Tehnoeko 99

3/2022 godina XIX

broj 99 svibanj/ may 2022. s t r u č n i

č a s o p i s

z a

t e h n o l o g i j e

u

e k o l o g i j i

STRUČNO

aktualno

PREDSTAVLJAMO

CENTRI ZA GOSPODARENJE OTPADOM U RH TERMIČKA ENERGETSKA OPORABA U BEČU, ZAGREBU INTERVJU: MARKO LIST

INTERVJU: DAVOR VIĆ ZELENA TRANZICIJA - DEKARBONIZACIJU GOSPODARSTVA IFAT 2022

CATERPILLAR, STUMMER, TANA SHARK, KOMATSU, IRIDE, STP

SADRŽAJ

6

Vijesti

16

Sajam

30

Gospodarski potencijal biootpada je ogroman

IFAT 2022

18

Tehnix Tehnix otvara centar za savjetovanje, obuku i održavanje specijalnih komunalnih vozila proizvedenih u Tehnixu

20

Intervju: Davor Vić, voditelj podružnice Čistoća, Zagrebački holding

32

Gospodarenje otpadom CGO – uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u RH

Impressum

Termičko energetska oporaba Austrija je, odmah iza Švicarske, već 2004. godine zabranila odlaganje neobrađenog otpada

40

Otpad pretvaramo u priliku za sinergiju javnog interesa i gospodarstva

26

Intervju: Marko List, direktor tvrtke Consultare

44

Zelena tranzicija EU ulaže 1,1 milijardu eura u inovativne projekte za dekarbonizaciju gospodarstva

Caterpillar Mali Catovi rovokopači veliki su u produktivnosti i efikasnosti

tEHNOEKO | stručni časopis za tehnologije u ekologiji | ISSN 1334 - 9023 | Nakladnik Business Media Croatia d.o.o., Metalčeva 5, 10000 Zagreb,

Hrvatska |­ Glavni urednik Nenad Žunec, dipl. ing. | Urednik dr. sc. Zlatko Milanović | Novinar Tihomir Dokonal, Matko Jović | Voditelj produkcije i distribucije Cvjetka Špralja Šakić, dipl. oec. | Marketing: Ines Loje | Tajništvo i pretplata Suzana Kovačić, T: +385 1 6311-800, e-mail: tehnoeko@bmcroatia.hr, www.tehnoeko.com.hr ­| Grafička obrada Business Media Croatia d.o.o. | Urednik fotografije Miroslav Miščević | Fotoagencija Shutterstock | Tisak Horvat-tisak d.o.o. | Autori osobno snose odgovornost za objavljeni sadržaj svojih članaka. Staja­li­šta autora nisu ujedno i stajališta uredništva i stručnog kolegija časopisa.

Kompletni objavljeni materijali ne mogu se koristiti za druge svrhe ili objave bez suglasnosti izdavača.

4

SVIBANJ/MAY 2022.

KOLUMNA

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA TEHNOEKO JE PRED NAMA Polovicom travnja Zelena akcija je tražila da se "pokrpaju rupe" u Zakonu o gospodarenju otpadom te praktično na nizu primjera pokazala da se u RH još koriste zabranjeni jednokratni plastični proizvodi. Upozorili su da Ministarstvo godinu dana kasni s donošenjem Pravilnika o jednokratnoj plastici. Neprijeporno, to je hvale vrijedna akcija, ali pritom se stalno zaboravlja da se oduvijek u

dr. sc. Zlatko Milanović

Hrvatskoj sustavno ne provode vlastiti propisi. Tako se istovremeno u Zagrebu planira uvođenje sustava naknade za komunalni otpad, prema broju jednokratnih plastičnih vrećica proizvedenih isključivo za naplatu odvoza komunalnog otpada. Za sada većina građana Zagreba za prikupljanje neodvojenog odnosno miješanog komunalnog otpada koristi plastične vrećice od nabavke voća i povrća. Novom, nedovoljno promi-

46

Stummer Stummer komunalne nadogradnje u korak s obnovljivim izvorima tehnologije

48

šljenom administrativnom odlukom nepotrebno će se povećati količina otpadne plastike i za tisuću tona godišnje.

Zanemaruje se da su Zagrepčani (izravno i neizravno) već uložili financijska sredstva u nabavu plastičnih kanti za prikupljanje otpada. Zatim su Zagrepčani uložili financijska sredstva u čipiranje posuda i programe bilanciranja. Mnogi stručnjaci dobronamjerno upozoravaju da je predloženi novi sustav suprotan Zakonu! Bez oglednog istraživanja je vrlo rizično odmah preslikavati projekte iz Švicarske i Belgije. To su zemlje koje se uvelike razlikuju od Hrvatske. Švicarska je europska zemlja s najvećom stopom termičke energijske oporabe i

Tana Shark

značajno različitim uvjetima bivstvovanja. Gotovo isto vrijedi i za Belgiju. U svakom slučaju,

Svestrana primjena za stvaranje novih vrijednosti

ugovornih korisnika.

najvažnije je da se posude za prikupljanje miješanog komunalnog otpada dovode pod nadzor Poznato ja da EU sustavno inzistira na smanjenju količine otpadne hrane i na smanjenju otpadne plastike. Kada se već nije izbjeglo njihovo stvaranje, otpadnu hranu i otpadnu pla-

50

Komatsu Učinkoviti, pouzdani i svestrani, serija MR-5EO i MR- 11EO mini i midi rovokopača

52 54 56

stiku je nužno odvojeno prikupiti, ali to nikako nije rješenje problema otpada. Odvojeno sakupljanje nije recikliranje ni oporaba. Do sada se iz EU zemalja otpadna plastika često izvozila. Tako su nedavno Greenpeace i BAN (Basel Action Network) upozorili da je samo u prosincu prošle godine iz Njemačke ilegalno izvezeno 113 kontejnera u Tursku, Grčku, Hrvatsku i druge zemlje. U to je uključeno i 37 kontejnera s njemačkom otpadnom plastikom izvezenih iz luke Pirej u Vijetnam. Grčka carina je taj izvoz evidentirala kao „roba“.

Na tu je vijest reagirala njemačka ministrica zaštite okoliša Steffi Lemke (Bündnis 90/Die

Iride

Grünen) naglasivši da želi voditi kampanju za dalekosežnu zabranu izvoza otpadne plastike i

Najveća dvokomorna nadogradnja Iride

le izvoz e-otpada i otpadnih vozila jer te vrste otpada sadrže vrlo vrijedne sirovine. Sada se

STP

u postrojenje za molekularno recikliranje otpadne plastike u Francuskoj. Prema Eastman

Smetlarnik vs. Molok

Nakon 30 godina istraživanja, Eastman je razvio tehnologiju kemijskog recikliranja koja mole-

Gospodarenje otpadom Biološki postupci i gospodarenje čvrstim otpadom

podržava takvu zabranu na razini EU. Njemačka je među prvim EU zemljama koje su zabranikonačno uviđa da je i u otpadnoj plastici pohranjena sve vrjednija energija.

Američka kemijska tvrtka Eastman upravo je objavila ulaganje 1 milijarde američkih dolara tehnologiji obnovit će se 140.000 tona godišnje teško reciklabilnog poliesterskog otpada. kule otpadne plastike rastavlja do baznih molekula i zatim ih ponovo sastavlja u visoko vrijedan materijal. Pri tome se ne gubi kakvoća te su emisije u okoliš smanjene i do 80 posto.

Planirani početak rada je 2025. godine uz zapošljavanje 350 radnika. Neizravno, Eastman će osigurati otvaranje još 1.500 radnih mjesta u djelatnostima recikliranja i energetike. To je još jedan pokazatelj da se plastika može reciklirati, ali recikliranje plastike nije jednostavno i ima zamjetne troškove. Plastika je izvrstan materijal koji ne može biti jeftin, jer prodajna cijena plastike mora sadržavati i troškove recikliranja.

SVIBANJ/MAY 2022.

5

VIJESTI

Premifab čak 95 posto opasnog otpada pretvara u nove visokokvalitetne proizvode

Saniran divlji deponij Lazina kod Kraljevice

IZVOR FOTOGRAFIJE: KRALJEVICA.HR

Završena je sanacija divljeg deponija na lokaciji Lazina u Križišću, objavila je gradska uprava Kraljevice. Ukupno je zbrinuto 56 kubnih metara, odnosno, više od 23 tone otpada.

Zbog specifičnosti deponije bilo je potrebno ručno i strojno ukloniti nepropisno odbačen komunalni, glomazni i građevinski otpad. Za sanaciju je izdvojeno oko 33 tisuće kuna.

Nakon sanacije je provedeno strojno uređenje terena, sječa grmlja i raslinja, košnja trave i korova te je postavljen znak zabrane odlaganja otpada na početku prilaznog puta.

Iz Grada Kraljevice poručuju da nema potrebe za neodgovornim ponašanjem pojedinaca jer je građanima omogućen besplatan odvoz glomaznog otpada, koji uključuje i zeleni otpad jednom godišnje do tri kubna metra zapremnine. Također, postoji mogućnost besplatnog odvoza elektroničkog otpada putem ovlaštenih tvrtki, dok je građevni otpad moguće predavati na zbrinjavanje u reciklažno dvorište Mihačeva draga u Rijeci.

info@o-k-teh.hr 1-4_OK-TEH_TE_0322.indd 1

www.o-k-teh.hr

Premifab je prva kompanija u ovom dijelu Europe koja se bavi regeneracijom otpadnih otapala i oporabom opasnog otpada i gotovo 95 posto prerađenog opasnog otpada vraća u proizvodnju, zahvaljujući implementaciji inovativnih ekoloških rješenja u poslovne procese koji štite okoliš i potiču održivi razvoj.

Suosnivači tvrtke Igor Oreški, Dominik Mahnić i Igor Podravac upoznali su ministra gospodarstva i održivog razvoja Tomislava Ćorića s djelatnostima kompanije te konceptom poslovanja. „U pet godina postojanja, Premifab je oporabio gotovo 7.000 tona opasnog otpada i vratio u industriju više od 6.000 tona čistog proizvoda. U budućnosti vidimo daljnji rast te se veselimo skorom preseljenju u novi pogon koji će omogućiti da s još više kapaciteta, zajedno s našim kupcima i partnerima, dugoročno doprinosimo održivom gospodarstvu Hrvatske“, kazao je Igor Podravac, jedan od suvlasnika tvrtke, ujedno i direktor razvoja poslovanja.

Podravac je istaknuo da se od opasnog otpada može napraviti novi proizvod, odnosno novo otapalo koje se vraća u proces proizvodnje. Uz hrvatsko, posluju i na susjednim tržištima, u regiji surađuju s automobilskom industrijom iz Srbije i Slovenije, kao i slovenskom farmaceutskom industrijom, a rade i s nekoliko firmi iz Italije i Bosne i Hercegovine.

Novi pogon u Ivanić Gradu bit će nekoliko puta većeg kapaciteta i dobrim dijelom će zadovoljiti potrebe hrvatske industrije s obzirom na to da je Premifab trenutno jedina tvrtka u Hrvatskoj koja regenerira otpadna otapala. Investicija je vrijedna 80 milijuna kuna.

O-K-TEH d.o.o., Vučak 16A, 10090 Zagreb, T. +385 (0)1 6157 767 06.05.2022. 13:53:21

Palfinger Epsilon dizalica za pražnjenje podzemnih kontejnera za Čistoću Rijeka

Dvanaesto komunalno vozilo s nadogradnjom Iride za Krk Tvrtka Ponikve eko otok Krk vlasnik je još jednog novog komunalnog vozila s nadogradnjom IRIDE, zapremine 8 m3, koje će se koristiti za odvojeno prikupljanje otpada u sustavu „od vrata do vrata“.

Ovo komunalno vozilo je dvanaesto komunalno vozilo s nadogradnjom Iride u voznom parku tvrtke Ponikve eko otok Krk, što jasne ukazuje na kvalitetu i pouzdanost nadogradnji Iride.

Vozilo je opremljeno dvodijelnom potisnom pločom za sabijanje otpada, aparatom za pražnjenje kanti 80-1100 l te stražnjim preklopnim platformama za operatere.

Isporuku vozila izvršila je tvrtka Alfateh ekologija i energetika iz Rijeke.

Palfinger Epsilon dizalica C70G77, maksimalnog dohvata 7,7 metara s XST uređajem za pražnjenje podzemnih i polupodzemnih kontejnera isporučena je za komunalnu tvrtku Čistoća Rijeka. Specijalna dizalica montirana je na krov “smećarske” nadogradnje koja je izvedena na MAN TGS 26.360 6x2-4 BL. Dizalica je montirana i atestirana u pogonu tvrtke PK d.o.o.

VIJESTI

Komunalno vozilo isporučeno u Podgorski Komunalac

Višak topline iz podatkovnog centra grijat će najmoderniju austrijsku bolnicu

Komunalno vozilo za sakupljanje otpada, s nadogradnjom talijanskog proizvođača COSECO tip K5 isporučeno je tvrtki Podgorski Komunalac.

Nadogradnja je kapaciteta 16 m³ s vodonepropusnim tovarnim prostorom (spremnikom), sustavom sabijanja putem potisne ploče i omjerom sabijanja miješanog komunalnog otpada 1:5. Ove nadogradnje opremljene su podizačima za pražnjenje posuda na dva kotača volumena 80/120/240/360 l, kao i podizačima za posude na četiri kotača kapaciteta do 1.100 l s ravnim poklopcem. Nadogradnja je montirana na Iveco podvozje nosivosti 18 tona. K5 nadogradnja je pogodna za šire i uže gradske sredine, kao i međugradske relacije, a također može primiti otpad iz manjih tzv. „satelitskih“ vozila. Isporuku vozila izvršila je tvrtka O-K-TEH.

Sredinom 2023. godine u rad bi trebalo biti pušteno moderno postrojenje koje će koristiti višak toplinske energije iz podatkovnog centra tvrtke Interxion za grijanje vode i prostorija u bečkoj klinici Floridsdorf, od koje je udaljen svega nekoliko stotina metara.

Bečko gradsko energetsko poduzeće „Wien Energie” izgradit će postrojenje sastavljeno od tri dizalice topline koje će se priključiti na rashladni uređaj podatkovnog centra. Postrojenje će „reciklirati” višak topline rashladnog uređaja te će je prenijeti u najmoderniju austrijsku bolnicu gdje će se moći grijati voda i prostorije. Pritom će se koristiti toplina iz vode temperature oko 26 °C koja se proizvodi klimatizacijom za zagrijavanje na temperaturu od 82 °C, a rashlađena voda koja će nastati zatim će se vratiti u podatkovni centar gdje će služiti za potrebe hlađenja. Na ovaj će se način moći učinkovito iskoristiti vrijedna energija koja je dosad bila ne­ iskorištena. Zahvaljujući novim dizalicama topline emisija ugljikovog dioksida trebala bi se smanjiti za oko 4.000 tona godišnje.

Klinika Floridsdorf je od samih početaka posvećena zaštiti klime i očuvanju okoliša, što pokazuje upotrebom ekološki prihvatljivog sustava hlađenja, kišnice, izgradnjom biciklističke staze i postavljanjem oko 250 parkirališnih mjesta za bicikle oko bolnice. Na krovu garaže bolnice prošle je godine u rad puštena nova solarna elektrana.

Fotonaponske ćelije koje mogu raditi noću Posebno dizajnirani paneli koji generiraju energiju nakon zalaska sunca mogli bi pomoći u rješavanju trenutnih problema sa solarnom energijom. Razvio ih je 2020. istraživački tim s kalifornijskog sveučilišta Davis (University of California Davis) pod vodstvom profesora Jeremyja Mundayja koji ih je nazvao antisolarne ćelije. Prototip koji su razvili mogao je generirati male količine energije, ali istraživači vjeruju da se izlazna snaga i učinkovitost uređaja mogu poboljšati. Tekst o tom istraživanju objavljen je u izdanju časopisa ACS Photonics iz siječnja 2020.

Noćne solarne ćelije u osnovi rade na isti način kao "normalne" solarne ćelije, ali je proces obrnut, objasnio je Munday. "Konvencionalna fotonaponska ćelija hladna je u odnosu na sunce pa upija svjetlost, što uzrokuje pojavu napona na uređaju i protok struje. Objekt koji je vruć u odnosu na okolinu zrači toplinu kao infracrveno svjetlo, a struja i napon idu u suprotnom smjeru dakle, i dalje se proizvodi energija.

Mogu se koristiti različiti materijali, ali fizika je ista."

Svemir je doista vrlo hladan pa ako imate topli predmet i usmjerite ga u nebo, on će isijavati toplinu. Svake noći toplina izlazi iz Zemlje u obliku infracrvenog zračenja kako bi temperatura planeta ostala stabilna. Ljudi koriste ovu pojavu za noćno hlađenje stotinama godina: na primjer, kada otvorite prozore i vrata nakon vrućeg dana da rashladite kuću. U suštini, ovaj oblik pasivnog hlađenja koristi noćno nebo kao masivni hladnjak, odvlačeći toplinu od zemlje kada padne mrak.

Istraživanje provedeno 2021. na Sveučilištu Stanford potvrdilo je da takvi noćni solarni paneli proizvode dovoljno energije za punjenje mobilnog telefona. Istraživački tim dodao je na jedan od solarnih panela termoelektrični generator - uređaj koji proizvodi struju iz temperaturnih razlika, koristeći toplinu ili infracrveno svjetlo koje u vedrim noćima zrači s površine solarne ploče u svemir. "Pokazalo se da je solarna ploča vrlo učinkovit toplinski radijator", rekao je voditelj istraživanja Shanhui Fan. Fotonaponska ćelija koju su prema tom konceptu dizajnirali Munday i njegov tim u idealnim noćnim uvjetima može generirati do 50 vata energije po četvornom metru, što je otprilike četvrtina energije koju konvencionalni solarni paneli mogu proizvesti danju.

Budući da bi ova nova vrsta solarnih ćelija potencijalno mogla raditi 24 sata dnevno, to je intrigantna opcija za balansiranje električne mreže tijekom ciklusa dan-noć. Znanstvenici sa Stanforda dokazali su da tehnologija proizvodnje električne energije na temelju razlike u temperaturama funkcionira, ali malo je vjerojatno da će uskoro zamijeniti postojeću energetsku infrastrukturu.

Noćne solarne ćelije mogle bi biti korisne na lokacijama izvan mreže za određene zadatke male snage.

VIJESTI

Kostrena osigurala 600 kompostera za kućanstva nemaju dospjelih nepodmirenih dugovanja prema Općini te raspolažu okućnicom za smještaj kompostera. Kompostere neće dobiti oni kojima je u nekoj od prijašnjih podjela komposter već dodijeljen.

FOTO: OPĆINA KOSTRENA (KOSTRENA.HR)

Nakon izgradnje Reciklažnog dvorišta Urinj, u kojem se mještanima omogućava besplatno zbrinjavanje različitih vrsta otpada, Općina Kostrena nabavila je 600 kompostera za biorazgradivi komunalni otpad koje će, bez naknade, putem javnog poziva dodijeliti kostrenskim kućanstvima kako bi se što više smanjile količine biorazgradivog otpada u miješanom komunalnom otpadu.

Riječ je o komposterima zapremine 400 litara, dimenzija 80 x 80 x 91 cm, koji su izrađeni od reciklabilnog materijala, a namijenjeni su kućanstvima koja imaju mogućnost recikliranja biorazgradivog otpada na svojim okućnicama.

Pravo na dodjelu kompostera imaju fizičke osobe koje su vlasnici, odnosno suvlasnici nekretnine na području Općine Kostrena ili imaju prijavljeno prebivalište na kostrenskom području, obveznici su plaćanja komunalne naknade i

Komunalna prikolica PKM 200 za Ekohold Tvtki Ekohold isporučena je komunalna prikolica PKM 200 za transport abroll kontejnera. Prikolica je konstruirana i proizvedena u pogonu tvrtke PK d.o.o. Tvrtka je proizvođač svih vrsta kamionskih nadogradnji, prikolica i poluprikolice te je zastupnik hidrauličnih dizalica najvećeg svjetskog proizvođača kamionskih dizalica, korporacije Palfinger.

Pametne kante u Makarskoj Na deset lokacija u Makarskoj tvrtka O-K-TEH instalirala je dvostruke pametne spremnike PROCOMAT za odvojeno prikupljanje otpada.

PROCOMAT pametni spremnici, zahvaljujući modernoj tehnologiji, omogućuju smanjenje operativnih troškova u odnosu na klasične spremnike. Putem softvera omogućeno je slanje signala kada je potrebno isprazniti spremnik, a zahvaljujući snažnoj preši za komprimiranje otpada potreba za njihovim pražnjenjem smanjuje se i do 80%. Solarni sustav ugrađen u spremnike čini ih održivim, neovis­ nim o energiji te jednostavnim za ugradnju ili uklanjanje.

VIJESTI

Nastavak isporuke komunalnih vozila za Gospodarenje otpadom Sisak Tvrtka O-K-TEH isporučila je još dva nova komunalna vozila s podizačem kontejnera. za tvrtku Gospodarenje otpadom Sisak d.o.o., kao nastavak isporuke komunalnih vozila iz veljače ove godine.

Oba komunalna vozila su proizvedena i isporučena s podizačima za kontejnere od 5 i više m3. Vozila su nabavljena na temelju Plana provedbe mjera gospodarenja otpadom nakon potresa, uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Sobočan u solarnu elektranu snage 900 kWh uložio 4,5 milijuna kuna Na Dan planeta Zemlje, 22. travnja, puštena je u rad solarna elektrana tvrtke Sobočan iz Murskog Središća.

Ukupna investicija u izgradnju solarne elektrane iznosi 4,5 milijuna kuna, a 2.400 panela na krovu proizvodne hale Sobočana daje ukupnu snagu od 900 kWh. Od toga je 500 kWh sufinancirano iz fondova Europske unije i to u iznosu od 2,2, milijuna kuna. Ostatak investicije pokriven je u potpunosti vlastitim kapitalom tvrtke. „Puštanjem u rad solarne elektrane zaokružujemo ciklus zelene tranzicije našeg poslovanja koju smo započeli 2016. godine izgradnjom postrojenja za spaljivanje drvnog otpada. S ponosom mogu reći da je Sobočan jedan od lidera i primjera u implementaciji rješenja koja se temelje na obnovljivim izvorima energije i jedna od rijetkih proizvodnih kompanija u Hrvatskoj koja će od sada, gotovo 70% svojih potreba za energijom u proizvodnji zadovoljavati iz sunčeve energije“, istaknuo je Franjo Sobočan, vlasnik i osnivač tvrtke Sobočan.

Dejan Sobočan, izvršni direktor tvrtke, istaknuo je planove u dolazećem razdoblju: „Zaključno s 2024. godinom investirat ćemo ukupno oko 55 milijuna kuna i to najviše u gradnju novih prostornih kapaciteta, novu tehnologiju te obnovljive izvore energije, ali i unaprjeđenje internih procesa i organizacije te znanje i zadovoljstvo naših zaposlenika“, kazao je Sobočan.

Za projekte zaštite okoliša 96 milijuna kuna Povodom Dana planeta Zemlje, koji se obilježava 22. travnja, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je tri javna poziva, vrijedna 96 milijuna kuna, kojima se sufinanciraju projekti zaštite okoliša vezani uz klimatske promjene, zaštitu bioraznolikosti te gospodarenje otpadom.

Prvi je Javni poziv za neposredno financiranje projekata smanjivanja potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj i fluoriranih stakleničkih plinova u RH, vrijedan 20 milijuna kuna, namijenjen je objektima u vlasništvu Republike Hrvatske, jedinica područne (regionalne) i lokalne samouprave ili javnih ustanova.

Njime se mogu financirati projekti koji imaju za cilj smanjivanje potrošnje tvari koje oštećuju ozonski sloj te fluoriranih stakleničkih plinova. Riječ je o projektima zamjene postojećih rashladnih sustava onima koji koriste nove tehnologije, koje ne oštećuju ozonski sloj, a istovremeno su i energetski učinkovitiji.

Za pojedini projekt moguće je dobiti do 1,2 milijuna kuna, odnosno i do 100 posto opravdanih troškova. Cilj programa je olakšati tranziciju prema tehnologijama s nižim utjecajem na klimatske promjene i kad je riječ o potencijalu globalnog zagrijavanja, ali i o energetskoj učinkovitosti.

Drugi javni poziv, u vrijednosti od 10 milijuna kuna, odnosi se isključivo na javne ustanove za upravljanje nacionalnim parkovima i parkovima prirode te ostalim zaštićenim dijelovima prirode. Sufinancirat će se projekti koji doprinose kontroli populacije više invazivnih stranih vrsta. Riječ je o malom indijskom mungosu (Herpestes javanicus auropunctatus), kornjačama (Trachemys scripta), bodljobradim rakovima (Orconectes limosus), signalnim rakovima (Pacifastacus leniusculus), plutajućoj vodenoj mekčini (Ludwigia peploides) te pajasenu (Ailanthus altissima).

Treći poziv odnosi se na poticanje mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada, za koji je osigurano čak 66 milijuna

kuna. Javni poziv za sufinanciranje poticanja mjera odvojenog sakupljanja komunalnog otpada namijenjen je jedinicama lokalne samouprave te trgovačkim društvima i pravnim ili fizičkim osobama – obrtnicima.

Sufinancirat će se nabava komunalne opreme i uređaja, ali i različiti projekti edukacije građana, s obzirom na to da su motivirani i informirani građani ključan element svakog uspješnog sustava, a cilj mjere je unaprjeđenje lokalnih sustava gospodarenja otpadom.

Aktivnosti koje se sufinanciraju kroz ove pozive korak su naprijed ka zelenoj tranziciji i tek jedan dio planiranih programa Fonda za 2022. godinu. Do kraja godine očekuje se objava još 14 poziva iz područja zaštite okoliša i energetske učinkovitosti, poručuju iz Fonda.

ATRIK nadogradnje i oprema za gospodarenje otpadom

Slavonska avenija 1c, Matrix Spaces | HR-10000 Zagreb | T: +385 1 4810 952 | F:+385 1 481 7534 | e-mail:tridion@tridion.hr 1-3_TRIDION_TE_0322_atrik.indd 1

06.05.2022. 12:28:29

VIJESTI

PK specijalna “pauk” nadogradnja za njemačko tržište Specijalna “pauk” kamionska nadogradnja s Palfinger dizalicom PK 24.001 SLD5 C dohvata 12,6 metara, namijenjena za njemačko tržište, konstruirana je i proizvedena u pogonu tvrtke PK u blizini Rijeke. Osim Palfinger dizalicom nadogradnja je opremljena inox hidrauličnom platformom HK180-6.3 dužine 6.300 mm s otvorima za vezanje tereta, hidrauličnim rampama, hidrauličnim vitlom nosivosti 5 t, twist-lock ključevima za transport kontejnera, brilama za vuču vozila nosivosti 5 t, prostranim kutijama za alat opremljenim led rasvjetom, priključcima za struju i zrak, radnim reflektorima, LED reflektirajućim lampama za hitne intervencije. Sve hidraulične funkcije u potpunosti su radio upravljive. Nadogradnja je izvedena na podvozju Scania G360 B4x2NB.

U Njemačkoj raste potražnja za recikliranom plastikom Dvije njemačke tvrtke za proizvodnju plastike poduzele su korake kako bi osigurale pristup recikliranom materijalu, budući da cijena i potražnja za takvim materijalima i dalje raste.

Proizvođač plastike ALPLA Group kupio je njemačku tvrtku za recikliranje Texplast i njenu joint venture tvrtku PET Recycling Team Wolfen, dok je tvrtka Kunststoff Recycling Grünstadt dovršila tvornicu za reciklažu u zapadnoj pokrajini Rheinland-Pfalz.

Preuzimanjem Textplasta ALPLA je stekla pristup 55.000 tona reciklirane plastike godišnje. Tome treba dodati 25.000 tona recikliranih materijala koje je stekla preuzimanjem tvrtke BTB Recycling u listopadu 2021. godine.

ALPLA je tvrtka u austrijskom vlasništvu koja proizvodi ambalažu za niz multinacionalnih tvrtki među kojima su Danone i Unilever. Početkom 2021. najavili su da će do 2025. ulagati u prosjeku 50 milijuna eura godišnje u proširenje svojih aktivnosti recikliranja. Konkretno, Grupa planira globalizirati svoje aktivnosti na području visokokvalitetnih reciklata kako bi u što većem broju regija zaokružila ciklus nabave sirovina. Ukupan godišnji proizvodni kapacitet tvrtki za recikliranje u vlasniš-

tvu Grupe ALPLA i povezanih tvrtki iznosi približno 203.000 tona rPET-a (reciklirani PET) i 74.000 tona rHDPE-a (reciklirani HDPE).

Tvrtka za recikliranje plastike Kunststoff Recycling Grünstadt (KRG) pustila je u pogonu prvu fazu novog pogona svoje tvornice za reciklažu plastike kapaciteta 55.000 tona godišnje u Rheinland-Pfalzu. Postrojenje pretvara prikupljeni materijal u granule koje se koriste kao sirovina u prerađivačkoj industriji. U novi pogon uložena su 32 milijuna eura, a fokusiran je na termoplastične frakcije kao što su HDPE, PP, PA i druge inženjerske plastike, navodi KRG u objavi za medije. KRG je u suvlasništvu tvrtke Pre-Zero, koja je 2020. godine preuzela nekoliko objekata britanske tvrtke za gospodarenje otpadom Suez diljem kontinenta.

Od 1. siječnja 2021., kao dio paketa za oporavak od COVID-19, Europska unija uvela je naknadu od 800 eura po toni proizvedene nereciklirane plastične ambalaže. To je povećalo potražnju za recikliranom plastikom.

Europska komisija procijenila je da će kroz ovu mjeru ostvariti 6,8 milijardi eura prihoda, s uspostavljenim 'mehanizmom korekcije' za pomoć manje bogatim državama članicama. Procjene pokazuju da bi Njemačka mogla plaćati do 1,3 milijarde eura godišnje.

Kako smanjiti troškove odvoza MKO za 80%?

Zna MOLOK!“

S.T.P. d.o.o.

Lučki odvojak 1, 10 250 Lučko stp@stp.hr, www.stp.hr

1-3_STP_TE_0222.indd 1

16.03.2022. 13:19:42

MOL gradi tvornicu zelenog vodika u Százhalombatti MOL Grupa i tvrtka Plug Power Inc., vodeći pružatelj gotovih rješenja u tehnologiji vodika za globalnu ekonomiju zelenog vodika, udružili su snage kako bi izgradili jedan od najvećih pogona za proizvodnju zelenog vodika u Europi, u MOL-ovoj rafineriji Dunav u Százhalombatti u Mađarskoj.

Zeleni vodik smanjit će emisije ugljika u pogonima rafinerije Dunav te u duljem roku omogućiti mobilnost bez štetnih emisija.

Postrojenje, vrijedno 22 milijuna eura, moći će, uz pomoć jedinice za elektrolizu snage 10 megavata tvrtke Plug Power, proizvoditi približno 1.600 tona čistog, ugljično neutralnog, zelenog vodika godišnje, zamjenjujući trenutno korišteni proizvodni proces temeljen na prirodnom plinu i time eliminirajući do 25.000 tona ugljičnog dioksida. Budući da taj proces predstavlja jednu šestinu emisija ugljičnog dioksida MOL Grupe, ovim se ulaganjem podupiru ciljevi ugljične neutralnosti MOL-a, a ono će također pridonijeti energetskoj neovisnosti regije.

Nakon pokretanja pogona 2023., MOL će zeleni vodik upotrebljavati u svojoj rafineriji Dunav u procesu proizvodnje goriva u vlastitom vodikovom sustavu. Proizvedeni zeleni vodik bit će ugrađen u molekule MOLovih goriva, čime će se smanjiti emisije ugljičnog dioksida u proizvodnoj tehnologiji i u konačnim proizvodima. „Ova nova tehnologija omogućuje uvođenje proizvodnje zelenog vodika u Százhalombatti, što MOL Grupu čini jednim od najvažnijih igrača u održivom energetskom gospodarstvu u regiji“, istaknuo je Gabriel Szabó, izvršni potpredsjednik Rafinerija i marketinga MOL Grupe.

Proizvodnja zelenog vodika ne stvara emisije stakleničkih plinova.

Oprema tvrtke Plug rabi električnu energiju iz obnovljivih izvora kako bi se voda razdvojila na kisik i vodik postupkom elektrolize. Ovim pos­ tupkom ne nastaju nusproizvodi koji štete okolišu. Proizvodeći jednu tonu vodika, oprema proizvodi i 8 do 9 tona čistog kisika, čime se u procesu uštedi gotovo 10.000 tona prirodnog plina. Elektrolizatori su modularni i prilagodljivi generatori vodika, optimizirani za proizvodnju čistog vodika.

Andy Marsh, glavni izvršni direktor tvrtke Plug, istaknuo je da zeleni vodik predstavlja odgovor na dva ključna pitanja s kojima se suočava čovječanstvo: klimatske promjene i energetsku neovisnost.

U okviru svoje strategije tvrtka će do 2025. uložiti ukupno 1 milijardu eura u kružno gospodarstvo s niskim emisijama ugljika, navode iz ­MOL-a. Time će smanjiti ugljični otisak svojih operacija za 30 posto do 2030., a 50 posto ulaganja utrošit će se na održive projekte. MOL ima za cilj ostvariti ugljičnu neutralnost u svom poslovanju do 2050. godine.

SAJAM

IFAT

IFAT 2022

- Vodeći svjetski stručni sajam za upravljanje vodama, otpadne vode, gospodarenje otpadom i sirovinama

Iz Hrvatske, na sajmu IFAT 2022 izlaže 12 izlagača na površini većoj od 1.100 četvornih metara. Na sajmu održanom 2018. godine bilo je 1.210 stručnih posjetitelja iz Hrvatske odeći svjetski stručni sajam za tehnologije zaštite okoliša, nakon pauze 2020. godine radi pandemije koronavirusa, vraća se kao najvažniji događaj godine ove industrije na svijetu - održat će se u Munchenu od 30. svibnja do 3. lipnja.

IFAT je top inovacijska platforma za ekološke tehnologije i jesto susreta cijele industrije.

IFAT 2018 u brojkama: • • • • • • •

142.472 posjetitelja iz 162 zemlje 3.305 izlagača iz 58 zemalja 260.000 m² izlagačkog prostora 52% izlagača iz Njemačke i 48% međunarodnih izlagača 51% posjetitelja iz Njemačke i 49% međunarodnih posjetitelja

objašnjavati pojedinačne radne korake.

Održivost iz poduzetničke perspektive. Na IFAT-u saznajte kako se okoliš i prihodi mogu savršeno kombinirati, primjeri najbolje prakse za moderno gospodarenje otpadom i vodama, nove strategije za optimiziranu kružnu ekonomiju u proizvodnim procesima. Kako se učinkovito koriste resursi, učinkovita organizacija proizvodnih procesa, a sve kako bi se smanjili troškovi. U mnogim informativnim predavanjima, stručnjaci će pružiti praktične i relevantne uvide u mogućnost inteligentne reciklaže plastike i ambalažnog materijala, te obrade tehnoloških voda. Teme kao što su: inteligentno recikliranje za pružatelje trgovinskih i logističkih usluga s inovacijama u recikliranju ambalažnih materijala i plastike, rukovanje koje štedi resurse tijekom proizvodnog procesa i mnoge druge. Ukratko: učinkovita rješenja koja ne koriste samo globalnim resursima, već i vašem proračunu.

IFAT je najvažniji pokretač globalne industrije zaštite okoliša – a time i za znanost, start-upove, studente i mlade stručnjake koji se bave klimatskim promjenama, okolišem i resursima.

Iskoristite ovu vodeću inovacijsku platformu o zaštiti okoliša i tehnologijama, za intenzivno umrežavanje, stvorite nove sinergije i proširite svoje znanje, zahvaljujući uvidima u trenutne istraživačke projekte, uzbudljivim stručnim predavanjima i ekskluzivnim prezentacijama izlagača.

Ponuda sajma: • • • • • •

Hidraulički inženjering i konstrukcije bunara Izgradnja postrojenja za obradu vode i otpadnih voda Sustavi vodoopskrbe i odvodnje Mehaničko inženjerstvo i postrojenja za upravljanje vodama Što očekivati na sajmu IFAT 2022?

Vodne usluge Analize i laboratorijska tehnologija za obradu vode i reGlobalne inovacije od preko 2.500 izlagača iz cijelog svijeta, najnoviji istraživački projekti i primjeri iz prakse, spekcikliranje • Istraživanje, znanost i tehnologije takularne demonstracije uživo na vanjskom prostoru sajma, • Gospodarenje otpadom i recikliranje gdje će se uživo prikazati kako rade najnoviji i najnapredni• Proizvodnja energije iz sekundarnih sirovina i otpadnih ji veliki strojevi i postrojenja, uz stručnjake koji će detaljno materijala • Čišćenje cesta, održavanje i zimska služba • Zbrinjavanje opasnog otpada Datum: 30. svibnja - 3. lipnja 2022.

Mjesto: Messe München ifat.de • Obrada i ekstrakcija otpadnih plinova iz zraka, kontrola onečišćenja zraka Naručite ulaznice online i uštedite vaše vrijeme i novac na: www.ifat.de/en/visitors/ticket-prices • Usluge voda i recikliranje Radno vrijeme sajma: ponedjeljak – četvrtak: 09:00 – 18:00, petak: 09:00 – 16:00 • Sanacija zagađenih područja i obrada tla…

Za sva pitanja stojimo Vam na raspolaganju.

Generalno zastupstvo sajma München za Hrvatsku: Belimpex d.o.o. | A.Štrbana 18, 10000 Zagreb | tel: 01 36 38 363, tel/fax: 01 36 48 276 | office@belimpex.hr | www.belimpex.hr

16

SVIBANJ/MAY 2022.

Izravan pristup. Atraktivne ponude i mnogo rješenja. Budućnost? Ovdje se oblikuje.

SPONZORIRANI PRILOG

OTVARA CENTAR ZA SAVJETOVANJE, OBUKU I ODRŽAVANJE SPECIJALNIH KOMUNALNIH VOZILA PROIZVEDENIH U TEHNIX-U

S

ada je pravo vrijeme da komunalna poduzeća ulože u obuku svojih djelatnika koji upravljaju specijalnim komunalnim vozilima. Stručnost, dobra obučenost i racionalno korištenje komunalnih voĐuro Horvat, zila važna je popredsjednik slovna strategija kompanije direktora, tehničkih TEHNIX menadžera, jer komunalna poduzeća imaju veliku odgovornost rukovodstva i vozača komunalnih vozila, a cilj je da se sakupljanje otpada obavi sigurno, racionalno i ekonomično.

Da bi to uspješno obavljali, potrebna su im dodatna znanja i specijalna obuka na novim vozilima koja se proizvode u kompaniji Tehnix već desetu godinu pod nazivom EKOMUNAL komunalna vozila Tehnix.

Ugovorili smo dugoročnu razvojnu surad-

PROIZVODNO SERVISNI CENTAR SPECIJALNIH VOZILA EKOMUNAL TEHNIX

nju s Mercedesom za isporuku pogonskih podvozja tehnički prilagođenih za trajnu funkcionalnost i izdržljivost u specijalnim, složenim, otežanim uvjetima korištenja.

Tehnička i informatička sofisticirana opremljenost EKOMUNAL vozila zahtijeva dodatnu obuku vozača – specijalista za sakupljanje, prijevoz i pražnjenje sakupljenog komunalnog otpada. U Tehnixu smo razvili i proizvodimo inovativnu nadogradnju raznih kapaciteta prihvata otpada. Izgradili

SUVREMENA AUTOMOBILSKA INDUSTRIJA

smo tvornicu za proizvodnju i opremanje nadogradnji te osigurali trajnu funkcionalnost vozila i nadogradnje. Time smo našim kupcima osigurali zadovoljstvo u troškovima poslovanja. Sa zadovoljstvom ističemo ponos naših kupaca da kupuju najbolje hrvatsko, da standardiziraju svoj vozni park, bitno smanjuju troškove održavanja, da većinu servisa i održavanja obavljamo kod korisnika naših vozila.

Operativni servis na terenu obavlja se brzo, planirano u suradnji s krajnjim korisnikom i minimalnim troškovima uz prisutstvo predstavnika korisnika. Tvornički ser-

MERCEDES

PROIZVODIMO SERVISIRAMO ODRŽAVAMO

PROIZVODNJA SPECIJALNIH KOMUNALNIH VOZILA “EKOMUNAL” Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

SPONZORIRANI PRILOG

vis obavlja se planirano u istom danu uz minimalne troškove te provjeru svih funkcija vozila i nadogradnje, bez obzira na oštećenje dijelova nadogradnje. Potrošnja goriva gotovo je 35% niža od prosjeka starijih komunalnih vozila koja nemaju takve tehničke i ekološke karakteristike u funkciji. Vozila proizvedena u Tehnixu plasiramo u zemlje ovog dijela Europe.

Mi u Tehnixu nudimo nova vozila i recikliramo stara te nudimo zamjenu starog za novo vozilo koje sa svojim tehničkim karakteristikama nadogradnje i vozila omogućuje ekonomično sakupljanje uz dobru obuku specijaliste vozača, uštedu u vremenu sakupljanja od 20%, što bitno smanjuje troškove sakupljanja, smanjuje vrijeme sakupljanja što je jako važno u javnom prometu.

Od kompanije Mercedes dobili smo prestižne nagrade za korektnu razvojnu i poslovnu suradnju. Danas u vrijeme krize proizvodnje automobilske industrije, posebno proizvodnje i isporuke gospodarskih vozila, kompanija Tehnix ima osiguran ugovoreni kontigent isporuke te garantira krajnjim kupcima brzu ugovorenu isporuku kompletnih EKOMUNAL vozila. Naša je trajna briga zadovoljstvo krajnjeg korisnika, općina i gradova. U SERVIS Tomislav Matošić, ing. +385 98 388 395

tom cilju nastavit ćemo daljnju suradnju s našim kupcima na boljoj obuci vozača koji će upravljati našim novim komunalnim vozilima. Time ćemo doprinijeti ekonomičnosti i sigurnosti u korištenju svih funkcija vozila i nadogradnje, što će unaPRODAJA Željko Horvat, dipl.ing.str. +385 98 303 665 Vladimir Balent, menadžer +385 98 241 787

prijediti zajednicu odgovornosti za održivi razvoj i zaštitu okoliša u cjelini. Pozivamo naše dosadašnje kupce i potencijalne partnere na sajam IFAT u Münchenu, štand br. FGL 808/3. Veselimo se zajedničkom susretu.

PREDSJEDNIK KOMPANIJE TEHNIX Đuro Horvat, str.teh.oec.

Vaš pouzdani poslovni partner!

Kompanija Tehnix nastavlja svoju tradiciju izlaganja na sajmu IFAT u Münchenu od 30. 5. do 3. 6. 2022.

Pozivamo Vas da nas posjetite na našem štandu FGL 808/3. Radujemo se Vašoj posjeti!

Tehnix d.o.o.; www.tehnix.com; tehnix@tehnix.com; +385 40 650 100

INTERVJU

Davor Vić, voditelj podružnice Čistoća, Zagrebački Holding

intervju

Otpad pretvaramo u priliku za sinergiju javnog interesa i gospodarstva

Razgovarali smo s Davorom Vićem, voditeljem podružnice Čistoća ZGH, koji je svojim uzornim rezultatima u komunalnoj tvrtki Unikom iz Osijeka ostvario reputaciju kvalitetnog stručnjaka u vođenju djelatnosti gospodarenja otpadom. Preuzimanje vođenja Čistoće Zagreb, uz zadatak rješavanja konstantnog problema otpada u gradu Zagrebu, stavio je Vića u fokus interesa javnosti. Nedvojbeno je to izniman profesionalni izazov koji iziskuje visoke kompetencije pojedinca, ali i skladan tim suradnika, kako bi se postigli traženi rezultati. Kako će ih ostvariti i kako promišlja gospodarenje otpadom u gradu Zagrebu donosimo u ovom razgovoru

20

SVIBANJ/MAY 2022.

oji su ciljevi postavljeni pred Vas kao voditelja podružnice Čistoća i kako ćete ih ostvariti ?

Slučajno, a opet potpuno prikladno, vođenje zagrebačke Čistoće sam preuzeo u trenucima kada je pružanje javne usluge sakupljanja otpadom bilo potrebno uskladiti s odredbama dugo iščekivanog Zakona o gospodarenju otpadom. Osim puke obveze usklađenja s pozitivnim zakonskim propisima, spomenuti proces je bio prilika da se u Zagrebu napokon uvede pravedan sustav naplate, poticajan za korisnike koji su prepoznali obvezu i važnost odvajanja otpada te ekonomski učinkovit za Čistoću koja u spomenutom trenutku svoje troškove poslovanja nije razmjerno distribuirala među svojih gotovo 380.000 fizičkih i nešto manje od 20.000 poslovnih korisnika. S druge strane, meni kao voditelju je spomenuti proces omogućio da steknem uvid u raspoložive, prvenstveno ljudske, resurse koji su na raspolaganju u svrhu provedbe zadanih ciljeva. Oni, uz prethodno spomenuti poticajan sustav naplate te konsolidaciju poslovanja, povećanje učinkovitosti i ostvarenje zakonskih ciljeva o stopama odvojeno sakupljenog otpada, čine osnovne pretpostavke za zatvaranje našeg najvećeg odlagališta otpada, onog na Jakuševcu. Inače sam pobornik toga da se tim suradnika, organizacija, raspodjela dužnosti i hijerarhijski odnosi oblikuju kroz konkretne radne procese i projektne aktivnosti. Baš poput ove.

Kako ocjenjujete raspoloživost i tehnološku razinu opreme, logistike, kao i kompetencija među kolegama unutar podružnice Čistoće? Ima li prostora za poboljšanje sa svrhom ostvarivanja ciljeva?

Tehnološka razina opremljenosti je nominalno prisutna. Vozni park, ono što uz naše ljudske kapacitete čini osnovno sredstvo našeg rada nije u optimalnom stanju, kako sastavom tako i starosno. Stvoren je prevelik investicijski zastoj, pogotovo kad se uzme u obzir opseg voznog parka i činjenica da, uz sve procedure koje moramo provesti kao obveznik javne nabave, postoje i globalne poteškoće i neizvjesnost rokova isporuke. Uspostava informatičkog sustava, presudnog za provedbu ključnih zakonskih odredbi nije dovršena, a pripadajuća oprema za evidenciju pražnjenja spremnika nije u potpunosti u funkciji. Također, tek smo započeli s ulaganjima u tehnološke procese za obradu i razvrstavanje otpada. Dakle, nominalno je sve tu, ali potrebno je navedene elemente sustava i radne procese za koji oni služe uskladiti. Tu su presudni dugoroč-

no planiranje i vizija, to je moguće provesti jer je prisutna najvažnija komponenta koju čine - iskustvo i kompetencije među stručnim službama. Njih čini kritična masa pojedinaca koji su voljni sudjelovati u izvedbi ciljeva o kojima govorimo. Kao što postoji i kritična masa građana, odnosno naših korisnika koji žele promjene u zagrebačkom načinu gospodarenja otpadom.

Tu veliku ulogu igra i svakodnevna, dvosmjerna komunikacija i posljedična suradnja koju imamo s njima.

Prema novom Zakonu o gospodarenju otpadom, postavljeni su ciljevi od 65% odvajanja i recikliranja do 2035.g. te odlaganje otpada do 10% - također do 2035. g. Možete li u kratkim crtama objasniti kako je novom Odlukom postavljen sustav za ostvarivanje tih ciljeva u gradu Zagrebu? Zašto najavom novog sustava od 1. srpnja mnogi političari u središte diskusije stavljaju samo povećanje cijene usluge?

Nova odluka je postavila sustav na način da ćemo putem naplate odvoza, odnosno naplate za količinu predanog miješanog komunalnog otpada napokon valorizirati konkretne, a time i pojedinačne količine otpada koji ne pripada u tu vrećicu, a za koji je predviđena oprema i infrastruktura u obliku spremnika za papir, karton, plastiku i metal te biootpad koje na raspolaganju ima svako domaćinstvo u Zagrebu. Dakle, oni korisnici koji budu više odvajali otpad imat će manju potrebu za kupovinom standardiziranih vrećica i time će imati manji mjesečni trošak. Uz taj financijski aspekt, uvjeren sam da će se među korisnicima stvoriti i svojevrsno natjecanje u tome tko će manje vrećica koristiti. Taj individualizirani pristup prema korisniku, kao i dobra komunikacijska kampanja koju provodimo, trebala bi rezultirati dosezanjem spomenutih ciljeva.

Ne mogu odgovoriti u ime političara, pogotovo generalno, ali bit ću slobodan da izrazim svoj dojam da pojedini dionici javnog mijenja u nedostatku informacije i volje da budu informirani, konstruktivnih prijedloga, argumenata i uključivosti, uvijek pristupaju iz perspektive kako pojedine promjene

prikazati kao štetu za opću populaciju. Kod gospodarenja otpadom uvijek i jedino preostaje povećanje cijene kao jedini relativno mjerodavan argument. Ne uzimaju se u obzir suštinske promjene koje je taj segment, a posljedično i javna usluga doživio te u kojoj mjeri su one utjecale na naše, kako svakodnevne, dakle operativne, tako i strateške i investicijske troškove poslovanja.

Postoji li opasnost da je novi sustav sakupljanja i naplate naknade „po vrećici“, a ne po količini ili broju pražnjenja posude nezakonit? Možete li to pobliže objasniti?

Vrećica jest količina.

I to stvarna količina, za razliku od trenutno pretpostavljenih količina. Da pojasnim. U individualnom stanovanju ili kućama, gdje isključivo jedan korisnik koristi pridružen volumen u obliku jednog ili više spremnika, zakon pretpostavlja praksu da će taj korisnik svoj zaduženi volumen predavati isključivo kada su spremnici puni. Gdje onda stoji pretpostavka da stvarnu količinu predanog miješanog komunalnog otpada u obračunskom razdoblju, dakle ono što zakon izričito definira kao predmet naplate, uistinu čine volumen spremnika po-

Vrećica jest količina. I to stvarna količina, za razliku od pretpostavljenih količina temeljenih na procjenama koliko bi netko mogao stvarati otpada zbog veličine stambenog prostora i broja ukućana u njemu množen s brojem pražnjenja u obračunskom razdoblju. Međutim, u praksi, a poglavito u gušće naseljenim sredinama gdje su prostorne mogućnosti za smještaj spremnika ograničene te gdje u svrhu pravovremenog odvoza davatelji javne usluge i njihovi korisnici prakticiraju načelo u kojem učestalost odvoza ima prednost pred zaduženim volumenom, ta pretpostavka ne stoji i korisnici vrlo često predaju na odvoz spre-

SVIBANJ/MAY 2022.

21

INTERVJU

Davor Vić, voditelj podružnice Čistoća, Zagrebački Holding mnike gdje volumen nije u potpunosti iskorišten te bi im se sukladno principu koji uzima isključivo umnožak broja pražnjenja i volumen zaduženog spremnika naplaćivao iznos veći od stvarne količine predanog miješanog komunalnog otpada.

Nastavno na to, u kolektivnom stanovanju, a ono primjerice baš u Zagrebu čini gotovo 80% ukupnog stanovanja postoji i dodatan izazov. Zakon predviđa da se tamo naplata usluge vrši po zaduženim udjelima u zajedničkim spremnicima i njihovim pripadajućim volumenima, a ti udjeli se određuju isključivo temeljem pretpostavki, a ne stvarno proizvedene količine miješanog komunalnog otpada. Te pretpostavke su prvo kao osnovu uzimale veličinu životnog prostora, koja je potom zabranjena te je ostavljen pomoćni kriterij članova domaćinstva. U nastojanju da se onečišćivača tumači kao individualnog korisnika, odnosno domaćinstvo koje ima svoje individualne navike iz kojih proizlaze i individualne količine otpada te da time sustav naplate bude ekonomski i društveno pošten i da se ispoštuje zakonska obveza poticanja korisnika na odvajanje otpada, u Zagrebu se uvodi naplata količine miješanog komunalnog otpada putem vrećice. Time će svako domaćinstvo platiti onoliko koliko otpada uistinu proizvede.

I prestat će praksa gdje primjerice jedna obitelj koja uredno

Nikada i nigdje u Hrvatskoj, ukupni prihodi od prodaje odvojeno sakupljenog otpada ne pokrivaju ukupne troškove sakupljanja tog istog otpada.

Mobilna aplikacija za geolociranje trenutačnih spremnika za komunalni otpad

odvaja ili čak sudjeluje u sprečavanju nastanka otpada plaća isti mjesečni račun kao i druga obitelj koja ima identičan broj članova, živi u stambenoj jedinici identične kvadrature, ali iz potpuno individualnih razloga proizvodi veću količinu miješanog komunalnog otpada i ne odvaja ostatni otpad u mjeri u kojoj to rade ovi prvo spomenuti. Također, izbjeći će se i to da primjerice korisnik koji određeno vrijeme izbiva iz svoje stambene jedinice, primjerice nekoliko tjedana, mjeseci

ili ju nominalno koristi u određeno doba godine i dalje plaća količinu predanog miješanog komunalnog otpada sukladno ugovorenom udjelu, iako ju on uopće nije niti proizveo niti predao na odvoz! Što se tiče zakonske usklađenosti, treba imati na umu da je zakon veliki naglasak stavio na obračun količine otpada, ali kao niti jedan drugi srodni zakon nije prilagođen niti jednom specifičnom naselju, gradu ili općini, a posebice Zagrebu. Dakle našem najvećem gradu s velikim udjelom korisnika koji fluktuiraju, ne toliko u ukupnom broju već unutar njega.

S velikim udjelom povremenih ili privremenih žitelja u obliku turista, poslovnjaka, članova projektnih aktivnosti, mandatara i sl., što ga čini specifičnim.

Tako da zastupamo stav da je vrećica jedini format u kojem je u kratkom roku koji je zakon propisao moguće ostvariti zakonom propisano načelo „onečišćivač plaća“ kao obvezu naplate po količini predanog miješanog komunalnog otpada te je vrlo egzaktan i ostavlja mogućnost korisnicima u višestambenim objektima da imaju različitu potrošnju između obračunskih razdoblja, ovisno o njihovim potrebama. Postoje i druga rješenja poput otpadomjera, međutim njihova uspostava u gradu veličine primjerice Zagreba, s otprilike pet tisuća višestambenih objekata nije moguća u tako kratkom roku u kojem smo dužni ispoštovati zadane ciljeve o odvajanju otpada.

Zaključio bih s porukom da koliko kupiš vrećica, toliko platiš količinu odvezenog otpada. Ni litru više, ni litru manje. Dakle, vrećica je sredstvo kojim se anulira neiskorišten volumen u individualnim spremnicima i pretpostavljene, a ne egzaktne količine u obliku udjela u zajedničkim spremnicima.

Također, naplata po vrećici u najvećoj mjeri ispunjava zakonsku odredbu iz stavka 5. članka 75. o omjeru između cijene minimalne javne usluge i cijene za predanu količinu miješanog komunalnog otpada koja korisnika treba poticati na odvajanje svog otpada.

Vjerujemo da će se koncept pokazati dovoljno uspješnim da ga zakonodavac, odnosno nadležno ministarstvo koje zakonske propise i predlaže te koje pokazuje sve veću razinu sluha za feedback s terena i primjere dobre prakse u budućim izmjenama predvidjeti kao mogućnost.

Prema najavama gradonačelnika u planu je da se u njegovom mandatu u Zagrebu realizira projekt kompostane i sortirnice. Kako komentirate navedene projekte s aspekta efikasnosti operativnog provođenja GO? Prema Vašim saznanjima, kakva je statistika o odvojenom sakupljanju u gradu Zagrebu?

Cilj je naravno smanjiti miješani komunalni otpad i ostvariti preduvjete da u tehnološkoj obradi tog otpada ostane minimalna količina, što je i preduvjet da buduća alternativa Jakuševcu bude ekonomski i ekološki na optimalnoj razini. Zagreb trenutno kroz javnu uslugu ostvaruje 36% odvojenog otpada. To je podatak iz 2020. godine, dok se za 2021. čak predviđa i pad na oko 32%. Dakle, prostora još itekako ima, projekti Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom u vidu sortirnice za suhu frakciju komunalnog otpada i kompostane te pogona za proizvodnju bioplina su od ključne važnosti.

22

SVIBANJ/MAY 2022.

Kakva je tržišna valorizacija odvojeno sakupljenog otpada tj. imate li problema s utrženjem odvojeno sakupljenog otpada? Pokrivaju li prihodi ostvareni odvojenim sakupljanjem povećane troškove odvojenog sakupljanja?

Da započnem sa odgovorom na zadnji dio vašeg pitanja.

Ne, nikada i nigdje u Republici Hrvatskoj ukupni prihodi od prodaje odvojeno sakupljenog otpada ne pokrivaju ukupne troškove sakupljanja tog istog otpada. I zato jesu ukalkulirani u obaveznu cijenu minimalne javne usluge. Iskreno bih volio da sam u krivu i da me netko demantira. Govorimo o radno intenzivnoj djelatnosti gdje se sadržaj spremnika otpada, bilo kojeg, mora od svakog korisnika ili zajednice istih preuzeti i isprazniti. Nekad je to bila jedna vrsta sadržaja otpada koju smo potom bacali na odlagalište. Danas je to nekoliko različitih vrsta sadržaja koje je potom još dodatno potrebno sortirati, obraditi ili odvesti na daljnju obradu. Potpuno je jasno da to mora stajati više no odlaganje na odlagalištu.

I situacija se neće bitno promijeniti dok god Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ne počne, sukladno zakonskoj obvezi, sudjelovati u navedenim troškovima. To bi stvorilo pretpostavku za smanjenje cijene minimalne javne usluge te posljedično tomu ostvarenje također zakonom propisanog poticajnog odnosa između paušalnog dijela računa i onog koji ovisi o predanoj količini otpada. Što se tiče regulacije troškova iz upita, postoje inicijative i primjeri dobre prakse gdje su pojedini davatelji javne usluge investiranjem u vlastite kapacitete obrade otpada, kao što su kompostane, pogoni za obradu glomaznog otpada i sortirnice, uspjeli smanjiti negativne učinke spomenutih troškova.

Taj trend je u uzletu i to je dobro. Pored navedenih prednosti, on razbija predrasude o davateljima javne usluge kao subjektima kojima nedostaje inicijative i poduzetništva.

Koliko se ulaže u edukaciju građana i poticanje odvajanja otpada? Ima li tu prostora za aktivnosti komunalnih redara ili nešto treće?

U edukaciju se ulaže dosta, uvjetno rečeno i previše jer je često ta edukacija nepotpuna, a često šalje i krivu poruku. Zašto uvjetno? Pa zbog lošeg vremenskog usklađenja sa ostalim aktivnostima koje su sastavni dio konačnog cilja kojeg i edukacija obrađuje. Često smo svjedočili primjerima gdje bi se korisnike educiralo o važnosti i nužnosti odvajanja otpada, a da istovremeno ili barem u roku u kojem tim korisnicima traje pamćenje nije omogućena infrastruktura za odvajanje otpada i sustav naplate koji cijelu priču čini autentičnom. Imali smo takozvane najavne edukacije o tomu da ćemo, kada se za to stvore prilike, moći odvajati otpad i time sudjelovati u kružnoj ekonomiji koja će i nama omogućiti manje račune. U praksi su trenutni mjesečni računi bili temeljeni na sustavu odlaganja otpada na deponijama i u većini jedinica lokalne samouprave nisu bili revidirani desetljećima.

Dugo bi vremena prošlo dok korisnici konačno nisu na korištenje dobili spremnike za odvajanje, reciklažna dvorišta i ostale usluge poput odvoza glomaznog otpada s kućnog praga. Pa kad bi i to napokon dobili i počeli odvajati otpad, mjesečni računi su im ostali isti, što uslijed nedostatka zakonskih podloga za izmjenu istih i kao prikladne izlike koje su

predstavljale neodlučnim i nedovoljno odvažnim tijelima izvršne vlasti koje su akte po kojima se vrši obračun bili dužni i donijeti. Izostala je povezanost i istodobnost provedbe edukacije, postavljanje infrastrukture i naplate javne usluge, što je rezultiralo pomanjkanjem vjere u sustav kod naših korisnika tako da je u daljnjoj edukaciji komunikacija užasno bitna.

Slogani „manje smeća više cvijeća“ više ne prolaze i komunikacijski stručnjaci postaju presudni u postizanju ciljeva koji su pred našim sektorom.

Kolika je uloga suvremenih tehnologija, digitalizacije? Koje alate koristite ili ćete koristiti za efikasniji i ekonomski održiviji sustav?

Uloga modernih tehnologija je velika, a s obzirom na normiran Zakon o gospodarenju otpada i presudna. Davateljima javne usluge je propisano vođenje digitalne evidencije pražnjenja spremnika, dakle prihvat velike količine podataka koje onda imamo na dispoziciji za korištenje u razne svrhe. Osim dokaza o izvršenju usluge stvaramo si bazu podataka za normiranje našeg rada, mjerenje učinkovitosti te njeno poboljšanje i lakše prilagodbe uvjetima koji se mijenjaju s ob-

SVIBANJ/MAY 2022.

23

INTERVJU

Davor Vić, voditelj podružnice Čistoća, Zagrebački Holding zirom da su ciljevi u gospodarenju otpadom sve veći. Primjerice, trenutno nam upravo podaci o navikama korisnika sugeriraju gdje možemo smanjiti učestalost odvoza miješanog komunalnog otpada i time povećati učestalost odvoza plastike. Time bez povećavanja operativnih troškova smanjujemo ružne prizore pretrpanih kontejnera i dokazujemo da uvažavamo napor naših korisnika koji sve više otpada odvajaju. Na primjeru senzora koji javljaju popunjenost spremnika za papir i plastiku u obliku zvona na javnim površinama optimiziramo rute odvoza i naše posade idu po pune spremnike, a ne poluprazne sukladno navici. Osim što time štedimo gorivo i troškove održavanja te umanjujemo problem nedostatka radne snage, štitimo okoliš i smanjujemo svoje sudjelovanje u ionako gustom gradskom prometu te ipak nešto manje budimo građane u noćnim satima.

Razvijamo i GIS sustav mikro lociranja svakog od naših, preko 122 tisuće spremnika, kako bismo dobili optimalan broj bokseva za njihov smještaj te primjeren broj i radijus korisnika kojima će u budućnosti u povijesnoj jezgri grada biti na raspolaganju podzemni spremnici. I usput, razbijamo skepsu pojedinih ljudi koji i dalje misle da su čipovi u kantama urbani mit.

Pored navedenih postrojenja za preradu biootpada/kompostane i sortirnice planom je predviđen i centar za gospodarenje otpadom, dosta je političkih prijepora oko toga. Kakav je Vaš stav o tome kao stručnjaka i kao voditelja Čistoće?

Maknimo politiku iz toga. Previše se u gospodarenju otpadom puhalo u taj, nazovimo ga politički, rog. On je osim povremenih afirmativnih trenutaka nažalost i uzrokovao kakofoniju demagoških stavova koji negiraju struku i u startu sasjekla nebrojena rješenja u gospodarenju otpadom koja su se u usporedivim uvjetima i sredinama pokazala kvalitetnima.

I sad imamo paradoks iz kojeg se naizgled ne možemo izvu-

24

SVIBANJ/MAY 2022.

ći. Istodobno je načelno cjelokupna javnost unisona u stavu da se odlagališta otpada moraju što prije zatvoriti dok istodobno postoji, u maniri trećeg Newtonovog aksioma, jednako snažan, ali suprotno usmjeren otpor prema bilo kojem alternativnom rješenju, kako tehnološki, tako i lokacijski, koji čine temeljnu pretpostavku upravo za zatvaranje tih odlagališta.

Kod nas se prosvjeduje čak i zbog najave gradnji kompostana i sortirnica, a o energetskoj obradi ostatnog otpada da ni ne govorimo. Čak se i obrada glomaznog otpada iz javne usluge, dakle rastavljanje i drobljenje kreveta i madraca na kojima smo maločas spavali nastoji prikazati kao nešto što je štetno po zdravlje ljudi i okoliša.

Za prebroditi taj problem osobno ključnim smatram dobru i strateški osmišljenu komunikaciju. Jer ona je danas, htjeli mi to priznati ili ne, presudna. U svim segmentima, a pogotovo u javnom djelovanju i gospodarenju otpadom. Učinite li nešto loše, to će biti percipirano kao loše. Učinite li nešto dobro ili korisno, tek kroz kvalitetnu i strateški postavljenu komunikaciju imate šanse da to bude percipirano kao dobro i korisno.

Jednostavno u vremenu takve razine svijesti trenutno živimo.

Gospodarenje otpadom definitivno nije „linearna“ djelatnost, ne mislite li da je rješenje ipak u širem uključivanju interesnih dionika u sustav tj. u sprezi javnog i privatnog partnerstva na ekonomski transparentnim odnosima?

To i jest jedno od osnovnih načela kružne ekonomije. Osim očuvanja prirodnih i umjetnih resursa, današnje gospodarenje otpadom potiče gospodarstvo i njegov razvoj, odnosno ono što mi etiketiramo privatnim sektorom. Bilo da se radi o djelatnostima sakupljanja, prijevoza ili obrade otpada ili istraživanju i razvoju novih i inovativnih tehnologija za bilo koju od djelatnosti nužnih za rješavanje globalnog problema otpada. Ako se referiramo na predrasude i negativnu percepciju koje su nastale kao posljedica toga što u pojedinim, vrlo javnim i široko popraćenim slučajevima nije bila jasno definirana granica između javnog i privatnog interesa onda se može reći da tu u strateškom a izraženo i u komunikacijskom smislu krećemo sa zaostatkom. Pokušao bih to ilustrirati na primjeru vrlo javnog slučaja u kojima se zbrinjavanje zagrebačkog glomaznog otpada svodilo na predaju privatnim tvrtkama bez ikakve prethodne obrade. Naravno da je ta opcija, u kojoj onda krajnji posjednik mora spomenuti otpad razvrstati i obraditi u konačnici za davatelja javne usluge najskuplja. I naravno da tada spomenuti posjednik ima pravo raspolagati sa svim nusproizvodima tog procesa koje možemo ugrubo podijeliti na tri segmenta. Najveći dio čine korisne komponente za koje postoji tržišna vrijednost, najmanji dio tržišnu vrijednost nema te mora na daljnju obradu koja košta. Zadnje je obrađeni ostatni dio koji nakon obrade postaje inertizirani otpad pogodan za odlaganje na odlagalištu. U Zagrebu su se prvotno zanemarile prednosti prvog segmenta kao i operativne mogućnosti i kapaciteti velikog davatelja javne usluge kakav je Čistoća. Sad ispravljajući opisani primjer te primjenjujući načela koji on propagira vraćamo vjeru naših korisnika u javni interes našeg djelovanja. A time i postavljamo temelje upravo tih spomenutih ekonomski transparentnih odnosa.

GOSPODARENJE OTPADOM

Aktualno stanje CGO-a

CGO

- uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u RH Izgradnja sustava centara za gospodarenje otpadom bila je najavljena do 2010. godine, pa do 2018... do danas su samo tri u redovitom ili probnom radu. Prvo se razmišljalo o 21 centru, po jednom u svakoj županiji; onda je broj smanjen na 13, a na kraju ih je u planu ostalo jedanaest. Ovime člankom dajemo aktualni pregled stanja CGO u RH [autor] Tihomir Dokonal

26

SVIBANJ/MAY 2022.

fikasnije gospodarenje otpadom prvi je korak prema kružnom gospodarstvu - u kojem se većina proizvoda i materijala recikliraju ili popravljaju i ponovno koriste. Zajednički cilj EU-a je reciklirati najmanje 55 posto komunalnog otpada do 2025. godine, do 2030. cilj se povećava na 60 posto, a do 2035. na 65 posto. Više od četvrtine komunalnog otpada i dalje se odlaže pod zemljom, a manje od polovice otpada se reciklira, tako da je obveza smanjiti odlaganje komunalnog otpada pod zemlju do 2035. na najviše 10 posto.

Za uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom jedan od ključnih elemenata su Centri za gospodarenje otpadom (CGO). Od 11 planiranih centara u Hrvatskoj, u funkciji su centri za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun, Bikarac je pušten u probni rad, Biljane Donje se grade, četiri centra su u različitim fazama ugovaranja radova (Babina Gora, Lećevica, Lučino Razdolje i Piškornica) dok su preostala tri centra u fazi pripreme dokumentacije (Orlovnjak, Šagulje i Zagreb).

CGO Marišćina CGO Marišćina je prvi izgrađeni centar za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Vrijednost centra je 277 milijuna kuna, a sufinanciran je sa 71 posto sredstava iz EU fondova, dok su ostatak iznosa osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i tvrtka Ekoplus koja upravlja Centrom. Ekoplus je, kao krajnji korisnik, preuzeo Centar u veljači 2017. godine. ŽCGO Marišćina središnji je dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji. Izgrađen je na području Općine Viškovo te je otprilike 14 kilometara udaljen od grada Rijeke. Projektom je bila obuhvaćena i izgradnja pretovarnih stanica u Delnicama, Novom Vinodolskom, Krku, Rabu, Cresu i Malom Lošinju.

Centar Marišćina pokriva potrebe 300.000 stanovnika Primorsko-goranske županije. Normalni proizvodni kapacitet projektiran je na 350 tona dnevno do maksimalnog proizvodnog kapaciteta od 400 tona na dan. U sklopu Centra nalazi se postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, bioreaktorsko odlagalište, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te infrastruktura koja, između ostalog, uključuje administrativnu zgradu, dvije mosne vage, unutarnje prometnice. Otvaranjem CGO Marišćina stvoreni su preduvjeti za sanaciju i zatvaranje svih odlagališta na području županije.

U sklopu Centra nalazi se postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada, bioreaktorsko odlagalište, uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te infrastruktura koja, između ostalog, uključuje administrativnu zgradu, dvije mosne vage, unutarnje prometnice. U okviru Centra odlaže se i neopasni proizvodni otpad, privremeno se skladišti odvojeno prikupljeni otpad (PET, staklo..) i obavlja predobrada i privremeno skladišti opasni otpad isključivo iz komunalnog otpada (baterije, EE otpad i sl.).

Uslijed iznimno velikih količina otpada u odnosu na projektirane vrijednosti koje su pristizale na Centar u ljetnim mjesecima, tijekom 2020. CGO Kaštijun je nadograđen kako bi se, između ostaloga, pojačali kapaciteti u vidu biosušenja.

CGO Bikarac CGO Bikarac: u probni rad pušten je u prosincu i o tome je magazin Tehnoeko pisao. Nalazi se oko 7 kilometara od središta Šibenika. Pokriva područje Šibensko–kninske županije, a korisnici županijskog koncepta gospodarenja otpadom su pet gradova (Šibenik, Knin, Vodice, Drniš, Skradin) i 15 općina (Bilice, Biskupija, Civljane, Ervenik, Kijevo, Kistanje, Murter-Kornati, Pirovac, Primošten, Promina, Rogoznica, Ružić, Tisno, Tribunj i Unešić) Šibensko-kninske županije s ukupno 109.320 stanovnika.

CGO Kaštijun Županijski centar za gospodarenje otpadom Kaštijun u redovitom je pogonu od ožujka 2018. godine. Ukupni godišnji kapacitet obrade je 90 tisuća tona otpada, a Centar se prostire na površini od 164 tisuće četvornih metara. Izgrađen je na području Premanture, na udaljenosti 5 kilometara od grada Pule.

Projektom je obuhvatio i izgradnju šest pretovarnih stanica u Labinu, Pazinu, Buzetu, Umagu, Poreču i Rovinju.

Vrijednost centra je 266 milijuna kuna, a sufinanciran je sa 71 posto sredstava iz EU fondova, dok su ostatak iznosa osigurali Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, grad Pula, Istarska županija i tvrtka Kaštijun d.o.o., koja upravlja Centrom.

SVIBANJ/MAY 2022.

27

GOSPODARENJE OTPADOM

Aktualno stanje CGO-a

CGO Bikarac je najmodernije postrojenje za preradu otpada u Hrvatskoj. Izvođač radova bila je tvrtka GH Holding iz Ljubljane. Ukupna vrijednost projekta, s pretovarnim stanicama i opremom, je 245 milijuna kuna, dok je investicija u postrojenje za mehaničko-biološku obradu otpada vrijedna 196 milijuna kuna. EU sredstva pokrivaju dva posto ukupne vrijednosti projekta. Većina sredstava osigurana je iz državnog proračuna i putem Fonda za regionalni razvoj, dok je udio lokalne uprave oko deset posto.

Cilj EU-a je reciklirati najmanje 55 % komunalnog otpada do 2025., do 2030. cilj se povećava na 60 %, a do 2035. na 65 % Kada proradi punim kapacitetima, CGO Bikarac će u postrojenju za mehaničko-biološku obradu otpada moći obraditi i do 50 tisuća tona godišnje. Postrojenjem i cijelim sustavom upravlja županijska komunalna tvrtka Bikarac d.o.o.

CGO Biljane Donje Nakon što je krajem prošle godine CGO Bikarac pušten u probni rad, do kraja ove godine bi trebao biti završen i CGO Biljane Donje u Zadarskoj županiji. U CGO-u Biljane Donje, čiji je kapacitet obrade 88 tisuća tona otpada godišnje, prikupljat će se komunalni, neopasni proizvodni i građevni otpad s područja Zadarske, ali i dijela Ličko-senjske županije. Predviđena je mehaničko-biološka obrada (MBO) miješanog komunalnog otpada po najvišim europskim standardima te obrada građevinskog otpada.

Vrijednost radova i opreme je 600 milijuna kuna, a financirat će se sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i suvlasnika tvrtke Eko koja upravlja Centrom gradova Zadar i Benkovac te Zadarske županije.

CGO Lučino razdolje CGO Lučino razdolje pokriva područje Dubrovačke-neretvanske županije - pet gradova i sedamnaest općina s oko 122 000 stanovnika. Centar je planiran na području Općine Dubrovačko primorje, otprilike jedan kilometar zapadno od naselja Trnovica. Projekt obuhvaća izgradnju šest pretovarnih stanica u Dubrovniku, Metkoviću, Janjini, na Mljetu, Lastovu i Korčuli, s obzirom na razvedenost područja i brojne otoke koje Županija obuhvaća. Planirani kapacitet obrade je oko 40.000 tona godišnje, a sklopu centra bit će i postrojenje za obradu građevnog otpada kapaciteta 7.520 tona godišnje.

Ponovljena javna nabava u slučaju CGO-a Lučino razdolje dala je realnije ponude. Premda su i u drugoj javnoj nabavi cijene bile više od procijenjenih, najniža ponuda bila je za 167 milijuna kuna manja od najniže ponude iz prvog postupka. Time je potvrđena ocjena da su ponude iz prvog nadmetanja bile nerealne i da je javnu nabavu trebalo ponoviti.

CGO Lučino razdolje procijenjen je na 494 milijuna kuna.

Projekt financiraju Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Dubrovačko-neretvanska županija.

CGO Lećevica Županijski centar za gospodarenje Lećevica pokriva 55 gradova i općina Splitsko-dalmatinske županije, odnosno oko 455 tisuća stanovnika. Predviđeni kapacitet centra je oko 110 tisuća tona otpada godišnje. Centar je planiran otprilike kilometar sjeverozapadno od naselja Kladnjice u općini Lećevica, sjeverno od trase autoceste Zagreb-Split, u neposrednoj blizini lokalne ceste Lećevica – Unešić. Projekt obuhvaća i izgradnju šest pretovarnih stanica u Splitu, Sinju, Zagvozdu, Hvaru, Visu i Braču.

Regionalni centar čistog okoliša d.o.o. u prvoj polovici ove godine trebao bi ponovo pokrenuti postupak javne nabave s prilagođenom dokumentacijom. Naime, u prethodnom postupku javne nabave za projektiranje i građenje Centra sve četiri pristigle ponude bile su značajno skuplje od procijenjene vrijednosti nabave, a niti jedna od njih nije bila u skladu s dokumentacijom o nabavi. Krajem srpnja postupak je poništen i pokrenuta je procedura osiguranja dodatnih financijskih sredstava potrebnih za realizaciju projekta.

Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi 611,42 milijuna kuna, a Centrom će upravljati tvrtka Regionalni centar čistog okoliša d.o.o., koja će u ime lokalne uprave i samouprave osigurati i desetinu sredstava potrebnih za projekt.

CGO Piškornica RCGO „Piškornica“ pokriva područje 110 općina i gradova u 4 županije sjeverozapadne Hrvatske (Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska i Međimurska županija), na kojem živi više od pola milijuna stanovnika.

Planirani kapacitet centra je 99.877 tona godišnje. Predviđena lokacija je na području općine Koprivnički Ivanec.

Nakon provedenih prethodnih savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima, 13. travnja objavljen je

28

SVIBANJ/MAY 2022.

ponovljeni postupak javne nabave za usluge projektiranja i izgradnje RCGO Piškornica, procijenjene vrijednosti 346,66 milijuna kuna (bez PDV-a). U odnosu na prvi postupak ključne izmjene dokumentacije o nabavi su: izmjena i snižavanje kriterija stručne i tehničke sposobnosti ponuditelja, izmjena kriterija za bodovanje ekonomski najpovoljnije ponude, uvođenje klizne skale i promjenjivosti cijena, dozvoljavanje izmjena vanjskih dimenzija građevina, snižavanje kriterija uvjeta naručitelja za pojedine dijelove postrojenja (približavanje odredbama, odnosno „duhu“ „žute“ FIDIC knjige) te preraspodjela rizika između Piškornice d.o.o. kao naručitelja i budućeg izvođača radova.

Navedene izmjene učinjene su uvažavajući trenutno stanje u građevinskom sektoru i rast cijena te globalnu ekonomsku situaciju. Ove izmjene omogućit će otvaranje tržišta, odnosno sudjelovanje većeg broja zainteresiranih gospodarskih subjekata, smanjenje potencijalnih rizika za zainteresirane gospodarske subjekte te veću fleksibilnost u projektiranju postrojenja za zainteresirane gospodarske subjekte, a krajnji cilj izmjena je dobivanje prihvatljivih inicijalnih ponuda u postupku javne nabave.

Sredinom travnja potpisan je također ugovor sa zajednicom ponuditelja Maxicon d.o.o. iz Zagreba i Exstructa d.o.o. iz Zagreba za usluge tehničke pomoći i upravljanja projektom RCGO Piškornica, u vrijednosti 5,89 milijuna kuna (bez PDV-a). Ugovorena usluga obuhvaća tehničku pomoć u provedbi EU sufinanciranja projekta uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom u sklopu projekta RCGO Piškornica te upravljanje projektom za projektiranje i građenje RCGO Piškornica, građenje dvije pretovarne stanice (Zabok i Varaždin) te nabavu mobilne opreme.

CGO Babina gora Regionalni centar za gospodarenje otpadom Babina gora pokrivat će pet gradova i 17 općina Karlovačke županije, jedan grad i tri općine sjeveroistočnog dijela Ličko-senjske županije te jedan grad i dvije općine zapadnog dijela Sisačko-moslavačke županije (1 grad i 2 općine). Planirani kapacitet obrade je do 30 tisuća tona miješanog komunalnog otpada godišnje.

CGO će se graditi na području grada Karlovca, a investicija uključuje projektiranje i izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Babina gora i izgradnju 4 pretovarne stanice (Karlovac, Ogulin, Slunj i Otočac).

Centrom će upravljati KODOS d.o.o., komunalno društvo u vlasništvu Karlovačke, Sisačko-moslavačke i Ličko-senjske županije.

CGO Orlovnjak Previđeni kapacitet Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Orlovnjak je oko 60 tisuća tona otpada godišnje.

Centar će pokrivati područje Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije na kojem su 12 gradova i 61 općina s oko 485 000 stanovnika. Planiran je na području općine Antunovac, a projekt obuhvaća i izgradnju šest pretovarnih stanica u Starim Jankovcima, Đakovu, Belišću, Našicama, Županji, Belom Manastiru.

CGO Šagulje Previđeni kapacitet Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Šagulje je do 45 tisuća tona otpada godišnje. Centar Šagulje obuhvaća Brodsko-posavsku, Požeško-slavonsku te dio Sisačko-moslavačke županije (54 jedinica lokalne samouprave) s oko 340.000 stanovnika. Gradit će se na području grada Nova Gradiška i Općine Dragalić na površini od 63 hektara, a projekt obuhvaća i izgradnju šest pretovarnih stanica u Sisku, Slavonskom Brodu, Kutini, Požegi, Novskoj i Pakracu. Projekt je također u fazi izrade studijske i projektno-tehničke dokumentacije za prijavu projekta na EU financiranje. U travnju 2022. dobiveno je Rješenje Procjene utjecaja na okoliš za RCGO Šagulje.

CGO Zagreb ZCGO gradit će se na lokaciji Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Grada Zagreba na Resniku, u istočnom produžetku te lokacije te sjeverno od glavnog odvodnog kanala. U Centru će s oporabljati otpad s područja grada Zagreba i Zagrebačke županije - 35 jedinica lokalne samouprave, od toga 10 gradova i 25 općina s oko 1,11 milijuna stanovnika. Planirani kapacitet zagrebačkog CGO-a je oko 180 tisuća tona na godinu. Projekt obuhvaća i izgradnju sedam pretovarnih stanica u gradovima Jastrebarskom, Zaprešiću, Ivanić Gradu, Samoboru, Vrbovcu, Velikoj Gorici i Dugom Selu.

Projekti izgradnje Centara za gospodarenje otpadom Orlovnjak, Šagulje i Zagreb su u završnoj fazi izrade studijske i projektno-tehničke dokumentacije. Prihvatljivi troškovi izrade dokumentacije za svaki projekt iznose 15 milijuna kuna, od čega se 12,75 milijuna kuna (85%) odnosi na odobreno EU financiranje, a 15 posto na odobreno sufinanciranje Fonda.

SVIBANJ/MAY 2022.

29

INTERVJU

Marko List, direktor tvrtke Consultare

intervju

Gospodarski potencijal biootpada je ogroman ožete li nam ukratko objasniti aktualno stanje s biootpadom u HR; o kojim količinama se radi, koja je problematika vezana uz sakupljanje te kakva je naša statistika u odnosu na EU? Dosadašnja istraživanja pokazuju da biootpad čini oko 37 % MKO-a, što su značajne količine. U RH se godišnje proizvede, prema podacima MINGOR-a iz 2020. godine, 500.000 tona biootpada, dok se odvojeno prikupi svega 120.000 tona, a oporabi se 100.000 tona. Problematika koja je vezana za sakupljanje se sastoji od: nedovoljnog znanja i nedostatka informacija o značaju biootpada u JLS/ komunalnim poduzećima, nekontinuirana i nesustavna edukacija građana/korisnika o biootpadu, neadekvatnog načina prikupljanja biootpada u stanovima i zgradama, odnosno nedostataka spremnika i kanti za biootpad u pojedinim općinama i gradovima, kao i nedostatak financijskih sredstava u pojedinim JLS-ima i komunalnim poduzećima za trošak oporabe biootpada. Statistika nam ne ide u prilog jer u RH se po glavi stanovnika u kompostanama i bioplinskim postrojenjima oporabi 23 kg biootpada, dok je na razini EU to 90 kg. Žalosti me činjenica da se u RH u 65 % JLS-a odvojeno ne skuplja biootpad.

Marko List, direktor tvrtke Consultare

Razgovarali smo s Markom Listom, direktorom tvrtke Consultare d.o.o. koja je specijalizirana za savjetovanja u gospodarenju biootpadom. List je već prije 10 godina bio uključen u projekte korištenja biootpada u bioplinskim postrojenjima, a danas njegove usluge koriste brojne tvrtke i JLSovi kako bi pospješile poslovanje, organizaciju zbrinjavanja i iskorištavanja biootpada. Kroz suradnju s tvrtkama iz EU razvijen je sustav gospodarenja biootpadom koji je primjenjiv i na hrvatskom tržištu

30

SVIBANJ/MAY 2022.

Kako se naš sustav danas postavlja u odnosu na ostvarivanje ciljeva u gospodarenju biootpadom, koliko je jasan legislativni okvir (novi ZGO), ciljevi, provedba i rokovi?

Naš sustav, u odnosu na ostvarivanje ciljeva u gospodarenju biootpadom, nažalost se ne postavlja dobro. Jasan je legislativni okvir, kao i njegovi ciljevi, provedba i rokovi na papiru, ali u praksi, na terenu to nije tako. Neke od razloga smo spomenuli u prethodnom odgovoru, a dodat ćemo da neispunjavanju rokova pogoduju niske cijene odlaganja miješanog komunalnog otpada, poticajna naknada koja je relativno mala, a koju plaćaju gradovi i općine za prekomjerno odlaganje otpada. Podsjetit ću da i dalje za 331.352 tona biootpada RH premašuje cilj za 2020. godinu propisan Direktivama Vijeća EU o odlagalištima otpada.

Prema Vašem mišljenju, jesu li osigurane pretpostavke da sustav bude učinkovit?

Treba istaknuti da je država preko FZOEU iz EU sredstava u proteklih par godina zaista osigurala značajna sredstva za nabavku nove opreme od kanti i spremnika, kamiona, reciklažnih dvorišta, sredstava za izgradnju novih ili povećanje kapaciteta kompostana ili bioplinskih postrojenja, gradovi i općine s pametnim vodstvom su te prilike iskoristili i unaprijedili svoje sustave, ali unatoč što su bila osigurana

sredstva za edukaciju iz EU fondova koja su se iskoristila jednokratno, gradovi i općine/komunalna društva jako malo ulažu u educiranje svojih korisnika, čast izuzetcima. A bez kontinuirane edukacije, bez obzira na opremu, nećete dobiti kvalitetno odvojeni otpad koji će Vam biti sirovina.

Koliki je potencijal biootpada u gospodarskom smislu, pogotovo uz primjenu suvremenih tehnologija?

Ako pogledamo brojke koje kažu da se 400.000 tona biootpada odvojeno ne skuplja, možemo jasno vidjeti da je potencijal u gospodarskom smislu ogroman. Ekonomski efekti korištenja suvremenih tehnologija u smislu omjera ulaganja i dobiti su prve prepoznale privatne kompanije, one su jednostavno pronašle svoju ekonomsku računicu te počele stvarati novu vrijednost iz biootpada do sirovine. Gledajući sveobuhvatno, moramo uzeti u obzir i okolišne efekte, ne samo ekonomske, a upravo tim okolišnim efektima utječemo na činjenicu da biootpad nije završio na odlagalištu i onečistio zrak, tlo i vode, već je postao vrijedna sirovina.

Upravo ovim načinom postupanja s biootpadom poštujemo EU hijerarhiju gospodarenja otpadom u dijelu ponovnog korištenja, recikliranja i oporabe, kada već ne možemo spriječiti nastanak biootpada.

Možete li malo konkretnije opisati nove tehnologije, primjenu i reference?

Tvrtka Mavitec Green Energy iz Nizozemske čiji smo zastupnici za RH i ostale zemlje s područja bivše Jugoslavije razvila je tehnologiju mehaničke obrade biootpada, gdje sustavom rotirajućih lopatica i sita razdvaja nečistoće od biootpada, u suhom ili mokrom režimu rada. Uređaj Paddle Depacker radi tako da otpad deambalažira i da ga usitni, odnosno pretvori u oblik koji je upotrebljiv kao sirovina, pod nazivom organska juha. Paddle Depacker obrađuje biootpad prikupljen od građana i tvrtki, otpad iz supermarketa pakiran i nepakiran, restoranski biootpad, pakiranu hranu kojoj je istekao rok trajanja, kao i nusproizvode prehrambene industrije. Uređaji se izrađuju u dva kapaciteta, obrada do 5 m³ biootpada na sat i obrada do 30 m³ biootpada na sat. Važno je napomenuti da je čistoća organske juhe 99,5 %, što potvrđuju analize nezavisnih laboratorija iz zapadne Europe. Na razini Europe instalirano je više stotina ovakvih uređaja, dok je na razini RH instalirano i pušteno u pogon 6 uređaja. Važno je naglasiti da su korisnici izuzetno zadovoljni efektima korištenja uređaja.

Kakvi bi bili (ili jesu) Vaši savjeti odgovornim tijelima (JLS- komunalna društva – privatne kompanije) u ekonomskom smislu kod instalacija tih tehnologija ? Je li to možda „zrela priča“ za dobro postavljen i transparentan JPP? Uloga tvrtke Consultare jest da informira JLS-ove, komunalna društva i privatne kompanije o mogućnostima tehnologija koje se nude na tržištu. Privatne kompanije, nakon što ih informiramo o mogućnostima, vrlo brzo i efikasno donose odluke o nabavi tehnologija koje nudimo. JLS-ovi i komunalna društva u njihovom vlasništvu su u sasvim drugačijem položaju, a način odlučivanja je kompleksniji. Činjenica jest da se većina JLS-ova i komunalnih društava do sada bavila

uglavnom sakupljanjem i odlaganjem otpada te nisu previše ulagali u razvoj novih tehnologija, što je povezano s cijenom odvoza koju plaćamo svi kao građani, a koja je, po mojem mišljenju, preniska. Zadnjih nekoliko godina u javnosti se provlači teza da kada građani na svom kućnom pragu odvoje otpad, cijena će biti niža, odnosno čitav sustav će biti jeftiniji, a u stvarnosti se događa upravo suprotno. Troškovi sakupljanja i zbrinjavanja/oporabe raznih vrsta otpada koje se nisu prije odvojeno prikupljale su značajno viši. Smatram da je vrijeme da se JLS-ovi i komunalna društva odluče u kojem smjeru se žele razvijati, a sukladno tome jedna od opcija jest i JPP, o čemu nam pričaju naše kolege iz Nizozemske.

Kao dio EU, Hrvatska će vrlo brzo morati usvajati Direktive i ostvarivati ciljeve gospodarenja otpadom, a tako i biootpadom; u tom smislu je razvijen Consultare sustav, možete li ga ukratko opisati i definirati njegovu implementaciju ?

Kako se radi o Consultare sustavu gospodarenja biootpadom koji mi implementiramo, jasno je da on pokriva sve faze u gospodarenju otpadom. Započeo bih s edukacijom. Svijest da je edukacija iznimno važna je na niskoj razini. Suština edukacije je kontinuitet na zanimljiv i kreativan način i to u svim dobnim skupina građana, rekao bih da se to odnosi i na one koji donose odluke o edukacijama. Mi već više godina provodimo edukacije svih dobnih skupina građana, od vrtićke djece pa do umirovljenika i to o razvrstavanju otpada i njegovoj važnosti, kao i o biootpadu, i to kroz bojanke i slikovnice za najmlađe, edukacije u školama, javne tribine, vodiče o otpadu, edukativne video materijale. Količina i čistoća biootpada prikupljenog od građana direktno ovisi o infrastrukturi koja im je stavljena na raspolaganju. U tom smislu mi smo prenijeli sustav koji se koristi u većini EU zemalja, a ključno je osigurati građanima adekvatnu ventilirajuću kanticu i biorazgradivu vrećicu za prikupljanje biootpada u kuhinji. Na taj način prikupimo više biootpada, izbjegnemo neugodne mirise u stanu i učinimo odvojeno prikupljanje biootpada građanima poželjnim. Direktni pozitivni učinci su: više odvojeno sakupljenog biootpada, veća higijena u spremnicima i kontejnerima, veća čistoća prikupljenog biootpada, olakšana oporaba i značajno manje biootpada na odlagalištu, a time i čišći zrak, tlo i vode, odnosno čišći okoliš u kojem živimo. Čist organski proizvod ("organska juha")

31

GOSPODARENJE OTPADOM

TERMIČKA ENERGETSKA OPORABA u Beču, Zagrebu i u EU

Austrija je, odmah iza Švi

zabranila odlaganje Prirodne vrijednosti sadržane u otpadu treba iskoristiti prema cjelovitom sustavu gospodarenja otpadom (CSGO) odnosno u skladu s kružnim gospodarenjem otpadom.

CSGO se temelji na promišljanju o otpadu, prije nego je otpad nastao. Kada je otpad ipak stvoren kružno gospodarstvo zahtijeva otpad odvojeno sakupiti i prvenstveno ponovo uporabiti ili obnoviti i zatim uporabiti. Odvojeno sakupljeni otpad, koji nije ponovo uporabljen, treba reciklirati odnosno materijalno iskoristiti. Nereciklirani otpad je nužno obraditi i u najvećoj mogućoj mjeri energetski oporabiti. Odvojeno prikupljeni biootpad treba kompostirati i anaerobno biološki energijski oporabiti. CSGO zahtijeva i izbjegavanje odlaganja i zabranu odlaganja odvojeno sakupljenog komunalnog otpada. Kad je infrastruktura privremeno nedovoljnog kapaciteta, odvojeno sakupljeni otpad se može vremenski ograničeno uskladištiti

32

SVIBANJ/MAY 2022.

icarske, već 2004. godine

neobrađenog otpada [autor] dr. sc. Zlatko Milanović

rajem prošlog stoljeća Zagreb i Beč su počeli cjelovito gospodariti komunalnim otpadom.

Izrađena su istraživanja daljnjeg razvoja CSGO-a i projekti uređenja (sanacije) smetlišta (Jakuševec, Rauttenweg). Počele su prve mjera prevencije otpada. Postavljeni su spremnici za odvojeno sakupljanje, otvorena reciklažna dvorišta i izgrađene središnje kompostane (Zrinjevac: Jankomir, Dotrščina, MA 48: Lobau). U Zagrebu je tako već krajem prošlog stoljeća stopa odvojenog sakupljanja komunalnog otpada (uključujući odvojeno sakupljanje biootpada) bila veća od 30 posto.

Nažalost, krajem prošlog stoljeća između Beča i Zagreba dolazi i do velike razlike u poimanju projekta termičke energetske oporabe. Beč već ima te nastavlja graditi nove energane na otpad (ENO), a Zagreb odbacuje već pripremljeni projekt TE-TO Zagreb. Tako je Beč nastavio razvijati CSGO temeljen na Analizi životnog ciklusa (AŽC odnosno LCA). Zagreb od tada eksponencijalno povećava odlaganje otpada. U Zagrebu (kao i u RH) desetljećima se nastavljaju konfrontacije oko termičke energijske oporabe. U drugom desetljeću novog milenija je objavljena usporedba EU metropola u gospodarenju komunalnim otpadom. Prema toj usporedbi Beč je prednjačio u odvojenom sakupljanju, te zahvaljujući prvenstveno termičkoj energijskoj oporabi izbjegao odlaganje neobrađenog komunalnog otpada. S druge strane Zagreb, koji uporno „bježi“ od spalionice, je poslao podatke prema kojima je najgora EU metropola u gospodarenju otpadom. Nameće se pitanje zašto Zagreb odstupa od Beča: „zbog previše znanja ili zbog nedostatka znanja“?

Krajem prošle godine u Njemačkoj, nakon velikih poplava, naročito su bile osnažene rasprave o potrebi zaštite klime.

Nastavno je objavljen sljedeći članak povezan uz spaljivanje otpada i zaštitu klime i zaštitu zdravlja: Spaljivanje otpada izravno povećava emisiju CO2 i zbog toga je u središtu pozornosti zaštite klime. To se teško može osporiti, ali sigurno je spaljivanje otpada učinkovita zaštita zdravlja kod zbrinjavanja zaostalog otpada. Stoga je trgovanje emisijama goriva kod izgaranja nepotrebno. To se također odnosi na snažniji naglasak na temeljno pravo na zaštitu, povezano s problemom zaštite klime, koje je naročito u Nje-

mačkoj bilo prisutno nakon velike poplave u pokrajini Rheinland, tijekom srpnja 2021. godine. S druge strane, učinkovito je smanjiti zaostali otpad ili početne proizvode koji dovode do velikih emisija stakleničkih plinova. Učinkovitije je sredstva za smanjenje emisije stakleničkih plinova informacijama odnosno mjerama prevencije poticati manju potrošnju proizvoda i uštedu resursa. To je moguće i prema propisima Njemačke i EU (Prof.dr. Walter Franz: Abfallverbrennung-Klimascutz-Gesundschutz, 3 -22 Müll und Abfall 142-150).

Spojenim procesom se u Beču potpuno iskorištava energija akumulirana u otpadu uz stupanj iskoristivosti veći od 65 posto Razlike Beč - Zagreb Beč Austrija je, odmah iza Švicarske, već 2004. godine zabranila odlaganje neobrađenog otpada. Beč je morao biti izuzet do 2009. godine, jer nije imao dovoljno kapaciteta za termičku energijsku oporabu komunalnog otpada. Zbog toga je početkom milenija u Beču odlučeno da se cjelovito istraže održive mogućnosti razvitka CSGO. Istraživanje je povjereno Tehničkom sveučilištu Wien (TA Wien). Detaljno je ekološki i ekonomski istraženo pet varijanti razvitka gospodarenja otpadom, odabrana je varijanta s gradnjom nove velike energane na otpad Pfaffenau, koja je počela raditi u rujnu 2008. godine.

Sve bečke javne energane su spojene na bečku mrežu daljinskog grijanja (Fernwärme Wien) u okviru tvrtke za opskrbu energijom Beča (Wien Energie GmbH, koja osigurava grijanje stambenih i poslovnih prostora. Posljednjih godina mreža daljinskog grijanja u Beču osigurava i hlađenje poslovnih prostora (tj. trigeneracija: proizvodnja struje, topline i hladnoće).

Spojenim procesom se u Beču potpuno iskorištava energija akumulirana u otpadu uz stupanj iskoristivosti veći od 65 posto. To je ujedno i granica za razliku između spalionica (iskoristivost < 65%) i ENO - energana na otpad (iskoristivost > 65). Gotovo sve suvremene spalionice otpada su deklarirane kao ENO odnosno postupci R1, a ne kao postrojenja za zbrinjavanje (D10 postupak).

SVIBANJ/MAY 2022.

33

GOSPODARENJE OTPADOM

TERMIČKA ENERGETSKA OPORABA u Beču, Zagrebu i u EU

Prema podacima iz svibnja 2021. godine sve bečke energane na otpad su maksimalno iskorištene te rade uz tržišno konkurentne cijene energijske oporabe. U bečkim energanama na otpad uz nerecklibilni miješani komunalni otpad se donedavno energijski oporabljivalo i gorivo iz otpada iz Centra za gospodarenje otpadom Ljubljana (RCERO Ljubljana).

Energane na otpad u Beču su većinom izvedene s roštiljem/rešetkom za izravno spaljivanje sakupljenog miješanog komunalnog otpada. U odnosu na izravno odlaganje miješanog komunalnog otpada, ENO uz otklanjanje brojnih ugroza odlaganja bitno doprinose zaštiti klime (smanjuju emisije stakleničkih plinova). Tako je GUA (Gesellschaft für Umweltanalytik) objavio da su već početkom milenija spalionice tj. energane na otpad u Beču osigurale godišnje smanjenje emisije - ekvivalent CO2 za 780.000 tona (1 t otpada: 0,7 do 1,5 t CO2).

U Beču je dobro riješen i problem postupanja s ostacima spaljivanja otpada. Prema posebnom postupku, šljaka se mehanički obrađuje – prosijava uz odvajanje metala za recikliranje. Nerecklibilni ostaci prosijavanja se na kraju miješaju sa cementom i vodom, te se koriste za gradnju zidova odlagali-

GUA (Gesellschaft fur Umweltanalytik) je objavio da su već početkom milenija energane na otpad u Beču osigurale godišnje smanjenje emisije ekvivalent CO2 za 780.000 tona šta uz manji nagib pokosa bokova. Količina šljake iz energane je oko četvrtine ulazne količine miješanog komunalnog otpada, ali je obujam i do deset puta manji od obujma miješanog komunalnog otpada. Sitni pepeo iz tkaninastog filtera i ostali materijali iz pročišćavanja dimnih plinova se odlažu u bivšim rudnicima soli u Njemačkoj (tako odloženi ostaci se mogu kasnije i reciklirati). U nastavku su navedeni podaci za ostatke termičke obrade iz MVA Spittelau.

Zagreb Od 1960. godine u Zagrebu se miješani komunalni otpad (MKO) odlaže samo na lokaciji Prudinec uz naselje Jakuševec. Tako je kroz sljedećih trideset godina nastalo smetlište (neuređeno odlagalište) na više od 120 hektara, koje je izravno ugrozilo život ljudi u okolnim naseljima Jakuševec i Mičevec. Stručnjaci su tada upozorili da smetlište ugrožava i podzemne pitke vode grada Zagreba. Krajem prošlog stoljeća u okviru CSGO-a je izrađen projekt sanacije smetlišta Jakuševec i na istoj lokaciji gradnje uređenog odlagališta Prudinec.

Projekt je financiran zajmom EBRD iz Londona i vlastitim finacijskim sredstvima grada Zagreba. To je bio prvi projekt sanacije smetlišta u RH, a kredit EBRD je vratio sam grad Zagreb.

Površina uređenog odlagališta je smanjena (< 60 hektara) uz povećanje visine odlagališta (40 m). Tako je kroz šezedeset godina nastalo brdo u kojem je odloženo više od 15 milijuna tona neoporabljenog bioološki aktivnog otpada.

1990. godine je Zagreb odustao od projekta energane na otpad (TE-TO na otpad). Na taj način Zagreb je odustao od CSGO, ali to nije izazvalo pozornost javnosti već su neki slavili uspjeh. Na uređeno (ne i usklađeno) odlagalište Prudinec

34

SVIBANJ/MAY 2022.

u novom mileniju se nastavilo odlaganje nemineraliziranog i neobrađenog komunalnog otpada, ali uz povremeno veliko opterećenje okolice neugodnim mirisima. Nedovoljno educiranim gradskim političarima problem otpada je zanimljiv tek pred izbore. Primjerice, 2021. godine, pred svibanjske lokalne izbore, kvazi educirani kandidati za gradonačelnika Zagreba obećavaju da će osigurati prestanak odlaganja otpada u blizini naselja Jakuševac: jedan kandidat do 2025., drugi do 2027., treći do 2029. godine, a četvrti „vrlo brzo“. Peti izjavljuje da Zagreb ima spalionicu, misleći na krematorij.

1990. godine Zagreb je odustao od ENO i od tada u Zagrebu i RH povećava se otpor termičkoj energetskoj oporabi. Neki od kandidata za gradonačelnika 2021. ističu da su vodili bitku protiv gradnje spalionice, pri tome zanemaruju da je odlaganjem komunalnog otpada dugotrajno zauzeto desetine hektara građevnog zemljišta, ali i pored toga: • u odlagalište bačeno najmanje 200.000 tona metala, • u odlagalištu izgubljeno najmanje pet godišnjih potrošnji primarne energije Zagreba, • svake godine najmanje za petinu se može smanjiti potrošnja prirodnog plina, • povećana je emisija stakleničkih plinova za najmanje 4,2 milijuna tona ekv. CO2.

S tim velikim gubicima javnost Zagreba gotovo nikada bila upoznata. Naročito se zanemaruje podatak da ENO smanjuje emisiju stakleničkih plinova. S druge strane, nedovoljno educirani zastrašuju javnost isticanjem opasnosti od štetnih emisija. Pored toga je životni vijek građana u Zagrebu, koji nema spalionice, kraći od životnog vijeka u Beču gdje rade spalionice već pedeset godina. Ne samo da Zagrepčani žive kraće od Bečana, već je u Zagrebu i osobito veliki broj oboljelih od raka.

Bečka postrojenja WtE (ENO energane na otpad) MVA Flötzersteig - U Beču od 1963. godine radi spalionica Flötzersteig, koja je blizu središta grada (16. Gemeindebezirk) te iz otpada proizvodi toplinsku energiju prvenstveno za obližnje bolnice i zgrade. Tada je to bilo i prvo austrijsko postrojenje za termičku energijsku oporabu. 1985. godine spalionicu Flötzerrsteig, kao i sve druge bečke spalionice preuzima tvrtka Wien Energie, koja je i u devedesetima prošlog stoljeća dogradila uređaje za pročišćavanje dimnih plinova na aktualno stanje tehnike. Slijedile su zatim druge obnove i dogradnje, te danas nakon 50 godina ta spalionica radi kao nova postrojenja uz plinovite emisije uvelike ispod zakonom propisanih graničnih vrijednosti.

MVA Spittelau – nalazi se u sjevernom dijelu središta Beča uz Donau kanal (9. Gemeinde Bezirk). Proizvodi se uglavnom toplinska i sekundarno električna energija, te je drugi najveći proizvođač toplinske energije za mrežu daljinskog grijanja grada Beča. Proizvedena energija odgovara godišnjoj opskrbi toplinom za 60.000 kućanstva. Godišnje se energijski oporabljuje oko 260.000 tona miješanog komunalnog otpada, a uz proizvedenu energiju ostaju ostaci: • oko 6.000 tona metala, • oko 60.000 tona šljake (troske).

Povijest MVA Spittelau je povezana i s nekoliko vrlo zanimljivih detalja: a) u pogonu se od 1971. godine sustavno obnavlja i dograđuje.

Plinovite emisije višestruko su ispod zakonom propisanih vrijednosti i uspješno radi već više od četrdeset godina.

Locirana je u središtu grada Beča uz Ekonomski fakultet, glavnu zgradu policije i blizini Medicinskog Sveučilišta Opće Bolnice Beč (AKH Wien). Na obližnjem trgu se nalazi veliki svjetleći pano, koji građanima slikovito usporedno pokazuje aktualne tj. izmjerene i granične (dozvoljene) plinovite emisije, b) za vrijeme rekonstrukcije postrojenja za pročišćavanje dimnih plinova u svibnju 1987. godine dogodio se veliki požar u kojem je izgorjelo, iz plastike djelomično izgrađeno, novo postrojenje. Uzrok požara je utvrđen, te nimalo nije povezan sa spaljivanjem otpada već projektom i izvođenjem novog postrojenja za pročišćavanje dimnih plinova. Za razliku od Zagreba, gdje je nakon požara skladišta otpada spalionica PUTO zatvorena, MVA Spittelau je opsežno obnovljena, modernizirana i nastavila je od 1989. godine uspješno raditi, c) MVA Spittelau u svijetu je prepoznatljiva po vanjskom oblikovanju umjetnika Hundertwasser-a mjesto je turističkih obilazaka (oko 10.000 posjetitelja godišnje). U Japanu je izgrađena gotovo ista spalionica. Zanimljiv podatak, da je umjetnik Hunderwasser pristaša zelenih udruga i veliki ljubitelj prirode. Međutim, tek kada se upoznao s učincima termičke energijske oporabe otpada bio je spreman sudjelovati u vanjskom oblikovanju spalionice.

MVA Simmeringer Haide je veliko i složeno postrojenje za spaljivanje čvrstog, muljevitog i kapljevitog otpada u jugoistočnom rubnom dijelu grada Beča uz bečki središnji uređaj za pročišćivanje otpadnih voda. Sastoji se od postrojenja s tri peći za spaljivanje otpadnog mulja u vrtložnom sloju (najviša temperatura sagorijevanja iznosi najmanje 900 oC) i postrojenja za spaljivanje opasnog otpada u dvije rotacione peći (najviša temperatura sagorijevanja iznosi najmanje 1.200 oC) te jedne najnovije peći sa vrtložnim slojem za kombinirano spaljivanje otpadnog mulja i goriva iz otpada (RDF-a). Godišnji se energetski: • oporabi do 200.000 tona kućnog i opasnog otpada, • oporabi do 225.000 tona otpadnog mulja, • proizvede se 450 GWh toplinske energije (dostatno za grijanje 48.000 kućanstva), • proizvede se 50 GWh električne energije.

MVA Pfaffenau je najnovija bečka energana na otpad, koja je locirana na jugoistočnom rubnom dijelu grada Beča, na drugoj strani ulici tj. nasuprot MVA Simmering Haide, a krenula je u pogon u rujnu 2008. godine. Ima godišnji kapacitet od 250.000 tona (32 t/h) čvrstog neopasnog nereciklabilnog komunalnog otpada te proizvodi 65 Gigawatsati električne energije i 410 Gigawatsati toplinske energije. Na taj se način spaljivanjem čvrstog osigurava grijanje za oko 50.000 kućanstava i opskrbu električnom energijom 25.000 bečkih kućanstava. Velika osobitost spalionice Pfaffenau je otvorenost za posjete i redovito informiranje građana Beča i brojne posjetitelje iz inozemstva. Plinovite emisije su dva do deset puta niže od zakonom propisanih najviših vrijednosti. Uređaj za

pročišćavanje dimnih plinova se sastoji iz 4 stupnja, te se postižu naročito niske vrijednosti: • emisija prašine je 90 posto ispod granične vrijednosti, • emisija sumpornog dioksida je 95 posto ispod graničnih vrijednosti, • stupanj korisnosti energije iznosi 76 posto (primjena tzv.

R1-Formule).

Na lokaciji MVA Pfaffenau nalazi se i bioplinsko postrojenje u kojem se godišnje može biološki oporabiti između 20.000 i 30.000 tona kuhinjskog biorazgradivog otpada.

Pogled unatrag Do sada je objavljen izuzetno velik broa izvora koji istražuju termičku energetsku oporabu komunalnog otpada 2. Projekti WtE (termička i biološka energijska oporaba otpada) sustavno izazivaju u RH posebnu pozornost. S druge strane, u EU i svijetu i dalje se grade i najavljuje gradnja novih energana na otpad 8. Vrijedno je upoznati se s nekim dosadašnjim iskustvima.

• 1989. godina – 77 argumenat protiv ENO Jedan od prvih izvora protiv spaljivanja smeća (MKO) je objavljen već 1989. godine 1. Autor je Profesor Otmar Wassermann, direktor odjela za toksikologiju, Klinike Universität-a Kiel. Knjiga sadrži opis 77 argumenata protiv spaljivanja otpada, ali izvori odnosno literatura su navedeni tek uz neke argumente. Međutim, ti su argumenti temeljeni na stanju spaljivanja prije donošenja novog njemačkog i novog EU propisa za spaljivanje. Naročito se upozorava, da su dioksini pronađeni u majčinom mlijeku te je granična emisija dioksina smanjena sa 1 na 0,1 ng ekvivalent dioksina te se do danas nije mijenjala.

U prvom argumentu se zbog dioksina proziva njemačke spalionice kao mjesta proizvodnje vrlo otrovnih tvari: „Ukupna godišnja (1989.) plinovita emisija ekvivalenta dioksina (PCDD + PCDF) u Njemačkoj je 4.000 grama (prema Profesoru toksikologije Greimu), a od toga je iz 47 njemačkih spalionica izišla jedna desetina odnosno 400 grama.“.

U drugom argumentu se naglašavaju velike opasnosti i od

Od 1960. godine u Zagrebu se miješani komunalni otpad odlaže samo na lokaciji Prudinec

SVIBANJ/MAY 2022.

35

GOSPODARENJE OTPADOM

Nakon 1990. godine, kada je u Zagrebu obustavljen pripremljeni projekt TE-TO, na otpad Zagreb, u Europi i svijetu nastavljena je gradnja energana na otpad

36

TERMIČKA ENERGETSKA OPORABA u Beču, Zagrebu i u EU

plinovitih emisija teških metala (Hg, Pb, Cd), te da sve količine koje uđu s otpadom u spalionicu prelaze u dimne plinove: „Smeće je najotrovnije gorivo koje poznajemo. Otrovnost smeća je najmanje tri puta veća od otrovnosti smeđeg ugljena... Ljudi metale i spojeeve metala unose u tijelo uglavnom disanjem i pićima, te vrlo mali dio izbacuju izdahom.“.

U 72. argumentu se nekoliko puta citira marksističke filozofe: „Ne budimo toliko laskavi s našim pobjedama nad prirodom. Za svaku takvu pobjedu priroda nam se osvećuje.“.

(Frierdrich Engels, 1876: „Dialetika prirode“) U 76. argumentu se pojašnjava biblijsko poimanje zaštite okoliša i protivi se spaljivanju otpada: „Ljudi imaju zadatak Božji vrt obrađivati i održavati (Gen. 2,15). Ako želimo biti iskreni i vjerni suradnici u Božjem vrtu,nije nam dopušteno taj vrt samo koristiti i iskoristiti.

Dobar vrtlar ima zadatak, povjerenu dobrotu dalje razvijati i oblikovati. To možemo u vrtu učiniti Božjom voljom uvijek iznova, zahvaljujući obilju dobrote koju nam je dao Bog. Zbog toga moramo mi njemu biti zahvalni. Poznavajući tu dobrotu, dvostruko smo odgovorni za postupanje s prirodom: i prema našim bližnjima i prema cijelom stvaranju uvažavajući potrebe sljedećih generacija. Posljednja odgovornost očuvanje života i obećanja Bogu (22,1-5). Ta nada može nas motivirati, živjeti po nalogu Stvoritelja. To nikako nije opravdanje za ljudsku nebrigu i neodgovorno trgovanje.“. (Iz izjave Minhenskog regionalnog crkvenog reda, rujan 1982) • 1993. godina – mišljenje liječničke komore U mišljenju o utjecaju njemačkih propisa Savezna liječnička komora Njemačke 3 ističe da nema za cilj favorizirati postrojenja za izgaranje otpada, već ističe: „Moderna postrojenja su izgrađena na vrlo dobroj tehnici pročišćavanja izlaznih plinova, pa oni nemaju nikakav utjecaj na okolinu ni organskim ni anorganskim tvarima. Izračunato dodatno opterećenje u emisijskim plinovima anorganskih tvari, koje nastaju u modernim toplanama na otpad je daleko ispod dopuštenih opterećenja u okolišu.

U vezi s uvijek aktualnom izrekom „tisuću nepoznatih spo-

SVIBANJ/MAY 2022.

jeva“ važna je ova tvrdnja: „Široka primjena tehnika čišćenja ispušnih plinova znatno će smanjiti emisiju organskih tvari, a povećat će dodatno zagađenje, koje s medicinsko- toksikološkog stajališta nije štetno“. Zbog vrlo nespecifičnog djelovanja ove tehnike na odjeljivanje, to načelo vrijedi i za još nepoznate tvari u ispušnim plinovima. Povećanje emisije PCDDs/ PCDFs iz modernih toplana na otpad, odnosno postrojenja za izgaranje i energetsko vrednovanje otpada jedva je moguće utvrditi. Takozvano gomilanje oboljenja, npr. raka i dugih (zloćudnih) oboljenja u ovisnosti o emisiji iz toplana na otpad ne mogu se dokazati. O tome liječnička komora ističe: „Prema sadašnjem stupnju znanosti, niti jedan nalaz neke bolesti ne može se dovesti u uzročnu vezu s emisijom iz postrojenja za izgaranje otpada.“.

Nakon 1990. godine, kada je u Zagrebu obustavljen pripremljeni projekt TE-TO na otpad Zagreb, u Europi i svijetu nastavljena je gradnja energana na otpad 12. Zatim provedena brojna kritička ispitivanja pokazuju da su postrojenja za izgaranje otpada koja odgovaraju najvišim tehničkim normama mali rizik za zdravlje pa je stoga taj rizik i dopušten za okolinu i za stanovništvo koju živi u blizini takvih spalionica 9.

• 2000. godina – gradnja novih postrojenja WtE (spaljivanje, suspaljivanje) U novom mileniju u razvijenim zemljama grade se isključivo moderne energane na otpad (aktualno stanje tehnike) i gotovo su prestale diskusije o spalionicama. Prioritetni cilj je izbjeći odlaganje neobrađenog odnosno neoporabljenog otpada. Pored projekata ENO-a u EU zemljama užurbano se realiziraju projekti suspaljivanja u cementnim pećima i industrijskim energanama. Tako se u Austriji oko 500.000 tona goriva iz otpada se godišnje spali u cementnoj industriji te je sve više cementnih peći koje isključivo koriste GIO (R.Š.).

• 2005., 2013., 2015. godine RH donosi Strategiju, Plan i ZOGO Početkom milenija Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske 2005. i nacionalni Plan gospodarenja otpadom 2007. – 2015. prihvaćaju termičku energijsku oporabu. U RH eko/zelene udruge stalno inzistiraju na zabrani suspaljivanja i spaljivanja komunalnog otpada te protestiraju kod najave svakog novog projekta WtE. U srpnju 2013. RH ulazi u EU i sukladnu EU legislativi usvaja Zakon o održivom gospodarenju otpadom (ZOGO) ne zabranjuje projekte termičke energetske oporabe (WtE). Počinju pripreme i gradnja dva centra za gospodarenje otpadom, koji će proizvoditi GIO za termičku energijsku oporabu.

• 2017. godine RH i dalje neodlučna Obzirom na političke promjene, u kratko vrijeme mijenjaju se četiri ministra/ica zaštite okoliša i svjedočimo četiri promjene u gospodarenju otpadom. Najgore je što se ukida edukacija za osobe odgovorne za gospodarenje otpadom. Ujedno Hrvatska ostaje dvije godine bez nacionalnog plana gospodarenja otpadom, ali to uopće ne izaziva javnu pozornost. Konačno, Vlada RH početkom siječnja 2017. usvaja novi nacionalni Plan sukladan kružnom gospodarstvu, koji izbjegava donošenje odluke: „ Mjera 1.4.6. ... Planiranje energetske oporabe ... Ova mjera uključuje analizu i ocjenu potrebe za energetskom oporabom otpada u sljedećem planskom razdoblju.“

Pogled unaprijed Posljednje četiri godine u EU se vrlo jasno pojašnjava položaj termičke energijske oporabe u kružnom gospodarenju otpadom. S druge strane, zelene udruge u svijetu i osobito u RH nastavljaju zahtijevati zabranu spaljivanja otpada.

• Krajem siječnja 2017. – EU određuje projekte WtE u kružnom gospodarstvu U siječnju 2021., tek nekoliko dana nakon što je Vlada RH usvojila nacionalni Plan, Europska komisija objavljuje: Komunikacija 4 ne zatvara oči pred projektima WtE, već vrlo detaljno određuje energetsku oporabu otpada (biološku i termičku) u kružnom gospodarstvu. Između ostalog se ističe da se između 2010. - i 2014. u EU 28 (te Švicarskoj i Norveškoj) odnosno u samo 4 godine povećao kapacitet spaljivanja za 6 % na 81 Mt. Pored toga se ističe: „Proizvodnja energije iz otpada širok pojam, koji obuhvaća mnogo više od spaljivanja otpada jer obuhvaća različite procese obrade otpada u kojima nastaje energija (npr. električna i/ili toplinska i gorivo) od kojih svaki drukčije utječe na okoliš i potencijal kružnog gospodarstva.“ „U Komunikaciji su obuhvaćeni sljedeći procesi proizvodnje energije iz otpada: • suspaljivanje (u energanama ili u proizvodnji cementa,vapna), • spaljivanje u namjenskim objektima, • anaerobna digestija biorazgardivog otpada, te se smatra postupkom RECIKLIRANJA“. „Pri javnom bi se financiranju trebalo izbjegavati stvaranje viška kapaciteta za obradu otpada koji se ne može reciklirati poput spalionicama.“ „Države članice imaju fleksibilnost u primijeni hijerarhije, jer je krajnji cilj omogućiti gospodarenje otpadom najbolje za okoliš. (čl.4 Direktive 2008/98 EZ) Za RH je vrlo je upitno zašto se u EU glede termičke energetske oporabe, zemlje članice dijele u dvije grupe: • zemlje s visokim namjenskim kapacitetom za spaljivanje ( to su gotovo isključivo razvijene zemlje), • zemlje malim ili nepostojećim namjenskim kapacitetima za spaljivanje i visokom ovisnošću o odlagalištima (to su prvenstveno siromašne zemlje).

To je po prvi put da se EU zemlje različito vrednuju. Siromašnim, odnosno zemljama s malim kapacitetima za spaljivanje se propisuje: „Kad preispituju nacionalne planove gospodarenja otpadom i procjenjuju potrebu za dodatnim kapacitetom za proizvodnju energije otpada kojom bi se obrađivao otpad koji se ne može reciklirati (npr. spaljivanjem), države članice trebale bi razmišljati dugoročno i pomno procijeniti sljedeće čimbenike: a) utjecaj postojećih i predloženih obveza odvojenog sakupljanja i ciljeva za recikliranje , dostupnost sirovina za rad novih postrojenja za spaljivanje tijekom njihova životnog vijeka (20 – 30 godina); • raspoložive kapacitete za suspaljivanje u postrojenjima za izgaranje, te u pećima za proizvodnju cementa i vapna ili u drugim odgovarajućim industrijskim procesima; • planirane i postojeće kapacitete u susjednim zemljama.“ b) Izvoz nereciklabilnog otpada za energetsku oporabu u dru-

gu državu članicu ne treba nužno smatrati kršenjem načela blizine, ali treba provesti AŽC koja uključuje prijevoz otpada.“ c) potrebno je u procesima proizvodnje energije iz otpada primijeniti najučinkovitije tehnike glede EU ciljeva: zaštite klime i EU energetske politike. Europska komisija procjenjuje povećanje oporbljene energije iz otpada za 29 posto odnosno na 872 PJ/a. Studija Europske komisije je utvrdila da za povećanje energetske učinkovitosti najučinkovitije su četiri tehnike: • suspaljivanje u postrojenjima za izgaranje: uplinjavanjem krutog oporabljenog goriva (SRF) i suspaljivanje rezultirajućeg sintetskog plina, • suspaljivanje u proizvodnji cementa i vapna, • spaljivanje u modernim spalionicama, • anaerobna razgradnja: unapređenje bioplina u biometan radi daljnje distribucije i upotrebe. d) Više pozornosti treba dati procesima u kojima se recikliranje kombinira s recikliranjem i energetskom oporabom,

U novom mileniju u razvijenim zemljama grade se isključivo moderne energane na otpad i gotovo su prestale diskusije o spalionicama primjerice anaerobnoj digestiji biološki razgradivog otpada (bioplinsko postrojenje jamči iz 1 tone biorazgradivog otpada smanjenje emisije ekvivalent CO2 do 2 tone).“ EK zaključno za energetsku oporabu otpada konstatira: e) Procesi proizvodnje energije iz otpada mogu imati važnu ulogu u prijelazu na kružno gospodarenje, uz uvjet da se upotrebljava EU hijerarhija i ne onemogućava više razine (sprječavanje nastanka, ponovna uporaba i recikliranje), f) Ubuduće više pozornosti procesima kojim se kombinira recikliranje s energetskom oporabom (npr. anaerobnom biološkom digestijom). Nasuprot tome, ulogu spaljivanja, trenutačno prevladavajućeg načina proizvodnje energije iz otpada, treba redefinirati kako bi se neometano povećavalo recikliranje i izbjeglo prekapacitiranje postrojenja za obradu preostalog otpada.

• Ožujak 2020. – Novi EU akcijski plan za kružno gospodarstvo EU Novi akcioni plan za kružno gospodarenje otpadom 5 – polaznica je nove usklađene industrijske strategije razvoja klimatski neutralnog, resursno učinkovitog i svjetski konkurentnog EU gospodarstva. Europski zeleni plan treba do 2030. godine omogućiti 700.000 novih radnih uz dodatno povećanje BDP-a za 0,5 %. Na materijale u EU odlazi 40 % potrošnje proizvodnih poduzeća u EU-u te modeli zatvorene petlje (Circular Economy) mogu povećati profitabilnost uz zaštitu od fluktuacije cijena resursa.

Posebno je poglavlje „Manje otpada, veća vrijednost“, ali se već na početku konstatira: „Unatoč nastojanjima, količina otpada koju proizvodimo se ne smanjuje. Godišnje EU gospodarstvo proizvodi oko 2,5 milijarde tona (oko 5 tone po glavi), a svaki građanin proizvode

SVIBANJ/MAY 2022.

37

GOSPODARENJE OTPADOM

TERMIČKA ENERGETSKA OPORABA u Beču, Zagrebu i u EU

gotovo 500 kilograma otpada.“ Učinkovito recikliranje ovisi od kombinacije različitih modela odvojenog sakupljanja otpada. Za pridobivanje vrijednih sekundarnih sirovina je važno jačati kruženje bez toksina (manje toksina u proizvodnji proizvoda i odvojeno sakupljanje opasnog otpada). Treći čimbenik razvitka recikliranja je usavršiti kriterij za prestanak statusa otpada i pojačati ulogu standardizacije.

Izvoz otpada iz EU-a je kritička točka jer je na taj način EU ostaje bez vrijednih resursa, a izvezeni otpad često u nerazvijenim zemljama negativno djeluje na okoliš. Zbog toga su neke treće zemlje i uvele zabranu uvoza otpada. Zbog toga će Europska komisija poticati dizajn proizvoda u kojima se više koriste sekundarne sirovine ili se jača ponovna uporaba. Sinergijom kružnosti i smanjenjem emisije stakleničkih plinova EU planira povećati konkurentnost gospodarstva uz veću zaštitu okoliša.

• Veljača 2021. – Požurnica EU parlamenta 6 Pandemija COVID-19 uzrokovala je 2020. goleme probleme gospodarstvu. EU usvaja Europski plan oporavka i otpornosti s ciljem poticanja transformacije europskog gospodarstva u „čistijem i konkurentnijem“ smjeru. Tijekom 2020. godine u javnosti sve veću pozornost izazivaju i klimatske promjene. Naročita pozornost je pridana resursno vrlo vrijednim vrstama otpada: elektro i elektronski otpad, otpadna vozila, otpadna ambalaža i otpadna mikro – nano plastika.

Ujedno se konstatira, da „sektor gospodarenja otpadom jamči važan doprinos dekarbonizaciji“. Isključivo na analizi životnog ciklusa (LCA) organizirano recikliranje jamči goleme prinose dekarbonizaciji. U diskusijama zainteresiranih sektora se tražilo zabranu odlaganja kao i uvođenje obveze preuzimanja proizvoda kada postane otpad. Udruga tvrtki za recikliranje, vodoprivredu i zbrinjavanje otpada (FEAD) je predlagala u cilju kružnog gospodarstva, najkasnije do 2031. godine zabranu odlaganja neobrađenog otpada. Konačno nije određen datum kada će se zabraniti odlaganje neobrađenog otpada. Negativni komentari došli su od Zero waste Europ-a na prihvaćanje spaljivanja odnosno termičke energetske oporabe komunalnog otpada, te istakli da su tako i glasali njihovi predstavnici na Svjetskom odboru za okoliš, ali isto nije prihvaćeno.

• Srpanj 2021. – RH usvaja ZOG Hrvatski sabor usvaja novi Zakon o gospodarenju otpadom (NN 84/2021), kojim se u skladu EU legislative ne zabranjuje termička energetska oporaba. U odnosu na prethodni ZOGO (2013.) olakšava se provedba kogeneracije energije iz miješanog komunalnog otpada uz sljedeća dodatna pojašnjenja: Članak 4. – stavak 62. prethodna obrada otpada prije odlaganja je postupak kojim se u fizikalnom, termičkom, kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjanju svojstva otpada s ciljem smanjivanja količine ili opasnih svojstava te poboljšava rukovanje ili poboljšava iskoristivost otpada. Članak 12. – Zbrinjavanje otpada Centar za gospodarenje otpadom i obrada opasnog otpada postupkom spaljivanja i odlaganje od posebnog su interesa za Republiku Hrvatsku.

38

SVIBANJ/MAY 2022.

Članak 41. – Spaljivanje i suspaljivanje otpada • Postupak energetske oporabe spaljivanjem i suspaljivanjem mora se obavljati na način da se nastala energija koristi uz visoku razinu energetske učinkovitosti.

• Način rada, uključujući pokretanje i prekidanje rada postrojenja za spaljivanje i suspaljivanje otpada, kontrola ulaznog otpada te gospodarenje otpadom koji nastaje u postrojenju za spaljivanje i suspaljivanje otpada propisuje ministar pravilnikom. Članak 87. – Integrirana mreža postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada • Integrirana mreža postrojenja za obradu miješanog komunalnog otpada iz kućanstva te drugih izvora, ako je takvo sakupljanje određeno najboljim raspoloživim tehnikama, uspostavljanje radi doprinosa Republike Hrvatske samodostatnom zbrinjavanju i oporabi miješanog komunalnog otpada Europske unije.

Zaključno Na kraju, vrijedno je upoznati se s najnovijim saznanjima vezanim za projekte WtE odnosno projekte termičke enegetske oporabe: Svibanj 2021. – WtE omogućava gradnju klimatski neutralnih gradova 2021-05-25 je objavljeno novo izvješće The City College of New York 9, u kojem se, nakon pregleda najnovijih znanstvenih istraživanja, navodi: „WtE nudi značajnu zaštitu okoliša, smanjuje emisiju stakleničkih plinova i nadopunjuje napore recikliranja.“ Recenzirane znanstvene pokazuju da: „Postrojenja za pretvaranje otpada u energiju ne utječe negativno na ljudsko zdravlje i da visoko regulirani proces WtE ima zanemariv utjecaj na kvalitetu zrka u usporedbi s emisijama iz kamiona i drugog onečišćenja zraka povezanog s prometom.“ Profesor Ashwani Gupta sa Sveučilišta Maryland, član komisije za recenziranje ističe: „Svaka vjerodostojna studija provedena na ovu temu zaključila je da je pretvaranje otpada u energiju (WtE) povoljnije od odlaganja otpada“.

Lipanj 2021. – Pogled u budućnost, GO 2035.

10. lipnja 2021. na Konferenciji o gospodarenju otpadom i energiji, održanoj u Berlinu 10 Thomas Obermeier, Inga Fischer i Isabella Henkel (TOM M+C Management i Consulting Berlin) prezentirali su istraživanje „Konzekvence i perspektive budućnosti termičke energetske oporabe otpada u Njemačkoj i EU“. Prema podacima CEWEP (Krovne europske udruge za WtE branšu) u EU 2018. godine je ukupno proizvedeno 549 Mt (milijuna tona)otpada. Od toga je 247,3 Mt od stanovništva (MSW) i 301,7 Mt komercijalnog i industrijskog otpada (C&I). Od toga je: 47 % recikliran i kompostiran (258 Mt), 28 % termički oporabljen (153 Mt) i 23 % odloženo (126 Mt).

Rujan 2021. - Aktualne stručne diskusije i dalje ukazuju da „human health is not adversely impacted by waste to energy“ 8,9. Posljednjih trideset godina u Europi i širom svijeta se grade nove ENO-i. od toga samo u EU-28 radila su 492 postrojenja WtE sa godišnjim kapacitetom 96 Mt (bez spalionica opasnog otpada). Projekcija razvitka kružnog gospodarenja otpadom (ponovna uporaba, recikliranje, kompostiranje, digestija) u EU do 2035. godine pokazuju potrebu za termičkom energijskom

oporabom 142 Mt otpada. Procjena planiranog povećanja godišnjeg kapaciteta postrojenja WtE do 101 Mt (CEWEP), te ostaje čak 41 Mt potrebe za termičku energetsku oporabu ili ... 8 Tehnologije budućnosti – termičko – kemijski postupci (Otpad i vodik) Alternativa spaljivanju odnosno izgaranju otpada su drugi termičko - kemijski postupci: piroliza, rasplinjavanje (uplinjavanje), plazma, kao i solvoliza. Posljednjih godina u RH, kao spasonosno rješenje se promovira tehnologija proizvodnje vodika iz otpada. Trenutno se u svijetu istražuju različite tehnike termičke energijske oporabe, koje se iz organskog otpada proizvodi vodik. Tako je Robert Bock (Njemačka) promovirao plazma postupak švedske tvrtke Plagazi, koja pri temperaturi 3.000 stupnjeva organske otpadne tvari dovodi na razinu molekula i iz 1 tone otpada se proizvodi 140 kilograma vodika. Konkretno iz 45.000 t/a organskog otpada, sa sadržajem 20 Gigajoula energije, nastaje 6.300 t/a čistog vodika uz stupanj energijske oporabe 60 %. Početkom 2020. godine, tvrtka SG H2 ENERGY najavila je u Lancasteru (Kalifornija) otvaranje 2023. godine najvećeg uređaja za uplinjavanje, koji će iz 43.000 otpadne plastike, papira i autoguma reciklirati 3,8 milijuna kilograma vodika. U siječnju 2021. godine, britanska tvrtka Power House Energy najavljuje proces recikliranja otpadne plastike uplinjavanjem, te iz 25 tona otpadne plastike proizvodi 57 Megawatsati električne energije (energiezukunft). Za sada mnogi upozoravaju da su to tehnike koje još nisu u praksi dokazane tehnologije 8. Njemački savezni ured za okoliš (UBA) u srpnju 2020. godine 11 je izdao brošuru o kemijskom recikliranju otpadne plastike u kojoj se zaključno konstatira: „Za ekološku ocjenu materijalnog (kemijskog) recikliranja otpada potrebno je još neko vrijeme i napor istraživača.“.

Veljače 2022. objavljena je vijest da je američki kemijski koncern Eastman uložio u Francuskoj milijardu američkih dolara u gradnju postrojenja molekularne reciklaže otpadne plastike. Eastman tehnologija omogućava recikliranje teško reciklabilnog poliestera kemijskom razgradnjom na razinu molekule i zatim povezivanje u novi vrijedan materijal. Pri tome se do 80 posto manje emisije stakleničkih plinova. Planirani rok puštanja u pogon je 2025. godina uz otvaranje 350 novih radnih mjesta. Neizravno novo postrojenje omogućiti će i zapošljavanje 1.500 radnika u područjima recikliranja, energetike i infrastrukture.

Literatura: 1. Milanović Zlatko, Radović Sanja, Vučić Vinko: „Otpad nije smeće“, Gospodarstvo i okoliš, Mtg-topgraf Zagreb, Velika Gorica 2003.

2. Wassermann Otmar: „Gift übers Land – 77 Argumente gegen die Müllverbrennung“, AV Verlag, Augsburg 1989 3. Vilmar Karsten Dr. med. Präsident der Bundesärtzekammer, Bachmann Klaus-Dietmar Prof. Dr. med. Vorsitzender der Wissenschaftlichen Bereichtes: „Potentielle Gesundheitsgefahren durch Emissionen aus Müllverbrennungsanlagen“, A1-52 (52) Dt. Ärztetbl. 90, Heft 1-2, 11. Januar 1993 4. Europska komisija, Komunika Komisije EU parlamentu ... „Uloga proizvodnje energije iz otpada u kružnom gospodarstvu“, COM (2017) 34 final , Bruxelles 26.01.2017 5. Europska komisija, Komunikacija Komisije EU parlamentu ... „Novi akcijski plan za kružno gospodarstvo – Za čišću i konkurentniju Europu“, COM (2020) 98 final, Brzxelles 11.3.2020 6. – „EU-paralament verschärft neuen Kreislaufwirtschaftsaktionsplan“ EU-recycling 04/2021 www.europarl.europa./eu/doceo/document/TA-9-20210040_EN.html 7. Odluka o donošenju Plana gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017. – 2022., Vlada Republike Hrvatske, 5.siječanj 2017. (NN 3/2017 – 120) 8. Šarc Renato: „Termičko energetska oporaba otpada – Trendovi i industrijski razvoj“, Međunarodna konferencija Tehnoeko „Aktualni legislatvivni okvir i kružno gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj“, Terme Tuhelj 28.-29.09.2021.

9. https://waste-management-world.com/a/the-scientifictruth-about-waste-to-energy (2021.)

10. - : „Abfallwirtschaft 2035: Ein Blick in die Zukunft“, EuRecycling 09/2021; www.vivis.de/fachbuecher/bestellformular 11. Vogel Julija dr., Krüger Franziska dr., Fabian Matthias: „Chemisches Recycling“, UBA – Umwelt Bundesamt, ISSN 2363829X, Stand: Juli 2020 12. Haltiner Ernst W.: „Dioksini: Činjenice umjesto polemike“, Gospodarstvo i okoliš 2/94, Godina II. Broj 2, 123-124, Zagreb, travanj 1994.

13. Lindbauerʾs R. L.: „Die Rolle der thermischen Abfallbehandlung“, Fachstudie künftige intergrierten Abfallwirtschaft in der Steirmark, Graz, October 1991

Moj Zagreb tak imam te rad

SVIBANJ/MAY 2022.

39

ZELENA TRANZICIJA

Dekarbonizacija

EU ulaže 1,1 milijardu eura u inovativne projekte za dekarbonizaciju gospodarstva Kako bi poduprla zelenu tranziciju Europske unije prema čistoj energiji, Europska komisija dodijelila je milijardu eura za financiranje sedam inovativnih projekata čiste energije u Europi [autor] Tihomir Dokonal uropska komisija nedavno je najavila potpisivanje sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava u iznosu od 1,1 milijardu eura za financiranje sedam velikih inovativnih projekata čiste energije iz EU Fonda za inovacije, koji se financira prihodima od EU-ovog sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (ETS).

Ovi projekti imaju za cilj smanjenje emisija i onečišćujućih tvari za više od 76 Mt CO2 eq tijekom prvih deset godina rada.

Kako bi se dekarboniziralo što više europskog industrijskog i energetskog sektora, odabrani su projekti u raznim relevantnim područjima, primjerice u kemijskoj i cementnoj industriji, metalurgiji (čeličane), sektoru solarne energije, proizvodnji biogoriva te hvatanju i skladištenju ugljika. Svi projekti provode se u industrijskim centrima ili se njima uspostavljaju klasteri za dekarbonizaciju međusobno povezanih industrija.

Projekti se provode u Belgiji, Italiji, Finskoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Španjolskoj i Švedskoj.

Sedam projekata odabrano je za financiranje u okviru prvog poziva na podnošenje prijedloga za Inovacijski fond za velike projekte, odnosno za projekte čiji ukupni kapitalni troškovi premašuju 7,5 milijuna eura. Poziv je objavljen u srp-

nju 2020. Neovisni stručnjaci ocijenili su prijedloge s obzirom na njihov potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova u odnosu na konvencionalne tehnologije i za uvođenje inovacija koje nadilaze najsuvremenije tehnologije, a istodobno su dovoljno razvijene da se mogu brzo početi primjenjivati. Ostali kriteriji odabira uključivali su prilagodljivost i isplativost projekata.

Fond za inovacije Fond za inovacije pruža financijske poticaje tvrtkama i javnim tijelima koja ulažu u sljedeću generaciju „čistih” tehnologija, s niskim udjelom ugljika, kako bi tvrtke iz EU-a postale globalni tehnološki lideri. Fond vodi Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš, dok Europska investicijska banka pruža pomoć u razvoju perspektivnih projekata koji nisu spremni za punu primjenu. Fond dodjeljuje i potpore male vrijednosti.

Inovacijski fond trenutno se financira prihodima od prodaje 450 milijuna emisijskih jedinica na dražbama u okviru EUovog sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova (ETS) u razdoblju 2021.-30. U skladu s prijedlogom Europske komisije „Spremni za 55%”, kojem je temeljni cilj smanjiti do 2030. ukupnu emisiju stakleničkih plinova na razini Unije za 55 posto u odnosu na 1990., Fond će biti „osvježen” s 50 milijuna emisijskih jedinica iz revidiranog ETS-a i 150 milijuna jedinica iz novog sustava koji pokriva emisije iz cestovnog prometa i zgrada. Osim toga, emisije koje bi inače bile besplatno dodijeljene industrijskim sektorima obuhvaćenim Mehanizmom za graničnu prilagodbu emisija ugljika prodavat će se na dražbama, a prihodom će se financirati Fond za inovacije.

Projekti kojima su dodijeljene potpore „Kroz Inovacijski fond Europska komisija dodjeljuje 1,1 milijardu eura za osnaživanje inovativnih, naprednih poduzeća koja razvijaju vrhunske tehnologije i pokreću klimatsku tranziciju u svojim područjima”, rekao je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik za Europski zeleni plan. „Ovo je pametno ulaganje u dekarbonizaciju i otpornost našeg gospodarstva, ulaganje koje jača poziciju europske industrije kao globalnog lidera u čistoj tehnologiji, otvara lokalna radna mjesta i ubrzava našu zelenu tranziciju.”

Kairos@C (Belgija) Cilj projekta Kairos@C je stvoriti prvi i najveći prekogranični lanac vrijednosti za hvatanje, ukapljivanje, otpremu i trajno skladištenje CO2. Kairos@C će omogućiti primjenu nekoliko pionirskih tehnologija koje zajedno imaju potencijal smanjiti emisiju stakleničkih plinova u atmosferu za 14 Mt CO2eq u prvih deset godina rada. Projekt se provodi u belgijskoj luci Antwerpen.

Ulaganje u dekarbonizaciju jača poziciju europske industrije kao globalnog lidera u čistoj tehnologiji

Zelena tranzicija Nalazimo se u kritičnom trenutku za budućnost našeg planeta. Temperature rastu, oluje bjesne, a prinosi usjeva opadaju diljem svijeta. Stoga je ubrzanje prelaska globalnog energetskog sektora s proizvodnje i potrošnje nafte, prirodnog plina i ugljena na obnovljive izvore energije poput vjetra i sunca ključno ako želimo ograničiti porast globalne temperature na 1,5°C. Prijelaz na čistu proizvodnju električne energije je neizbježan i nužno ga je ubrzati. Ubrzavanje prijelaza na obnovljive izvore energije i smanjenje emisija ključni su dio slagalice za postizanje željene nulte emisije. Zbog toga Europska komisija financijski podupire inovativne projekte koji doprinose europskoj tranziciji prema čistoj energiji.

Direktor Europske izvršne agencije za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA), Dirk Beckers istaknuo je kako je ponosan da Agencija potpisuje prve velike ugovore o potporama u okviru Fonda za inovacije: „Ovim projektima pokazujemo da se prijelaz na čistu energiju već događa. Riječ je o vrlo inovativnim rješenjima u svojim sektorima koja bi trebala pokazati put drugima da ih slijede.”

SVIBANJ/MAY 2022.

41

ZELENA TRANZICIJA

Dekarbonizacija

BECCS (Švedska) Ovaj projekt, smješten u Stockholmu, ima za cilj stvoriti potpuni pogon za hvatanje i skladištenje ugljika (BECCS) u postojećem postrojenju za proizvodnju toplinske i električne energije iz biomase u Stockholmu. Kombinirajući hvatanje CO2 s iskorištavanjem topline, u prvih deset godina rada projekt bi trebao smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 7,83 Mt CO2eq. To je više od ukupne emisije stakleničkih plinova nastalih u proizvodnji električne i toplinske energije u javnom sektoru u Švedskoj u 2018. godini.

Hybrit Demonstration (Švedska) Cilj projekta Hybrit Demonstration koji se provodi u Švedskoj jest u potpunosti zaustaviti emisije stakleničkih plinova u procesu proizvodnje čelika upotrebom vodika iz obnovljivih izvora u Gällivareu i Oxelösundu. Tehnologije temeljene na fosilnim gorivima zamijenit će se klimatski neutralnim alternativama poput proizvodnje i korištenja zelenog vodika. Projekt bi u deset godina trebao smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 14,3 Mt CO2eq. Primjena tehnologija koje imaju velike klimatske prednosti u proizvodnji čelika je izuzetno značajan korak u borbi protiv klimatskih promjena.

Projekt Ecoplanta (Španjolska), usmjeren je na proizvodnju metanola, iz krutog komunalnog otpada koji se ne može reciklirati Ecoplanta (Španjolska) Projekt Ecoplanta, koji će se provoditi u Španjolskoj, u mjestu El Morell, usmjeren je na proizvodnju metanola, važne osnovne kemikalije i niskougljičnog goriva, iz krutog komunalnog otpada koji se ne može reciklirati i koji bi inače završio na odlagalištima. Bit će to prvo komercijalno postrojenje za proizvodnju metanola iz recikliranog otpada za europsko

tržište. Tvornica će proizvoditi 237 kt metanola godišnje i tako oporabiti 70 posto ugljika prisutnog u materijalima koji se ne mogu reciklirati. Projekt će smanjiti emisiju za 3,4 Mt CO2eq tijekom prvih deset godina rada.

Program K6 (Francuska) U okviru projekta Program K6 koji se provodi u Lumbresu u Francuskoj cilj je uspostaviti prvu europsku proizvodnju ugljično-neutralnog cementa te tako postati primjer zelene tranzicije za industriju cementa u cijelom svijetu. Industrija cementa je veliki emiter stakleničkih plinova, a emisiju je teško smanjiti s obzirom na tehnologiju. Emisije nastale u procesu proizvodnje će se hvatati i djelomično će se skladištiti u Sjevernom moru, a djelomično će se ugrađivati u cement. Očekuje se smanjenje emisije za 8,1 Mt CO2eq tijekom prvih deset godina rada.

Projekt TANGO (Italija) U okviru projekta TANGO u Cataniji, u Italiji, postavit će se industrijska pilot-linija za proizvodnju inovativnih i visokoučinkovitih fotonaponskih modula. Proizvodni kapacitet povećat će se s 200 MW na 3 GW godišnje. Kada linija bude operativna, novi moduli imat će potencijal smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 25 Mt CO2eq u prvih deset godina.

Projekt TANGO će ojačati lanac vrijednosti u rastućoj europskoj industriji fotonaponskih modula.

Sustainable Hydrogen and Recovery of Carbon project (SHARC) Projekt proizvodnje održivog vodika i oporabljivog ugljika (SHARC), koji se odvija u rafineriji Porvoo u Finskoj, smanjit će emisije stakleničkih plinova tranzicijom proizvodnje vodika na bazi fosilnih goriva prema obnovljivoj proizvodnji vodika (kroz uvođenje elektrolize) i primjenom tehnologije hvatanja ugljika te njegovim trajnim skladištenjem u Sjevernom moru. U prvih deset godina rada projekt SHARC smanit će emisiju za više od 4 Mt CO2eq.

42

SVIBANJ/MAY 2022.

MEDIJ ZA BIZNIS Novosti iz svijeta biznisa, poduzetništva, tehnologije i financija

Podijelite s nama svoju priču o uspjehu!

tockanai.hr | 2-3_TOCKA NA I_TE_0322.indd 1

tockanai@tockanai.hr 06.05.2022. 13:49:24

PARTNER ZA HRVATSKU Slavonska avenija 1c, Matrix Spaces, HR-10000 Zagreb M: +385 98 281182, T: +385 1 4810952, tridion@tridion.hr 1-3_TRIDION_TE_0322.indd 1

06.05.2022. 13:38:11

PREDSTAVLJAMO

Caterpillar

Mali Catovi rovokopači

veliki su u produktivnosti i efikasnosti

Novi Cat 315 produktivniji je do osam posto u odnosu na svog prethodnika 315F. Kompaktni dizajn cijelog stroja omogućava efikasno izvođenje radova u ograničenom prostoru. ijela Cat 3 serija malih rovokopača na gusjenicama kompaktnih je dimenzija, ali obavlja velik posao.

Poboljšanje performansi Cat 315 predstavnik je serije malih Caterpillarovih rovokopača na gusjenicama – 313, 315, 317. Napredni hidraulički sustav rovokopača Cat 315 pažljivo balansira snagu i efikasnost da bi povećao produktivnost, dobici su osam posto u odnosu na njegovog prethodnika 315F. Povećan okretni moment zamaha ruke rovokopača čini posao na nagibima te u svim otežanim uvjetima daleko efikasnijim. Vrhovi košare Advansys čine alat trajnijim i efikasnijim.

Novi motor Cat C3.6 sukladan je EU Stage V regulaciji o ispušnim plinovima. Smart način rada prilagođava rad motora potrebnoj hidrauličkoj snazi i tako štedi gorivo. Motor je napravljen da pouzdano radi na temperaturama od -13 Celzijevih stupnjeva do 52 stupnja Celzijevih.

Više tehnologije, veća produktivnost Caterpillar nudi velik raspon tehnoloških rješenja u standardnoj opremi rovokopača 315 što mu podiže produktivnost profiliranja terena do 45 posto. Novi rovokopač najproduktivniji je Caterpillarov stroj u klasi do 15 tona i ogledni je primjerak Cat 31x serije malih rovokopača.

U standardnu opremu rovokopača 315 uključen je Cat Grade 2D sustav za automatsko navođenje stroja pri kopanju – ra-

44

SVIBANJ/MAY 2022.

čunalo navodi dubinu kopanja, nagib i horizontalnu udaljenost.

Sustav će zapamtiti do četiri dubine i nagiba unaprijed. Time se štedi vrijeme jer je stroj moguće programirati unaprijed za cijeli dan posla. Cat Grade 2D je nadogradiv na Cat Grade Advanced 2D ili na Grade 3D. Sustav 2D E-fence (E-ograda) automatski drži kretanje stroja u predefiniranom području rada. Time je sigurnost rada bitno povećana.

Cat App (aplikacija) kompatibilna je s rovokopačem Cat 315 i omogućava bolje upravljanje radom stroja na lokaciji te upravljanje rasporedom održavanja. Product Link u standardnoj opremi nudi korisniku veliku količinu podataka za bolje upravljanje flotom strojeva.

Cat Payload u standardnoj ponudi uvodi savršeno precizan utovar i brže obavljanje posla utovara jer je svaki teret jednak zadanom i strojar nema potrebu procjenjivati i korigirati već obavljen posao. Payload se može kombinirati s VisionLink sustavom da se na daljinu definiraju ciljevi posla. Kritični podaci poput potrošnje goriva, rezime obavljenog posla i kodovi možebitnih grešaka prate se kroz sustav Cat Product Link.

Novi sustav Remote Flash brine se da stroj uvijek koristi najnoviji pokretački softver. Sustav vodi brigu o radnim satima stroja i ne pokreće osvježavanje softvera tijekom radnih sati.

Korištenje najnovijeg softvera osigurava optimalni rad stroja te vrijeme zastoja zbog održavanja svodi na minimum.

Sustav Remote Troubleshoot analizira rad stroja u realnom vremenu i omogućava tehničarima daljinsku dijagnostiku potencijalnih problema. Podatke prikupljene kroz Remote Troubleshoot analizira i Product Link.

Udobna kabina Kupac može izabrati između tri kabine: Comfort, Deluxe i Premium. Nova kabina je 13 posto veća od onih na prethodnim modelima ove klase i nudi 60 posto bolju vidljivost iz kabine. Novi sustav amortizera bitno smanjuje vibracije, a pomična konzola olakšava ulaz i izlaz iz kabine. Standardni dio ponude je radio opremljen Bluetooth vezom i USB priključcima.

Deluxe i Premium verzije kabine opremljene su većim (dijagonala 10 inča) zaslonom osjetljivim na dodir. Comfort verzi-

ja kabine ima zaslon osjetljiv na dodir dijagonale 8 inča. Upravljačka palica je dizajnirana i pozicionirana da reducira umor operatera. Postavke sustava upravljanja mogu se jednostavno mijenjati preko ekrana osjetljivog na dodir za svakog operatera ponaosob.

U standardnoj ponudi su i kamere za bolju preglednost radnog prostora oko stroja. Kamere pokrivaju desnu i stražnju stranu stroja. Ugrađena je i kamera s pregledom od 360 stupnjeva.

Buka u kabini dodatno je smanjena u odnosu na strojeve koje 315 nasljeđuje. Sustav klimatizacije će na velikim hladnoćama odlediti stakla za 33 posto manje vremena nego na starijim strojevima.

Novi rovokopač CAT 315 najproduktivniji je Caterpillarov stroj u klasi do 15 tona

Povoljnije održavanje Caterpillar 315 dizajniran je i konstruiran da se smanje troškovi održavanja za do 30 posto u usporedbi s modelom 315F. Filtri za hidrauličku tekućinu filtriraju efikasnije i interval promjene im je produžen na 3.000 sati. Ventili za drenažu održavaju hidrauličku tekućinu čistom tijekom izmjene filtra što produžava vijek trajanja cijelom sustavu. Interval čišćenja filtara za kabinu je dvostruko dulji nego na starijim strojevima.

Vijek trajanja svih filtara na strojevima 31x može se pratiti preko središnjeg upravljačkog zaslona. Sve točke održavanja dostupne su s razine tla, a ulje se može provjeriti na dva mjesta – s razine tla i s nivoa stroja.

Prikupljanje uzorka tekućina također se radi s razine tla. Redovno održavanje je maksimalno pojednostavljeno i ubrzano da bi operativni troškovi ovog rovokopača pozitivno utjecali na njegovu efikasnost.

SVIBANJ/MAY 2022.

45

PREDSTAVLJAMO

Stummer

Stummer komunalne na

u korak s obnovljivim izvorim Vrijeme fosilnih goriva, štetnih ispušnih plinova i buke komunalnih strojeva i kamiona dolazi kraju, a dosadašnja dizelska komunalna vozila i strojevi ustupaju mjesto novim "zelenijim" tehnologijama.

46

SVIBANJ/MAY 2022.

tummer komunalne nadogradnje idu u korak s novim izazovima te imaju adekvatne odgovore na zahtjeve za "zelenijim" tehnologijama. Vozila za odvoz otpada uvijek su se smatrala bučnim i zagađujućim nužnim faktorom bez kojeg se ne može. No, stvari se mijenjaju i novi zahtjevi idu u smjeru sniženja buke i ispuštanja CO2 u okoliš.

BLUEPOWER i CLEANDRIVE komunalna vozila na električni pogon ili vodik predstavljaju zadnju riječ tehnologije s ciljem održivog ekološkog poslovanja. Uz navedeno, tu je i plug-In-Hybrid E-PTO sustav.

BLUEPOWER je komunalno vozilo s pogonom na baterije/vodik koje štedi resurse za klimatski neutralno odlaganje. Ovo vozilo je posebno razvijeno za uporabu u industriji zbrinjavanja otpada koje stvara čisti ciklus bez CO2. Podvozje je bazirano na Mercedes Benz Econic-u, kojem nedostaje konvencionalni pogon, odnosno motor s unutarnjim izgaranjem i ispušni sustav.

Na podvozje se ugrađuju sve potrebne komponente i tako nastaje BLUEPOWER vozilo. Sve STUMMER CLEAN DRIVE nadgradnje mogu se montirati na BLUEPOWER podvozja tog tipa.

Stummer također ima višegodišnje iskustvo izrade potpuno električnih vozila za skupljanje otpada koja se već nekoliko go-

adogradnje

ma tehnologije dina uspješno primjenjuju u Austriji i Švicarskoj.

Sad već daleke 2018. godine Stummer je isporučio potpuno električno vozilo za skupljanje otpada zapremine preko 20 m³, korisne nosivosti od 10,5 tona i autonomije od preko 380 km.

Već tada razlika u cijeni bila je optimizirana da se kroz uštede u gorivu u životnom vijeku izjednači s troškom konvencionalnog vozila, a uz sve koristi i uštede u buci, efikasnosti i smanjenju onečišćenja.

Prilikom odabira novog komunalnog vozila bitno je odabrati vozilo čije će performanse omogućiti izvršavanje zadataka na siguran, brz i efikasan način. Jedino optimizacijom parametara poput dimenzija vozila, nosivosti, omjera sabijanja, potrošnje goriva, smanjenja buke i brzine rada možete dobiti vrhunske rezultate.

Stummer nadogradnje za prikupljanje otpada poznate su po svojim vrhunskim performansama i naprednim tehničkim rješenjima. Njihov sastavni dio čine optimizacija dimenzija spremnika, podizača kanti i kontejnera. Široka optimizacija omogućuje adekvatnu konfiguraciju za najzahtjevnije prilike.

Za više detalja o Stummer nadogradnjama na području Republike Hrvatske na raspolaganju Vam je tvrtka O-K-TEH d.o.o. (e-mail: info@o-k-teh.hr).

PREDNOSTI: • • • • • • • •

100% čisto Smanjuje sve emisije (CO, dušikovi oksidi, čestice) Pogodno za gradove, općine i tvrtke za zbrinjavanje otpada Pionir u korištenju tehnologije sutrašnjice Vodik kao tehnologija budućnosti Lagane komponente - Vrlo visoka učinkovitost Kratko vrijeme punjenja, vodik se može napuniti gorivom za nekoliko minuta Domet do 400 kilometara (ovisno o uvjetima korištenja)

SVIBANJ/MAY 2022.

47

Svestrana primjena za stvaranje novih vrijednosti Tana Shark najsvestraniji je stroj za usitnjavanje otpada na tržištu koji radi na niskim brzinama i može se upotrijebiti za cijeli niz zadataka i uz mogućnost primjene kod najzahtjevnijih materijala

Sita za odabir precizne veličine frakcija

ugi niz godina, za poslove recikliranja, razvijani su strojevi za usitnjavanje koji su bili namijenjeni vrlo specifičnom, uskom području djelovanja i primjene. Uvjeti i postupci konstantno se mijenjaju, a zahtjevi koji se postavljaju na razne vrste materijala i krajnjih proizvoda se razlikuju i sežu od energetske oporabe, preko smanjenja količine i prethodne obrade pa sve do proizvodnje sirovina.

Ove pretpostavke su bile glavne smjernice u razvoju stroja Tana Shark. Riječ je o višenamjenskom stroju za usitnjavanje otpada koji radi na niskim brzinama i koji se može upotrijebiti za cijeli niz zadataka. A sve uz učinkovitost, pouzdanost i kvalitetu kakvu jamči samo tvrtka Tana.

Pri odabiru stroja za usitnjavanje treba imati u vidu ne samo današnje, već i buduće potrebe. Većina niskobrzinskih strojeva za usitnjavanje optimirana je samo za određeni način usitnjavanja ili samo za određenu vrstu materijala.

Najsvestraniji stroj za usitnjavanje otpada na tržištu Odabirom stroja Tana Shark kupcima je na raspolaganju cijeli niz mogućnosti. Stroj se može koristiti za prethodno usitnjavanje, dodatno usitnjavanje, usitnjavanje na sitne čestice u jednom koraku te koristiti sustav "in-line".

Dok smo u prošlosti imali po jedan stroj za predusitnjavanje, pa za glavno usitnjavanje i jedan stroj za prosijavanje, Tana Shark stroj objedinjuje sve te radnje u jednom uređaju.

Tako jedan stroj Tana Shark može zamijeniti čak tri različita stroja, što znatno smanjuje troškove rada, a visok stupanj homogenizacije pri usitnjavanju krajnjeg proizvoda postiže se u samo jednom koraku.

Pametni stroj za bolji učinak Stroj ima mogućnost obrade raznih materijala poput automobilskih guma, komercijalnog i industrijskog otpada, građevinskog otpada tj. ostataka od rušenja (cijevi, žice...), krutih oporabljenih goriva, plastike, komunalnog otpada, dr-

48

SVIBANJ/MAY 2022.

TANA Shark

PREDSTAVLJAMO

Mogućnosti oporabe • • • • •

Energetska oporaba Ponovna uporaba frakcija otpada Oporaba vrijednih materijala Konačno zbrinjavanje odbačenog otpada Proizvodnja krutog oporabljenog goriva / ­goriva od ­predobrađenog otpada

venog otpada, željezničkih pragova, kućnog otpada, madraca i namještaja, papira, šindre, otpada papirne industrije i drugih posebnih materijala.

Udio recikliranog otpada globalno se povećava, a svake godine nastaju nove mogućnosti za korištenje tako dobivenih resusrsa. Energetska oporaba otpada, recikliranje i ostale alternative za tretiranja otpada stvaraju nove postupke i potrebe za raznim strojevima i opremom, a time i nove poslovne prilike za reciklažnu industriju. Mogućnost svestrane uporabe strojeva tako postaje dodatna vrijednost za korisnike.

“Od otpada do nove vrijednosti” upravo je geslo tvrtke Tana kojom objašnjavaju svoju misiju: pružiti kupcima priliku za optimizaciju poslovanja i povećanje profitabilnosti.

Jednostavno korisničko sučelje Kontrolni sustav Tana (TCS) nadzire i kontrolira funkcije stroja. Sustav s mogućnošću programiranja 12 načina rada za različite vrste materijala i različite potrebe usitnjavanja otpada. Samim time stroj je moguće prilagoditi stvarnim potrebama korisnika.

Pomoću programa stroj se prilagođava optimalnom načinu rada za postizanje željenog rezultata. Na stroju se, primjerice, mogu podešavati granične vrijednosti predtlaka, broj okretaja rotora i brzina transportne trake.

dajnim predstavnicima, kao i samom kupcu. Na taj način postiže se precizno otklanjanje poteškoća, zastoji u radu svode se na minimum, a na temelju prikupljenih podataka mogu se odgovarajućom reakcijom spriječiti budući kvarovi.

Pametni postupak usitnjavanja otpada Među pametnim funkcionalnim riješenjima stroja za svakodnevni rad spada i otvor na bočnoj strani stroja koji omogućuje jednostavan i siguran pristup radi čišćenja i uklanjanja predmeta, koji se ne mogu usitniti iz rotora.

Bočni otvor služi za servisiranje, zamjenu noževa i kontarnoževa u prostoru za usitnjavanje. Noževi i kontranoževi su izrađeni s dvostrukom površinom za habanje, što uveliko pridonosi produženju vijeka trajanja.

Tvrtka Tana poznata je po proizvodnji dugotrajnih, otpornih strojeva čiji je cilj osigurati kupcima najbolje iskustvo primjene kroz dugotrajnost i visoku razinu neprekidnosti rada.

Pouzdanost stroja i mogućnost neprekidnog rada od ključne su važnosti za kupce. Strojevi su koncipirani za maksimalni neprekidni rad, a Tana servisni centar ima mogućnosti pristupa podacima o radu svih Tana strojeva diljem svijeta.

Sve informacije i detalje o Tana Shark strojevima potražite kod ovlaštenog distributera, tvrtke Gradatin (https://www. gradatin.hr/).

Nadzor produktivnosti pomoću integrirane vage Radi boljeg nadzora nad postupkom usitnjavanja, stroj Tana Shark u stvarnom vremenu važe usitnjeni materijal na transportnoj traci. Podaci se prenose na sustav Tana ProTrack® putem kojeg je dostupan pregled prema frakcijama otpada.

Također, može se usporediti količina koju pojedini rukovatelji stroja postižu u određenom vremenu, na primjer tijekom svoje smjene. Za povećanje učinkovitosti pri radu pojedinih rukovatelja po načelu učenja kroz rad potrebne su povratne informacije, koje pruža vaga na stroju.

TANA PROTRACK® - sprječava zastoje u radu Stroj Tana Shark raspolaže sustavom pametnih funkcija Tana ProTrack® koji omogućuje pristup i pregled stanja stroja ovlaštenim stručnjacima servisne službe tvrtke Tana, lokalnim pro-

SVIBANJ/MAY 2022.

49

PREDSTAVLJAMO

Komatsu

Učinkoviti, pouzdani i svestrani - serija MR-5E0 i MR-11E0 mini i midi rovokopača Komatsu Strojeve MR serije, s najnovijim polucijama motora Stage V, karakteriziraju niska potrošnja, vrhunske performanse i visoka učinkovitost omatsu je proširio svoju ponudu mini i midi rovokopača s dva nova modela PC58MR-5E0 i PC88MR11E0 i tako kontinuirano nastavlja s proširenjem svoje palete u mini/midi segmentu rovokopača s najnovijim Stage V polucijama motora.

S rastućim zahtjevima u pogledu zaštite okoliša, urbane sredine postaju posebno osjetljive na emisije ispušnih plinova, a svojim značajkama MR serija mini/midi rovokopača Komatsu osigurava kupcima mogućnost sudjelovanja na svakom natječaju, demonstrirajući definitivno najveću moguću zaštitu okoliša.

Stage V motori su postignuti kroz: visokotlačni common rail sustav ubrizgavanja, integrirani DPF filter, NOx kontrolnu dijagnostiku i kontrolu partikularnih dijelova.

Interval čišćenja DPF filtera je na 6.000 radnih sati, što znači da je DPF praktično bez održavanja više od 12 godina (prema Komatsu prosječnim vrijednostima radnih sati na tim tipovima strojeva). Komtrax Step 6 najnoviji je i najdetaljniji sustav satelitskog praćenja lokacije stroja, parametara rada i servisnog menija.

50

SVIBANJ/MAY 2022.

Nove karakteristike i benefiti za korisnike mini rovokopača PC58MR-5E0: • Povećana težina (290 kg) u odnosu na PC55MR5E0, koja omogućuje veću stabilnost stroja i kapacitet podizanja, a sve kroz redizajnirani protuuteg, istovremeno zadržavajući kompaktan radijus MR serije • Gornja ispušna cijev • Dodatna rolka donjeg postroja, u odnosu na PC55MR-5E0 • Veća sila podizanja za 13 posto • Grammar sjedalo kao dio standardne opreme • LED radna svjetla kao standard • 2+1 proporcionalna linija te 1 linija za Powertilt kao standardni dio opreme.

Ključne karakteristike i benefiti za korisnike midi rovokopača PC88MR-11E0: • Novi, moderan dizajn stroja • EU Stage V motor s DPF-om (briga za okoliš) • Povećana snaga u odnosu na seriju MR-10 - rezultat 7 posto veća produktivnost • Viskozni ventilator motora – niska buka (1 dB u odnosu na MR-10) i smanjena potrošnja goriva (6% manja u odnosu na MR-10) • Protok hidraulike za alate je 12 posto veći i potpuno podesiv kroz monitor u kabini • Promijenjen dizajn dozer daske • LED svjetla kao dio standardne opreme • Radio s Bluetooth-om • 26 posto veća brzina okretnice i podizanja • Bez SCR-a, bez AdBlue-a • Protok za alate podesiv kroz monitor u kabini • Dozer daska zakrivljenija u odnosu na MR-10 (bolje rolanje materijala) • Monitor 7“ u boji, sa svim informacijama o održavanju, načinu rada, lokaciji stroja • Dvije kamere

Model PC58MR-5E0 mini rovokopača je stroj s jednim od najboljih kapaciteta podizanja u klasi, najviših standarda u pogledu specifikacija, istovremeno zadržavajući kompaktnost stroja (MR dimenzije) i izdržljivost, kao Komatsu standard bez konkurencije.

Ovaj mini rovokopač pruža optimalnu snagu i brzinu kopanja, čak i u skučenim prostorima gdje tradicionalni strojevi ne mogu raditi, kao što su dvorišta, radovi na cesti, kanalizaciji, itd. Čvrst i vrlo stabilan, jamči maksimalnu sigurnost i nudi potpuno povjerenje operatera u svim radnim uvjetima.

Kompaktni midi bager PC88MR-11E0 ima sve karakteristike MR-11EO generacije koja se odlikuje tehnološkim inovacijama i poboljšanim odlikama kao što su niska potrošnja goriva, ugodno radno okruženje za operatera, sigurnost, ergonomski dizajn i visoki stupanj standardne opreme koji do sada nije viđen u ovom segmentu rovokopača. Razvijen je u skladu s potrebama kupaca diljem svijeta i s vrhunskim performansama prilagođen korisniku Najnoviji strojevi MR serije imaju i sve ostale benefite te serije: 6 radnih modova, upozorenja za pregrijavanje, kabinu pod pritiskom sa zatamnjenim staklima, grijana zračna sjedala s podešavanjem visine lumbalnog dijela s naslonima za ruke, uređaji za upozoravanje opterećenja, ventili protiv propadanja grane i ruke sa zaštitom.

Odabirom bilo kojeg modela strojeva MR serije s najnovijim polucijama motora Stage V, vrlo brzo ćete se uvjerili u njihove karakteristike - nisku potrošnju, povećane performanse i učinkovitost bez konkurencije.

Za sva pitanja i informacije kontaktirajte Kuhn Hrvatska d.o.o., ovlaštenog zastupnika Komatsu za područje RH https://www.kuhn.hr

SVIBANJ/MAY 2022.

51

PREDSTAVLJAMO

IRIDE

Najveća dvokomorna nadogradnja IRIDE Najveća dvokomorna komunalna kiper nadogradnja idealno je rješenje za učinkovito odvojeno prikupljanje otpada

rikupljanje otpada „od vrata do vrata“ zahtijeva okretna komunalna vozila koja će, zahvaljujući svojim malim dimenzijama, moći pristupiti kanti svakog korisnika. Dodatno, kada se uzme u obzir obaveza odvojenog prikupljanja različitih vrsta otpada, neophodna postaju vozila koja će, iako reduciranih dimenzija, omogućiti istovremeno odvojeno prikupljanje papira, stakla, plastične i metalne ambalaže te drugih korisnih frakcija otpada. Iride u razvoju svojih komunalnih nadogradnji ide upravo u tom smjeru.

52

SVIBANJ/MAY 2022.

Komunalne nadogradnje Iride već su dokazale svoju kvalitetu i pouzdanost u prikupljanju otpada „od vrata do vrata“ a najveći dvokomorni model postaje perjanica proizvodnog programa kiper komunalnih nadogradnji Iride za istovremeno odvojeno prikupljanje raznih vrsta otpada.

Poput ostalih nadogradnji i ova dvokomorna nadogradnja opremljena je dvobrzinskim aparatima za pražnjenje kanti na obje komore, koji mogu raditi istovremeno i neovisno jedan o drugom. Dvodijelna potisna ploča za sabijanje komunalnog i reciklažnog otpada na obje komore osigurava potpunu iskori-

stivost spremnika otpada i visok omjer sabijanja, uz optimalnu korisnu nosivost.

Najveća dvokomorna nadogradnja prazni se, kao i ostali modeli, prekretanjem odnosno kipanjem, uz prethodno automatsko spuštanje stražnjih stabilizatora. Pražnjenje prekretanjem vrši se uz regulaciju brzine pražnjenja te bez zaostajanja otpada u spremniku nadogradnje, a može se vršiti i iz kabine.

Sve nadogradnje Iride dizajnirane su za dugotrajno ispravan rad, uz najvišu razinu kvalitete i pouzdanosti te minimalne troškove tijekom eksploatacije. Izvedene su u potpu-

Dvokomorni model perjanica je proizvodnog programa kiper komunalnih nadogradnji Iride za istovremeno odvojeno prikupljanje raznih vrsta otpada

nosti sukladno normama EN 1501-1 i 2006/42/CE, za što posjeduju certifikat izdan od strane ovlaštenog tijela za kontrolu kvalitete.

Sukladnost s normama potvrđena mjerodavnim certifikatom jamči korisnicima pouzdanost i kvalitetu te, najvažnije, sigurnost operatera tijekom rada. Nadogradnje imaju tvorničko višegodišnje jamstvo te brzu i pouzdanu servisnu podršku tijekom korištenja.

Sve detalje o nadogradnjama Iride potražite kod ovlaštenog zastupnika za Republiku Hrvatsku, tvrtke ALFATEH ekologija i energetika d.o.o. Rijeka.

SVIBANJ/MAY 2022.

53

Koprivnica ponovno odabire MOLOK nakon 13 godina od prve ugradnje

Smetlarnik vs. Molok Provedba „Novog“ Zakona prisilila je korisnike komunalnih usluga na uvođenje dodatnih frakcija/ kanti/kontejnera. Naravno da postojeća infrastruktura nije dorasla tom izazovu, pa su mnogi građani prisiljeni graditi eksterna spremišta, kućice, nastambe, smetlarnike…

vakog urbanista starog kova uhvatila bi jeza jer „urbane“ zone poprimaju obrise favela. Mora li tome biti tako?

Kad jednom smrkne drugom svane pa su mnogobrojni obrtnici, bravari i trgovci krenuli u suptilni napad iz svih sredstava. Fejs je prepravljen oglasima, a spremišta raznih profila se nude već od 8.000 pa do 30.000 kuna!? Da, govorimo o spremištu za jedan metalni kontejner od 1.100 litara!?

Naravno, tu se nudi svašta: od “vibro pletiva“ preko „žaluzina“, „perforacija“ i limova svih boja i dezena. U tu cijenu treba uračunati još i dostavu, montažu i izradu podloge te podesive nogice, sidrenje, bravu, senzor i osvjetljenje te eventualno samoodrživi panel, ponegdje i same spremnike...

COVID logika i guske u magli

Policijska uprava Koprivničko-križevačka ima MOLOK ispred svoje zgrade od 2009. godine

54

SVIBANJ/MAY 2022.

Već osamnaest godina ljude u Hrvatskoj educiramo kako postoje polupodzemni sustavi Molok i kako za njih ništa od gore pobrojenog ne treba. Uz sve to, na istom nadzemnom prostoru pružaju 6 puta veći volumen, 6 puta rjeđe pražnjenje, 6 puta manje troškove odvoza, 6 puta duži životni vijek i barem 10 puta dužu garanciju i sve to za istu ili nižu cijenu od gore navedenog prosječnog raspona cijena!?

Naravno da uz uniformiranost sustava koji zauzima 6 puta manji prostor za isti volumen sve to može izgledati lijepo, standardizirano i skladno, uz mogućnost naknadnih iz-

SPONZORIRANI PRILOG

STP mjena i prilagodbi, ovisno o novonastalim uvjetima. Moguća je dogradnja, prenamjena, stiliziranje, povećanje ili smanjenje frakcija i volumena. Shvatili su to u mnogim komunalnim poduzećima, pa svojim građanima nude takve mogućnosti već godinama.

Velika Gorica i Koprivnica su prvi gradovi u Hrvatskoj koji su još davne 2009. krenuli tim putem, pa danas prvi put nakon 13 godina ulažu sredstva u osvježenje ili dopune sustava.

Original je samo jedan.

Svjedoci smo, s jedne strane nepobitnih dokaza o izdržlji­ vosti i dugotrajnosti originalnih Molok polupodzemnih spremnika, dok s druge strane mnogobrojni gradovi muku muče s problemima sličnih spremnika koji cure, šire neugodne mirise, zaštopavaju se i građani zbog toga s pravom negoduju.

To baca ružnu sliku na polupodzemne sustave općenito, no to je često tako kad se misli proći jeftinije i kad se 30 godina iskustva u svijetu polupodzemnih spremnika olako shvaća. Kao i o svemu, tako se i o ovome treba informirati, vidjeti, isprobati, a tek onda raspisati veliku javnu nabavu, kako se ne bi dogodilo da naručeni spremnici stoje na skladištu i čekaju neka bolja vremena ili da građani zaborave na neugodnosti koje su ovakvi spremnici prouzročili. „Nezadovoljsvo lošim proizvodom traje duže od sreće zbog male uštede prilikom kupnje“, rekao je Joe Weider.

No, Molok je do sada dokazao na mnogobrojnim javnim nadmetanjima kako je čak i jeftiniji od sličnih proizvoda koji se danas nude gotovo i na kioscima.

Be smart choose right.

Prije Velika Gorica: obnova prirodnog drveta načetog zubom vremena iz 2009.godine trajnim drvenim kompozitom. Ponovna izmijena planirana je za 2052. godinu

Poslije

Opis

PP Žumberak i pametna 5m3 trodijelna stanica MOLOK DOMINO: dojava ispunjenosti, temperature, pomaka

Efektivan prostor za otpad Površina koju zauzima Visina Volumen nadzemnog dijela Volumen za isti kapacitet Garancija Frekvencija pražnjenja Prešanje otpada Hlađenje otpada Dojava ispunjenosti Dojava požara Dojava neovlaštenog otvaranja Potreban pristupni put Površina pristupnog puta Curenje Trajanje pražnjenja Ovlašten pristup Pražnjenje Pristup nakon pražnjenja Neugodni mirisi Cijena Cijena po m3 otpada

Smetlarnik

MOLOK

1.100 l 2,2 m2 2m 4,4 m3 26,4 m3 1 g.

2-3 x tjedno Ne Ne Ne Ne

6.500 l 2,2 m2 1,2 m 2,7 m3 2,7 m3 10 g.

1 x mj.

Da Da Da Da

Ne

Da

Da 5 m2 Da 2 min Da Preko ruba Prljav Da 20.000 kn 18.000 kn/m3

Ne x Ne 2 min Da Kroz dno Čist Ne 20.000 kn 3.000 kn/m3

SVIBANJ/MAY 2022.

55

GOSPODARENJE OTPADOM

BIOLOŠKI POSTUPCI I GOSPODARENJE OTPADOM

BIOLOŠKI POSTUPCI

I GOSPODARENJE ČVRSTIM OTPADOM Suradnjom stručnjaka za gospodarenje otpadom (Prof.dr.sc. Brune Zelića (BZ), Dr.sc. Dinka Sinčića DS), Dr.sc. Zlatka Milanovića (ZM)) pripremljen je niz radova o tehnikama bioloških postupaka za održivo i odgovorno gospodarenje biorazgradivim čvrstim otpadom. Pripremu i objavu do sada pripremljenih stručnih radova svesrdno i spremno su podržale kompanija Tehnix, Donji Kraljevec i časopis Tehnoeko - Business Media Croatia, Zagreb. Planira se stručne radove redovito dopunjavati i aktualizirati. Platforma BIOLOŠKI POSTUPCI (BP) je otvorena i za stručne priloge drugih stručnjaka za biološku obradu. Platforma je dostupna na internetskoj adresi časopisa Tehnoeko: www.tehnoeko.com.hr.

[autor] dr. sc. Zlatko Milanović

PLATFORMA BIOLOŠKI POSTUPCI / www.tehnoeko.com.hr SADRŽAJ 1. UVOD – Biorazgradivi otpad - prirodna vrijednost, a ne ugroza 2. EDUKACIJA – KOMUNIKACIJA i biorazgradivi otpada (ZM) 3. OPĆI ASPEKTI GOSPODARENJA BIOOTPADOM (DS) 4. PROPISI EU i RH o biorazgardivom otpadu (DS) 5. BIOOTPAD U KRUŽNOM GOSPODARSTVU (DS) 6. OKOLIŠNI ASPEKTI tehnologije obrade otpada (DS) 7. UGROZE BIOLOŠKE OBRADE OTPADA (DS) (buka, krute, plinovite i kapljevite emisije) 8. Toksične tvari u kompostu, digestatu i kompostu sličnom materijalu (DS) 9. Utjecaj emisije obrade biootpada na zdravlje ljudi (DS) 10. BIOLOŠI POSTUPCI I BIOLOŠKA OBRADA U ODLAGALIŠTU OTPADA (ZM) 11. TEHNIKE I TEHNOLOGIJE BIOLOŠKE AEROBNE OBRADE OTPADA (BZ) 12. ALTERNATIVNI BIOLOŠKI POSTUPCI (ZM) 12.1. Biostabilizacija 12.2. Biosušenje 12.3. Biološka obrada gujavicama 12.4. Biološka obrada ličinkama crne vojničke muhe 13. ANAEROBNA BIOLOŠKA OBRADA (BZ)

56

SVIBANJ/MAY 2022.

UVOD – Biorazgradivi otpad - prirodna vrijednost, a ne ugroza Biloški postupci u gospodarenju otpadom temelje se na biološkim procesima, koji redovito sami od sebe nastaju u prirodi. U obradi biorazgradljivog (biorazgradivog) otpada ljudi su prvo nastojali samo osigurati uvjete koji vladaju u prirodi i istovremeno smanjiti neželjene nepovoljne utjecaje na okoliš i to naročito eventualno neugodne mirise. Nastavno, osobito kod velikih urbanih postrojenja (kompostana i bioplinskih postrojenja) su razvijena ubrzivala (biološki dodaci za brže i kvalitetnije odvijanje bioloških procesa). Cjelovitim sustavom održivog gospodarenja čvrstog otpada (CSGO) sve više pozornosti privlači biološka obrada. Pri tome treba naglasiti da je biološka obrada samo jedna od mjera koja jamči održive učinke na okoliš, isključivo kada se provodi u CSGO. Primjeri iz europske prakse, uključujući i RH, dokazuju da je niz već pripremljenih i izgrađenih projekata biološke obrade čvstog otpada moralo biti obustavljeno. Najčešći razlozi projekata biološke obrade bili su onečišćeni kompost (jer

se obrađivao miješani komunalni otpad) i neugodni mirisi (uglavnom zbog tehničkih razloga). S druge strane, kada se projekti biološke obrade stručno pripreme i operativno pravilno vode, jamče ostvarenje izvrsnih rezultata.

Biološka obrada otpada je generički izraz koji se primjenjuje na procese koji koriste mikroorganizme za razgradnju organskog otpada na vodu, ugljični dioksid ili metan, ali i druge jednostavne organske tvari, kao što su aldehidi i kiseline. Svrha je tehnologijama biološke obrade stvoriti adekvatan okoliš za mikroorganizme kako bi se poboljšao njihov rast i aktivnost te osigurao način za održavanje visokih koncentracija mikroorganizama u kontaktu s otpadom.

Mikroorganizmi koriste biorazgradljive otpadne materijale kao izvor hrane za rast i proliferaciju. Izlučuju pri tome specijalizirane enzime koji probavljaju biorazgradljive otpadne sastojke (npr. celulozu i druge složene polisaharide, proteine i masti) u jednostavne hranjive tvari (npr. šećere, aminokiseline, masne kiseline), koje apsorbiraju. Kako mikrobi rastu i razmnožavaju se, značajan se dio tih spojeva pretvara u toplinu, ugljične plinove i vodu. Dvije su glavne vrste uvjeta u kojima takvi mikrobi žive, a time i dvije glavne klase bioloških procesa koji se koriste za obradu biorazgradljivog otpada: • aerobni uvjeti – u prisutnosti kisika • anaerobni uvjeti – u nedostatku kisika.

Ta temeljna razlika održava se i na procesne karakteristike ove dvije metode biološke obrade. Dodatno se razlike povećavaju s varijantama tehničke izvedbe, što se ogleda u brojnim tipovima bioloških postrojenja.

Prema podacima Svjetske banke, u svijetu je 2016. godine bilo proizvedeno 938 milijuna tona organskog otpada. Ta bi se brojka do 2050. mogla uvećati na 1.636 milijuna tona. Igrajući se s brojkama, može se pretpostaviti pretvorba organskog opada u 309 milijuna tona komposta. Primjenom te količine komposta u rekultivaciju neplodnih tala može se oživiti

Biološka obrada otpada je generički izraz koji se primjenjuje na procese koji koriste mikroorganizme za razgradnju organskog otpada

SVIBANJ/MAY 2022.

57

GOSPODARENJE OTPADOM

BIOLOŠKI POSTUPCI I GOSPODARENJE OTPADOM

oko 31 milijuna hektara ili 2,4 % trenutne površine zemljišta pod kulturama u svijetu.

Već je i iz ovih brojki lako uočiti važnost bioloških procesa u gospodarenju otpadom koji sadrži biorazgradljive sastavnice. Biloški procesi odvijaju se i u svakom odlagalištu komunalnog otpada, kao i u odlagalištima proizvodnog otpada koji sadrži biorazgradljive frakcije. Međutim, u tijelu takvih odlagališta biološki procesi se odvijaju bez nadzora i uzrok su velikog broja ugroza okoliša, osobito ugroza za zdravlje ljudi. Tehničkim mjerama nastoji se negativne učinke bioloških procesa umanjiti, iako sve ugroze nije moguće potpuno otkloniti. Na takvim promišljanjima izgrađena su uređena odlagališta u kojima se brtvenim sustavima odloženi otpada izolira od okoliša. Kod toga je nužno iz tijela odlagališta sustavno procjednu vodu i odlagališni plin izvlačiti, prikupljati i pročišćivati. Na uređenim odlagalištima se prikupi veći dio nastalog odlagališnog plina, koji nastaje anaerobnom biološkom razgradnjom biorazgradljivih sastavnica odloženog otpada. Prikupljeni odlagališni plin treba termički obraditi (npr. na visokotemeperaturnoj baklji) ili, kada je moguće,

Prema podacima Svjetske banke, u svijetu je 2016. godine bilo proizvedeno 938 milijuna tona organskog otpada

58

SVIBANJ/MAY 2022.

energijski termički oporabiti (npr. za proizvodnju električne i toplinske energije). Ovisno od lokalnih uvjeta i opremljenosti uređenog odlagališta, veliki dio nastalog odlagališnog plina nenadzirano migrira u okoliš. Obradom i oporabom odlagališnog plina otklanjaju se emisije metana (CH4), koji je više od CO2 (20 i više puta) opasniji staklenički plin.

U stručnim prilozima koji će biti objavljeni u sklopu ove teme, posebna pažnja posvećena je različitim tehnologijama aerobne i anaerobne biološke obrade. Iako je korist biološke obrade otpada nedvojbena, mora se uvijek voditi računa i o negativnim pojavama koje mogu utjecati na prihvaćanje konkretnih bioloških postrojenja. Svaki biološki proces praćen je emisijama u zrak, vodu i tlo, koje ovise od vrste i stanja otpada te od načina provedbe biološke obrade. O tim će se emisijama kao i njihovom potencijalnom utjecaju na okoliš i osobito na zdravlje ljudi posebno raspraviti. Važno je zbog toga posebno ukazati na metode identifikacije nastalih mirisa u prvom redu, ali i na metode njihovog uklanjanja, ili bar smanjenja. Kontroli buke i kapljevitih emisija pridana je adekvatna pažnja.

Na kraju kompostiranja iz kompostne mase se izdvajaju, najčešće bubanj (rotacionim) sitom, krupniji teško biološki razgradivi dijelovi, koji se uz odvajanje nečistoća vraćaju na početak procesa kompostiranja Već kod planiranja izgradnje svakog novog postrojenja treba poznavati tehnologije bioloških postupaka. Tijekom pripreme za svaki novi projekt nužno je unaprijed uključiti lokalno stanovništvo, koje treba biti sukreator projektnih odrednica. Načelno, prednost zaslužuju lokacije koje su što je moguće bliže mjestu nastanka komunalnog otpada. Iskustva pokazuju, kada se stručno provede odabir lokacija i izvedba postrojenja, nema problema s neugodnim mirisima iz kompostana i bioplinskih postrojenja.

Izuzetno je važno spomenuti, osim teoretskih znanja o biološkim procesima kod otpada, da su praktična iskustva od osobitog značaja. Biološki procesi ovise o lokalnim uvjetima i iskustvima, i kao takvi predstavljaju ključan čimbenik.

Do sada je u RH često bilo problema kada odabrani smještaj novog postrojenja nije bio dovoljno daleko od naselja. Već je istaknuto da je potrebno pravovremeno i redovito obavještavati lokalno stanovništvo o svim aspektima rada postrojenja koje sigurno može biti na dobrobit uže lokalne zajednice. Naravno, tu je i čitav niz drugih akcija koje treba pravodobno poduzimati, o čemu postoji niz dobro dokumentiranih opisa i iskustava. Sustavna edukacija i komunikacija u tom je kontekstu od neprocjenjive koristi.

U posljednje vrijeme većina stručnjaka naglašava da postupanje s biootpadom ima svoje mjesto u sustavu kružnog gospodarstva za dostizanje EU ciljeva povećanja recikliranja otpada. Tako je vrijedno spomenuti i doprinos plodnosti tla i sekvestraciji ugljika proizvodnjom kvalitetnih sredstava za poboljšanje tla ili proizvoda i koji mogu zamijeniti one na fosilnoj bazi kao što su mineralna gnojiva, treset i fosilna goriva. Iako je ovdje naglasak na biološke postupke pomoću mikroorganizama, bit će govora i o alternativnim metodama biološke obrade.

MEĐUNARODNA KONFERENCIJA O ZAŠTITI OKOLIŠA

PROSTORNI PLANOVI I KRUŽNO GOSPODARENJE OTPADOM 16.- 18. svibnja 2022. Poreč, Hotel Parentium

ZAHVALJUJEMO pokroviteljima i sponzorima koji su podržali organizaciju konferencije „PROSTORNI PLANOVI I KRUŽNO GOSPODARENJE OTPADOM“ POKROVITELJI

GLAVNI SPONZOR

ZLATNI SPONZOR

SREBRNI SPONZORI

EKP SMART SOLUTIONS FOR CITIES

PRIJATELJI KONFERENCIJE