postoji i u odgovarajućoj mobilnoj verziji. Ove drobilice se nude u verzijama platforme s kukom, prikolice s tri osovine i šasije s gusjenicama. Također postoji mogućnost inte-

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

gracije ovih strojeva u stacionarne linije za obradu. Svi modeli imaju jednostavan pristup točkama za održavanje.

Crambo U Crambovoj iznimno velikoj komori za usitnjavanje, dva proturotirajuća bubnja sa zubima osiguravaju dotok drva u stroj. Stupanj usitnjavanja može se podesiti promjenom košare za sito ili cijelog uloška košare za sito. U mobilnoj i stacionarnoj izvedbi postoji izbor hidrauličkog pogona bubnja ili visokoučinkovitog mehaničkog izravnog pogona.

Terminator Terminator je robusna drobilica s jednom osovinom iznimno širokog raspona primjena, od grubog prethodnog drobljenja do strogo definiranog usitnjavanja. Kontinuirano podešavanje razmaka rezanja omogućuje prilagođavanje veličine izlazne sječke. Mobilne inačice koriste hidraulički pogon bubnja, dok se u stacionarnim verzijama može koristiti promjenjivi ili bezstupanjski izravni pogon bubnja.

Usitnjavanje u dva prolaza Kombinacija sjeckalice i Multistar sita višestruko je dokazala svoju vrijednost. Multistar One je dizajniran da odvoji prevelike komade, kako bi precizno ograničio veličinu sječke koja izlazi iz drobilice. Stroj

ima mali otisak i nudi vrlo praktično punjenje materijalom. Generator električne energije koji pokreće Crambo ili Terminator čini Multistar One neovisnim o mreži. Metalfex FE/NE separator može se dodati za daljnje poboljšanje kvalitete proizvoda. 1. Predusitnjavanje Crambom ili Terminatorom Oba stroja su u osnovi prikladna za ovu primjenu. Crambo je snažan i agresivno unosi glomazne komade, dok Terminator ima visoku otpornost na masivne metalne kontaminate. 2. Prosijavanje Multistar One sitom Multistar One sito odvaja definiranu korisnu frakciju, a sve komade neodgovarajuće veličine vraća natrag u proces usitnjavanja. Sito je dugotrajno, potrošnja električne energije niska pa ovaj stroj ima vrhunsku ekonomičnost. 3. Separacija Metalfex FE/NE separatorom Kombinacija separatora vrtložnim strujanjem kojem prethodi magnet čini Metalfex pouzdanim rješenjem za izvlačenje metala iz materijala. Materijal ulazi iz pomične trake Multistara One.

Materijjali otpaddnog drva mogu imati vrllo razlličit sasttav - od neobrađenog drva za palete, preko obojene ili premazane iverice do impregnirane građe

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

PREDSTAVLJAMO

Komptech

Usitnjavanje Crambom, Multistar SE sito i separacija materijala

Obrada u dva koraka stacionarnim strojevima Dvostupanjski sustav može se koristiti za pripremu različitih klasa otpadnog drva, za recikliranje materijala ili oporabu energije. Prvi korak je usitnjavanje Crambom. Zubi za usitnjavanje i veličina košare za sito su konfigurirani za ulazni materijal i željeni izlazni proizvod. Cilj je homogeni komad s najmanjom mogućom količinom fine frakcije. Drugi korak je odvajanje korisne frakcije i vraćanje prekomjernih duljina u drobilicu, a za to se koristi Multistar SE zvjezdasto sito. Integrirana premosnica i preokret u transporteru, te daljnji koraci obrade kao što je uklanjanje metala, povećavaju funkcionalnost ove postavke.

Dvostupanjski sustav može se koristiti za pripremu različitih klasa otpadnog drva, za recikliranje materijala ili oporabu energije 1. Usitnjavanje Crambom Dva bubnja s posebnim zubima vrlo učinkovito usitnjavaju drveni otpad. Stacionarni Crambo nudi se s hidrauličnim ili mehaničkim pogonom bubnja. Modularni sustav za postavljanje, dovod materijala, pražnjenje i upravljanje nudi brojne mogućnosti za različite potrebe kupaca. 2. Multistar SE sito Ovisno o zahtjevima, Multistar zvjezdasto sito koristi se za generiranje dvije ili tri frakcije. Preveliki komadi se transporterom vraćaju natrag u drobilicu. Željena veličina sječ-

Komptech Komptech je vodeći međunarodni proizvođač strojeva i sustava za mehaničku i biološku obradu krutog otpada te za obradu biomase kao obnovljivog izvora energije. Asortiman proizvoda uključuje preko 30 različitih vrsta strojeva, koji pokrivaju sve ključne procesne korake u modernom rukovanju otpadom – usitnjavanje, prosijavanje, odvajanje i biološki tretman.

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

ke može se dobiti jednostavno podešavanjem brzine rotacije osovine zvijezde. 3. Separacija metala Metalni kontaminati nisu poželjni u izlaznom proizvodu. Magnet izvlači predmete od feromagetnih metala. Postavlja se u liniji protoka materijala za maksimalnu učinkovitost. Druga mogućnost je dodavanje separatora vrtložnog protoka za uklanjanje nemagnetnih metala.

Dvostupanjska obrada, prije i nakon usitnjavanja U nekim slučajevima je klasa sječke P45 potrebna za nastavak obrade. Da bi se dobila takva sječka potreban je dvofazni proces, s naknadnim usitnjavanjem umjesto prosijavanja. Kombinacija male brzine za prethodno usitnjavanje i brzog naknadnog usitnjavanja može učinkovito smanjiti otpadno drvo do veličina P45, P63 ili P100, ovisno o korištenim zubima i košarama za sita. Svestrani Axtor pokazao se vrlo učinkovitim za naknadno usitnjavanje. U ovoj primjeni važno je koristiti otpadno drvo s niskim udjelom kontaminata i pažljivo odvojiti metal prije naknadnog usitnjavanja. 1. Predusitnjavanje s Crambom Crambo omogućuje prethodno usitnjavanje. Njegova mala brzina bubnja znači da se s lakoćom nosi s metalnim kontaminatima. U prvom koraku usitnjavanja važno je razdvojiti kombinirane drvene i metalne elemente kao što su čavli, tako da magnet na transportnoj traci drobilice može obaviti svoj posao. 2. Postusitnjavanje s Axtorom U liniji sa strojem koji je odradio predusitnjavanje, posao nastavlja Axtor. Najbolje je obradu obaviti sa zubima koji se slobodno ljuljaju. Ovisno o materijalu i zahtjevima, koriste se slobodno ljuljajući zubi s oklopnim vrhovima ili brzoizmjenjivi noževi i košare za sita s rupama malog promjera.

Podrška Komptechovi kupci mogu se osloniti na stručnost servisnih tehničara i stručnjaka Komptechovih partnera širom svijeta. Online servisni informacijski sustav i stručna obuka koju pruža Komptech akademija osiguravaju da svi serviseri uvijek imaju najnovije informacije.

Giotti Victoria

PREDSTAVLJAMO

Giotti Victoria Gladiator - funkcionalna, ekonomična i pouzdana rješenja za laki prijevoz vrtka Eol Ekos, koja je već dugi niz godina prisutna na tržištu komunalne opreme u Hrvatskoj, od ove godine je i generalni zastupnik talijanske tvrtke Giotti Victoria Automotive S.p.A za program lakih gospodarskih vozila na području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Od cjelokupnog asortimana Giotti Victoria lakih gospodarskih vozila, hrvatskom tržištu ponudila je gamu Gladiator modela. Giotti Victoria Gladiator je program lakih transportnih vozila koji s 11 osnovnih modela i preko 29 različitih nadogradnji ima veliku mogućnosti prilagodbe i široku primjenu u svim gospodarskim djelatnostima. Više od 30 godina Giotti Victoria posvećena je lakom prijevozu, uvijek tražeći funkcionalna, ekonomična i pouzdana rješenja. Gladiator modeli zamišljeni su i realizirani upravo u skladu s ovim vrijednostima. Modeli vozila s motorima koji mogu koristiti benzin ili plin (LPG) nude rješenje za različite potrebe svih onih koji svakodnevno koriste gospodarsko vozilo za svoju djelatnost. Odlike vozila su pouzdanost i čvrstoća, ali i udobnost i upravljivost, te su izvrsno rješenje za različite potrebe korisnika jer se mogu prilagoditi djelatnosti korisnika vozila. Tri su osnovna modela game Giotti Victoria: Giotti Victoria model GLADIATOR EVO, vozilo različitih nadogradnji i nosivosti 800 kilograma; Giotti Victoria GLADIATOR TOP i Giotti Victoria GLADIATOR TOP 2.8. Gladiator Giotti Victoria su vozila koja se razvijaju na modelima specifično projektiranim kao odgovor na različite, ali usmjerene potrebe korisnika različitih zanimanja i brojnih korisničkih primjena. Od furgona do kipera, Giotti Vittoria Gladiator uvijek osigurava pravo rješenje za sve potrebe prijevoza. Osnovne odlike cjelokupnog programa Giotti Victoria su izu-

Gladiator Evo

Karakteristike cjelokupnog programa Giotti Victoria su prilagodljivost potrebama korisnika, male dimenzije vozila, kvaliteta izrade, povoljne cijene i niski troškovi održavanja

Gladiator Top 2.8

zetna prilagodljivost potrebama, male dimenzije vozila, kvaliteta izrade, niski troškovi održavanja, pristupačne cijene i mogućnost odabira između dvije pogonske grupe (benzin, plin). Sve informacije i detalje o Giotti Victoria programu mogu se dobiti kod tvrtke EOL EKOS iz Rijeke, koja je generalni i ekskluzivni zastupnik talijanske tvrtke Giotti Vittoria Automotive S.p.A za laki komercijalni program vozila, na području Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine (https://eol-ekos.hr).

Gladiator Top

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

SPONZORIRANI PRILOG

INOVATIVNE TEHNOLOGIJE ZA 2'5æ,9267 3/$1(7( .203$1,-$ 7(+1,; 92'(ý$ (.2 ,1'8675,-$ OSVOJILA JE NAGRADU ZA NAJBOLJU INOVACIJU GODINE 2021.

Ðuro Horvat, predsjednik kompanije TEHNIX

STRUÈNO OBJAŠNJENJE TEHNIX-a Nagrada je dodijeljena za razvoj inovativne tehnologije kojom se u razdoblju od 6 tjedana iz biorazgradivog otpada proizvede kompostno gnojivo za razvoj eko poljoprivrede. Razvili smo opremu, strojeve i ureðaje koji na industrijski naĀLQ SRVWXSNRP NRQWUROLUDQH UHFLNODçH biorazgradivi komunalni i zeleni otpad pretvaraju u kvalitetno organsko gnojivo. Takav inovativni tehnološki uspjeh postigli smo vlastitim inovativnim potencijalom znanja i tehnologije. Za razvoj tako znaèajnog globalnog izuma trebalo QDP MH YLåH RG JRGLQH LVWUDçLYDQMD L UDzvoja te djelomièno financiranje iz fonda HAMAG BICRO u vrijednosti od 10 milijuna kuna te sredstva iz vlastitog razvoja u vrijednosti od 20 milijuna kuna. Uspjeli smo uz savjetovanje tima Akademije tehnièkih znanosti Hrvatske, predstavnika i struènjaka Fakulteta kemijskog inçHQMHUVWYD L WHKQRORJLMH 6YHXĀLOLåWD X =Dgrebu razviti najbolju tehnologiju za

proizvodnju biokomposta prve klase za razvoj organske poljoprivrede. Ideja koju smo predstavili u Ministarstvu gosSRGDUVWYD L RGUçLYRJ UD]YRMD L )RQGX ]D zaštitu okoliša i energetsku uèinkovitost za sufinanciranje dobro smo pripremili i REUD]ORçLOL ]DMHGQR V WYUWNRP 6SHFXOXP prepoznata je i odobrena kao nacionalQL SRWHQFLMDO ]D RGUçLYL UD]YRM L ]DåWLWX okoliša te zeleni plan EU. Cijeli projekt završili smo za dvije godine, uredno vodili i poštivali ugovorene obaveze za financiranje iz HAMAG BICRO-a te prezentaciju ugovorenih strojeva i opreme potrebne za postizanje tehnološkog cilja. Timski rad koji smo razvili sudjelujuæi na projektu sve više nas je hrabrio u otkrivanju razvojnog potencijala, posebno nakon laboratorijskih ispitivanja te predstavljanja projekta struènoj akademskoj ]DMHGQLFL QD )DNXOWHWX NHPLMVNRJ LQçHnjerstva i tehnologije, gdje smo uz struènu prezentaciju profesora Zeliæa prepoznali ekološki i ekonomski te društveni

potencijal projekta pod nazivom „Razvoj pogona za bioreaktorsko kompostiranje biorazgradivog otpada u kontroliranim uvjetima na industrijski naèin.“ To znaèi da veliki problem odlaganja na deponiju tehnološkim postupkom razvijenim u Tehnix-u stvaramo opæe dobro, štiteæi podzemne pitke vode, bitno smanjenje štetnih emisija iz deponija, zauzimanje plodnog tla, stvaranje ogromnog smrada u velikom prostoru. Takvi QHRGUçLYL SRVWXSFL RGODJDQMD MRå VX QDV više motivirali da smo na pravom razvojnom putu. Nakon završetka ugovorenog projekta nastavili smo s intenzivnim razvojem tipskih projekata raznih kapaciteta s ciljem što boljeg predstavljanja projekta zainteresiranim korisnicima. Izgradili smo mini kompostanu unutar tvornice s ciljem obuke struènjaka korisnika naše razvijene tehnologije. Imali smo sreæu ugovoriti prvu kompostanu u Herešinu kraj grada Koprivnice koji je na otvorenom prostoru pokušao

Diploma Udruge inovatora Hrvatske dodijeljena kompaniji Tehnix za inovaciju 2020. godine za Tehnologiju za bioreaktorsko kompostiranje i proizvodnju eko komposta.

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

SPONZORIRANI PRILOG

UD]YLWL RGUçLYL SRVWXSDN NRPSRVWLUDQMD Veliki problemi koji su se dogaðali razvojem smrada, troškovi biorazgradivog otpada tada su rasli, a kompost se teško SODVLUDR QD WUçLåWH MHU QLMH SRVWL]DR NYDOLtetu prema Pravilniku o organskim gnojivima. Veliki izazov za kompaniju Tehnix i cijeli tim struènjaka na projektu bila je izrada tehnološkog projekta kojim se garantira proizvodnja eko komposta u kontroliranim uvjetima, što znaèi u natkritim halama sa specijalnim graðevinVNLP UMHåHQMLPD NRMLPD VH SRVWLçH SULURGno strujanje zraka na cijelom boènom i sljemenskom prostoru graðevine. Odabrali smo metalnu konstrukciju kojom se mogu postiæi oèekivani rezultati, tim više što smo metalnu konstrukciju vruæe cinèali kako bismo mogli postiæi trajnu iz-

GUçOMLYRVW YLåH RG JRGLQD 0RQWDçQH mobilne hale omoguæile su brzu i jeftiniju izgradnju te moguænost izgradnje solarne elektrane za vlastite potrebe. Isto tako, izveli smo hidro instalacije tako da sve oborinske i sanitarne vode koristimo u proizvodnji biokomposta u brazdama. 5HFLNODçD NRPXQDOQRJ RWSDGD SUHPD uporabnim vrijednostima temeljni je cilj RGUçLYRJ JRVSRGDUHQMD QH VDPR NRPXnalnog otpada, nego i svih otpada koji nastaju u domaæinstvima, uredima i industriji. Kompanija Tehnix gotovo 30 godina bavi se razvojem tehnologija koje u primjeni daju najveæi stupanj reciklaçH WH SRQRYQH XSRUDEH VLURYLQD GRELYHQLK L] UHFLNODçQH LQGXVWULMH WDNR GD VD VLJXUQRåþX PRçHPR WYUGLWL GD MH UHFLNODçD L SRQRYQD XSRUDED QDMSRçHOMQLML SRVWXSDN

RGUçLYRJ JRVSRGDUHQMD RWSDGRP 'DQDV kompanija Tehnix ima 600 zaposlenih, savjetujemo, projektiramo, proizvodimo, RGUçDYDPR VWURMHYH L WHKQRORJLMH NRMLPD se na najbolji naèin reciklira otpad. Razvili smo MO-BO-TO tehnologiju s kojom sav prikupljeni i dopremljeni otpad UHFLNOLUDPR GR PDVH 7R MH ]DSUDYR QDMEROML QDĀLQ SRVWL]DQMD NUXçQH HNRnomije. Tipske tvornice su jedino i pravo rješenje za otpad kojega je sve više, a zauzima sve više prostora oko gradova i naselja te jako i trajno zagaðuje okoliš i bitno utjeèe na klimatske promjene planete Zemlje. Promjenom naèina industrijske proizvodnje hrane, izgradnjom trgovaèkih lanaca zadnjih godina koPXQDOQL RWSDG SRVWDMH YHOLNL YUOR VORçHni problem Planete. Mi u Tehnix-u èitavih

.RPSDQLMD 7HKQL[ MH X ]DYUåQRM ID]L LVSRUXNH L PRQWDçH 02 %2 72 SRVWURMHQMD NDSDFLWHWD W K ]D LQGXVWULMVNX UHFLNODçX RWSDGD ]D JUDG æLWRPLU X 8NUDMLQL 9ULMHGQRVW SURMHNWD MH PLOLMXQD HXUD 7DNRāHU RYLK GDQD ]DSULPOMHQD MH QDUXGçED L] ,UDQD ]D UHJLMX *ROHVWDQ ]D QDEDYX NRPSOHWD 02 %2 72 SRVWURMHQMD VYDNL NDSDFLWHWD W K ]D RGUçLYR JRVSRGDUHQMH RWSDGRP X XNXSQRM YULMHGQRVWL RG PLOLMXQD HXUD

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

SPONZORIRANI PRILOG

JRGLQD WUDçLOL VPR L UD]YLOL JRWRYR SURL]YRGD NRML VX X IXQNFLML UHFLNODçH LQGXVWULMH 1DåD WLSVND UHFLNODçQD SRVWURMHnja sve više se primjenjuju na domaæem L JOREDOQRP WUçLåWX ]HPDOMD (8 L VYLMHWD Razvili smo i trajno suraðujemo s institucijama koje se bave gospodarenjem otpadom u Njemaèkoj, Austriji, LuksemEXUJX X ]HPOMDPD RNUXçHQMD 5HSXEOLNH Hrvatske. Skraæenice MO-BO-TO su zapravo tehnološki postupci u industrijskoj UHFLNODçL SULNXSOMHQRJ NRPXQDOQRJ RWSDGD 8YLMHN D VDGD MRå YLåH LVWUDçXMHPR L provodimo u praksi najbolje tehnologije ]D UHFLNODçX PLMHåDQRJ NRPXQDOQRJ RWpada. Primjena sortiranja otpada u domaæinstvima je teško provediva i sve sloçHQLMD VNXSD L QH PRçH SURL]YHVWL ĀLVWH sirovine koje trebaju globalnoj industriji za ponovnu proizvodnju novih proizvoGD DPEDODçH LOL SODVWLNH MO ± LQGXVWULMVNRP UHFLNODçRP GRELYDmo 8 vrsta èistih sirovina. Takve rezultate postigli smo izgradnjom postrojenja koja mogu u kombinaciji s robotikom i ruènim prikladnim sortiranjem s dvije ruke postiþL UHFLNODçX QDMYHþHJ VWXSQMD åWR L GRPD èinimo, ali manje produktivno. BO – biološka obrada biorazgradivog komunalnog otada je zapravo najpoçHOMQLML SRVWXSDN UHFLNODçH MHU ĀLQL JRWRYR PDVH SURL]YHGHQRJ RWSDGD koji se bez postupka industrijske reciNODçH PRUD RGORçLWL QD XUHāHQH GHSRnije koje se dugo grade, skupe su, trajQR QHRGUçLYH VWYDUDMX YHOLNH SUREOHPH u zaštiti okoliša. Izgradnjom kompostana kao sastavnih dijelova integriranih PUHçD SRVWURMHQMD ]D REUDGX PLMHåDnog komunalnog otpada iz kuæanstava te drugih izvora, ako je takvo sakuSOMDQMH RGUHāHQR QDMEROMH UDVSRORçLYLP tehnikama radi što veæeg doprinosa Reublike Hrvatske i Europske unije. To je izvod iz Zakona o gospodarenju otpadom Republike Hrvatske. Razvojem intenzivne biološke obrade kompostiranjem dobivamo velike opæe korisne benefite za okoliš, za zdravi prostor, tlo L YULMHGQR MDNR SRçHOMQR RUJDQVNR JQRjivo obogaæeno mineralima fosfora, kalija i nitrata koji nedostaju u zemlji koja je osiromašena mineralnim gnojivima. 'RELYDQMHP GUçDYQH QDJUDGH ]D LQRvaciju godine od strane Udruge inova-

tora Hrvatske na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, uz prisutstvo predstavnika Ministarstva gospodarVWYD L RGUçLYRJ UD]YRMD WH ]QDQVWYHQLND iz podruèja tehnièkih i tehnoloških znanosti, potvrðena je vrijednost inovacije izuma kompanije Tehnix. Razvili smo novu tehnologiju kojom se biorazgradivi otpad pretvara iz velikog problema RGODJDQMD QD VNXSH QHRGUçLYH GHSRQLje, u vrijedni resurs, organsko gnojivo za proizvodnju eko hrane. Skratili smo vremenski ciklus proizvodnje komposta od 2 ciklusa na 6 godišnjih ciklusa i to u kontroliranim uvjetima proizvodnje, kako bi se dobio kvalitetan kompost prve klase obogaæen mineralima. Razvili smo tipske kompostane raznih kapaciteta. Razvili smo grupe potrebnih robotskih strojeva potrebnih za proizvodnju biomase iz koje se tehnološkim postupkom dobiva kvalitetno gnojivo – kompost.

63(&,-$/1, 6752-(9, , 235(0$ 5$=9,-(1$ 8 .203$1,-, 7(+1,; 1. Šreder – robot na daljinsko upravljanje drobi zajedno tako da bakterije ulaze u dubinu. Univerzalnost pripreme biomase je kljuèna za brzu i kvalitetnu pripremu za proizvodnju komposta. Razvili smo ekonomiènu i sveobuhvatnu tehnologiju kojom se samohodni stroj dozira specijalnim zahvatnim kranom te umjesto dva stroja koristimo samo jedan. Tehnološka univerzalnost omoguæuje malu potrošnju goriva, svega 20 litara goriva po toni SURL]YHGHQRJ RUJDQVNRJ JQRMLYD 'Rsadašnjim postupcima je potrošnja dizel goriva bila više od 100 litara po toni obraðenog biootpada. Razvili smo i proizvodimo 3 tipa robotskih šredera raznih kapaciteta kompostane. 2. Proizveli smo samohodni bio brazder u tri tipa. Novina tako proizvedenog stroja robota je u više tehnoloških funkcija koje se obavljaju u kontroliranom prolazu iznad brazdi te u obavljanju više operacija. Brzina je veæa od 1.000 RNUHWDMD X PLQXWL WLPH SRVWLçHPR GRGDWno usitnjavanje biomase, što automatski poveæava kvalitetu biomase za komSRVW 1DMYDçQLML WHKQRORåNL QDSUHGDN MH X PRQWDçL ,12; VSUHPQLND RG OLWDUD vode na konstrukciju brazdera u kojem

se vrši priprema specijalnih bakterija u sustavu za miješanje i obogaæivanje kisikom. Tako pripremljena biotekuæina dozira se preko dvostrukih pumpi i specijalnih dizni s dvostrukim razmještajem 6 ili 4 dizni preko kojih se u pokretu dozira pripremljena biomasa na brazde koje se okreæu postupkom rotacije sa specijalnim izmjenjivim lopaticama koje ubacuju zrak, vodu i bakterije. Ravnopravno miješanje i doziranje omoguæuje da veæ za GYD GDQD SRVWLçHPR WHPSHUDWXUX EUD]di do 70°C, što bitno ubrzava biološku razgradnju biomase. Na tom tehnološkom zahvatu dobili smo smanjenje trajanja postupka razgradnje od svega 6 tjedana, umjesto 6 mjeseci. Tu smo ujedinili nekoliko radnih mjesta, umjesto èetiri na VDPR MHGQR 1DMYDçQLMH MH QDSRPHQXti da se bioreaktorskim kompostiranjem SRVWLçH WUDMQD NRQWLQXLUDQD ELRORåND UD]gradnja, da se intenzivnim prevrtanjem izbjegava koncetracija amonijaka, smrada i da Tehnix tehnologija ne stvara nikakve negativne utjecaje na okoliš i prostor te se takva postrojenja mogu graditi usporedo uz naselja ili uz postojeæe deponije ili u industrijskim zonama. Isplativost ulaganja u eko kompostiranje je manje od 2 godine. 3. Kompost roto sito je pokretni hidrauOLĀNL VWURM NRML VOXçL ]D SURVLMDYDQMH EUD]di zrelog komposta. Proizvodimo dizelski pogon s hidrauliènim sustavom zbog manje potrošnje energije i trajne funkcionalnosti. Rotacijom specijalnog zakretQRJ EXEQMD ]D SURVLMDYDQMH SRVWLçHPR prvu i drugu klasu komposta te odstranjivanje plastiènih i metalnih dijelova. %U]LQD RNUHWDMD SULODJRāHQD MH YODçQRVWL komposta, a kreæe se od 10 do 16 okretaja u minuti, proizvodimo 3 dimenzije sita, zavisno od kapaciteta kompostane i velièine projekta. Punjenje sita vrši se manipulativnim radnim strojem sa speciMDOQLP ]DKYDWQLP NRåDUDPD RG +$5'2; materijala. 4. Univerzalna punilica za pakiranje gotovog komposta omoguæuje brzo pakiranje u plastiène vreæe volumena od 10, L OLWDUD NRPSRVWD NRML MH VD]ULR u boksevima za sazrijevanje. Takva pakirnica je automatska, univerzalna tako da brzo pakiranje smanjuje troškove.

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

SPONZORIRANI PRILOG

&LMHOL WHKQRORåNL SURFHV QDG]LUDQ MH L SRGUçDYDQ RG VWUDQH REXĀHQRJ WHKQRloga kemièara koji s instaliranom opremom te definiranim tehnološkim procesima propisuje intezitet tehnoloških postupaka koji omoguæuju brzu, kvalitetnu proizvodnju biokomposta visoke kvalitete prihvatljive za korištenje u proizvodnji organske hrane, a sve prema propisanim normama za kvalitetu biognojiva. Izdali smo struèni priruènik za WHKQRORJLMX NRMRP VH SRVWLçX FLOMHYL ]HOHnog plana EU i Zakona o gospodarenju otpadom Republike Hrvatske. 9DçQR MH QDSRPHQXWL GD MH YHOLNL SRWLFDM L struèna podrška projektu bioreaktorskog kompostiranja razvijena u kompaniji Tehnix uz podršku znanstvenih institucija i sufinanciranje Ministarstva gospodarstva i RGUçLYRJ UD]YRMD WH )RQGD ]D ]DåWLWX RNRliša i energetsku uèinkovitost i njegovih VWUXĀQLK VOXçEL 5D]YLMHQ MH QDMEROML VXVWDY proizvodnje eko komposta u vremenu od samo 6 tjedana, èime smo naš tehnološ-

NL SDWHQWLUDQL L]XP VWDYLOL QD WUçLåWH QH samo Republike Hrvatske, nego i svijeta. Ponosan sam zbog toga, sretan što sam sa svojim struènim i proizvodnim suradQLFLPD RWYRULR SXW RGUçLYRJ UD]YRMD QD zdravoj Planeti. Naš izum bioreaktorskog kompostiranja ima globalnu planetarQX YULMHGQRVW X QHNROLNR YDçQLK SRGUXĀMD To je nova tehnologija kojom se reciklira biootpad iz domaæinstva, zatim biorazgradivi zeleni otpad, granje, lišæe, drveæe VYLK GLPHQ]LMD GUYHQD DPEDODçD SDOHte, kopletni uporabljeni namještaj, uredVNL QDPMHåWDM PDQMH GUYHþH ERçLþQD drvca, odrezak vinove loze ili uporabljeni proizvodi iz biorazgradivih materijala. Sve smo to do sada odlagali na deponije.

3RVORYQH HNRQRPVNH prednosti bio kompostiranja: 1. Nema odlaganja na skupa ureðena odlagališta - deponije; 2. Ekonomske prednosti – ne vozimo biomasu na deponije nego je pretva-

ramo u organsko gnojivo prve klase za proizvodnju zdrave hrane, bitno smanjujemo troškove za graðane, rješavamo se biorazgradivog otpada L] GRPDþLQVWDYD L UHFLNODçQLK GYRULåWD 3. Ekološke prednosti – nema zagaðenja Planete jer eko kompost koristimo kao eko gnojivo obogaæeno fosforom, kalijem i nitratom, štedimo jer ne plaæamo odlaganje, proizvodimo organsko gnojivo za proizvodnju eko hrane, ne koristimo skupa mineralna gnojiva; 4. 2EUDāXMHPR RWSDGQL PXOM iz ureðaja za proèišæavanje voda, miješamo s biorazgradivim otpadom uz dodatak slame u balama koju pripremamo, usitnjavamo u šrederu, trajno rješavamo otpadni mulj iz ureðaja za proèišæavanje voda; 5. Socijalna prednost – zapošljavamo ljude, obuèavamo ih za rad na strojevima, poboljšavamo demografiju, proizvodimo zdravu organski uzgojenu hranu, voæe, povræe.

Do sada smo ugovorili projektiranje i izgradnju više od 20 kompostana u Republici Hrvatskoj i inozemstvu. Veseli QDV EXGXþD VXUDGQMD VD VYLPD NRML çHOH RGUçLYX EXGXþQRVW 6DYMHWXMHPR JUDGLPR SURL]YRGLPR RGUçDYDPR NRPSOHWQD SRVWURMHQMD ]D UHFLNODçX RWSDGD

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

PREDSTAVLJAMO

Iride

Trokomorna nadogradnja IRIDE Nadogradnje IRIDE, posebno višekomorne izvedbe, specijalizirane su za prikupljanje komunalnog i korisnog reciklažnog otpada od vrata do vrata te predstavljaju idealno rješenje za provedbu Zakona o gospodarenju otpadom ovećanje odvojenog sakupljanja otpada, kao jedan od glavnih ciljeva zakona o gospodarenju otpadom, može se postići jedino učinkovitim i kvalitetnim komunalnim vozilima. Potreba, odnosno obveza, prikupljanja otpada „od vrata do vrata“ zahtijeva okretna komunalnih vozila koja će, zahvaljujući svojim malim dimenzijama, moći pristupiti spremniku svakog korisnika. Istovremeno, ta komunalna vozila moraju imati veliku nosivost i veliki omjer sabijanja otpada odnosno, performanse velikih komunalnih vozila. Višekomorne nadogradnje Iride omogućuju

Istovremenim odvojenim prijevozom različitih vrsta otppada trrokomorrnim komunalnim vozilom Irride smanjuju se troškovi i povećava efikasnost u radu

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

upravo to, u ukupno malim dimenzijama učinkovito prikupljanje različitih vrsta otpada. Kontinuirani razvoj i usavršavanje proizvoda osiguravaju proizvođaču Iride poziciju lidera na tržištu komunalnih vozila već dugi niz godina, a ona je dodatno potvrđena modelima

komunalnih nadogradnji s više odvojenih komora. Istovremenim odvojenim prijevozom različitih vrsta otpada trokomornim komunalnim vozilom Iride smanjuju se troškovi i povećava efikasnost u radu, stoga ono predstavlja optimalno rješenje za učinkovito, istovremeno prikupljanje različitih vrsta otpada. Dvobrzinski, neovisni aparati za pražnjenje kanti omogućuju brzo i učinkovito punjenje nadogradnje, a potisna ploča na sve tri komore osigurava visoku učinkovitost u prikupljanju otpada. Prednja, manja komora smještena iza kabine opremljena je

jednodijelnom potisnom pločom, dok su dvije stražnje paralelne komore opremljene dvodijelnom potisnom pločom. Sve tri komore nadogradnje prazne se prekretanjem, neovisno i pojedinačno, kako ne bi došlo do miješanja različitih vrsta otpada. Pražnjenje se vrši uz regulaciju brzine pražnjenja te bez zaostajanja otpada u komorama nadogradnje, s obzirom na to da potisne ploče mogu vršiti ciklus obrnut od sabijanja, kako bi se dodatno olakšalo pražnjenje i pretovar / istovar sabijenog otpada. Poput svih modela komunalnih nadogradnji Iride, i trokomorna nadogradnja je izvedena u potpunosti sukladno CE normama i opremljena sustavom koji štiti i operatere i samu nadogradnju. Sigurnosni sustav stoga onemogućuje uključenje aparata za pražnjenje kanti uz istovremeno podizanje spremnika nadogradnje radi pražnjenja, onemogućuje rad aparata za pražnjenje kanti ukoliko spremnik nadogradnje nije u potpunosti u položaju mirovanja (potpuno spušten) te onemogućuje podizanje spremnika nadogradnje radi pražnjenja ako aparat za pražnjenje kanti nije u položaju mirovanja. Komunalno vozilo opremljeno je stražnjim platformama za operatere, koje su svojim dimenzijama i izvedbom u potpunosti sukladne normi EN 1501-1. S operaterima na stražnjim platformama onemogućena je vožnja unatrag i vožnja brža od 30 km/h, sukladno navedenoj normi. Također, navedena norma zahtijeva da je, kada se operateri nalaze na stražnjim platformama, onemogućena upotreba potisnih ploča za sabijanje otpada i uređaja za pražnjenje kanti. Kad se operateri nalaze na stražnjim platformama, mora biti onemogućeno i podizanje spremnika nadogradnje radi pražnjenja, sve s ciljem zaštite radnika. Maksimalna razina kvalitete, dugotrajnost i pouzdanost u radu osnovne su značajke svih komunalnih nadogradnji IRIDE. To su ujedno i prioriteti proizvođača Iride, koji se u razvoju i neprestanom usavršavanju svojih proizvoda rukovodi potrebama korisnika, uz beskompromisno visoku razinu kvalitete, nedostižnu za konkurenciju. Detalje o nadogradnjama IRIDE potražite kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

GOSP GO SPO OD DA DAR AR REN ENJ JE E OTP TPA AD DO OM M

Star St artu tuppii

Startupi koji mijenja

upravljanja otpadom i smanjuju u Vodeći startupi za gospodarenje otpadom razvijaju i primjenjuju različite modele i čiste tehnologije za recikliranje i prenamjenu otpada. Tako, ne samo što smanjuju količinu otpada, nego smanjuju potrebu za crpljenjem prirodnih resursa

[autor] Tihomir Dokonal Ali nije samo prenamjena otpada dio tehnologija i modela gospodarenja otpadom. Neki od startupa usredotočeni su na smanjenje ugljičnog otiska kroz učinkovitije rasporede i transportne rute, dok drugi rade na uspostavljanju mreža i modela koji omogućuju lakše zapošljavanje i suradnju u ruralnim, poljoprivrednim područjima. To su pametna rješenja koja rješavaju višestruke izazove na putu prema održivosti okoliša, humanim uvjetima rada i istinskom kružnom gospodarstvu. Inovativna platforma Valuer, koja podržava rješenja za različite industrije utemeljene na umjetnoj inteligenciji, izdvojila je deset startupa iz područja gospodarenja otpadom koji se po njihovoj procjeni izdvajaju po inovativnosti i kreativnosti rješenja.

Agricycle

tartupi koji se bave gospodarenjem otpadom pokušavaju riješiti različite aspekte globalnog problema otpada. Oko nas je mnogo otpada koji bi se mogao iskoristiti, a problemu treba pristupiti s više strana kako bi se doista smanjio ugljični otisak i štetan utjecaj na okoliš. Kao što i treba biti kada govorimo o startupima, i one koji se bave gospodarenjem otpadom karakteriziraju kreativnost i inovativnost. Vodeći startupi za gospodarenje otpadom razvijaju i primjenjuju različite modele i čiste tehnologije za recikliranje i prenamjenu otpada. Tako ne samo što smanjuju količinu otpada, nego smanjuju potrebu za crpljenjem prirodnih resursa. Raznovrstan otpad može se pretvoriti u energiju, održive građevinske materijale, materijale za novu proizvodnju istih aparata i uređaja, pa čak i u jestivu hranu i to u obliku dehidriranog voća i povrća.

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

Doista je tužno da gotovo polovica cjelokupnog voća i povrća proizvedenog u svijetu propada. Jedna trećina sve hrane proizvedene za ljudsku prehranu također je izgubljena ili bačena. Agricycle je mladi startup, osnovan 2019. godine, koji nastoji spasiti dio te propale hrane pretvaranjem poljoprivrednih nusproizvoda i otpada od hrane u prirodne, organske proizvode široke potrošnje. Agricycle ima sjedište u Milwaukeeju, u SAD-u, a osnovali su ga Claire Friona, Jacob Foss, Jen Kuhn, Joshua Shefner i Patrick Nderitu. Agricycle povezuje osiromašene ruralne zajednice koje su suočene s niskom zaposlenošću s jednostavnim tehnologijama kojima se rješavaju problemi lokalne zajednice, poput ne-

ju način

ugljični otisak

dostatka električne energije. Tvrtka educira radnike o sigurnom postupanju s hranom i osigurava im solarne dehidratore za čuvanje voća i povrća koje bi inače završilo kao otpad. Agricycle također otkupljuje dehidrirano voće i povrće od ruralnih zajednica i prodaje ih na tržištu tvrtkama koje ih pretvaraju u sirovine za proizvodnju prehrambenih proizvoda ili u gotove proizvode poput zdravih grickalica i drugih prehrambenih proizvoda.

Waste Resource Technologies Ogromna količina otpada koju proizvodimo može se reciklirati, ponovno upotrijebiti ili pretvoriti u energiju. Waste Resource Technologies sprječava gomilanje otpada na odlagalištima ili prodiranje otpada u ocean pronalazeći bolji način za njegovu uporabu. A to podrazumijeva sve ono dobro što s otpadom možemo učiniti: organsko recikliranje, oporabu sirovina, oporabu otpada i pretvorbu energije. WRT prikuplja otpad poduzeća iz različitih industrija i preusmjerava ga partnerskim tvrtkama koje raspolažu odgovarajućim čistim tehnologijama, u skladu s vrstom prikupljenog otpada. Na primjer, u suradnji s tvrtkom koja raspolaže tehnologijama za obnavljanje materijala i biokonverziju WRT pomaže transformirati otpad u održive resurse, kao što su organska tla, energetski izvori male snage ili prirodni plin. Waste Resource Technologies, sa sjedištem u Newport Beachu, SAD, osnovao je 2017. Kosti Shirvanian. Njegove usluge dostupne su na nekoliko havajskih otoka i u južnoj Kaliforniji. Glavni cilj ovog startupa za oporabu otpada je podržati lokalne inicijative za alternativnu energiju i održivu poljoprivredu.

ke u blokove i pregrade za građevinsku industriju. Njihove tehnologije recikliranja omogućuju građevinskoj industriji da primjenom materijala nastalog iz otpada zamjeni jedan od ekološki najzahtjevnijih materijala - beton. Takva čista tehnološka rješenja koja se temelje na korištenje recikliranih materijala izuzetno su važna za razvoj građevinske industrije. Ali prednost Pretredovih proizvoda nije samo ekološka održivost: njihovi blokovi i pregrade su visoke kvalitete, zahtijevaju manje održavanja od betona i financijski su povoljnija rješenja za građevinare i investitore, a prikladna su i za građevinske i industrijske projekte.

Recycling Technologies Limited Recycling Technologies Limited je 2011. osnovao Adrian Griffiths. Sjedište tvrtke je u Swindonu, u Velikoj Britaniji. Pojednostavljeno, RTL omogućuje proizvodnju plastike iz recikliranih materijala. Startup je razvio tehnologiju modularnog recikliranja koja se može primijeniti na svim postojećim odlagalištima otpada diljem svijeta. Tvrtka koristi kemijski proces recikliranja koji plastični otpad pretvara u sirovinu koja se može koristiti za proizvodnju novih plastičnih proizvoda.

Kada bi se plastika reciklirala na samim odlagalištima spriječilo bi se da završava u šumama, oceanima općenito u prirodi

Pretred Pretred je još jedan mladi startup koji je fokusiran na održivu gradnju i gospodarenje otpadom. Osnovao ge je 2020. Eric Davis, a sjedište mu je u Lakewoodu, u Koloradu. Startup se fokusirao na prenamjenu otpadnih guma i otpadne plasti-

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

GOSPODARENJE OTPADOM

Startupi

Riječ je tehnologiji koja obećava: mogla bi se prilično jednostavno primijeniti na postojećim odlagalištima otpada, pomažući nam u borbi protiv štetnih učinaka plastičnog otpada na održivost okoliša. Jednostavnom tehnologijom plastika bi se reciklirala na samim odlagalištima i tako bi se spriječilo da završava u šumama, oceanima - općenito u prirodi. Također, smanjila bi se emisija štetnih plinova koja završava u zraku prilikom spaljivanja. Štoviše, ova tehnologija upravljanja otpadom i recikliranja mogla bi pomoći tvrtkama da smanje troškove za sirovine.

Compology Compology je startup sa sjedištem u San Franciscu koji kombinira održivost okoliša i financijske uštede, pružajući tvrtkama i institucijama tehnologiju kojom mogu pratiti i upravljati podacima o kontejnerima za prikupljanje otpada, kako bi smanjili količine otpada i ugljični otisak. Tvrtku su 2012. osnovali Ben Chehebar i Jason Gates. Compology u kontejnere postavlja posebne kamere sa širokokutnim objektivom. Kamere su povezane s računalom kojim upravlja umjetna inteligencija nadzirući svaki kontejner i njegovu lokaciju, količinu i vrstu otpada - na primjer, ima li opasnog otpada - i o tome izvještava nadležne. Umjetna inteligencija pruža uvid u temeljne podatke o sadržaju i održavanju kontejnera; čak će vam reći je li servisiran ili ne. Na temelju tih podataka klijenti mogu odlučiti kako najučinkovitije gospodariti svojim otpadom. Na primjer, ako je određeni kontejner pun samo do pola, tvrtka zadužena za njega može odlučiti odgoditi pražnjenje dok se kontejner potpuno ne napuni.

Electrobac Dječji rad, neetički rad, krčenje šuma, ugrožene vrste i sve druge vrste devastacije okoliša neki su od učinaka rudarenja kobalta u Demokratskoj Republici Kongo. Kobalt je metal koji se koristi u proizvodnji elektroničkih uređaja kao što su pametni telefoni, tableti i računala. Svjestan ovog problema, Philip Bénard je 2011. u Montréalu pokrenuo Electrobac, startup koji razvio tehnologiju za prikupljanje elektroničkog otpada - pametnu kantu za recikliranje e-otpada. Electrobac ima 270 pametnih kanti za oporabu e-otpada raspoređenih u vrlo posjećenim područjima poput trgovačkih centara, uredskih zgrada i sveučilišta u Ontariju i Quebecu. Kante za e-otpad prihvaćaju sve vrste male elektronike i njihove dijelove, poput kabela, punjača, pametnih telefona, mp3 playera, slušalica, fotoaparata, tableta, USB-a, memorijskih kartica... E-otpad se zatim probire te reciklira ili obnavlja. Ovakvo gospodarenje otpadom smanjuje iskopavanje sirovina i sve opasnosti koje ono predstavlja za zajednicu, istovremeno podržavajući održivost okoliša.

Recleim Nisu samo e-otpad i proizvodnja malih elektroničkih uređaja ono što uzrokuje probleme s održivošću okoliša: veliki uređaji također imaju ugljični otisak – složeni proizvodni procesi, neprikladno odlaganje i oporaba otpada koji doprinose rastu odlagališta otpada diljem svijeta.

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

Recleim je osnovan 2012. godine, a u partnerstvu s njemačkom tvrtkom Adelman Umwelt GmbH nudi inovativne tehnologije recikliranja velikih uređaja. Sustav se temelji na principu zatvorene petlje. Recleim vodi izvršni direktor Steve Bush, a sjedište tvrtke je u Atlanti, dok je glavni pogon u Granitevilleu u Južnoj Karolini. Revolucionarna tehnologija recikliranja utemeljena na sustavu zatvorene petlje koju je razvio Recleim omogućuje ne samo recikliranje, nego i proces obnove sirovina kakav se primjenjuje u nekim europskim zemljama i koji zadovoljava više standarde od onih koji se traže u SAD-u. Recleim surađuje sa svim vodećim proizvođačima velikih kućanskih aparata, čije uređaje recikliranjem svodi na male pelete od sortiranih materijala. To je prva i jedina tvrtka u Sjevernoj Americi koja ima prava na Adelmanovu tehnologiju.

Roadrunner Recycling Roadrunner Recycling posvećen je razvoju rješenja za učinkoviti transport. Startup sa sjedištem u New Yorku osnovao je 2014. godine Graham Rihn. Svojim rješenjima Roadrunner Recycling nastoji smanjiti emisije ugljika pružanjem transportnih rješenja po mjeri za svaku tvrtku, u smislu optimizacije ruta, oporabe i prakse prikupljanja otpada. Tvrde da njihova inovativna logistika i čista tehnologija pomažu tvrtkama da smanje mjesečne troškove recikliranja i upravljanja otpadom i do 20 posto. Roadrunner Recycling kreira prilagođena rješenja za tvrtke svih veličina. Na temelju individualnih praksi recikliranja svake tvrtke, Roadrunnerove tehnologije, temeljene na algoritmima

strojnog učenja, kreiraju najučinkovitiji logistički sustav. Prvo, preporučuju najprikladnije spremnike za otpad koji nastaje u industriji, zatim kontejnere prazne i transportiraju prikupljeni sadržaj u postrojenje za reciklažu prema rasporedu koji je prilagođen individualnom proizvodnom odnosno poslovnom procesu.

Lasso Čest je problem nedostatak odgovarajućih tehnologija recikliranja. Za recikliranje određenih predmeta, poput zauljenih plastičnih posuda, ili treba puno vode ili ga je teško realizirati kod korisnika i u postrojenjima za recikliranje. Lasso, nekadašnji ReCircle, je startup sa sjedištem u Londonu koji to želi promijeniti i učiniti sve proizvode potpuno reciklabilnim i prihvatljivim za oporabu. Startup su osnovali 2018. Alison Richardson i Aldous Hicks, koji su stvorili uređaj koji nudi potpuno zatvorenu petlju za recikliranje. Lasso uređaj razvrstava razne reciklabilne materijale poput stakla, metala i plastike. Pere ih i melje do razine da dobije upotrebljive, čiste materijale koji se zatim prodaju originalnom proizvođaču, koji može koristiti te reciklirane materijale za proizvodnju. Aparat je dostupan i za kućnu upotrebu, kao i za tvrtke.

ZaaK Technologies Četvrtina njemačkih startupa u 2019. godini bila je usmjerena na održivost okoliša i zaštitu klime. Zaak Technologies je startup za gospodarenje otpadom sa sjedištem u Zwickauu kojeg je 2012. osnovao Abbas Khan. Zaak Technologies kombinira gospodarenje otpadom s održivošću okoliša u građevinarstvu: koriste patentiranu tehnologiju za preradu ostataka nastalih izgaranjem ugljena, poput pepela iz termoelektrana. Te ostatke pretvaraju u Lypors, alternativu pijesku koja je izvrstan građevinski materijal. Budući da su pijesak i šljunak jedni od najraširenijih prirodnih resursa kojima je potrebno dugo vremena da se obnove, mnogi su zabrinuti da njihovo vađenje negativno utječe na obalne ekosustave. Lypros je rješenje koje djeluje u okviru kružnog gospodarstva i izuzetno je pogodno za gradnju zahvaljujući visokoj kvaliteti, maloj težini i dobroj toplinskoj izolaciji.

Rješavanjem ekoloških i klimatskih izazova bave se i neki hrvatski startupi pa ćemo spomenuti nekoliko primjera.

NuoTwo Inženjer strojarstva Marko Brkljačić te ekologinja i mikrobiologinja Iva Soža razvili su ugradbeni panel koji se montira s unutrašnje strane na zidove postojećih ili novih građevina te filtrira okolni zrak fiksirajući pritom mikrobiološkim putem ugljični dioksid i metan. Kao nusprodukt fiksacije stvara se biomasa koja se može plasirati na tržište kao dodatak ljudskoj prehrani, kompost, stočna hrana, gorivo ili osnova za biodizel. Projekt je proglašen najboljim na Zagreb Connectu 2019.

Include Solinska tvrtka Include koju je pokrenuo i vodi Ivan Mrvoš poznata je po "pametnim" klupama. No, Include ja lani ušao na tržište pametnog gospodarenja otpadom s linijom spremnika za otpad sa sustavom komprimiranja Terra. U spremnike stane do tri puta više otpada u odnosu na klasične spremnike, što manjim gradovima omogućava uštede do 2 milijuna eura godišnje.

Ogromna količina otpada koju proizvodimo može se reciklirati, ponovno upotrijebiti ili pretvoriti u energiju

Vodeći startupi za gospodarenje otpadom razvijaju i primjenjuju različite modele i čiste tehnologije za recikliranje i prenamjenu otpada U spremnike može biti ugrađen i sustav za naplatu “payas-you-dispose”. Spremnici sadrže senzore koji prilikom svakog odlaganja otpada bilježe točnu masu odloženog otpada. Tako računi za komunalni otpad krajem mjeseca dolaze upravo za masu otpada koja se odložila, umjesto fiksnih računa prema broju odvoza ili članova kućanstva.

ArboSmart ArboSmart je pametni sustav namijenjen gradovima i ostalim jedinicama lokalne samouprave za učinkovito upravljanje cjelokupnom zelenom infrastrukturom. Razvili su ga Fran Poštenjak i Dražen Mrvoš. Sustav na mikrolokaciji prikuplja podatke o staništu, organizmu, štetnicima... Na temelju tih podataka kreira se Individual Digital Meteorological Model za svakog klijenta koji obuhvaća skup klimatskih karakteristika tog područja i na temelju toga se procjenjuje kada se određene pojave događaju – listanje, cvjetanje i slično. Na temelju toga kreiraju se preporuke o održavanju.

VeeMee Hrvatski startup VeeMee otkriva nam što jedemo i odakle potiče hrana koju kupujemo. Obuhvaća nekoliko stotina proizvoda. Dovoljno je očitati QR-kod s deklaracije proizvoda putem pametnog telefona ili tableta. Kod upućuje na sučelje koje prikazuje profil proizvođača (PID) na online platformi VeeMee. PID sadrži sve relevantne informacije o porijeklu proizvoda, proizvođaču i distributerima. Drugi način je primjena VeeMee mobilne aplikacije koja prepoznaje proizvode na temelju slike putem AI cloud servisa. Idejni začetnik platforme je Marko Kozjak.

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

VOZILI SMO

Renault Kangoo E-Tech

Inovativan u svim područjima

Električni Kangoo objedinjuje sva inovativna rješenja u prijevozu tereta koje donosi nova generacija s modernim električnim pogonom [autor] Matko Jović

Obujam teretnog prostora isti je kao i kod klasičnih izvedbi, dok je nosivost kod standardne izvedbe 600 kg, a kod produžene 800 kg

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

enault je jedan od pionira električne mobilnosti kako u putničkom tako i u dostavnom segmentu, a Kangoo Z.E. (kako se ranije zvao model s električnim pogonom), od predstavljanja 2011., proizveden je u više od 70.000 komada i daleko je najprodavaniji električni dostavni model u Europi. Naravno, Kangoo Z.E. Electric je najprodavaniji električni dostavni model i u Hrvatskoj gdje ih je prošle godine prodano 23. Bez obzira na izvedbu pogona, dostavni model, prije svega, mora biti dobar u svojoj osnovnoj namjeni, odnosno dostavi. Novi Kangoo, ne samo da je nastao na potpuno novoj platformi koja je značajno povećala udobnost i vozna svojstva, uz istodobno zadržavanje mogućnosti prijevoza, već je Renault opet ugradio neka revolucionarna rješenja poput "Sezame otvori se" bočnih vrata širine 1.446 mm što je rješenje dosad neviđeno na tržištu. Spomenimo još preklopni stropni nosač dugačkih predmeta, nosač za mobitel, itd. Potpuno je nova izvedba kabine koja je donijela potpuno novu organizaciju prostora, a Renault je (u suradnji s Mercedes-Benzom) ugradio brojna inovativna rješenja te značajno povećao razinu kvalitete. Pri tom se to ne odnosi samo na izvedbu i materijale u unutrašnjosti, već na cijelo vozilo, od kvalitete otpresaka, zavarivanja odnosno sklapanja. U takvoj izvedbi ne čudi da je Kangoo osvojio titulu "International Van of the Year 2022".

Veći kapacitet baterije Istovremeno s predstavljanjem nove generacije u proljeće prošle godine, Renault je najavio i električnu izvedbu koju smo imali priliku isprobati na testnom poligonu nedaleko Pariza, nekoliko tjedana prije premijere. Iako je električni pogon prethodne generacije bio prilično napredan (pogotovo za 2016. kad je predstavljen), nova generacija donosi i potpuno novu izvedbu svih najvažnijih komponenti. Za početak, kapacitet baterije je povećan na 45 kWh (neto) dok je ranije bio 33 kWh, a Renault ističe doseg od 300 km po WLTP ciklusu što bi trebalo biti više nego dovoljno za sve dostavne zadatke. Prethodni model je imao mogućnost samo AC punjenja najveće snage 7,4 kW, dok je sada standard 11 kW, a opcijski se nudi AC punjač snage 22 kW odnosno mogućnost DC punjenja najveće snage 80 kW. S najvećom snagom punjenja moguće je za 30 minuta dopuniti bateriju za 170 km vožnje. Povećana je i snaga motora koja je sada 90 kW (122 KS) uz okretni moment od 245 Nm dostupnih od 0 o/min što osigurava vrlo dobre performanse. I dok većina konkurentskih modela u ovoj klasi ne nudi toplinsku pumpu, Renault ju je već imao i u prošloj generaciji, a novi model je ima u svim modelima s klimom. Naime, nudi se samo jedan kapacitet baterije, ali je u osnovnoj izvedbi baterija hlađena zrakom te ove izvedbe ne mogu imati brzo punjenje. No sve izvedbe s klimom imaju i toplinsku pumpu te tekućinom hlađenu bateriju što onda omogućuje i brzo punjenje. Toplinska pumpa (klima uređaj u inverznom načinu rada) je važna jer omogućuje grijanje kabine s puno manjim utroškom energije (manje od 2 kW) dok klasični otpornički grijač troši preko 4 kW). Budući da toplinska pumpa uzima toplinu iz okolnog zraka može grijati i na temperaturi do -15 ºC što omogućuje primjenu i najhladnijim područjima Europe. Također, opcijski se nudi grijanje vjetrobrana, kao i grijanje sjedala i upravljača što je također jedan od načina kako se grijati s manjim utroškom energije. Na testnom poligonu nedaleko Pariza, krajem listopada prošle godine smo imali priliku isprobati novi Renault Kangoo E-Tech Electric koji je demonstrirao poznate kvalitete nove generacije, odnosno odlično izvedenu kabinu te veće mogućnosti prijevoza zahvaljujući ekstra širokim bočnim vratima. Jači elektromotor s 90 kW omogućuje još bolje, gotovo sportske performanse, a baterija ugrađena u podnicu i ovdje osigurava nisko težište te odlična vozna svojstva. Za razliku od prošle generacije gdje se nudio samo jedan stupanj (vrlo snažne) rekuperacije, Renault u novoj generaciji nudi izbor između tri razine rekuperacije od B1 do B3 koje se biraju pomicanjem ručice "mjenjača": • najslabija rekuperacija je B1 koja omogućuje kotrljanje praktički bez otpora, • B2 usporava nešto jače i nudi osjećaj (i razinu usporenja) sličan vožnji s klasičnim motorima, • B3 je najsnažnija rekuperacija pogodna za nizbrdice, ali i u slučaju većeg opterećenja vozila. Iako najjača, mišljenja smo da je slabija od prošle generacije. Uz to se nude i dva režima vožnje, standardni i Eco čijim izborom se povećavaju (ili smanjuju) performanse, odnosno

Baterija kapaciteta 45 kWh nudi se u izvedbama s hlađenjem zrakom ili tekućinom

potrošnja energije, pa vozač na raspolaganju ima više različitih kombinacija. Vožnja je očekivano vrlo tiha i ugodna te s performansama i ležanjem koje nadmašuje modele s klasičnim pogonom. Pozdravljamo uvođenje stupnjevane rekuperacije koja se može prilagoditi uvjetima vožnje te dodatno povećati učinkovitost. Kao i kod klasičnog pogona, i ovdje postoji produžena izvedba koja na tržište dolazi nešto kasnije. Obujam teretnog prostora isti je kao i kod klasičnih izvedbi, odnosno 3,9 m3 kod standardne i 4,9 m3 kod produžene izvedbe. Nosivost kod standardne izvedbe je 600 kg, a kod produžene 800 kg, dok je najveća masa prikolice 1.500 kg. Renault Kangoo E-Tech Electric u Hrvatsku stiže sredinom ove godine, a cijena još nije poznata.

Vozaču su na raspolaganju tri razine rekuperacije odnosno usporenja

Na raspolaganju je grijanje upravljača kao i električno grijanje vjetrobrana, što troši manje energije od grijanja pomoću ventilacijskog sustava

Unutrašnjost je identična klasičnim modelima, a svi modeli s klimom imaju ugrađenu i toplinsku pumpu

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

RECI RE C KL KLIR RAN ANJE J

Otpa Ot padn pa dnaa mo dn moto torn to rnaa vo rn vozi ziilaa

HIDROMETALURŠKO RECIKLIRANJE

AUTOKATALIZATORA U RH gospodarenje otpadnim motornim vozilima je, sukladno EU normama i prioritetima kružnog gospodarstva, vrlo dobro riješeno. Konkretno, Zakonom3 je zabranjeno odlaganje i određena je minimalna stopa uporabe i obrade otpadnih motornih vozila [autor] Dr. sc. Zlatko Milanović uvremena motorna vozila su vrlo složen industrijski proizvod. Krajem prošlog stoljeća u automobilima je počela, za smanjivanje buke i vibracija, ugradnja plastičnih dijelova i plastične pjene. Vrlo slikoviti primjer se u Zagrebu dogodio, prije gotovo trideset godina. U to vrijeme je jedna tvrtka dobila posao na nadmetanju za zbrinjavanje otpadnih autobusa gradske tvrtke ZET, uz uvjerenje da će zaraditi prodajom metalnih dijelova. Međutim, kada se počelo rezati oplatu otpadnih autobusa nastala je velika količina opasnih plinova. S unutarnje strane oplate, kao izolacija od buke i za smanjenje vibracija, se nalazila poliuretanska pjena čvrsto pripijena uz metalne dijelove autobusnih stijenki. U novom mileniju, sukladno Europskom zelenom planu (The European Green Deal), industrija automobila nastavila je ugrađivati sve više plastičnih dijelova s ciljem smanjivanja potrošnje goriva i smanjivanja emisije stakleničkih plinova iz motornih vozila. Pri tome proizvođači automobila vješto izbjegavaju informirati javnost da je plastika osigurala i značajno smanjenje proizvodnih troškova. Posljednjih godina sukladno kružnom gospodarstvu, auto-

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

mobilska industrija je obvezna koristiti recikliranu plastiku. Neki proizvođači automobila već koriste i više od 92 posto recikliranih plastičnih dijelova. Također, moderni automobili sadrže sve više električne opreme i elektronskih dijelova te postaju i „skladište vrijednih plemenitih elemenata“. Motorna vozila su redovito, u cilju smanjivanja štetne emisije plinova opremljena katalizatorom, koji također sadrži vrijedne elemente.

Otpadni automobili u RH1 Posljednjih godina uvoz vozila u Republiku Hrvatsku je drastično povećan. Konkretno, s 35.831 vozila 2012. godine brojka je porasla na čak 160.324 (2018.). Zanimljivo, kroz isto razdoblje godišnji broj registriranih automobila je povećan: • 2012. godine 1.445.220 komada, dok je u prethodnoj godini bio 1,404.395, • 2018. godine 1.666.413 komada, a prethodne godine 1.525.709. U istom razdoblju broj otpadnih vozila je povećan s 45.000 na 70.000, a prema prijavama FZOEU na 60.000. Prema prijavama sakupljača i obrađivača ukupno je sakupljeno cjelovitih otpadnih vozila 29.920 komada (CE-ZA-R d.o.o. Zagreb = 26.359, KAIROS d.o.o. Osijek = 124, METIS d.d. Rijeka = 3.205, ODLAGALIŠTE SIROVINA d.o.o. Zadar = 231). To je prosječno bitno manja količina, oko 7,3 kg po stanovniku, te se nameće pitanje gdje godišnje nestaje više od 30.000 otpadnih vozila? 2018. godine iz RH je izvezeno oko milijun rabljenih vozila. Prema prijavama u RH registrirano je oko 60.000 komada otpadnih vozila odnosno oko 60.000 tona (oko 16 kg po stanovniku). Otpadna vozila spadaju u posebnu kategoriju otpada, te u RH Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dobro organizira sustav postupanja gospodarenja

otpadnim vozilima, te zahvaljujući nizu privatnih tvrtki (Gumiimpex, CE-ZA-R, Munja itd.) u skladu kružnog gospodarstva. Na Međunarodnoj konferenciji o Zaštiti okoliša održanoj u rujnu 2021., najavljeno je da će već 2022. godine stopa oporabe otpadnih automobila biti veća od 90 posto. Hrvatska je u EU mala zemlja i potpuno zatvaranje kruga zahtijeva i suradnju s drugim zemljama EU. To se naročito odnosi na recikliranje otpadnih katalizatora, koji su posebno vrijedan dio otpadnih automobila.

U Njemačkoj specifično manje otpadnih automobila Prema podacima Njemačkog ministarstva za okoliš, zaštitu prirode i nuklearnu sigurnost (BMU) 2018. godine je bilo 595.761 tona (560.488 komada) otpadnih vozila odnosno 7,2 kg po stanovniku. Stopa recikliranja je 90,8 posto zahvaljujući prvenstveno postupku obrade, koji se na sličan način provodi i u RH. Energijski je oporabljeno oko 7,1 posto, a izravno ponovo uporabljeno 0,2 posto. Proizlazi da je stopa oporabe (iskorištenja) otpadnih automobila čak 98,1 posto. Prikupljena otpadna motorna vozila se prvo “osuše”, zatim se brojni dijelovi (npr. akumulatori, autogume itd.) demontiraju, a ostaci karoserije se zatim “šrederiraju” odnosno usitnjuju i recikliraju uz izdvajanje nemetalnih dijelova. U posljednje vrijeme u Njemačkoj se sve više diskutira o potrebi razvitka skladišta i veće uporabe rabljenih dijelova automobila (praksa koja je vrlo proširena u SAD-u). Prema Izvješću BMU za 2018., vrlo detaljno se nadzire postupanje s otpadnim vozilima. Ukupno je sa svim nemetalnim i metalnim šrederiranim dijelovima gospodareno na sljedeći način:

Hrvatska može biti ponosna što je razvila postupak recikliranja, koji je vrlo sličan postupku recikliranja otpadnih automobila kao i u Njemačkoj. Glavna razlika je samo u učinkovitosti sustava organiziranog prikupljanja otpadnih automobila. Posljednjih godina, zahvaljujući FZOEU, u RH se sve više otpadnih automobila organizirano prikuplja i obrađuje te reciklira. Zahvaljujući entuzijazmu pojedinaca iz nenaseljenih područja prikuplja se nelegalno odbačeni, ali gotovo nikada se u javnosti ne prozivaju neodgovorni pojedinci.

Recikliranje otpadnih autokatalizatora reciklirano energijski oporabljeno ukupno iskorišteno zbrinuto UKUPNO

488.526 t 38.044 t 527.570 t 10.084 t 537.654 t

(90,8 %) (7,1 %) (98,1 %)* (1,9 %) (100,0 %)

Naročito je zanimljivo gospodarenje nemetalnim dijelovima (prvenstveno staklom, plastikom, gumom, tekstilom) iz otpadnih automobila u 2018. godini:

ponovno uporabljeno reciklirano energijski oporabljeno ukupno iskorišteno zbrinuto UKUPNO

6.832 t 16.522 t 7.218 t 23.744 t 1.690 t 30.572 t

(22 %) (54 %) (24 %)

(100,0 %)

Proizlazi da je u otpadnim automobilima težinski udio nemetalni dijelova bio 5,4 posto. To su prvenstveno vozila proizvedena prije gotovo deset godina. Stoga suvremeni automobili sadrže i 10 težinskih postotaka. Vrlo je visok postotak ponovne uporabe plastičnih nemetalnih dijelova (22 %). U Njemačkoj je stopa recikliranja nemetalnih dijelova 24 %, a energijska oporaba ima najveću stopu (54 %).

U novom mileniju proizvođači automobila su ugradnjom plastičnih dijelova vrlo brzo smanjili težinu automobila, potrošnju i time emisiju CO2. Postupno sve stroži propisi (Euro 2, 3, 4, 5, 6) s ciljem smanjenja emisije dušikovih oksida i kombinacije s gljikovodicima zahtijevali su obveznu ugradnju katalizatora. Pored toga, suvremeni automobili sadrže i sve više električnih i naročito elektronskih dijelova. Tako suvremeni automobili postaju industrijski proizvod s velikom količinom vrlo vrijednih plemenitih metala kao i „rijetkih zemalja“. Aktualna iskustva iz RH pokazuju da otpadni automobili često dolaze u centre za recikliranje bez katalizatora. To je i razumljivo, jer otpadni autokatalizatori na tržištu imaju sve višu otkupnu cijenu.

U svijetu stalno raste potražnja za plemenitim metalima, u prikupljenim otpadnim metalima je više rijetkih metala nego u prirodnim izvorima. Zbog toga, iz ekonomske i ekološke perspektive recikliranje postaje nezaobilazna potreba i obveza. Cijena unce platine je posljednjih deset godina stabilna, oko 1.000 US dolara (unca = 28,34952 grama). S druge strane, kroz isto vrijeme cijena paladija je četiri puta povećana, na oko 2.400 US dolara. Za rodij cijena unce je u 2020. godini povećana s 8.606 na 16.426 US dolara, a u ožujku 2021. godine cijena je povećana na čak 28.500 US dolara.

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

RECIKLIRANJE

Otpadna motorna vozila

Europska unija, odnosno njene razvijene zemlje su izvozom rabljenih vozila modernizirale vlastiti vozni park i ujedno poticale proizvodnju novih automobila. Međutim, u novom mileniju je EU spoznala da izvozom automobila izvoze i vrijedne resurse, te sukladno kružnom gospodarstvu, vrlo strogo normirala izvoz rabljenih vozila. U tijeku su upravo diskusije da se još strože regulira postupanje s rabljenim vozilima (npr. EU-Recycling 08/2021) . Automobili pokretani motorima s unutarnjim izgaranjem sadrže i katalizator koji smanjuje onečišćenje zraka, ali sadrži izuzetno vrijedne plemenite metale, platinu i druge. Nedavno je u Poljskoj predstavljena učinkovita tehnologija hidrometalurgizacije, koja omogućava iz otpadnih automobilskih katalizatora reciklirati metale, naročito platinsku grupu metala (PGM)4. Hidrometalurška tehnologija recikliranja otpadnih katalizatora razvijena je na sveučilištu Pznan (Poljska). Na stručnoj (online) konferenciji Waste-to-Resource, održanoj u svibnju 2021., rezultate novih tehnologije su promovirale Zuzanna Wiecka, Ewelina Lopinska, Martyna Rzelewska-Piekut i Magdalena Regel-Rosocka. Istraživanje je financijski podržalo poljsko Ministarstvo znanosti. Istražena tehnologija hidrometalurgizacije se sastoji iz dva koraka. Prvi korak je izluživanje katalizatora u slaboj oksalnoj kiselini, s ciljem odvajanja iona neplemenitih metala. U sljedećem koraku se koriste klor-ugljikovodik (solna kiselina i salitrena kiselina) ili mješavina solne kiseline, sumporne kiseline i vodik peroksida. Na taj način nastala mješavina kao više oksidativno sredstvo treba omogućiti izdvajanje i recikliranje platinske grupe metala (rutenij (Ru), rodij (Rh), paladij (Pd), osmij (Os), indij (Ir), platina (Pt)). Tijekom prve faze se istraživao utjecaj količine doziranja sredstva za izluživanje kao i oksidativnog sredstva na sadržaj metalnih iona. U drugoj fazi istražuje se primjena aqua regie (zlatopojka, carska otopina – mješavina koncentrirane dušične kiseline i koncentrirane klorovodične kiseline) na izdvojeni sadržaj platine i rodija. Tako dobiveni rezultati su uspoređeni s

SIJEČANJ/JANUARY 2022.

hidrometalurškim izdvajanjem pomoću mješavine solne kiseline, sumporne kiseline i vodikovog peroksida. Konkretno se istraživalo kako se, ovisno o sredstvu za odluživanje, mijenja sadržaj platine odnosno rodija. Kod primjene aqua regie postiže se 2,8 mg odnosno 0,25 mg, a kod rabljenja solne (klorovodične) kiseline, sumporne kiseline i vodikovog peroksida se izdvaja 3,8 odnosno 0,35 mg. Pored toga se tijekom izluživanja izdvaja i glavne elemente pomoću aqua regie 39,7 mg iona magnezija i 17,9 mg iona aluminija, a s mješavinom se izdvaja 79,2 mg iona magnezija i 23,5 mg iona aluminija. Ekstrakcija „tekuće – tekuće“ je učinkovita tehnika, koja omogućuje izdvajanje (separaciju) različitih iona metala iz vodenih otopina. Ioni fosfonijske tekućine se mogu koristiti kao sredstvo za ekstrakciju. U konkretnom slučaju, istraživači su predložili odabrane fosfonijeve soli – kloride (triexyl/tetradecyl) fosfonij kloride (Cyphos IL 101 (C38H68CIP)). Istraživači na kraju predlažu prvo usitnjavanje i prosijavanje otpadnih katalizatora, a zatim za izdvajanje platinske grupe elemenata mješavinom HCl, H2SO4 i H2O2. Na taj način je moguće hidrometalurškim postupkom izdvojiti ione metala platine od iona rodija, aluminija i magnezija. Hidrometalurške tehnologije mogu se koristiti za separaciju vrijednih metala i iz otpadne elektroničke opreme, odnosno iz čvrstog otpada koji sadrži vrijedne metale. Uobičajeno u velikom industrijskom procesu (npr. u tvrtki za recikliranje Umicore Hoboken Antwerpen, Belgija) grupa plemenitih metala se iz otpadnih katalizatora izdvaja pirometalurškim procesom koji, u odnosu na hidrometalurške procese, troši puno više energije i bitno je skuplji. Poljski istraživači su pokazali da je moguće hidrometalurškim postupkom izbjeći skupe i energijom zahtjevne pirometalurške postupke.

Člankom 39. (7.) je zabranjeno odlaganje: “otpadnih motornih vozila i njihovih neobrađenih sastavnih dijelova, koji nastaju u postupku obrade i oporabe otpadnih vozila”. Člankom 57. su utvrđeni ciljevi: “Stopa uporabe i oporabe otpadnih vozila predanih na obradu tijekom godine dana mora biti barem 95 % prosječne mase otpadnog vozila predanog na obradu odnosno stopa ponovne uporabe i recikliranja mora biti barem 85 % prosječne mase otpadnog vozila predanog na obradu”. Člankom 88. su otpadne gume i otpadna vozila, kao i do sada, svrstane u posebne kategorije otpada.

Literatura: 1. Izvješće o otpadnim vozilima I otpadnim gumama u 2018. godini”, Ministarstvo zaštite okoliša I energetike RH, URBBROJ: 517-20-1, Zagreb veljača 2020. 2. Jahresbericht über Altfahrzeuge-Vewertungsquotenin Deotschland im Jahr 2018”, Bundesministerium für Umwelt, Naturschutz und nukleare Sicherheit 3. Zakon o gospodarenju otpadom”, 84/2021 4. www.put.poznan

www.kamion-bus.hr a

s vam a n i god

OD 2023. SVA NOVA VOZILA 136%8 ʼ) -1%8- 4%1)82- 8%,3+6%* (69+) +)2)6%'-.)

CIJENA 20 kn

2,70 €

01221 9

771332

303008

+3(-2% <<-- ` &63. ` TVSWMREG WMNI˃ERN

6 / 2021

1)6')()7 &)2> '-8%2 1)6')()7 &)2> '-8%2 8 3 4

M A G A Z I N

Z A

G O S P O D A R S K A

V O Z I L A

P R O M E T

8 6 % 2 7 4

100

368

03+-78-

/ % 7 : .

) 8 7 / 3 8

6 ̩ - ̌ 8 )

TOP

9 ,6:%87/3. 7:.)87/3 86̩+3743(%67/-,̌8) :3>-0%

437)&%2 46-03+

15.12.2021.

13:36:56

VOZILI SMO 23:- :30/7;%+)2 1908-:%2

7'%2-% 794)6

-28)62%8-32%0 4-'/ 94 %;%6( 2% :)0)&-89

6)2%908 869'/7 896&3 '314392( MOTORI

PRETPLATITE SE ! GODIŠNJA PRETPLATA NA TISKANO IZDANJE MAGAZINA

Business Media Croatia d.o.o. Metalčeva 5, Zagreb T: +385 1 6311 800 E: kamion-bus@bmcroatia.hr

CIJENA ZA HRVATSKU:

120 kn (uključena poštarina i PDV) KONTAKT ZA PRETPLATE T:

+385-1-6311 800

suzana.kovacic@bmcroatia.hr

(%* <* ,=(63+)2 001_NASLOVNA.indd 1

:30:3 )**-'-)2'= '32')48 869'/ 15.12.2021. 18:29:21