Info bilten

Predstavnica UNICEF-a u BiH dr Rounak Kan, zajedno sa ministrom zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske dr Alenom Šeranićem, generalnim direktorom Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske prof. dr Vladom Đajićem, načelnikom Centra za razvoj zdravstvenog sistema i međunarodnu saradnju u Institutu za javno zdravstvo Aljošom Đudurovićem i direktorom Agencije za sertifi kaciju, akreditaciju i unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite Republike Srpske (ASKVA) Bojanom Lukićem posjetila je Kliniku za ginekologiju i akušerstvo UKC RS. Posjeta je upriličena povodom trogodišnjice implementacije Inicijative bolnice prijatelji beba i dodijele sertifi kata ovoj organizacionoj jedinici UKC RS. Proces akreditacije je trajao od septembra 2017. godine i tokom tog procesa ispunjeni su svi traženi akreditacioni standardi te je na osnovu ispunjenih uslova našem porodilištu dodijeljena puna akreditacija - bezuslovna za peri-

Predstavnica UNICEF-a dr Rounak Kan u posjeti UKC RS

Tri godine od završetka procesa akreditacije Klinike za ginekologiju i akušerstvo UKC RS u okviru UNICEF projekta „Akreditacija bolnica – prijatelja beba”

od od 8.4.2019 - 7.4.2022. godine. U okviru akreditacije organizovani su kursevi o promovisanju dojenja koje je pohađalo osoblje Porodilišta naše ustanove. Ova akreditacija potvrđuje da je Klinika za ginekologiju i akušerstvo spremna da prati sve protokole Svjetske zdravstvene organizacije i sve što podrazumijeva savremeno akušerstvo te da se time pozicionira kao lider u pružanju zdravstvene zaštite majkama i bebama.

Ovom prilikom, ministar zdravlja i socijalne zaštite u Vladi Republike Srpske dr Alen Šeranić izjavio je da su četiri bolnice u Republici Srpskoj, uključujući Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, završile proces sertifi kacije u okviru projekta “Bolnice prijatelji beba” i najavio da će do kraja godine taj proces biti završen i u preostalih šest bolnica. Šeranić je naglasio da je ovaj projekat vrlo važan za kvalitet zdravstvene zaštite porodilja i novorođenčadi te naveo da je dojenje jedan od prvih koraka u prevenciji gojaznosti i da je važno da 99 odsto porodilja prihvati inicijativu da doji jer je to osnovna hrana i lijek za novorođenče.

Predstavnik Unicef- a u BiH Rounak Kan je navela da je dojenje najbolja investicija koju novorođenče može dobiti od majke te da je posebno važno da majke od samog rođenja doje djecu jer time prenose na svoje dijete imunitet. Rekla je da je dokazano da su djeca koja su dojena majčinim mlijekom mnogo zdravija od djece koja se hrane adaptiranim formulama. Ona je podsjetila da na ovom projektu zajedno rade Unicef u BiH, Institut za javno zdravstvo, UKC Republike Srpske te Agencija za sertifi kaciju, akreditaciju i unapređenje zdravstvene zaštite Srpske. Istakla je da je ponosna što je UKC RS prvi akreditovan kao bolnica po mjeri beba i služi kao model.

Generalni direktor UKC RS prof. dr Vlado Đajić rekao je da je ova sertifi kacija još jedan dokaz da naša ustanova radi po evropskim i svjetskim standardima. Dodao je da nije cilj samo gradnja bolnice i nabavka opreme, nego je naš prioritet edukacija kadra na čemu se neprestano i neumorno radi. Rekao je da se u UKC Republike Srpske primjenjuju svi svjetski standardi kada je riječ o porodiljama i dojiljama. On je napomenuo da su u toku pripreme regulative da bude otvorena prva banka humanog mlijeka u Republici Srpskoj, za šta su sredstva obezbijeđena u okviru humanitarne akcije “S ljubavlju hrabrim srcima”, čiji je pokrovitelj predsjednik Republike Srpske.

Prilikom posjete UKC Republike Srpske gosti su posjetili Porodilište i odjeljenja Klinike za ginekologiju i akušerstvo gdje su smještene porodilje.

Iz Ruske Federacije za rad Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske

Pohvale delegacije Uralske regije

Delegacija Uralske regije iz Ruske Federacije, zajedno sa generalnim direktorom Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske prof. dr Vladom Đajićem i saradnicima, obišla je organizacione jedinice naše zdravstvene ustanove. Direktor Prve bolnice u Magnitogorsku dr Jevgenij Vladimirovič Šahlin rekao je da UKC Republike Srpske i Prva bolnica u Rusiji imaju isti pristup u pružanju ljekarske pomoći i rehabilitaciji oboljelih od kovida te pohvalio rad medicinskog osoblja UKC RS na čelu sa prof. dr Vladom Đajićem. Dodao je da smo se svi suočili za zajedničkom prijetnjom, tj. novim korona virusom te da su ovom prilikom razmijenjena iskustva u radu u vezi sa pružanjem usluga liječenja od ove bolesti. Prema njegovim riječima, upoznavanje sa našom ustanovom pokazalo je da imamo jednak pristup kako organizaciono, tako i u pružanju ljekarske pomoći i rehabilitaciji. Dr Jevgenij Vladimirovič Šahlin naglasio je da su veoma interesantne perspektive za razvoj naše ustanove i zainteresovanost ljekara za nove tehnologije i novi način rada.

Generalni direktor UKC RS prof. dr Vlado Đajić rekao je da je tokom sastanka razgovarano o usavršavanju naših ljekara u Rusiji te ljekara iz Rusije u Srpskoj. Dodao je da su razgovarali o bolnici u Rusiji, a i o UKC RS. Naglasio je da su dr Šahlinu pokazani rezultati rada sa pacijentima u kovidu, a istovremeno i planovi i razvoj UKC RS kao i mogućnosti liječenja pacijenata iz Rusije. Istakao je da mu je drago što je UKC RS dobio pohvale na račun rada, da raspolažemo dobrim prostorom, opremom i stručnjacima te da smo na najbolji mogući način odgovorili na pandemiju novog korona virusa.

Za Univerzitetski klinički centar Republike Srpske Zahvalnost Ambasade Katara u BiH

Sedam državljanja Katara i jedan državljanin Filipina su se duži vremenski period liječili u našoj ustanovi zbog zadobijenih povreda u saobraćajnoj nezgodi. Naime, 2. jula Službom hitne pomoći Mrkonjić Grad u Urgentni centar UKC RS dovezeno je osam pacijenata, jedan muškarac, četiri žene i troje djece. Dvoje pacijenata je primljeno sa teškim tjelesnim povredama, a svi pacijenti su uspješno završili dio liječenja u našoj ustanovi.

S obzirom na činjenicu da su posljednja dva pacijenta danas završila liječenje u našoj ustanovi, predstavnici Ambasade Katara u BiH su iskoristili priliku i zahvalili se našem medicinskom osoblju na predanom radu i profesionalnom pristupu prilikom zbrinjavanja pacijenata.

Edukacija BLS

Uperiodu 26.7.2021. do 30.7.2021. godine, Resuscitacioni savjet Republike Srpske i osoblje Urgentnog centra sproveli su edukaciju medicinskog i pomoćnog osoblja UKC Republike Srpske iz Osnovne životne podrške (Basic life support - BLS). Edukaciju je pohađalo 86 polaznika. Teme koje su obrađivane tokom edukacije su: BLS ODRASLI, BLS DJECA, ZBRINJAVANJE OPSTRUKCIJE DISAJNOG PUTA/ODRASLI, ZBRINJAVANJE OPSTRUKCIJE DISAJNOG PUTA/DJECA, BOČNI KOMA POLOŽAJ. Organizacijom ovakvih kurseva i kontinuiranom edukacijom želimo da što veći broj zaposlenih unaprijedi svoje vještine pružanja prve pomoći.

Nova procedura za najmlađe pacijente UKC RS Intravitrealna aplikacija anti-VEGF lijeka

UUniverzitetskom kliničkom centru Republike Srpske uvedena je nova procedura - intravitrealna aplikacija anti-VEGF lijeka kojom se liječi retinopatija kod prijevremeno rođene djece.

Naime, kod nedonoščadi zbog prijevremenog rođenja dolazi do zdravstvenih problema, odnosno komplikacija usljed prematuriteta, među kojima su i problemi sa vidom. Krvni sudovi retine, zadnjeg dijela oka, kod nedonoščadi nisu u potpunosti razvijeni – periferni dio retine je bez krvnih sudova. Sa prijevremenim rođenjem bebe i oksigenoterapijom prekida se uobičajeni, normalni razvoj krvnih sudova retine, a kod polovine nedonoščadi dolazi do razvoja retinopatije.

Intravitrealna aplikacija anti-VEGF lijeka se primjenjuje kod nedonoščadi sa trećim stadijumom retinopatije prematuriteta, radi zaustavljanja daljeg napredovanja retinopatije, stvaranja uslova za pravilan i potpun razvoj krvnih sudova retine i izlječenje retinopatije. Ozbiljniji problemi sa vidom kod nedonoščadi mogu uzrokovati gubitak vida pa čak i sljepilo, ukoliko se ne uradi procedura intravitrealne aplikacije lijeka na vrijeme.

Do sada su sve prijevremeno rođene bebe transportovane u Institut za neonatologiju u Beogradu radi izvođenja ove procedure. Stvaranjem uslova da se operativno liječenje nedonoščadi koja pate od retinopatije obavlja u našoj ustanovi i s početkom izvođenja intravitrealne aplikacije anti-VEGF lijeka izbjegava se transport ovih malih pacijenata za Beograd, koji traje čitav dan i predstavlja dodatno opterećenje. Nakon uvođenja intravitrealne aplikacije lijeka koja je od sada redovna procedura u UKC RS dolazi do povlačenja oboljenja retinopatije prematuriteta i uspostavljanja potpune i pravilne vaskularizacije retine. U našoj ustanovi ovu proceduru izvodi dr Vesna Ljubojević, specijalista oftalmologije.

Retinopatija prijevremeno rođene dece (ROP, retinopathy of prematurity) je ozbiljna komplikacija koja može izazvati teško oštećenje vida, pa čak i sljepilo. Ovo oboljenje oka se javlja jedino kod nedonoščadi. ROP 3 sa plus bolešću obično zahvata oba oka i glavni je uzrok oštećenja vida kod djece. Bebe sa veoma malom porođajnom težinom, ispod 2000 g, kao i bebe rođene prije 32. gestacijske nedjelje su pod velikim rizikom za razvoj težeg oblika ROP-a. Takođe, bebe koje su nakon rođenja zahtijevale produženu oksigenoterapiju mogu razviti znake ROP-a. Oko 50% nedonoščadi će imati znakove ROPa. Kod oko 90% nedonoščadi postoje znakovi retinopatije i ona je blagog oblika, ne zahtijeva liječenje te dolazi do samoizlječenja. Razvoj krvnih sudova retine se prati kroz skrining ROP-a. Težina znakova ROP-a je podijeljena u pet stadijuma. Kod 10% djece dolazi do progresije retinopatije, a kod dostizanja 3. stadijuma retinopatije započinje se sa operativnim liječenjem.

U Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske Savremeni pristup u zbrinjavanju preponske kile

Tim Klinike za opštu i abdominalnu hirurgiju Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske uradio je laparoskopsku operaciju preponske kile.

Laparoskopska hernioplastika je procedura koja je komfornija za pacijenta jer je postoperativni oporavak bolesnika znatno brži i boravak u bolnici u odnosu na klasičnu operaciju je znatno kraći. Riječ je o proceduri koja će se redovno izvoditi u Klinici za opštu i abdominalnu hirurgiju.

Tokom laparoskopske operacije preponske hernije (kile) prave se tri mala reza od 5 mm te se ulazi u prostor prednjeg trbušnog zida, oslobađa se kilna kesa i u taj prostor se postavlja mrežica. Na ovaj način se pokrivaju sve slabe tačke u toj regiji. Pacijent se mnogo brže oporavlja i vraća svojim profesionalnim obavezama, manja je potreba za antibioticima, analgeticima, a i estetski rezultati su bolji u odnosu na klasičnu hirurgiju.

Članovi operativnog tima: operater dr Goran Janjić, hirurg, asistenti: dr Drago Rogić, specijalizant, dr Nikola Vranješ, specijalizant, instrumentarka: Duška Šipka, anesteziolog: dr Dragan Rakanović.

Svjetska sedmica dojenja

Najvažnija je volja majke, ali i očevi treba da stave bebu na svoje grudi

Gordana Bednas, babica na Klinici za ginekologiju UKC RS

Svake godine od 1. do 7. avgusta obilježava se Svjetska sedmica dojenja u više od 170 zemalja svijeta, s ciljem promocije znanja i svijesti o značaju i prednostima dojenja. Ovogodišnja Međunarodna sedmica dojenja u znaku je poruke “Zaštita dojenja: zajednička odgovornost”.

Veliku podršku majkama dojiljama pruža i Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, a Klinika za ginekologiju i akušerstvo je

još prije tri godine u okviru UNICEF projekta akreditovana kao “Bolnica - prijatelj beba”.

Gordana Bednaš, babica u Klinici za ginekologiju i akušerstvo UKC Republike Srpske, kaže da je dojenje temelj za psihički, fi zički, imunološki i svaki drugi razvoj.

“Naša klinika je akreditovana kao klinika prijatelj beba. Medicinsko osoblje već u prvom satu nakon poroda stavlja bebu na majčinu dojku. To je vrlo važno. Beba ostavlja svoj trag i miris na dojkama i ona ih kasnije traži. Mnogo je uspješnije dojenje otkako je uvedena praksa stavljanja bebe na dojku prvi sat nakon poroda“, rekla je Gordana Bednaš.

Istakla je značaj podrške okoline, posebno partnera. „Beba ima dva roditelja i oba treba da učestvuju u dojenju, jer dok otac pomaže majci, beba se u tom periodu vezuje i uz oca. Beba roditelja prepoznaje po mirisu i vibraciji kože, a ne po liku. Tako prepoznaje i oca koji radi sa svojom bebom. Ona prepoznaje vibraciju i miris kože, otkucaje njegovog srca. Jako je važno da i očevi stave bebu na svoje grudi - savjet je babice Bednaš na čijoj pomoći su zahvalne mnoge majke.“

Prema njenim riječima, prednosti dojenja su ogromne. To je najlakša, najtoplija, najsvježija, najsterilnija i najzdravija hrana, a na kraju i najjeftinija. Zaštićene su i beba i majka. Majka je zaštićena, jer je manja mogućnost da dobije karcinom dojke, jajnika, osteoporozu, reumatske i bolesti koje žene u nekom životnom dobu zadese. „Dojenje je toliko prirodno. Nije lako, početak je jako težak, stresan, majka je nesigurna, ali zato je potrebna podrška okoline, najviše muža“, dodaje Gordana Bednaš.

Napominjući koliko je važno ostvarenje kontakta bebe sa dojkom, pojasnila je kako veza bebinih usta i majčine bradavice dovodi do lučenja oksitocina, a oksitocin luči mlijeko. „To je hormon sreće. Znači, majka mora da bude blažena, srećna, a ako nam ugađaju naravno da smo srećne“ zaključila je Bednaševa.

Ona ima zanimljiv savjet majkama i kada je riječ o dojenju u javnosti. njegovim potrebama i zato majčino mlijeko predstavlja standard ishrane!

Majčino mlijeko sadrži sve što je potrebno za fi zički, psihički, socijalni, emocionalni i saznajni razvoj, razvoj svih čula (vid, miris, sluh, dodir, ukus) i inteligencije (govora i jezika) i štiti od mnogih infekcija i alergija.

Od momenta kad napustite našu kliniku i dođete kući najvažnije je da vam se, ukoliko je to moguće, obezbijede uslovi za odmor, održavanje lične higijene i dobra komunikacija sa ostalim ukućanima. Majka treba da se odmara i izbjegava napetost, zamor i stresno okruženje, zbog sebe i svog psihološkog stanja, kao i zbog svoje bebe koju treba dojiti. Prednosti dojenja su velike, kako za dijete, tako i za majku. Dojenje obezbjeđuje normalan

„Ako nije sramota sjesti u park pojesti pljeskavicu, zašto bi bila sramota podojiti svoju bebu. Naravno da neće majka to raditi otkrivena, može se pokriti“, podsjetila je Bednaševa.

Zaključila je kako je majci najvažnije da tokom dojenja prati reakciju svoje bebe, ali je i istakla da majka koja ne doji, nije loša majka. „Ako je neka situacija ili bolest dovela do toga da majka ne doji, naravno da ona nije ništa lošija od one koja doji, ali svakako da treba učiniti sve da dojite svoju bebu – poručila je svim sadašnjim i budućim mamama, dojiljama, iskusna babica Klinike za ginekologiju UKC Republike Srpske Gordana Bednaš u povodu Svjetske nedjelje dojenja koja se ove godine provodi pod motom “Zaštita dojenja: zajednička odgovornost”.

Svjetska alijansa za podršku dojenju (World Alliance for Breastfeeding Action – WABA) inicirala je ovu kampanju kako bi se intenzivirale aktivnosti na zaštiti, promociji i podršci dojenju, a svake godine pažnja je usmjerena na različite teme od značaja za dojenje. Majčino mlijeko je potreba svakog novorođenčeta, odojčeta i djeteta do navršene druge godine. Ne samo sastav, već je i količina mlijeka prilagođena uzrastu djeteta i psihofi zički razvoj bebe i stvara jaču psihičku vezu između majke i djeteta.

Priručnik za majke o zdravlju i dojenju može se pronaći na linku: https://www.kc-bl.com/Lat/docs/UKCRS/Naslovna%20strana/Prirucnik%20za%20majke%20 o%20zdravlju%20i%20dojenju.pdf

Rano otkrivanje hepati ti sa i visoka svijest javnosti o ovom oboljenju od presudne važnosti Svjetski dan borbe protiv virusnih hepatitisa

“Hepati ti s ne može čekati ”

Kao i svake godine, Svjetska zdravstvena organizacija obilježava Svjetski dan hepatitisa, 28. jula, dan koji je odabran u čast rođendana profesora B. S. Blumberga, nobelovca, zaslužnog za otkriće hepatitis B virusa, ove godine pod sloganom „Hepatitis ne može čekati“. Tim povodom, o značaju prevencije, dijagnostike i tretmana hepatitisa govorila je prof. dr Antonija Verhaz, republički koordinator za hepatitis u Republici Srpskoj. Ciljeve Globalne strategije Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) o eliminisanju virusnog hepatitisa B i C do 2030. godine, ispuniće samo nekoliko zemalja. Kako bi se ispunili zacrtani ciljevi, potrebno je drastično povećati stopu screeninga, dijagnoze i podizanje svijesti o ovom „tihom“ oboljenju, koje može trajati dugo bez prepoznatih simptoma. U suprotnom, više će ljudi biti zaraženo i živjeti bez saznanja o postojanju bolesti.

Univerzitetski klinički centar Republike Srpske svake godine obilježava ovaj značajan datum novim aktivnostima, uvođenjem novih terapija te stalnim radom na edukovanju i podizanju svijesti javnosti, naročito pacijenata i njihovih porodica, o važnosti ranog screeninga. U posljednjih pet godina u našoj zdravstvenoj instituciji uspješno je izliječeno više od 200 pacijenata, a tokom pandemije Covid-19 liječenje oboljelih od HHB i HHC se nesmetano odvijalo. Ukupno 36 pacijenata oboljelih od hroničnog hepatitisa C liječeno je tokom 2020. godine u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, a u prvih šest mjeseci 2021. taj broj je iznosio 16 novih pacijenata. Stvarni broj oboljelih pacijenata je puno veći, ali svijest stanovništva o potrebi ranog otkrivanja ovog oboljenja, i pored redovnih aktivnosti, ostaje na niskom nivou.

Hronični hepatitis B i C su glavni uzrok nastanka ciroze i raka jetre i najčešći razlog za transplantaciju jetre u Evropi. Komplikacije virusnih hepatitisa B i C godišnje uzrokuju smrt oko 1,34 miliona svjetske populacije, što je više od broja smrti od HIV/AIDS-a (1 milion) i tuberkuloze (1,7 miliona). “Iza nas je jako intenzivna i teška godina, ali mi u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske smo svjesni da iako je borba protiv Covid-19 virusa bila prioritet, i druga oboljenja nisu smjela biti zanemarena. Naš cilj je eliminacija hepatitis oboljenja, koju je moguće postići podizanjem svijesti javnosti o ovom oboljenju, ranim screeningom i primjenom lijekova najnovije generacije, koje mi u UKC RS primjenjujemo. Edukacija treba biti prioritet u borbi protiv ovog globalnog javnozdravstvenog problema,” izjavio je povodom Svjetskog dana hepatitisa prof. dr sc. med. Vlado Đajić, generalni direktor Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske.

Povodom dana svjesnosti o virusnim hepatitisima u Klinici za infektivne bolesti radila je tranzijentna elastografi ja (FibroScan). FibroScan je uređaj koji tokom pregleda na potpuno bezbolan način mjeri elastičnost i utvrđuje stepen oštećenja jetre. Aparat koji liči na ultrazvučni aparat primjenjuje se na stomaku i služi za mjerenje stepena fi broze i steatoze jetre te je vrlo korisna i važna dijagnostička metoda u hepatologiji kod pacijenata koji imaju zdravstveni problem sa jetrom.

Podrška prof. dr Vlade Đajića Sjećanje na herojski čin Dragana Cigana iz Branešaca

Danas, 23. jula, se navršava 14 godina kako je u italijanskom gradu Lido di Jezolo poginuo Dragan Cigan iz Branešaca kod Čelinca koji je iz ustalasalog mora spasao dvoje italijanske djece.

Tim povodom prof. dr Vlado Đajić sastao se sa kćerkom i suprugom heroja iz Branešaca i uručio im značajnu fi nansijsku podršku, laptop i obećao svaki vid pomoći u budućnosti.

Ovom prilikom prof. dr Đajić je istakao da je ponosan na herojski čin Dragana Cigana koji je, iako nevješt plivač, skočio u more da spasi njemu nepoznatu djecu, a da iza sebe ostavi svoje dvoje djece. „To je na sve nas ostavilo veoma snažan utisak. Ne postoje riječi kojima mogu da opišem ponos koji osjećamo. Njegova porodica u meni ima i uvijek će imati istinskog prijatelja i biće im pružen svaki vid neophodne podrške u budućnosti. Ono što mi možemo uraditi je u svakom slučaju malo u odnosu na Draganovu žrtvu“, rekao je prof. dr Vlado Đajić.

Draganova supruga Dijana se zahvalila prof. dr Đajiću na pomoći i uvažavanju te naglasila da je veoma ganuta ovim činom. „Malo je ljudi koji su se ovih godina javljali da pitaju kako žive Draganova djeca. Nedavno sam postala baka pošto je starija kćerka dobila dijete i jako sam srećna zbog toga, a istovremeno jako tužna što moj Dragan nije dočekao unuče“, rekla je Dijana Cigan.

Dragan Cigan je sa nestankom u virovima rijeke Kortelezo i Jadranskog mora, ušao u legendu. Čitava Italiija je znala njegovo ime. Posthumno ga je odlikovao tadašnji premijer Đorđo Napolitano najvišim italijanskim civilnim priznanjem Zlatnim ordenom časti i Spomenicom za nezapamćeno herojstvo i humano djelo. U Lido di Jezolu je dobio i ulicu sa svojim imenom, a u toku je i snimanje dokumentarnog fi lma o njemu. Takođe, njegova porodica je dobila stan od grupacija građevinskih preduzeća „Union Lavoro“ uz novčanu pomoć pokrajine Veneto gdje je Dragan stanovao, radio i gdje je okončao život. Takođe, kćerkama su dodijeljene stipendije za školovanje koje su koristile do prije nekoliko godina.

Danas supruga i mlađa kćerka žive od Dijanine plate koju prima kao radnica na održavanju higijene u Poljoprivrednoj školi u Banjaluci.

Služen parastos za pet poginulih boraca UKC RS

Služenjem parastosa, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća za pet poginulih boraca Vojske Republike Srpske predstavnici boračkih organizacija, porodica poginulih i nestalih, predstavnici poslovodstva Univerzitetskog kliničkog centra Republike Srpske na čelu sa prof. dr Vladom Đajićem i radnici naše ustanove su odali počast svojim stradalim kolegama - borcima koji su učestvovali

u stvaranju Republike Srpske.

Prije početka parastosa, tradicionalno je održan sastanak sa porodicama stradalih boraca, gdje se razgovaralo o njihovim problemima te im je uručena simbolična novčana pomoć. Prof. dr sc. med. Vlado Đajić prilikom obraćanja je rekao da naši zaposleni ne smiju nikada zaboraviti svoje stradale kolege i njihove porodice.

Nekadašnji radnik naše zdravstvene ustanove Goran Kajkut stradao je kod Doboja 1994. godine. Imao je tada samo 23 godine, a njegova majka Miroslava koja je prisustvovala pomenu rekla je da je ovo težak dan za nju i njenu porodicu i posebno istakla zahvalnost rukovodstvu UKC-a Republike Srpske što nije zaboravilo porodice palih boraca

Generalni direktor naše ustanove prof. dr sc. med. Vlado Đajić rekao je da će članovi naše ustanove čuvati sjećanje na svoje radnike poginule u odbrambeno-otadžbinskom ratu i voditi brigu o njihovim porodicama i da je naša ustanova pomogla u rješavanju mnogih životnih problema. Tako će biti i ubuduće. Nećemo dozvoliti da sjećanje izblijedi, poručio je prof. dr Đajić.

Iz Boračke organizacije grada Banjaluka rekli su da je moralna i svaka druga obaveza, odavanje počasti poginulim borcima i pomoći njihovim porodicama i da je UKC Republike Srpske jedna od rijetkih ustanova koja služi parastos za svoje poginule borce. Ne umiru oni koji se sahranjuju, nego oni koji se zaborave. Danas je dokaz da naši najmiliji nisu zaboravljeni, naveo je Goran Rogić, predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije Grada Banjaluka.

Parastosu su prisustvovali članovi porodica poginulih, predstavnici Boračke organizacije i zaposleni UKC-a i predstavnici Gradske uprave Grada Banjaluka. IN MEMORIAM

Prim. dr Bogdan Stojaković

(1937-2021)

Obavještavamo javnost i zaposlene da je preminuo naš uvaženi ljekar, prim. dr Bogdan Stojaković.

Prim. dr Bogdan Stojaković rođen je 1937. u Banjaluci. Studije medicine započeo je na Medicinskom fakultetu u Sarajevu, a završio ga 1964. godine u Beogradu. Nakon obavljenog ljekarskog staža zaposlio se u Tuzli kao ljekar opšte prakse, da bi 1969. počeo da radi u Neuropsihijatrijskoj službi Medicinskog centra Tuzla, gdje je primljen na specijalizaciju. Tokom 1971. godine prešao je u Banjaluku i zaposlio se u Neuropsihijatrijskoj službi Medicinskog centra, gdje je nastavio specijalizaciju. Iste godine završio je edukaciju iz elektroencefalografi je, a 1972/1973. školske godine upisao je postdiplomske studije iz psihoterapije u Centru za mentalno zdravlje KBC „Rebro“ u Zagrebu i iz forenzičke psihijatrije u Psihijatrijskoj bolnici Vrapče. Imenovan je za šefa Odsjeka za psihoterapiju 1973. godine, a 1977. postavljen je za načelnika Psihijatrijske službe, koja je 1983. prerasla u Psihijatrijsku kliniku. Dužnost načelnika Klinike za psihijatriju obavljao je do svog penzionisanja 2002. godine.

Bio je predsjednik Komisije za psihijatriju, koja je radila na analizi stanja psihijatrijskih bolesti, kadrova, opreme i raspoloživih prostora. Imenovan je 2000. godine za zamjenika predsjednika Udruženja psihijatara u BiH. Učestvovao je u teoretskoj i praktičnoj nastavi na Medicinskom fakultetu u Banjaluci. Bio je član ispitne komisije za polaganje specijalističkog ispita iz neuropsihijatrije. Učestvovao je u izradi Monografi je UKC RS u dijelu koji se odnosi na Kliniku za psihijatriju.

Komemorativna sjednica povodom smrti prim. dr Bogdana Stojakovića održana je 7. jula u Centralnom medicinskom bloku UKC

RS, a sahrana je obavljena u 14:00 časova na

mjesnom groblju u Slatini.

Beograd-Dekanat-2021-II

Sećanje na lep(š)a vremena iz 1960.

U“Politici” od 24. juna, privukao me je tekst “Susret brigadira studenata medicine” u kome su dva komandanta sudentskih brigada u kojima je 240 studenata medicine 1960. godine učestvovalo na izgradnji autoputa, obavestili javnost da će se brigadiri okupiti da obeleže 61. godišnjicu. Nisu mogli da se okupe prošlog leta (kako su dogovorili deset godina ranije) zbog pandemije Covida - 19. Poželela sam da odem tamo, jer sam i sama petnaest godina kasnije započela svoj akcijaški staž, pa stupila u kontakt sa jednim od njih, akademikom Rajkom Igićem, da proverim da li je to u redu. Odgovor je bio pozitivan.

Jasno mi je bilo da oni danas moraju imati više od osamdeset godina. Pola sata pre zakazanog susreta u sali Dekanata Medicinskog fakulteta u Beogradu, zatekla sam dr Igića i dr Dušana Popovca, poznatog pulmologa, u društvu današnjih profesora na svom nekadašnjem fakultetu. Obojica su mladi za svoje godine. Dr Igić je pripremio prezentaciju, a dr Popovac doneo album fotografija sa te akcije, a za sve koji će doći umnožio fotografiju na kojoj je cela brigada “Mika Mitrović Jarac” koja

Susret brigadira, studenata medicine iz Beograda

Autor: Dragica Raković

Dragica Raković, predsednica Upravnog odbora, Udruženje učesnika ORA i volontera Srbije

Rajko Igić, komandant brigade “Dr Simo Milošević” (1960. godine)

je 1960. bila u Crnoj Travi na izradnji obilaznog dela autoputa.

Uskoro je pristigao i dr Nikola Bogunović, koji je takođe, tokom studentskih dana komandovao brigadom, pa dr Nedeljka Nena Šarović, pedijatar u društvu kćerke, rođene u braku sa nekadašnjim brigadirom, a potom ortopedom i neurohirurgom dr Radenkom Šarovićem (koji više nije među živima) dr Miodrag Talijan, koji penzionerske dane provodi u selu Grčac pored Smederevske Palanke (piše knjige i sekira se što Srbiju prazni “bela kuga”), prof. dr Slavko Simeunović, dečji kardiolog, bračni par dr Bogoljub Filipović, hirurg, i dr Miroslava Filipović, pa prof. dr Veljko Đukić, specijalista vaskularne hirurgije. Kao i tada u Crnoj Travi, sa njima je bio i poznati novinar, filmski i pozorišni kritičar Milan Vlajčić. Osmotrili su jedni druge i konstatovali ko se kako promenio, a u svemu se osećala prisnost i drugarstvo kao da nije proteklo šest decenija.

Pozdravio ih je dekan, akademik Nebojša Lalić. Zahvalio im je na svemu što su uradili tokom studentske i radne karijere i pozvao da se i dalje okupljaju; jer uvek su dobrodošli na svoj fakultet koji je zauvek njihova kuća.

Komandanti su prvi dobili reč: Profesor Igić ilustrovao je nizom slajdova boravak u naselju Anska Reka u Makedoniji, pored Vardara. Podsetio je najpre ko su bili oni čija imena su brigade nosile - dr Simo Milošević i Mika Mitrović Jarac. Potom je “prozvao” nekadašnje komandante i druge rukovodioce u brigadama koji više nisu sa nama: dr Pavla Todorovića, zamenika komandanta Rajkove brigade, kasnije ministra u Vladi Srbije, dr Buda Radulovića koji je šest puta učestvovao na radnim akcijama, a ubijen je izbliza sa dva metka u glavu u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, kao načelnik saniteta Druge vojne oblasti, zatim čuvene lekare

dr Todora Bakovića, dr Radenka Šarovića i citirao pismo prof. dr Tomislava Kažića poslato za pedesetu godišnjicu. Minutom ćutanja odata je pošta svim preminulim kolegama.

Interesantan segment izlaganja bio je u kome je dr Igić pomenuo Rudolfa Virhofa, velikog nemačkog patologa, koji je prvi ukazao da bolest nikada nije čist biološki fenomen, već je često posledica socijalnih faktora; velike reči Luja Pastera:”Ne pitaj onog koji pati iz koje je zemlje i koje je religije; ako pati, to mi je dovoljno da mi pripada i ja ću mu pomoći” i Antona Pavloviča Čehova, lekara i velikog književnika, koji je besplatno lečio bolesnike mada nije bio bogat. Čehov je bio tuberkulozni bolesnik (živeo je samo 44 godine), a putovao je na ostrvo Sahalin, robijašnicu Rusije, da istražiuje život robijaša. U to doba nije bilo transsibirske železnice i put je bio dug i težak, a na ostrvu je u teškim uslovima boravio tri meseca. Vratio se brodom koji je vraćao vojnike u evropski deo Rusije. Po povratku je napisao izveštaj u kome se, za veoma male prekršaje, opisuje zlostavljanje kažnjenika bičevanjem. Opis batinanja je ostavio takav utisak na savremenike da je ruska javnost primorala cara Rusije da se batinanje žena (1897) i muškaraca (1904) u zatvorima zabrani.

Makedonija 1959. - Tremnik

Tomislav Kažić i Rajko Igić na proslavi-2010

(Poznato mi je da je Rajko Igić upravo objavio knjigu o Čehovu: Anton Pavlovich Chekhov, WWW.generis.publishing. com.) Primer Čehova niko nije sledio stotinu godina, kasnije kada su zatvorenici mučeni u američkim zatvorima. Zato bi današnji poznati lekari, u sličnim nehumanim situacijama - uključujući i ratove, morali da se ugledaju na svog slavnog prethodnika.

Govorili su i dr Popovac i dr Talijan. U stvari, svi su nešto rekli jedni drugima, podsetili se na to, objektivno, daleko vreme. Ali, ono budi duboke emocije. Dr Miroslava Filipović pročitala je prilog iz jedne publikacije o boravku i radu brigadira na autoputu “Bratstvo-jedinstvo”.

Utisak o tih nekoliko sati druženja sa njima bi vas iznenadio – iako su oni svi u svakom pogledu ostvareni ljudi, vrlo krepki i niko ne bi rekao da imaju te godine; svi su aktivni, rade, pišu, putuju, ali konačna njihova osećanja, kad se sete učešća na ORA, nije vedrina, već seta. Seta je obuzela tu nekadašnju vrednu omladinu, koja je u životu postizala nadprosečne radne i druge uspehe, jer zemlje koju su gradili i voleli više nema, današnji sistem vrednosti nije blizak nekadašnjem, a reči upućene mladim generacijama gube se u vremenu i prostoru.

Kurs iz osnova astrologije, informacije na tel. 065 523 036

Uređuje i piše: Snežana Despot Vuletić snezana.despot@ gmail.com Planetarna konfiguracija na nebu

SUNCE je u znaku DJEVICE od 23.8 - 22.9. a u znaku VAGE od 23.9 - 22.10. MJESEC dva puta obilazi cijeli zodijak počevši od znaka Ribe do znaka Blizanci. MERKUR zatičemo na 19. st. znaka Djevice. Od 31.8. prelazi u znak Vage u kome ostaje tri mjeseca.Od 27.9. do 19.10. biće u retrogradnom hodu kroz Vagu od 25-10. stepena znaka.VENERA se kreće znakom Vage do 10.9. U znaku Škorpije je u periodu od 11.9 - 7.10., a u znaku Strijelca od 8.10. MARS je direktan cijeli period. Hod kroz Djevicu završava 15.9. nakon čega prelazi u znak Vage od 16.9 - 30.10. JUPITER se iz Riba vratio u Vodoliju i kreće se od 26-22. stepena. Ima retrogradan hod do 18.10. Dugo se nalazi na 22. stepenu od 29.9 - 7.11. gdje staje i okreće se u direktan hod. SATURN se kreće retrogradno znakom Vodolija do 10.10. od 8-6. st. znaka. Ima duže zadržavanje na 6. st. od 30.9 - 22.10. jer u tom periodu usporava, zastaje i okreće iz rx. u dir. hod. URAN je u Biku u retrogradnom kretanju cijeli period, a od 7.7 - 4.10. dugo boravi na 14. stepenu. I NEPTUN je retrogradan cijeli period, od 22-20. stepena Riba. PLUTON u Jarcu je retrogradan do 7.10. i cijeli period boravi na 24. stepenu znaka.

SREĆAN ROĐENDAN svima vama koji ste rođeni u znacima Djevica i Vaga.

U ovom periodu čak četiri spore planete imaju dug boravak na stepenu na kojem se dešava promjena pravca kretanja: Jupiter (22), Saturn (6), Uran (14) i Pluton (24). Ako dodamo i sporo kretanje Merkura kroz Vagu sa stanicama na 25. st. i 10. st. potrebno je da uronimo u sebe, sagledamo i osvijestimo svoje greške, potrebe ili odnose u kojima se nalazimo, kako bismo mogli djelovati kada planete krenu direktno. Svi koji imaju aktivne navedene stepene mogu očekivati uticaj ovih planeta koji može biti i dobar ili problematičan, zavisno od ličnog horoskopa. A što se odnosa sa drugim ljudima tiče, citiraću Duška Radovića: „Nema slučajnog susreta. Svaka osoba u našem životu je ispit ili kazna ili dar sudbine“.

OVAN 20. 3 - 20. 4.

Ponovni boravak Jupitera u Vodoliji šalje vašem Suncu optimizam, sreću i povoljne prilike. Dobro zdravlje i ispunjenje želja i planova je izvjesno, naročito rođenima 1216. aprila. Povoljan aspekt Saturna prema Suncu, rođenima od 27-30. marta aktivira izdržljivost, želju za dokazivanjem i jaku disciplinu. U ženskom hoproskopu može ukazati na brak. Povoljne periode za ljubav, sreću i popularnost donosi Venera u harmoničnom aspektu prema Suncu u periodima do 10.9. i od 8.10. Merkurov boravak u opozitnoj Vagi može uzrokovati nervozu, a u dogovorima potrebno je nalaženje kompromisa, jer vaše ideje mogu biti pogrešno shvaćene.

BIK 21. 4 - 20. 5.

Vaš vladar znaka Venera putuje od Vage do strijelca i donosi promjenljiva interesovanja. Do 15.9. dobra situacija na poslu, aspekt za zapošljavanje ko je u potrazi za poslom. Od druge polovine septembra i osam dana oktobra fokus je na partnerstvu te je moguć ulazak u vezu ili brak. Previše posesivnosti može pokvariti odnose. Saturn i Jupiter daju nove životne izazove. Rođenima krajem aprila, Jupiter nosi pretjerivanje i prihvatanje više obaveza nego što možete završiti, veće troškove, a rođeni sredinom maja mogu imati pad energije i mogućnost problema sa kičmom. Uran donosi iznenadne promjene, želju za slobodom i sukobe sa autoritetima, a to će najviše osjetiti rođeni 5. maja. Osjetljiv nervni sistem.

BLIZANCI - 21. 5 - 20. 6.

U septembru se posvetite sebi i skidanju viška kilograma. Nađite sat vremena dnevno za fizičke aktivnosti i uz pravilnu ishranu bićete uskoro srećni rezultatom. Merkur je cijeli period u vagi i prolazi kroz 5.kuću, donosi puno kontakata, izlazaka i upoznavanja. Povoljan period da odete na odmor i uživate.Od 27.septembra do 19.oktobra Merkur u retrogradnom kretanju može da vas vrati na analizu emotivnog života, ljubavnih odnosa i procjenjivanje kvaliteta partnera. Blizancima pritiče harmonična energija Jupitera i Saturna, što pruža priliku da stvari pokrenete smjesta u svoju korist. Optimizam uz disciplinu daće odlične rezultate.

RAK - 21. 6 - 22. 7.

Povoljan aspekt Urana prema vašem Suncu utiče na pozitivno ispoljavanje kreativnosti, primjeni novih metoda rada i niz iznenadnih promjena. Nasuprot tome, iritantan aspekt Marsa i Merkura iz vage prema Suncu utiče na naglost i impulsivno djelovanje što može uzrokovati nesporazume i nezadovoljstvo. Imate osjećaj da svako vuče na svoju stranu, a vi morate da uskladite sve interese, pa možete na sebe preuzeti više obaveza nego što vam pripada. Iako ste skloni da izdajete naredbe drugima, sada će doći do izražaja odgovornost u izvršenju zadataka. Zubi mogu biti osjetljivi u ovom periodu. Savladajte strah od zubara i riješite problem na vrijeme.

LAV - 23. 7 - 23. 8.

Napeti aspekti Jupitera i Saturna ukazuju da ne možete baš sve činiti po svome i da morate kontrolisati svoj ego. Utvrdite prioritete i možete ostvariti svoje ciljeve, jer ste sposobni da dobro prosuđujete u situacijama značajnim za karijeru. Uticaj Urana utiče na impulsivnost i uznemirenost usljed pritisaka kojima ste izloženi. Nastojte da kontrolišete nervozu. U vama ima dovoljno životnog optimizma kojim možete pobijediti trenutne pesimistične stavove i potrebu distanciranja od drugih. Povoljan uticaj Marsa vraća vitalnost tijelu, energičnost i snagu volje i sposobnost za uspjeh u svemu gdje usmjerite energiju.

DJEVICA - 24. 8 - 22. 9.

Možete ugroziti svoje zdravlje preuzimanjem previše obaveza na sebe, naročito rođeni krajem avgusta. Vaša uslužnost omogućava drugima da vas iskoriste da za njih obavite poslove koji nisu vaši. Naučite da se opustite i nađete vremena za predah, jer dugotrajan i iscrpljujući radni presing može se kasnije odraziti na pad imuniteta i zdravstvene tegobe. Rođeni oko 7. septembra osjećaju snažnu potrebu za promjenom, za više slobode i samostalnosti. Promjene su dobre za vas, jer vaši talenti mogu doći do izražaja. Od polovine septembra i tokom oktobra Mars donosi više trošenja nego zarade i usmjerenost na potrebe partnera. Izbjegavajte brige zbog sitnica.

VAGA - 23. 9 - 22. 10.

Povratak Sunca u vašem znaku donosi smjenu intenzivnih želja sa neograničenim optimizam. Merkur u Vagi daje naglasak na komunikacije, potrebu korišćenja odmjerenih riječi, diplomatski nastup. Period jakog samopouzdanja i samouvjerenosti. Važni su vam ravnoteža i harmonija koja može biti narušena uticajem Marsa, koji daje previše strasti, naglosti, sukoba. Mogući akutni problemi sa bubrezima i preosjetljiv nervni sistem. Harmonični aspekti Jupitera i Saturna prema vašem Suncu omogućavaju stabilno zdravlje, sposobnost da odgovorno obavljate sve zadatke i da su moguće nagrade i priznanja, naročito rođenima dana 29.9. i 16.10.

ŠKORPIJA - 23. 10 - 22. 11.

Venera u vašem znaku od druge polovine septembra narednih 20 dana daje energiju da uživate u životu, posvetite se sebi i obradujete sebe onim što volite. Tokom ovog perioda su prisutni izazovi i krize kroz porodične odnose i partnerstvo. Osjećate da ste blokirani da vi učinite nešto što smatrate da je dobro i da nedostaje bliskosti u odnosima. Napeti aspekti oba vladara znaka škorpije, Marsa iz vage i Plutona iz jarca, stavljaju na ispit vašu snagu i energiju. Želite postići velike ciljeve, ali postoje problemi u komunikaciji. Nastojte prevazići krizu sa voljenom osobom. Moguće su nesanice od previše misli koje se motaju po vašoj glavi.

STRIJELAC - 23. 11 - 21. 12.

TJupiter, vaš vladar, koji je planeta optimizma i prosperiteta, boravkom u znaku Vodolije ima dobar aspekt prema Suncu i omogućava dobro zdravlje, društvene ambicije i profesionalni uspjeh. Lakoća u rješavanju pravnih pitanja. Ako ste u tim godinama donosi brak. I Saturn ima dobar uticaj pa je želja za dokazivanjem i istrajnost prisutna u svemu što radite. Dug boravak Merkura u Vagi u skladu je sa vašim ambicijama i jača samopouzdanje. Uran iz Bika daje potrebu da da se dokažete pred drugima kroz partnerstvo ili karijeru pa ste skloni da se namećete stavom da sve znate, da ste iznad drugih, što drugima smeta. Kontrolišite taj poriv.

JARAC - 22. 12 - 19. 1.

Saturn je tranzitira vašu drugu kuću i utiče da se lošije hranite ili da nemate apetit. To utiče da postajete umorni i bolesni. I finansije mogu biti problematične. Više je troškova nego prihoda. Jupiter malo popravlja situaciju i ne dozvoljava drastične teškoće. Merkur iz Vage utiče na pogrešnu procjenu prioriteta i nedovoljno realan pristup u poslovnim i finansijskim strategijama. Uticaj Urana olakšava da sagledate potrebu za promjenama kako biste poboljšali životni položaj. Slijedite svoju viziju i originalnost i krenite u promjene. Nekima slijede i profesionalna napredovanja. Ženama je moguć neočekivan ulazak u novu veza. Moguće srčane tegobe.

VODOLIJA - 20. 1 - 19. 2.

U vašem znaku su i Jupiter i Saturn. Jupiter daje ambiciju i pozitivnu energiju koja povoljno utiče na zdravlje i profesionalni uspjeh. Daje optimizam da je sve moguće, jer vas prati sreća. S druge strane, Saturn vrši pritisak i unosi sumnje, nameće puno obaveza što može uticati na pad energije i zdravstvene teškoće. Planeta uma i komunikacioje iz Vage pravi harmoničan aspekt prema Suncu i pomaže da se nesporazumi riješe razgovorom. Iskoristite svoju kreativnost i sposobnost logičkog zaključivanja kako biste rješili neke nesporazume. Ovi uticaji planeta ispoljiće se zavisno od stepena na kome se nalazi vaše Sunce pa će neki osjećati blokade i teškoće, a drugima će se otvoriti prilike za poboljšanja.

RIBE - 20. 2 - 20. 3.

Povratak Jupitera iz Riba u Vodoliju i prisustvo Saturna u istom znaku znači da još niste razriješili neke teške situacije, da se nalazite u nekoj vrsti izolacije ili jake potrebe za samoćom da biste napunili baterije i funkcionisali. Ovaj naporan tranzit se može savladati vjerom u dobro, molitvom, nalaženjem unutarnjeg mira, prihvatanjem da su gubici sastavni dio života. Merkur tranzitira 8. polje i ukazuje na teškoće kod prihvatanja gubitka, kao i na potrebu pojačanog opreza u saobraćaju. Pomoć pruža Uran iz Bika koji podstiče na akciju, promjene, poboljšava energiju i zdravlje. Moguće putovanje u inostranstvo u drugoj polovini septembra.

Prof. dr Slobodan Janković, književnik i humorista

Smrt je samo promena svjetova, kao što prijatelji prelaze preko mora, zauvjek boraveći jedni u drugima. Oni možda umiru, ali njihovo prijateljstvo i njihova prisutnost, besmrtni su! (Medici.com ) Do viđenja, druže, do viđenja. Ti mi prijatelju jednom bejaše sve! Urečen rastanak bez našega htenja, obećava i sastanak, zar ne!?

(Jesenjin)

Aforizmi

Ona okom, ja skokom na nju. Vrata se otvoriše, ja skokom kroz prozor. Mogao sam odmah, jer je bio otvoren. **** Razboljela se bolnica, a u bolnici nema mjesta. *** U bolnicu su ga primili preko veze pa mu još dali da bira koji bubreg hoće da mu izvade. *** Jedan starac se pita: Da li je bolje umrijeti ako vam je pored kreveta lijepa mlada sestra ili živjeti ako vam je u krevetu stara ružna baba? *** Jedan opozicionar predlaže da umjesto što uvozimo skupe lijekove iz inostranstva počnemo da izvozimo bolesne u inostranstvo.

*** Šta je gore: misliti, a ne uraditi ili ne misliti, a uraditi? *** Pronalazač: Vidio da pacijent boluje od anemije pa mu farba bijela krvna zrnca u crvena. *** Čudan je porođaj: Majka prvi put vidi svoje dijete, a nosi ga već devet mjeseci. *** Hirurzi dobro čuvaju tajnu. Ni čulo se nije da se svađaju, a krv već potekla.

*** Lijepo je što Bogu šaljemo duše, ali nije što ne pravimo izbor.

*** Razumijem sirotinju, ali se pitam: Zašto žene bogataša rađaju djecu bez ijedne krpice na njima? *** Operisali su političaru mozak. Operacija je trajala tri sata, a mozak su tražili dva sata. *** Ljudi se sve više vole. Dok je ona spavala pored muža, srce joj je kucalo za komšiju. *** Znao sam da je slatka pa sam je oženio. Nisam znao da ima visok šećer.

*** Muškarci se ubacuju u brak u kome se supružnici mnogo vole ne bi li se zarazili ljubavlju i prenijeli je u svoj.

*** Zdravstvena zaštita je dobila na težini. Ministar zdravlja je podebeo.

*** Šta traže kod kardiologa žene koje su već nekome dale srce?

Mala anatomija Čulo ukusa

Da se zato čulo nije čulo, čulo bi se za neko drugo čulo. Čula su da se čuje. Kad ne čujem ništa, ne znam ništa. Kad čujem svašta opet ne znam ništa. E, zato su tu čula.Čulo ukusa je jedno od rasprostranjenijih, ali ga poput sjenke prati čulo neukusa. Pun je život ova dva čula: Čulo ukusa kod obrazovanih i lijepo odgojenih. Čulo neukusa kod loše odgojenih. Nekada na ulici, čulo ukusa proradi kad pogledate lijepo obučene mlade dame. One nevjerne Tome bi odmah da mladu damu skinu do gole kože da bi se uvjerili da li je tako lijepa i kad na njoj nema odjeće. Čulo neukusa puni nam uši kada slušamo prenos iz Skupštine. Čulo ukusa kad umjetnici razgovaraju o umjetnosti. Čulo neukusa kad pozicija i opozicija pljuju jedni po drugima. I tako, život nam je ispunjen ukusom i neukusom. Mi kažnjenici imamo osjećaj da to osjetimo i čulo da čujemo. Kada jedemo hranu pomoću čula ukusa osjetimo koliko je ukusna. Kada plaćamo pojedeno osjetimo čulo neukusa onih koji joj određuju cijenu. Kad bi konobari i kuvari ocjenjivali ljude uvijek bi ih precijenili. Zato su konobari i najslabije plaćeni. Kada sirotinja treba da jede hranu, iako ima odlično čulo ukusa, ona ne osjeća ništa, jer nema šta da jede. Čula ukusa i neukusa nisu podjednako razvijena kod svih ljudi. Zakržljalo je čulo ukusa kod bogataša, ali im je razvijenije čulo neukusa. Voze bijesna kola koja vrijede više nego sve sirotinjsko imanje kad bi se pomnožilo dva-tri puta dok sirotinja nema za kartu rasklimanog autobusa koji zimi ne grije, a ljeti ne hladi. Prave dvorce, velike i luksuzne, a sirotinja nema ni kućerak za stanovanje. Uvode grijanje i svjetlo u pseću kućicu, a sirotinja s petoro djece nema ni svetla, ni grijanja. Elem, puni smo ukusa a naročito neukusa. Puni svega, a praznih stomaka. Latini kažu: Degustibus non diskutantum – što bi na naški prevedeno značilo da o ukusima ne treba diskutovati. I ne bih ja da ukuse ne prate neukusi. A svijet je ovaj prepun neukusa, kao pas buva. Neukusi u svjetskoj politici, neukusi u domaćoj politici. Mi se opet pridržavamo onog šablona „naše je bolje“ pa koristimo isključivo domaće neukuse. A njih ima u izobilju. Umjesto hrane, papamo domaće neukuse, vozimo se domaćim neukusima, stanujemo u domaćim neukusima, zapošljavamo se po domaćim NEUKUSIMA. Svijet je poludio, ne zna se od čega. Mi bar to znamo.

Šale

- Čujem da ti je svekrva još u bolnici. Ima li ikakvih vijesti? - Ima, ali loših. Sutra izlazi iz bolnice – ogovori snaha i uzdahnu.

--Srele se komšinice od kojih je jedna izašla iz bolnice s operacije. Prva je pita: - Kako se osjećaš poslije operacije, ima li kakvih posljedica? - Ne pitaj. Dali mi krv od moje snahe pa sada mrzim sama sebe...

--Doveo muž ženu u bolnicu i pita doktora šta će da joj operišu. Doktor će: - Što god bude trebalo. - E, onda ne zaboravite da joj skratite jezik... --- Vidiš li ovoga? On je učestvovao na hirurškoj lutriji: “Jednu operaciju platiš, uradimo ti dvije“. - I? - Operisali su mu bolesnu žuč i izvadili jedno jaje... --Jedna baka leži u bolnici i za svaku sitnicu pita sestru da li smije nešto da uradi. Sestra riješi da je pita otkuda toliki strah i pitljivost, a ona će: - E, moja sestro, ja u kući imam tri snahe... --Jedna baba šaljivčina pita doktora da li ju je on operisao. Kada je rekao da jest, ona pita šta joj je izvadio. Doktor u šali reče: - Izvadio sam ti, baba, dušu. - E, neka si, vala, uvijek sam se plašila da ne ispustim dušu.

--Jedan strani student bio na praksi u našim bolnicama, pa kad su ga pitali o zapažanju, reče: - Interesantna je vaša medicina. Kola hitne pomoći vam kasne, ali mrtvačka stalno stižu na vrijeme. --U ministarstvu je vladalo veliko iščekivanje od kada je ministar otišao da operiše nešto u glavi. Kad je operacija završena i iz bolnice javljeno da „ministar nema ništa u glavi“ nastalo je neviđeno slavlje i nazdravljanje šampanjcem. --Kad je jedan birač rekao da treba vladu mijenjati često, pitali su ga zašto. - Radi obnavljanja gramatike. Mijenjati je kroz padeže. --Stric je bio dobar prema sinovcu, ali i sinovac je njega hvalio: - Imam dobrog strica kao niko. Ne bih ga dao ni za najboljeg vola.