prof. dr. sc. Snježana PAUŠEK-BAŽDAR Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU, Zagreb
Prevoditeljski rad Gustava Fleischera UDK 54:81'255,2=03.112.2
Gustav Fleischer (1856.-1913.) djelovao je kao profesor kemije, a potom i kao ravnatelj Bjelovarske realne gimnazije. Napisao je više radova iz podruèja kemije i pedagogije, a preveo je i dva udžbenika kemije s njemaèkog na hrvatski jezik. Prvi, autora Ferde Wilbranda Naputak za metodièno nauèanje anorganske luèbe, objavljen je u Bjelovaru 1882., a drugi, autora Wilhelma Ostwalda Uputa u kemiju, takoðer je objavljen u Bjelovaru 1912. godine, svega osam godina kasnije nakon objavljivanja u Njemaèkoj. Tim prijevodima Fleischer je dao važan doprinos razvitku hrvatske kemijske terminologije. To se osobito odnosi na prijevod Ostwaldove knjige. Njime je u hrvatsku terminologiju uveo anionsku nomenklaturu kiselina. Tako je prethodio Strohalovoj nomenklaturi kiselina, koja je nastala tek trideset godina kasnije (1942.).
Uvod Gustav Fleischer (Bjelovar, 1856. – Bjelovar, 1913.) bio je kemièar, a potom pedagog i kulturni djelatnik. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje je stekao u Zagrebu, a studij kemije je pohaðao i završio na Visokoj tehnièkoj školi u Grazu (1879.). Po povratku u Bjelovar djelovao je kao profesor kemije, a od god. 1893., pa sve do svoje smrti djelovao je kao ravnatelj Bjelovarske realne gimnazije. Bio je i sudski kemièar. Istaknuo se i u izdavaèkoj djelatnosti. God. 1884. pokrenuo je list Tumaè namijenjen uèiteljima puèkih i srednjih škola, a po osnivanju Tjednika bjelovarsko-križevaèkog (1890.) bio je sedamnaest godina njegov urednik i uvodnièar. Sudjelovao je i u osnivanju ženske struène škole u Bjelovaru (1894.) te u izradbi njezina statuta. Time se Bjelovar pridružio uvoðenju školovanja djevojèica u Hrvatskoj. Pored toga, istaknuo se dobrotvornim radom kao predsjednik Društva za podupiranje siromašnih uèenika realne gimnazije u Bjelovaru. Nakon njegove smrti (1913.), osnovana i „Zaklada Gustav Fleischer“, koja je pripojena tom društvu. Fleischer je djelovao i kao povjerenik Hrvatskoga arheološkog društva. Bavio se istraživanjem starina u Podravini, pa ga je 1911. vlada imenovala 39
