Pruriginozne dermatoze

Pruritus ili svrab je neprijatan subjektivan simptom koji izaziva refleksno češanje.

Zastupljen je u svim starosnim grupama. Pruritus može poticati iz kože i CNS-a. Različiti nadražaji stimulišu epidermalne receptore za svrab. Iz epidermisa se draž prenosi kroz nemijalinizovana sporoprovodna C nervna vlakna do medularnog kontralateralnog spinotalamičkog trakta, talamusa i senzornog korteksa.

U nastanku pruritusa jednako važnu ulogu imaju periferni i centralni medijatori. Od perifernih medijatora to su: – histamin, – proteinaze, – supstanca P, – neurotropni faktor rasta, – interleukini (IL-2, IL-6, IL-31), – prostanoidi.

Centralni medijatori su opijati i neuroadrenalin.

Najvažnije je razjasniti porijeklo svraba: Da li potiče iz kože ili je posljedica postojanja bolesti drugog sistema organa. Anamnezom je potrebno utvrditi rasprostranjenost svraba (lokalizovan ili generalizovan), jačinu, trajanje (stalan, povremen), vrijeme ispoljavanja (noć - scabies).

Kod lokalizovanog svraba obratiti pažnju na vrstu odjeće, trenje, ujed insekta, znoj, a kod generalizovanog svraba, ukoliko traje duže od dvije nedjelje, sprovesti ispitivanje.

Klinčkim pregledom je potrebno utvrditi: – primarne lezije kod kožnih bolesti (atopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, kseroza kod starih osoba, urtikarija, psorijaza, pityriasis rosea, seboroični dermatitis, lichen simpex chronicus, prurigo nodularis, lichen amyloidosus, dermatitis herpetiformis, bulozni pemfigoid, linearna IgA dermatoza), – sekundarne kožne lezije nastale usljed češanja: eksorijacije, lihenifikaciju, hiper- i hipopigmentacije, sjajne nokte, prurigo noduse i ekskorisane papule.

Klinički se pruritus klasifikuje na: – pruritus izazvan kožnim bolestima (gore navedeno) i infektivnim bolestima (varicella, HIV, onchocerciasis, scabies, površne gljivične infekcije), – sistemski pruritus izazvan bolestima drugih sistema organa (medijatori djeluju na nivou CNS a ne oštećuju ga):

Prof. dr Bogdan Zrnić, dermatovenerolog

Dr med. Kristina Zrnić-Vranješ, dermatovenerolog

– Hronična bubrežna insuficijencija, – Bolesti jetre (holestaza, primarna bilijarna ciroza, hepatitis C, holestaza u trudnoći), – Hematološki poremećaji (policitemija vera, sideropenijska anemija,

Hodgkin lymphoma), – Endokrinološki poremećaji (Hyperthyreoidisam, Anorexia nervosa,

Diabetes mellitus), – Bolesti vezivnog tkiva (dermatomiozitis, Sjogrenov sindrom), – Solidni maligni tumori, – neuropatski - oštećenje aferentnog puta nervnog sistema, – periferni neuritis (postherpetična neuralgija, Notalgia parestetica, brahioradijalni pruritus), – moždani tumor, – posljedica cerbrovaskularnog inzulta, – multipla skleroza, – psihogeni • Parazitofobija, • opsesivno-kompulzivni poremećaj, • depresija.

Posebne oblike pruritusa čine: akvageni pruritus, lijekovima izazvan (opijati, angiotenzin konvertujući enzim - inhibitori) i idioptaski pruritus.

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, klinčke slike, a u slučaju generalizovanog pruritusa, potrebno je uraditi pregled na Sarcoptes scabiei, a u slučaju negativnog nalaza i opsežno laboratorijsko ispitivanje: kompletna krvna slika sa diferencijalnom formulom.

Takođe je potrebno da se uradi glikemija, nivo serumskog kreatinina, uree, enzimi jetre, funkcije štitaste žlijezde, plućni radiogram, eventualno ispitivanje stolice na parazite, testovi na hepatitis B, C i HIV, elektroforeza serumskih proteina, α-fetoprotein, karcinoembrionalni antigen (CEA), nivo serumskih IgE.

Ukoliko je potrebno dokazati bulozni pemfigoid ili kutanu mastocitozu radi se biopsija kože.

Ako nakon učinjenog ispitivanja uzrok pruritusa ostane i dalje nepoznat, govorimo o idiopatskom pruritusu.

Pruritus značajno remeti kvalitet života, san, koncentraciju, smanjuje seksualnu želju i aktivnost, uzrokuje agitiranost ili depresiju. Češanjem, sekundarno izaziva bakterijsku superinfekciju.

Zavisno od uzroka, liječenje počinje upotrebom preparata za lokalnu upotrebu: emolijensi, salicilati, imunomodulatorna sredstva (tacrolimus, pimecrolimus), capsaicin, anestetici.

U opštoj terapiji se koriste antihistaminici, opijatni antagonisti (naloxon), triciklični antidepresivi (doxepin, mirtazepin), imunomodulatori (thalidomid), aktivni ugalj, fototerapija UVB zračenjem.

Naziv prurigo se koristi za grupu kožnih bolesti čija je osnovna karakteristika pruriginozna papula i/ili nodus. Uzrok nastanka pruriga je nepoznat, iako se često dovodi u vezu sa faktorima koji uzrokuju pruritus. Ostaje nejasno da li prvo nastaje svrab ili lezija na koži. Prema toku, prurigo može biti akutan, subakutan i hroničan.

Akutni prurigo ili strophulus infantum se najčešće javlja u dječjem uzrastu, a rjeđe u odraslom dobu strophulus adultorum i izazvan je ujedom insekata. Osnovna eflorescencija je pruriginozna seropapula (papula sa izraženim edemom i vezikulom na vrhu).

Lezije na koži nastaju usljed preosjetljivosti na ujed, najčešće buva ili komaraca. U školskom uzrastu, usljed desenzibilizacije, ovakva reakcija izostaje.

Kod djece u predškolskom uzrastu na otkrivenim dijelovima tijela, linearno ili u grupama, na mjestu ujeda nastaje eksudativna papula na kojoj se stvara vezikula. Zbog intenzivnog svraba papule su ekskorisane i vrlo često sekundarno inficirane.

Lijek izbora su peroralni antihistaminici i nefluorisani kortikosteroidi za lokalnu primjenu. Kod sekundarne in-

fekcije se primjenjuje lokalna ili sistemska antibiotska terapija.

Prurigo subacuta je pruritična papularna erupcija, slična nodularnom prurigu od kojeg se razlikuje po manjim i manje izraženim lezijama na koži.

Uzrok su ekcemi, stres, psihogeni faktori i bolesti koje uzrokuju sistemski pruritus.

Češće se javlja kod žena, od 40. do 60. godine života. Eflorescencije su lokalizovane na ekstenzornim

stranama ekstremiteta, leđima i licu (acne urticata) u vidu ekskorisanih papula uz intenzivan svrab.

Dijagnoza se postavlja nakon učinjenih ispitivanja kao kod generalizovanog pruritusa (v. pruritus). Histopatološkim pregledom bioptirane kože i direktnom imunofluorescencijom se isključuje morbus Duhring i bulozni pemfigoid.

Liječenje je uglavnom simptomatsko. Primjenjuju se lokalni kortikosteroidi, 0,5% mentol u hidrantnom kremu, a u opštoj terapiji antihistaminici, fototerapija (UVB ili PUVA).

Prurigo nodularis Hyde je hronična dermatoza koju karakteriše pojava izrazito pruriginoznih nodusa na ekstenzornim stranama ekstremiteta. Opšteprihvaćen je kao vrsta ekcema. Kod većine pacijenata postoje podaci o atopijskom dermatitisu ili drugoj vrsti ekcema.

Uzrok je nepoznat. Faktori koji doprinose nastanku nodusa su: emotivni stres, atopijska dijateza (prisutna kod 65-80% pacijenata) i ujed insekta (kod 20% pacijenata početak bolesti).

Najčešće se javlja od 20. do 60. godine kod osoba oba pola. Kožne promjene su smještene na ekstenzornim stranama ekstremiteta u vidu braonkastih, keratotičnih nodusa veličine od 1 do 3 cm. Koža oko nodusa je suva i obično okružena nepravilnim hiperpigmentovanim prstenom. Svrab je intermitentan i intenzivan. Vremenom dolazi do spontane regresije nodusa uz zaostajanje ožiljaka.

Klinički treba tražiti znake atopijskog dermatitisa, isključiti hroničnu bubrežnu insuficijenciju i druge uzroke sistemskog pruritusa (v. pruritus). Klinički se verukozni lihen planus razlikuje po ljubičastoj boji lezija na koži.

Liječi se potentnim kortikosteroidima intraleziono ili lokalno pod okluzijom. Krioterapija tečnim azotom daje povoljne rezultate, ali zaostaju hiperpigmentacije. U opštoj terapiji mogu se koristiti antihistaminici, trankvilansi i triciklični antidepresivi.

Lichen simplex chronicus Vidal

je hronična pruriginozna dermatoza sa jednim ili više lihenifikovanih plakova. Lihenifikacija je odgovor kože na njeno ponovljeno češanje i trljanje. Lichen simplex termin označava lezije kože bez prethodnog postojanja kožne bolesti dok sekundarna lihenifikacija obilježava lezije kože kojima prethodi pruriginozna dermatoza.

Može nastati djelovanjem jednog ili više faktora. Od značaja su faktori spoljne sredine (toplota, znojenje, iritacija), emotivni i psihološki faktori. U slučaju posljednja dva nije uvijek jednostavno razgraničiti da li su uzrok ili posljedica. Atopijski dermatitis se dovodi u vezu kod 26-75% oboljelih, dok se kod neatopičara lichen simplex može povezati sa bolestima koje uzrokuju sistemski pruritus.

Javlja se češće kod osoba ženskog pola od 30. do 50. godine života. Dominantan simptom je svrab, paroksizmalan ili stalan, koji uzrokuje češanje i pojavu kožne lezije.

Promjene su najčešće smještene na zadnjoj i bočnim stranama vrata, kapilicijumu okcipitalno, ingvinokruralno, genitalno (vulva, skrotum, pubis), ekstenzornim stranama ekstremiteta, oko članaka ili bilo gdje drugo na tijelu gdje „ruke dosežu“.

U početku su eritematozne i edematozne, a potom nastaje tipična kožna promjena - lihenifikacija. Centralni dio je zadebljan sa skvamama i pigmenatcijom, okolo je naglašeni kožni crtež, a na periferiji su pojedinačne lihenoidne papule između naglašenih linija kožnog crteža. Ponekad zadebljanje kože može biti jako izraženo te dovodi do svaranja verukoznih plakova.

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike. Diferencijalno dijagnostički treba isključiti psorijazu, lihen planus i atopijski dermatitis.

Prva terapijska linija su kortikosteroidi za lokalnu primjenu pod okluzijom. Koriste se nesteroidni antipruriginozni lokalni preparati: menthol, phenol, pramoxin ili katranski preparati (coal tar). U opštoj tearpiji se primenjuju sedativni antihistaminici ili triciklični antidepresivi.

Zadnji trimestar 2021. godine bio je veoma dinamičan i uzbudljiv, ali i uspješan za Udruženje „Neuron“ iz Odžaka.

Nakon što su na Konferenciji o mentalnom zdravlju u Sarajevu 8. listopada 2021. godine Udrugu predstavile Senada Halilović, Nerma Hamzić, Ana Majić i Azra Salkanović, koja je u svom izlaganju uz aktivnosti Udruženja iznijela i poteškoće koje imaju Udruženje i njegovi članovi u radu i opstanku, navela je i da sporadična podrška u lokalnoj zajednici nije dostatna za opstanak Udruženja i bolji položaj njenih članova u društvu. Potrebna su stalna sredstva financiranja rada Udruženja za što u lokalnoj zajednici još nema dovoljno razumijevanja. Neophodno je jačati resurse kako bi usluge bile dostupne i prepoznatljive, sa manje stigme i samostigme u mentalnom zdravlju i smanjenju nejednakosti u zajed-

Korisničke inicijative Kraj godine u Udruženju „Neuron“

Pripremila: Ana Majić, dipl. med. sestra, okupacioni terapeut, Dom zdravlja - CMZ Odžak

nici. Za veliku pomoć i podršku radu Udruženja Salkanovićeva se zahvalila Projektu mentalnog zdravlja u Bosni i Hercegovini, koji podržava švicarska vlada a implementira Asocijacija IPD (Association Institute for Population and Development) skupa sa Federalnim ministarstvom zdravstva i Ministarstvom zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske, na podršci i financiranju brojnih projekata koje je Udruženje provodilo; od izrade većeg broja lutaka za Asocijaciju, čestitki, nabavci hrane, lijekova, zaštitne opreme, edukacijama trenera govorništva i uključenje govornika iz iskustva bolesti na seminarima za zdravstvene radnike i saradnike centara za mentalno zdravlje

u Bosni i Hercegovini. Ona se zahvalila i na posjeti načelnici Općine Odžak, gospođi Nadi Ćulap i zagovaranju potrebe opstanka centra za mentalno zdravlje u lokalnoj zajednici u periodu kada je postojala opasnost od zatvaranja CMZ Odžak, a zahvaljujući kojoj je pružena i dodatna podrška Udruženju. Protekle godine Projektom „Sanacija Zelenare“ opremljen je devastirani općinski prostor (vrijednosti 40.000 KM) sredstvima Federalnog ministarstva za raseljena lica i izbjeglice uz sufinanciranje Udruženja u iznosu 1.200 KM. Dio sredstava za priključak električne energije koji je koštao oko 1.600 KM odobrila je putem granta Vlada Županije posavske (1.200 KM) a ostatak je obezbijeđen putem donacija.

Uspješno je završen Trening trenera u oblasti poznavanja i zagovaranja ljudskih prava za članove udruženja i profesionalce u mentalnom zdravlju, a certifikate su dobili i tri trenera-korisnika usluga u mentalnom zdravlju, članova Udruženja i tri profesionalca CMZ Odžak. Svoja znanja i vještine primijenili su tokom mjeseca prosinca.

Udruženje je u suradnji sa CMZ Odžak podržalo svjetsku kampanju „16 dana aktivizma u borbi protiv nasilja“ koja obuhvaća važne datume za pitanja ljudskih prava i prava osoba sa invaliditetom. Održane su radionice za članove udruženja, zdravstveni, prosvjetni i socijalni sektor, kao i policiju i nevladine organizacije.

Početkom prosinca započeta je implementacija Projekta „Prevencija somatskih oboljenja kod osoba sa mentalno-zdravstvenim poteškoćama“ podržanog od strane Projekta mentalnog zdravlja, koji je predviđeno da traje do kraja kolovoza 2022. godine. Kroz ovaj program povećanog nadzora općeg fizičkog zdravlja i suradnju sa timovima obiteljske medicine Doma zdravlja Odžak ciljevi koji se žele postići su: – poboljšanje kvalitete i dostupnosti usluga obiteljske medicine za osobe sa mentalnim poteškoćama putem poboljšanja senzibiliteta timova obiteljske medicine u praćenju somatskog zdravlja osoba sa mentalnim poremećajima, – pružiti podršku obitelji u kojoj korisnik živi, što povoljno utiče na porodičnu klimu i dugoročno prevenira nastanak sindroma sagorijevanja kod članova obitelji, – reducirati stigmatizaciju i diskriminaciju osoba sa mentalnim poremećajima u okvirima obiteljske medicine, – podići svijest korisnika usluga mentalnog zdravlja i članova njihovih obitelji o komorbiditetu mentalnih poremećaja i somatskih oboljenja, i – omogućiti održivost Udruženja.

Suglasnost provedbi ovog projekta dali su rukovodstvo Doma zdravlja i šef službe obiteljske medicine, održane su diskusione radionice sa zdravstvenim profesionalcima i dio edukativnih radionica za korisnike usluga u mentalnom zdravlju, a prostor je opremljen novim namještajem. U drugoj polovini siječnja 2022. godine Udruženje je posjetio tim iz ureda IPD u Banjaluci i Sarajevu radi nadzora i pružanja stručne podrške provedbi tekućeg projekta.

Napomena: Osobe na fotografijama suglasne su sa njihovom objavom.

Svjedoci smo da pandemija virusom COVID-19 ne jenjava, stalno se šire nove informacije o virusu, njegovim novim mutacijama, koristi se novo slovo grčkog alfabeta u označavanju novih sojeva virusa, nove informacije o prednostima procesa vakcinacije, a informacije se mijenjaju veoma često.

Ne tako davno, prošle godine, sa velikom pažnjom su se očekivale dnevne konferencije i pratile informacije kriznih štabova/stožera, izvještaji zavoda i instituta o broju novooboljelih, oporavljenih, umrlih, gledale se i tumačile tabele, grafikoni, u naš svakodnevni vokabular ulazili pojmovi koji su ranije bili korišteni samo u stručnim krugovima. Jednostavno rečeno, prilagođavali smo se novom načinu života, a u svemu tome ključnu ulogu imaju informacije. Informacija ima ogroman uticaj na politiku, privredu, obrazovanje, zdravstvo, sigurnost, na apsolutno sve segmente života. Svakodnevno do stanovnika dolaze nove informacije, raste broj konzumenata informacija, a broj informacija raste eksponencijalno. Naravno da je sa porastom kvantiteta, povećanjem brzine protoka informacija za očekivati pad kvaliteta informacije, a stanje pandemije, kao globalno krizna situacija je veoma pogodna podloga za razvoj lažnih, štetnih i zlonamjernih informacija. „Povećanje broja dezinformacija i ozbiljnost prijetnje utječu na sve veću osviještenost i zabrinutost civilnog društva u državama članicama EU-a i na međunarodnoj razini“ (Europska komisija, 2018). To najbolje potvrđuje izjava Direktora Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) da se svijet ne bori samo s globalnom pandemijom uzrokovanom koronavirusom nego i

Znanjem protiv predrasuda

Pripremili: mr. sc. Nedim Muftić, dipl. defektolog surdoaudiolog – logoped; Amela Kalušić, dipl. medicinska sestra; Jasmina Pašalić Ramić, dipl. socijalni radnik; Amra Kovačević, medicinska sestra – okupacioni terapeut; Dom zdravlja - CMZ Travnik

s vrstom informacijskog poremećaja nazvanog infodemija ili epidemija informacija. Infodemija je fenomen preobilja informacija (istinitih i lažnih) o određenoj temi koje se nekontrolirano šire, što otežava pronalaženje jasnih i vjerodostojnih poruka, pouzdanih izvora i rješenja problema (Nielsen i sur., 2020). Ovome su posebno izložene osobe sa duševnim smetnjama i osobe sa smetnjama u psihofizičkom ravoju. Uočivši ove činjenice članovi tima Centra za mentalno zdravlje (CMZ) Travnik su redovno ostvarivali kontakt sa korisnicima usluga, te pored redovnih aktivnosti na očuvanju mentalnog zdravlja lokalne zajednice, posebnu pažnju u svom radu posvetili radu korisnicima sa teškoćama u učenju i učešću, njihovim roditeljima, starateljima, asistentima u zajednici, a posebno korisnicima koji su uključeni u proces deinstitucionalizacije, dajući ima kao njihove osobe od povjerenja tačne i za njih korisne informacije. Na to nas i obavezuje i Konvencija o pravima osoba s invaliditetom, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala 2010. godine, a koja nalaže da se “osobama s invaliditetom pruže informacije namijenjene općoj populaciji u pristupačnim oblicima i tehnologijama prikladnim za različite vrste invaliditeta”. Ista Konvencija navodi da države trebaju podsticati sredstva javnog informisanja, uključujući i online medije, da svoje usluge učine dostupnim osobama s invaliditetom. Ujedinjene nacije početkom pandemije istaknule su kako je milijardu ljudi koji žive s invaliditetom u svijetu među najteže pogođenim kategorijama stanovništva pandemijom korona virusa te naglasila i to da je pandemija otkrila u kojoj su mjeri marginalizovani ljudi i pojačala nejednakost s kojom se osobe s invaliditetom već suočavaju, poput siromaštva i visoke stope nasilja, zanemarivanja i zlostavljanja. Sa tim ciljem, u saradnji sa Zavodom za javno zdravstvo Srednjebosanskog kantona, zaposlenici CMZ Travnik, a pod motom „Znanjem protiv predrasuda“, su u više navrata organizirali stručna predavanja za korisnike naših usluga koji se nalaze u redovnom tretmanu, poštujući sve u tom trenutku predložene epidemiološke mjere zaštite. Predavač je bila prim. mr sc. dr Amra Mehmedbegović-Kalčo, koja je na metodološki, terminološki prilagođen i prihvatljiv način objasnila osnovne stvari o kolektivnoj i ličnoj higijeni, značaju očuvanja higijene u redovnim uslovima, a pogotovo uslovima pandemije, osnovnim znanjima o načinima prijenosa zaraze, značaju kvalitetne ishrane, zdravog načina života u očuvanju zdravlja i prevenciji obolijevanja od zaraznih bolesti, procesu vakcinacije, predrasu-

dama, netačnim informacijama o vakcinaciji, procesu vakcinacije, koristi i neželjenim efektima vakcina općenito, s posebnim akcentom na vakcine protiv COVID-19 virusa kao najboljeg načina zaštite, čime je otklonjen strah te uklonjene predrasude o vakcinaciji znanjem i informacijama koje su imali

Volim svoj posao. Volim ljude i medicinu. Moglo bi se reći da mi je to strast. To je razlog zbog kojeg sam jako traumatično podnijela odvajanje od mantila i stetoskopa jer sam, eto, morala na porodiljsko bolovanje. I kada je konačno došao dan povratka na posao htjela sam da svo to propušteno vrijeme u ordinaciji nadoknadim tako što ću dobrovoljno raditi prekovremeno i to po dvije smjene. I nije mi teško padalo. Adrenalin pokrenut željom nije jenjavao i davao mi je snagu.

Bio je januar. Kao i što priliči januraskom jutru, sve je bilo zaleđeno. Moja prva odrednica bila je jedna od najudaljenijih ambulanti. Znala sam da se nijedan ljekar nije uspio probiti kroz poledicu i snijeg zadnjih mjesec dana. Ali ja sam riješila da ću uspjeti!

Na putu posmatram zimski krajolik kao sa razglednica. Okitila se Trebava snijegom kao mlada u vjenčanici. Pomislih kako, osim ljepote, ovim ljudima i nije imala da ponudi mnogo čega. U tom razmišljanju trgnu me podsklizavanje auta. Sa moje desne strane tekao je planinski potok. Telefon mi ne znači puno jer ni tehnologija dovde nije našla put. Ako bih pala u potok hipotermija bi me održala dovoljno dugo dok ne naiđe prvi putnik namjernik jer ovde nenamjernika odavno nema. Trgnu se iz takvih misli i polako nastavih dalje. „Misli pozitivno“, reče Luiza Hej.

Na ulazu u ambulantu dočeka me nekoliko starosjedilaca. Navikli na čekanje onih koji su davno otišli nisu se ljutili na kašnjenje. Poznajem ovaj narod. Ima nečeg naročitog u njemu. Onog rustičnog, neiskvarenog, iskonski dobrog, koje još nije stigla da iskvari tehnologija, žurba, civilizacija. Ovde će vas svako pozdraviti kao najrođenijeg, ponuditi gostoprimstvo i ispričati se kao da se poznajete čitav život.

U ordinaciji me dočeka medicinar koji je tu nekoliko decenija. Poslije početne formalnosti odmah pređosmo na posao. Ne skidam jaknu. Peć zaostala iz prošlog vijeka daje sve od sebe, ali gubi bitku sa pukotinama na vratima i zidovima. Utrnuli prsti ostapriliku dobiti od kompetentnih osoba, profesionalaca, osoba od povjerenja, što je veoma značajno kada su u pitanju osobe sa mentalnim poremećajima i teškoćama u učenju i učešću. Nakon par dana, u organizaciji CMZ Travnik, a u koordinaciji sa timom za vakcinaciju Doma zdravlja Travnik vakcinisani su svi korisnici usluga Centra koji su iskazali želju i spremnost da se podvrgnu procesu imunizacije, a tim CMZ Travnik po potrebi nastavlja sa ovim aktivnostima, prilagođavajući se aktuelnim epidemiološkim prilikama.

Napomena: CMZ Travnik posjeduje saglasnosti za fotografisanje i objavljivanje fotografija.

Da je porodični biti lako, porodični bi bio svako!

ju dosledni poslovično ružnom rukopisu ljekara.

Vijest o mom dolasku brzo se proširila selom. Ljudi su dolazili kako su mogli. Oni bliži sa vunenim čarapama preko rudarskih čizama, kako bi se sačuvali od klizanja, a oni udaljeniji na volovskim kolima jer moderni automobili ne mogu da se izbore sa onim što mogu težačke životinje.

Medicinar me pozva u intervenciju. Sin u poodmaklim godinama doveo je majku koja već odavno ima ranu na nozi, ali je sada kritična jer se zbog vremenskih neprilika dugo nije previjala. Ne govoreći ništa medicinar odvija ranu. Osjetim da ga njegovo iskustvo pomalo plaši jer sluti šta se krije ispod zavoja. I bio je u pravu! Rana je bila nekrotična i ispunjena crvima. Osjetih bol u želucu, ali uspjeh da sakrijem grimasu na licu. Sjetih se svog profesora koji mi je svojevremeno rekao da imam dvije lijeve ruke. Nisam se ljutila jer je bio u pravu. Ta spoznaja mi je kasnije dosta pomogla u odabiru specijalizacije. Ali sada nije bilo vrijeme za očaj. Prihvatih se skalpela i počeh da ćaskam sa pacijentkinjom kako bih joj odvratila misli od rane na nozi. „Kako bi sada moj profesor bio ponosan na mene“,

Prim. dr Željka Popović, specijalista porodične medicine, Dom zdravlja Doboj

pomislih na kraju intervencije.

Vartih se nazad u ordinaciju. Čekaonica se brzo punila. Sljedeći je bio pacijent sa temperaturom preko 40 u posljednjih nekoliko dana. Auskultatorni nalaz nije bio ništa bolji od opšteg aspekta. Predložila sam hospitalizaciju, ali pacijent ne pristaje jer nema čime da se preveze, a ne može ostaviti domaćinstvo. Njegov pogled je bio molećiv i istrajan.

Osjetih ogromnu odgovornost jer ovi pacijenti nisu došli „usput“ po još jedno besplatno mišljenje na njihovom proputovanju do „velikih doktora“. Ovde ste čitav svijet u jednom čovjeku. „Nadam se da nema porodilja“, rekoh svom medicinaru nastojeći da razbijem ozbiljnost situacije. „Ne brinite. Ovdje babica nema posla zadnjih 10 godina“.

Ljudi su se smjenjivali. Vrijeme smo mjerili učinkom a ne mijernom jedinicom.

Pacijenti u matičnoj ustanovi su me već čekali. Zvuk telefona podsjetio me je na realnost. Trideset propuštenih poziva govorilo je o zabrinutosti kolega, ali i mojih najbližih.

Sa izvinjenjem zbog kašnjenja ulazim u drugu ordinaciju i nastavlja . U kasno poslijepodne sjetih se da nisam jela taj dan. Nema veze, pomislih. Osjećaj gladi, zamijenio je osjećaj zadovoljstva.

Noć se spustila na grad kada sam stigla kući. Bučni koraci moje djece koja su se takmičila koje će mi prije otvoriti vrata, podsjetilo me na svrsishodnost dana.

Ako bih mogla u jednoj rečenici sažeti sve ono što su me rodietlji učili, bilo bi: „Budi od koristi, imaj svrhu i osjetićeš sreću“ .

I.... osjetila sam sreću.

Prilikom delatnosti u apoteci, osim stručnog znanja, izuzetno su važne komunikacijske veštine zaposlenih.Tokom obrazovanja magistara farmacije i farmaceutskih tehničara se relativno malo vremena posvećuje ovim veštinama pa je stoga neophodno vršiti edukacije iz oblasti psihologije i načina komunikacije sa određenim grupama pacijenata. Posebno je bitno uputiti kolege na početku karijere sa mogućim psihološkim profilima ličnosti pacijenata koji često posećuju apoteke. Najčešće problemi nastaju tokom komunikacije sa pacijentima sa posttraumatskim sindromom i bolestima ovisnosti, psihijatrijskim bolesnicima, agresivnim osobama i sl. Pacijentima je potrebno preneti sve potrebne informacije, a često pri tome može doći do nejasnoća i konfliktnih situacija.

Iskusni magistri farmacije i farmaceutski tehničari već po samom ponašanju i stavu pacijenta, prilikom ulaska u apoteku, mogu proceniti eventualno konfliktnu osobu i u kakvom je stanju pacijent (da li je pod adekvatnom terapijom).

Ukoliko je osoba razdražljiva treba joj se obraćati krajnje smirenim tonom, koncizno, bez suvišnih informacija.Ukoliko se radi o ovisnicima često situacije mogu biti vrlo neprijatne i opasne tako da ne treba dozvoliti provociranje i zaposleni treba da postupe u skladu sa merama lične zaštite. Nastale incidentne situacije je neophodno evidentirati u evidenciji neželjenih događaja kako bi se preduzele adekvatne preventivne i korektivne mere.

Osnovni cilj komunikacije sa pacijentima je pružanje adekvatnih informacija o karakteristikama, doziranju, neželjenim efektima i načinu skladištenja leka, a da se apotekarska delatnost odvija u prijatnoj atmosferi što zajedno doprinosi kvalitetu usluge.

Savremene apoteke su pružale dosta dodatnih usluga pacijentima pre početka pandemije izazvane viruson Sars COVID-19 i verovatno će se vratiti istoj praksi nakon prestanka važenja specijalnih mera. Najčešće su to usluge merenja krvnog pritiska i određivanja nekih biohemijskih parametara (koncentracija glukoze, triglicerida i holesterola u krvi). Potreba za ovim dodatnim delatnostima se javlja zbog izbegavanja zakazivanja i čekanja u ambulantama i biohemijskim laborato-

Veštine komunikacije u apotekarskoj delatnosti i pružanje dodatnih usluga

Mr ph. Anica Crkvenčić

rijama, brzog dobijanja rezultata, izbegavanja samostalnog merenja pomoću aparata za kućnu upotrebu i dr.

Pružanjem dodatnih usluga zaposleni su izloženi raznim problemima: • Obavezno je vakcinisanje protiv hepatitisa za zaposlene, odgovorne za pružanje dodatnih usluga (koje podrazumevaju uzimanje

Upravo zbog ovih razloga, ukoliko apoteka pruža dodatne usluge, mora posedovati odvojeni prostor u oficini gde bi se nalazili samo pacijent i stručna osoba. Prilikom pružanja usluge neophodno je da zaposleni nosi zaštitnu masku i rukavice. Pacijenta treba upozoriti na moguće odstupanje rezultata ukoliko nije izvršena

uzoraka krvi) • Obezbeđenje adekvatnog odvojenog prostora u oficini za pružanje usluga u cilju bezbednosti pacijenata • Zbrinjavanje generisanog infektivnog otpada • Nepreciznost rezultata merenja koji zavise od mnogobrojnih faktora. odgovarajuća priprema (izbegavanje određenih namirnica,vreme poslednjeg obroka i sl.) Nakon izvršenog merenja potrebno je pravilno skladištiti generisani infektivni otpad u za to pripremljen i pravilno signiran kontejner žute boje. Infektivni otpad se mora redovno predavati ovlaštenom preduzeću na dalje zbrinjavanje i uništavanje.

Neadekvatan i nedovoljan unos bitnih sastojaka u ishrani, imunodefi cijencija, fi zička neaktivnost, kao i prisustvo hroničnih oboljenja, naročito kod djece i starije populacije, u značajnoj mjeri mogu uticati na učestalost pojave prehlade, gripa i ostalih infekcija gornjih respiratornih puteva

Svjedoci smo, pored COVID-19 pandemije, i učestalih akutnih infekcija gornjih respiratornih puteva. Ove infekcije su u značajnoj mjeri uslovljene nepovoljnim klimatskim faktorima, karakterističnim za jesenji i zimski period kao i mikroklimatskim poput neadekvatne temperature i čistoće vazduha, provjetrenosti te osvjetljenosti prostora u kojem se boravi (vrtić, radno mjesto, javni prevoz).

Neadekvatan i nedovoljan unos bitnih sastojaka u ishrani, imunodefi cijencija, fi zička neaktivnost, kao i prisustvo hroničnih oboljenja, naročito kod djece i starije populacije, u značajnoj mjeri mogu uticati na učestalost pojave prehlade, gripa i ostalih infekcija gornjih respiratornih puteva. Među najčešće infektivne uzročnike se ubrajaju respiratorni virusi (rinovirusi; 30-50%, koronavirusi; 10-30%, adenovirusi, virusi infl uence i parainfl uence, respiratorni sincicijalni virus, enterovirusi).

Trećinu do polovinu svih akutnih respiratornih infekcija kod ljudi čini prehlada koja ima i visok potencijal širenja u populaciji, naročito među djecom, a sluznica nosa, grla i usne šupljine čini najčešću anatomsku lokalizaciju ovog oboljenja. Osim karakterističnih opštih simptoma, među vodećim lokalnim znakovima bolesti dominiraju osjećaj iritacije u nosu i grlu, zapušenost i sekrecija iz nosa, otežano i bolno gutanje, kijanje i kašalj. Slojevi epitelnih ćelija u usnoj i nosnoj šupljini čine fi zičku i urođenu imunološku barijeru protiv virusa i bakterija, ali virusi imaju potencijal da narušavanjem ove barijere infi ciraju ćelije u ovom području što rezultuje simptomima prehlade.

Protektivni i terapijski efekat

glicerola i tripsina: Upravo jačanje

Formiranje zaštitne barijere respiratorne sluznice Viruprotect - sprej protiv prehlade

Doc. dr sc. med. Dalibor Vranješ

prirodne epitelne barijere može biti od koristi kako bi se inhibirao ulazak slobodnih virusnih partikula u ćelije grla i usne šupljine. Viruprotect je inovativni sprej s terapijskim indikacijama kod prehlade, gripe i ostalih akutnih infekcija grla i usne šupljine s dvije glavne komponente, glicerolom i prirodnim enzimom tripsinom, porijeklom iz bakalara. Dosadašnja istraživanja su dokazala značajan protektivni i terapijski efekat glicerola i tripsina kod akutnih infekcija gornjih respiratornih puteva, poput prehlade i gripa. Dejstvo glicerola ogleda se u formiranju osmotski prolazne barijere na respiratornoj sluznici, koja onemogućava prodor virusnih uzročnika, dok tripsin inhibira sposobnost virusa da se vezuju, odnosno deaktivira njihovu sposobnost da infi ciraju ćelije, čime sprečava njihovo razmnožavanje i širenje.

Formiranjem zaštitne barijere na respiratornoj sluznici ne postiže se samo značajan terapijski, nego i preventivni efekat kod simptoma prehlade i gripa poput iritacije i naglašene osjetljivosti sluznice grla i usne šupljine te grlobolje. Više informacija o spreju Viruprotect možete pronaći na www. viruprotect.ba

ViruProtect

“Studije su pokazale da upotrebom Viruprotect spreja, broj virusa prehlade se može redukovati i za 90%, a vremenski tok bolesti smanjiti i do tri dana. Osim standardne aplikacije kod odrasle, pogodan je i kod dječje populacije starije od četiri godine. Prednosti upotrebe Viruprotect spreja se takođe ogledaju u lakom načinu aplikacije, vrlo pozitivnom i brzo nastupajućem lokalnom terapijskom efektu, naročito kada postoji akutni rizik od virusne infekcije i prvi znakovi prehlade. Dodatni benefi t upotrebe ovog spreja ogleda se u njegovom prijatnom ukusu, jer u svom sastavu ne sadrži šećer i konzervans”, navodi doc. dr sc. med. Dalibor Vranješ.

Srijemuš je divlji bijeli luk - biljka za koju studije potvrđuju izuzetnu ljekovitost u svrhu čišćenja krvi od nagomilanih masnoća, pesticida, teških metala i drugih otrova u krvi, a ima i izuzetno antibakterijsko djelovanje, što je svrstava u najjače prirodne antibiotike. Srijemuš je u prirodi u svježem stanju prisutan svega dva mjeseca (mart-april) te je stoga bilo neophodno sačuvati njegove ljekovitosti tokom cijele godine.

Srijemuš je 1992. godine Asocijacija za zaštitu i istraživanje evropskih medicinskih biljaka proglasila evropskom biljkom godine. (Association for the Protection and Research on European Medicinal Plants)

Mast i ulje od liofilizovanog srijemuša su prvi dermalni proizvodi od ove vrhunske biljke. Iz tog razloga su takođe i patentirani kao i kapsule i nagrađeni na takmičenju za Najbolju tehnološku inovaciju 2021. godine koju organizuje Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske, Inovacioni centar Banjaluka zajedno sa Ministarstvom prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije.

Ovi proizvodi su vrhunski način da se sve ljekovitosti srijemuša koriste i u dermalne svrhe na način da se sačuvaju sve ljekovitosti ove biljke sa našeg podneblja i kreiranje proizvoda koji se koristi u ljekovite svrhe kao prirodni antibiotik za proširene i upaljene vene. Na taj način se zadovoljavaju dnevne potrebe aktivnih sastojaka srijemuša kako bi se na prirodan način djelovalo na kožu i zidove krvnih sudova – utičući da se ojačaju zidovi proširenih vena i da proširenja – kapilari, koji su vidljivi na nogama ili drugim dijelovima kože, potpuno nestanu, kako bi se preventivno djelovalo da se dermalnom upotrebom ljekovitih sastojaka srijemuša spriječi nastanak trombova u proširenim venama.

Mast od srijemuša

Prirodni antibiotik koji pomaže kod proširenih i upaljenih vena, bubuljica i opuštanja mišića

Priprema: Jelena Pušac Broćilović

Mast od liofilizovanog srijemuša, divlje biljke, koristi se kao prirodni antibiotik koji pomaže kod proširenih i upaljenih vena, kapilara, opuštanja mišića te pomaže kod otklanjanja grčeva u nogama, bolova u zglobovima i natečenih nogu. Novost ovog patentiranog dermalnog proizvoda se ogleda u samom proizvodu masti koji je sada mnogo lakše dermalno koristiti i sa spoljašnje strane rješavati proširene i upaljene vene, kao i načinu proizvodnje masti koja je specifična jer kroz poseban tehnološki postupak

na niskim temperaturama od -35 do -40 stepeni C, dobija se proizvod koji je u sebi zadržao sve aktivne fitonutritijente biljke srijemuš koju je sada moguće koristiti i dermalno.

Upotrebljava se na način da se dva puta dnevno maže mast na područje koje je zahvaćeno prošrenim ili upaljenim venama. – Srijemuš, zahvaljujući svom antimikrobnom i antivirusnom djelovanju, ima izuzetnu moć kao prirodni antibiotik što potvrđuju razne studije; – Neprijatan miris srijemuša pokazuje veliku količinu sumpornih jedinjenja koje sadrži ova biljka, a naučne studije iz Njemačke potvrđuju da ih srijemuš ima četiri i po puta više od običnog bijelog luka. – Hemijski prekursori ovog mirisa su skupina spojeva na bazi ugljenika koji sadrže sumpor, poznati kao sulfoksidi. Jedan broj njih nalazi se u listovima divljeg bijelog luka, a najčešći su methiin, alliin i isoalliin.

Sumporna jedinjenja se gube sušenjem, zato ova mast i ulje, dobijeni posebnim tehnološkim postupkom, imaju tako jako dejstvo jer je u potpunosti sačuvan prirodni – organski sumpor.

Organski, potpuno prirodni sumpor u masti od liofilizovanog srijemuša doprinosi:

1. Rješavanju uapljenih vena jer ima protivupalno dejstvo;

2. Rješavanju proširenih vena - dermalno hrani kožu i zidove krvnih sudova - utičući da se ojačaju zidovi proširenih vena i da proširenja koja su vidljiva na nogama ili drugim dijelovima kože potpuno nestanu; 3. Pomaže kod kapilara 4. Sumporna jedinjenja u srijemušu čiste kožu od otrova i svojim prirodnim antibiotskim djelovanjem pomažu rješavanje bubuljica i akni.

Velike količine magnezijuma u srijemušu, koji je liofilizacijom sačuvan u ulju i masti, pomažu kod: 1. Opuštanja mišića; 2. Otklanjanju grčeva u nogama, bolova u zglobovima i natečenih nogu; 3. Mnogo bolja je iskoristivost magnezijuma ako se unosi preko kože i na taj način se takođe jača mišić srca i krvni sudovi; Rješava se hormonalni disbalans;

4. Pomaže kod glavobolja i migrena (namazati na sinuse)

Ulje od liofi lizovanog srijemuša

Ulje od liofi lizovanog srijemuša - patentiran dermalni proizvod, bogat prirodnim sumporom i magnezijumom koji ima izuzetno dejstvo kod: 1. Liječenja psorijaze, 2. Ekcema 3. Gljivičnih infekcija 4. Seboroičkog dermatitisa 5. Bubuljica i akni 6. Pomaže kod zaustavljanja starenja zbog velike količine C-vitamina 7. Prirodnim sumporom uspješno rješava bore 8. Pomaže kod unosa minerala magnezijuma i sumpora preko kože što omogućava mnogo bolju apsorpciju.

Velike količine C vitamina u srijemušu doprinose da ovo ulje od liofi lizovanog srjemuša utiču na regeneraciju kože i podmlađivanje.

Allium ursinum (srijemuš) je lijek i biljka posebne dijetetske vrste sa dugom tradicijom korištenja u liječenju, ali o kojoj se danas na našim prostorima jako malo zna. Razlog tome je što su mlade generacije zaboravile, ili nisu nikad ni imale priliku upoznati te stare vrste biljaka koje su nekada bile osnovno i vrhunsko sredstvo liječenja. Nažalost, sada smo mnoge, izuzetno moćne, proizvode iz prirode zamijenili brzim i sintetičkim lijekovima koji jedno liječe, a drugo razbolijevaju.

Ime „ursinum“ je latinskog porijekla i potiče od riječi „ursus“ koja znači medvjed, zato što je srijemuš u narodu poznat i po nazivu „medvjeđi luk“ jer po starim, narodnim pričama, srijemuš je prva biljka koja raste nakon zime i to je prvo što medvjed nakon dugog, zimskog sna traži da bi se nahranio i samim tim, da bi uklonio sve toksine iz organizma i regenerisao ga i povratio snagu nakon dugog, zimskog sna. Divlji luk je zaista jedan od najsnažnijih čistača organizma, kojeg pronalazimo u prirodi, jer pomaže u otklanjanju toksina nakupljenih u našem tijelu tokom zime. Nije čudo što i životinje posežu za njegovim ljekovitim moćima – iskustvo ih je naučilo da medveđi luk vraća energiju neophodnu za opstanak.

Danas se u svjetskoj literaturi naziv srijemuš koristi pod imenom allium ursinum, wild garlic, ramson ili bear’s garlic. A na našim prostorima ljudi ga zovu srijemuš, crijemuš, crembu, sremuša, medvjeđi luk, divlji bijeli luk...