dr. sc. Stanko PIPLOVIÆ Split
Pomorska bitka pred Visom 1866. godine UDK 94(497.5) 355.46(436:450)"1866" 355.08(497.5)
Dokle bude žarko sunce sjati I na svijetu teklo pametara, Viški æe se otok spominjati I junaštvo hrvatskog mornara
Godine 1866. Italija je sklopila vojni savez s Prusijom protiv Austrije u težnji opæeg pokreta za ujedinjenjem. U pitanju su bile pretenzije za venecijanskim podruèjem koje je tada bilo u okviru Habsburške carevine. Došlo je do rata u kojem je Italija nastojala zagospodariti Jadranskim morem. Na 16. srpnja isplovila je njena ratna flota pod zapovjedništvom admirala Carla Pelliona Persana iz luke Ancone u pravcu otoka Visa. Njegovo zauzeæe je bio prvi operativni zadatak. Flota se sastojala od 11 oklopnih brodova i veæeg broja fregata, korveta, topovnjaèa izviðaèkih i transportnih brodova na èelu s oklopnjaèom "Re d Italia". Njima se nešto kasnije prikljuèila i moderna oklopnjaèa "Affondatore" koja je upravo dovršena u Velikoj Britaniji. Ujutro 18. srpnja talijanski brodovi su bombardirali obalske baterije u Komiži i uvali Rukavac, ali sa slabim uspjehom. Napadnute su i utvrde u Visu koje su pretrpjele teška ošteæenja. I slijedeæeg dana nastavljen je napad, ali su branitelji pružali jak otpor. Zbog loših vremenskih uvjeta i neodluènosti Persana, desant je odgoðen za slijedeæi dan. Austrijska flota se u tom trenutku nalazila daleko u Fažanskom kanalu kod glavne ratne luke Pule. Kada je saznao za dogaðaje na Visu, kontraadmiral Wilhelm von Tegetthoff je sa svim svojim brodovljem zaplovio ususret neprijatelju. Raspolagao je daleko slabijim snagama, zastarjelim i slabo naoružanim brodovima. Do odluèujuæe bitke je došlo 20. srpnja sjeverno od otoka Visa. Austrijska flota se postrojila u tri divizije u obliku klinova. U prvoj je imala ukupno 8 oklopnih brodova s admiralskim brodom "Ferdinand Max" na èelu. Druga se sastojala od 9 drvenih fregata, a treæa od 10 topovnjaèa i pomoænih brodova. Austrijanci su nailazili sa zapada, a Talijani su plovili u koloni u pravcu sjevera. Prva 185
