Zdenko SAMARŽIJA, prof. mr. sc. Darko GRGIÆ
Sudbina folksdojèera u hrvatskim udžbenicima povijesti - metodièki ogled Uvijek se može kritizirati hrvatske udžbenike povijesti. Na žalost, neiscrpna tema usmjerena je ka marginalnom segmentu udžbenika, povijesnim sadržajima. Kritièari listom tragaju za materijalnim pogreškama (tko je prvi preletio Atlantski ocean) te uoèavaju bizarnosti (turski je parlament prekinuo zasjedanje da bi zastupnici pogledali epizodu sapunice Dallas) i netoènosti (predsjednik Tuðman je promijenio ime Dinama u Croatia – nije nego u Graðanski). Dijapazon kritika udžbenièke literature trebao bi se kretati od analize ilustrativnoga materijala i didaktièko-metodièke analize izvorne graðe te procjene autorovog pristupa prošlosti nacionalnih zajednica, u našem sluèaju njemaèke i austrijske nacionalne zajednice u Republici Hrvatskoj.
Didaktièki dadaizam Nijedan hrvatski srednjoškolski udžbenik povijesti1 (ni geografije2) ne daje cjelovitu sliku o životu Nijemaca i Austrijanca u Republici Hrvatskoj. Nije objašnjeno zašto se skupine doseljenika u hrvatske zemlje, koji govore njemaèkim jezikom, dijele u Židove, Nijemce i Austrijance; ništa ne piše o njihovoj vjeri, sakralnom graditeljstvu, utjecaju na razvoj agrikulture i gospodarstva u cjelini te kulturi Nijemaca i Austrijanaca (osim u negativnom kontekstu, na primjer, da su se kazališne predstave u Zagrebu održavale samo na njemaèkom jeziku), izdavaštvu novina, kalendara, molitvenika ili knjiga. Najèešæe se Nijemci i Austrijanci u hrvatskim zemljama spominju u kontekstu germanizacije, dakle negativno, bez sustavne analize što je to germanizacija3, te odjednom iskrsavaju pred uèenike u lekciji koja govori o svršetku Drugoga svjetskog rata - ili se zlo koje je pogodilo Nijemce i Austrijance svrstava u zloèine rata i poraæa, a zloèini u to doba su, 1
2
3
Analizu smo bazirali na srednjoškolskim udžbenicima povijesti i geografije izdavaèkih kuæa Alfa, Feletar, Školska knjiga i Profil, koji su u upotrebi u školskoj godini 2006/2007., a èije autore, recenzente i urednike neæemo navoditi jer bi spisak bio podugaèak. Na web stranici Ministarstva znanosti, prosvjete i sporta nalazi se popis svih odobrenih udžbenika u toj nastavnoj godini. Nastavni program geografije u srednjim školama i gimnazijama u mnogim se segmentima dotièe života nacionalnih zajednica u Republici Hrvatskoj. Valjalo bi problem germanizacije propitati koristeæi metode koje je iznjedrio hrvatski povjesnièar dr. sc. Dinko Šokèeviæ, koji živi i djeluje u Maðarskoj i Hrvatskoj; u knjizi Hrvati u oèima Maðara, Maðari u oèima Hrvata: kako se u pogledu preko Drave mijenjala slika drugoga (Zagreb 2006.), Šokèeviæ je dokazao kako maðarizacije, zapravo, nije ni bilo i kako je maðarizacija plod politikantstva hrvatske elite, koja se neselektivno uplela u hrvatsku historiografiju.
203
