prof. dr. sc. Miroslav AKMADŽA Filozofski fakultet, Osijek
Biskup Stjepan Bäuerlein i crkveno-državni odnosi do 1966. godine UDK 261.(497.5)"1952/1966"
Nakon dolaska na vlast u Jugoslaviji, komunistièki režim provodio je sustavnu anticrkvenu politiku. Posebno je na udaru bila Katolièka crkva koja je u okolnostima jednostranaèja bila jedini pravi oponent komunistièkom režimu. Na udaru vlasti bili su pojedini biskupi i sveæenici ali i Katolièka crkva kao institucija. Biskupi i sveæenstvo bili su izloženi ubojstvima, uhiæenjima, progonima, oduzimana im je imovina, zatvarane škole, zabranjivan tisak, ometan i zabranjivan vjeronauk te su bili izloženi raznim pritiscima i ucjenama. Sliène nedaæe pogaðale su i Ðakovaèku i srijemsku biskupiju. Meðutim, može se reæi da je u vrijeme upravljanja biskupijom biskupa Antuna Akšamoviæa, koji je imao prilièno dobre odnose s vlastima, odnos vlasti prema Ðakovaèkoj i srijemskoj biskupiji bio blaži nego prema drugim biskupijama. Razlog tomu bilo je i Akšamoviæevo prijateljstvo s predsjednikom Komisije za vjerske poslove NR Hrvatske i ministrom u hrvatskoj vladi, mons. Svetozarom Ritigom, sveæenikom koji je svoj sveæenièki put zapoèeo u Ðakovaèkoj biskupiji na èijem je podruèju i roðen. Vlasti su bile blagonaklone prema ovoj biskupiji i zbog Strossmayerovog naslijeða, jer su ga voljeli isticati kao crkvenog poglavara koji se zalagao za jugoslavenstvo, iako on nije govorio o jugoslavenstvu koje je komunistièki režim prakticirao. Meðutim, kada je upravu biskupijom preuzeo biskup Stjepan Bäuerlein, sve se promijenilo. Biskup Bäuerlein nije bio sklon suradnji s vlastima osim u krajnjoj nuždi. Vlasti su ga smatrale jednim od najekstremnijih biskupa i sustavno su vršile pritisak na biskupa. Posljedica takvih odnosa bilo je i suðenje profesorima i bogoslovima Ðakovaèke bogoslovije. Prijetilo se i zatvaranjem bogoslovije, ali biskup Bäuerlein nije popuštao. Vlasti su se koristile svim moguæim metodama pritiska na biskupa, pokušavajuæi èak pobuniti sveæenstvo protiv njega. Meðutim biskup Bäuerlein imao je potporu najveæeg broja svojih sveæenika kao i ostalih biskupa u Jugoslaviiji te Svete Stolice. 47
