Uvod

O projektu „ClimCity”

„ClimCity“ je projekat realizovan tokom 2021. i 2022. godine od strane nevladinih organizacija „Expeditio” iz Kotora i „Eco Logic” iz Podgorice. Ovo je drugi zajednički projekat ove dvije organizacije, a ujedno i nastavak priče započete na projektu „Škola i grad” – o održivim gradovima, održivim školama i školskim baštama.

Projekat „ClimCity“ je finansiran od strane EU uz podršku Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija (sada: Ministarstvo javne uprave). Generalni cilj projekta je povećanje

svijesti i kapaciteta zaposlenih u crnogorskim školama za sprovođenje nastavne teme „urbano prilagođavanje

klimatskim promjenama”.

Specifični ciljevi projekta „ClimCity“: • Povećati svijest i znanje kod nastavnika/ca i učenika/ca u crnogorskim školama o uticaju klimatskih promjena na život u gradovima, kao i o strategijama za suočavanje s njima • Izgraditi kapacitet crnogorskih nastavnika/ca za bavljenje temom prilagođavanje klimatskim promjenama u gradovima, kroz programe obuke i kreiranje nastavnog materijala

Pored edukacije djece i nastavnika/ca, o čemu ćete se detaljnije informisati u priručniku „Školska bašta kao integralna učionica”, aktivnosti realizovane u okviru projekta „Clim City“ su bile:

A1. Štampa postera „Održiva škola“ koji sadrži 71 pojam koji objašnjava principe održivog razvoja, klimatskih promjena i zaštite životne sredine - na primjeru škole i školskog dvorišta;

A2. Promotivni video o važnosti i uticaju

klimatskih promjena na život u gradovima i ideji stvaranja školskih bašti;

A3. Kampanja na društvenim mrežama

sa 120 objava o klimatskim promjenama u gradovima, uz promociju aktivnosti i rezultata projekta „ClimCity”;

A4. Završna konferencija projekta

„ClimCity“ za 35 učesnika/ca;

A5. Štampa vodiča za nastavnike/ce „Međupredmetna tema: Vrednovanje i planiranje prostora - održivi gradovi i

naselja” u tiražu od 1000 primjeraka, drugo izdanje;

A6. Kreiranje tri školske bašte u

podgoričkim osnovnim školama „Maksim Gorki”, „Dr Dragiša Ivanović” i „Radojica Perović” kroz radionice sa 120 učenika/ca

(teorijske i praktične aktivnosti u kojima se učenici/e edukuju o klimatskim promjenama i važnosti zelenila i proizvodnje hrane u urbanim sredinama);

A7. Radionica „Školska bašta kao

integralna učionica” za 40 edukatorki/a iz Crne Gore;

A8. Prevođenje na crnogorski jezik 18

videozapisa TED-Ed koji se bave temom klimatskih promjena;

A9. Izrada priručnika „Školska bašta kao

integralna učionica” koji držite u rukama;

A10. Distribucija knjiga (A5, A9) i postera

(A1) u najmanje 100 osnovnih škola u Crnoj Gori. U kontekstu priče o školskim baštama, u sklopu projekta „ClimCity”, 14. maja 2022. u Podgorici je održana i radionica

za nastavnike/edukatore „Školska bašta

kao integralna učionica”. Cilj radionice bio je da nastavnici/e dobiju uvid u nove ideje i prakse kada je u pitanju ekološka edukacija. Na radionici je učestvovalo 40 nastavnica, učiteljica, vaspitačica i NVO aktivistkinja iz Podgorice, Rožaja, Bijelog Polja, Tivta, Bara,Tivta, Nikšića, Cetinja, Golubovaca, Herceg Novog i Kolašina. Posebno je važno to što je najveći broj učesnica već, na neki način, u svojoj školi sprovodio ekološke aktivnosti, pa smo imali prilike da čujemo i podijelimo različita iskustva.

Na radionici su učesnici imali priliku da čuju na koji način sprovodimo radionice školske bašte, koji materijal koristimo,

U nastavku teksta detaljnije ćemo opisati najvažnije aktivnosti projekta „ClimCity” koje mogu biti od značaja za nastavnike.

na koji način primjenjujemo metode i kakvo smo iskustvo imali u samoj realizaciji programa. Drugi dio radionice posvećen je održivim školama, održivom obrazovanju i praktičnom radu. Radionica je snimljena i publikovana online kako bi svi zainteresovani, koji nisu bili u prilici da pohađaju događaj uživo, mogli da se upoznaju sa njegovim sadržajem.

U okviru projekta „ClimCity“ objavljeno je i drugo izdanje priručnika „Vodič za

nastavnike/ce: Međupredmetna tema: Vrednovanje i planiranje prostora

- održivi gradovi i naselja”. U izradi Vodiča korišćena su i iskustva iz Projekta R. A. V. E. Space (Podizanje svijesti o vrijednostima prostora kroz proces obrazovanja), koji se bavio mogućnostima uvođenja inovativnih pristupa u postojeće programe sa ciljem podizanja svijesti o ulozi koju prostorno planiranje može igrati u promovisanju teritorijalne i socijalne kohezije, odgovornom upravljanju prostorom i upotrebi zemljišta pod uslovima održivog razvoja.

Korisnu podršku učenicima, nastavnicima/ cama i edukatorima/kama predstavlja i

prevod izabranih TED-Ed animacija o

klimatskim promjenama (https://ed.ted. com/). TED-Ed je obrazovna platforma koju svakodnevno koriste milioni

Finansira Evropska unija

Vodič za nastavnike/ce Međupredmetna tema Vrednovanje i planiranje prostora - održivi gradovi i naselja

Kotor, 2022.

Naslovna strana knjige „Vodič za nastavnike/ce: Međupredmetna tema Vrednovanje i planiranje prostora - održivi gradovi i naselja”

nastavnika i učenika širom svijeta. Na platformi je postavljen veliki broj zabavnih i edukativnih animiranih videa na brojne teme, uključujući klimatske promjene. Kako bismo olakšali nastavnicima i učenicima razumijevanje ovih zanimljivih edukativnih materijala, kroz projekat „ClimCity” smo preveli na crnogorski jezik 18 TED-Ed videa o klimatskim promjenama. Za prevod je zaslužna Marija Jojić, a lekturu Milenka Okuka. Prevedenom materijalu možete pristupiti preko sajta www.expeditio.org ili preko zvanične TED-Ed platforme.

Prevedene TED-ED animacije: 1. Koliko zemljišta je potrebno za napajanje svijeta? 2. Koje je najbolje gorivo za Vaš automobil? 3. Zašto ne bismo prekrili pustinju solarnim panelima? 4. Koliko struje je potrebno za napajanje čitavog svijeta? 5. Treba li da nas brinu kisele kiše? 6. Slučaj pčela koje nestaju 7. Zašto ne koristimo isključivo solarnu energiju? 8. Šta ako bi pukotine u betonu mogle same da se poprave? 9. Da li će okean ikada ostati bez ribe? 10. Da li nam ponestaje vode za piće? 11. Koju kesu bi trebalo da koristite? 12. Moćni podzemni vulkani Islanda 13. Stanje klimatske krize u 2021. godini 14. Zloglasna opklada o prenaseljenosti:

Sajmon protiv Erliha 15. Gdje ćemo moći da živimo kroz 20 godina? 16. Automobil koji je promijenio svijet... dva puta 17. Koliko je snažna najveća baterija na svijetu? 18. Materijal koji bi mogao da promijeni svijet... treći put zaredom

58 32

29

31

33

59

60

64 1

9

24 12

13 14 3

15

16 19

20

21

34

27 36 37

35

38

66 18 6

17 5

4 7 23 8

40 43

39

48

41 44

47 42

46

45

69

26 61 49

62 51 57

50 53

70

68 2

10

11

54

55

52 25 22

56

28

30

71

67

63 65

ODRŽIVA ŠKOLA

1. VJETRENJAČE / Na prostoru svoje škole možete proizvoditi električnu energiju bez stvaranja zagađenja. Struju koju proizvedete koristite za vlastite potrebe, a višak možete prodati nacionalnoj elektromreži. Vjetrenjače su samo jedan od načina da proizvedete sami električnu energiju. 2. SPOLJAŠNJE OSVJETLJENJE KOJE TROŠI MALO ENERGIJE / Niskoenergetski reflektori troše samo oko 20% električne energije koja je potrebna za obično osvjetljenje. Reflektori usmjeravaju svu svjetlost prema dolje da bi se smanjio njen uticaj na noćno nebo. Uz pomoć reflektora školski tereni se mogu koristiti i tokom tamnih večeri za potrebe lokalne zajednice i sportske događaje.

3. FOTONAPONSKI SOLARNI PANELI / Ovo je još jedan od načina za proizvodnju vlastite struje . Solarni paneli pretvaraju sunčevu svjetlost direktno u električnu energiju, i oni funkcionišu čak i kad je oblačno. Proizvedena električna energija može se odmah koristiti, skladištiti u baterije ili prodati nacionalnoj elektromreži.

4. METEO STANICA / Pored toga što je korisna za projekte iz geografije i prirodnih nauka, meteo stanica vam može pomoći da provjerite kako funkcionišu solarni paneli, vjetrenjače i sistemi za sakupljanje kišnice.

5. DIMNJAK ZA BIOMASU / Iako se to ne vidi na posteru, dimnjak je povezan s kotlom na biomasu. Obični školski kotlovi koriste fosilna goriva (ugalj, naftu ili prirodni gas) za grijanje. Sagorijevanjem biomase (drvo, slama, itd.) ne oslobađa se dodatna količina ugljen-dioksida (CO2) u atmosferu kao u slučaju fosilnih goriva, što je ekološki značajno prihvatljivije.

6. SOLARNI PANELI ZA GRIJANJE VODE / Solarni paneli koriste sunčevu energiju za grijanje vode, koja se može koristiti za pranje i u školskoj kantini. Oni funkcionišu čak i kada je oblačno. Upotrebom solarnih panela može se smanjiti račun za grijanje vode, a smanjuje se i zagađenje koje nastaje zbog grijanja na pogon fosilnih goriva. Solarni paneli najbolje funkcionišu u ljetnjim mjesecima, ali čak i tokom zime mogu ugrijati vodu. 7. KORIDORI ZA ŽIVI SVIJET / Žive ograde, površine sa domaćim biljkama, gomile naslaganih drva, livade, itd. stvaraju dom za male životinje. Ove površine, međusobno povezane, stvaraju koridore za životinjski svijet, a oni značajno povećavaju raznolikost života (biodiverzitet), i šanse za preživljavanje životinja, kao i mogućnost njihovog kretanja kako bi pronašle novu teritoriju. 8. KUĆICE ZA PTICE / Škola može pomoći cijeloj zajednici čineći svoj prostor boljim za život biljnog i životinjskog svijeta. Kućice za ptice i slijepe miševe pružaju ovim životinjama dodatne domove i skloništa, pomažući da se poveća stopa njihovog preživljavanja i porast populacije, naročito u gradskim sredinama.

9. UPOTREBA PROSTORA ŠKOLE VAN RADNOG VREMENA / Korišćenjem škole van radnog vremena lokalna zajednica će dobiti dodatni prostor i biće više uključena u školski život, a aktivnosti u večernjim časovima će smanjiti mogućnosti krađe ili vandalizma.

10. MURALI / ZIDNE SLIKE / Uljepšajte svoje okruženje. Murali mogu imati ekološku poruku, a važno je se naslikaju ekološki neškodljivim bojama!

11. GRAFITI NA ZIDOVIMA / Stvaranjem mogućnosti za umjetnički izraz u javnom prostoru učenici/ce se mogu podstaći da izraze svoju kreativnost, da oslobode nagomilane emocije, a istovremeno se može smanjiti vandalizam. 12. APARATI ZA SUŠENJE RUKU / Više energije se potroši za proizvodnju papirnih ubrusa, za njihov prevoz, pakovanje i odlaganje nakon upotrebe, nego prilikom korišćenja aparata za sušenje ruku. 13. VREMENSKI PODEŠENI PUNJAČI VODE U TOALETIMA / Postavljanjem programatora na sistem za ispiranje toaleta može se uštedjeti voda u školi. 14. UREĐAJ ZA UŠTEDU VODE U VODOKOTLIĆU / Neki od uređaja za štednju vode može se lako postaviti u vodokotlić. Čak i jedna cigla u vodokotliću smanjuje potrošnju vode, a ne utiče na efikasnost toaleta... Zapamtite, na ovaj način ne štedi se samo voda, već i energija koja je potrebna da bi se voda obradila i pumpama dovela do objekta.

15. RECIKLIRANI TOALETNI PAPIR / Za recikliranje papira (bilo koje vrste) troši se mnogo manje energije nego za njegovu proizvodnju iznova. Istovremeno se manje papira odlaže na deponije. 16. ČESME KOJE REGULIŠU PROTOK VODE / Česme koje se same gase štede vodu i energiju.

17. ZATVARANJE VRATA / Pored toga što štedi energiju i novac, dobra zaštita od promaje čini prostorije prijatnijim. Važno je zatvarati vrata za sobom jer se time sprečava gubitak toplote. 18. ENERGETSKI EFIKASNE SIJALICE / Štedljive sijalice koriste samo 20% energije koju troše obične sijalice. One se otplate za samo 6 mjeseci i mogu uštedjeti do €99 tokom svog životnog vijeka.

19. KOMPJUTERI / Standardni ekran koristi oko jedne trećine energije koju potroši mikrotalasna pećnica uključena na najjače. Novi, ultra tanki, ravni ekrani troše mnogo manje energije. Ne ostavljajte kompjutere uključene kad ih ne koristite. Koristite podešavanje za uštedu energije na vašem kompjuteru. Svoj stari kompjuter predajte firmi koja se bavi recikliranjem kompjutera.

20. RECIKLIRANJE PAPIRA / Recikliranjem papira smanjuje se broj drveća koje je potrebno posjeći da bi se napravila papirna kaša i troši se manje energije nego kad se papir pravi.

21. EFIKASNA UPOTREBA PAPIRA / Recikliranje papira je dobro, ali je njegova efikasna upotreba još bolja! Trudite se da papir koristite na obje strane. Postavite jednu ladicu za sakupljanje korišćenog papira. Možda od njega možete napraviti blokčiće za pisanje?

22. DEKING / Vodootporna drvena građa je višenamjenski i održiv materijal, ukoliko se kupi od sertifikovanih proizvođača. Mogu se takođe naći daske za platformu izrađene od reciklirane plastike – one bi trebalo da traju nekoliko stotina godina! 23. BIOLOŠKO PREČIŠĆAVANJE / Zasadi trske i drugih biljnih vrsta se mogu koristiti za preradu otpadnih voda. Ukoliko je moguće, poželjno je ovaj sistem primijeniti na terenu oko škole kao model za prečišćavanje prljave vode iz kuhinje/umivaonika i stvaranje novog staništa.

24. IGRA U HLADOVINI / Važno je obezbijediti hladovinu na igralištu. Na posteru je dat primjer konstrukcije od vrbe, a hladovinu mogu pružiti i kućice za igru, sjenice, pergole, i naravno, drveće. 25. POVRŠINA OD RECIKLIRANIH GUMA / Ova fleksibilna površina štiti od udara i ogrebotina, a takođe doprinosi smanjenju deponija guma.

26. RECIKLIRANI ASFALT / Reciklirani asfalt se može nabaviti od proizvođača asfalta. Recikliranjem asfalta štedi se ne samo energija potrebna za njegovu proizvodnju, već se smanjuje i količina otpada koji se odlaže na deponije.

27. PRISTUP ZA SVE / Potrebno je svaki prostor učiniti pristupačnim osobama sa invaliditetom.

28. IGRALIŠTE / Uz malo maštovitosti i veoma malo ulaganja možete pretvoriti dosadne spoljašnje površine, obično prekrivene asfaltom, u izazovne, stimulativne i zabavne površine za igru. Na ovaj način učenje se može preseliti napolje i podstaći edukativne igre.

29. BILJKE ZA PROIZVODNJU ENERGIJE / Npr. preradom suncokreta može se proizvesti biodizel (zamjena za dizel), a miskantus (slonova trava ili kineska trska) se koristi za proizvodnju biomase od koje se dobija toplota. (Vidjeti opis i ilustraciju br. 5)

30. GAJENJE BILJAKA U KONTEJNERIMA / Možete uzgajati raznovrsno voće, povrće i bilje u kontejnerima svuda oko škole. Ovo je dobar način za uzgajanje biljaka onda kad nema puno prostora ili kad ima mnogo betonskih/ asfaltnih površina. Povezivanjem kontejnera na sistem za zalivanje kap po kap štedi se vrijeme, energija i voda. Osim toga, time se povećava i mogućnost preživljavanja biljaka tokom dugog ljetnjeg raspusta. 31. MJESTA ZA DRUŽENJE / Dobro je na prostoru škole napraviti bar jedno mirno mjesto, koristeći održive materijale, gdje učenici/ce mogu sjesti ako žele da na miru popričaju ili da se udalje od buke igrališta. 32. TRIM STAZA, MJESTA ZA AVANTURU I UKLJUČIVANJE ZAJEDNICE / Trim staze se mogu koristiti za igru, u sklopu nastave fizičkog obrazovanja, a može ih koristiti i zajednica nakon završetka školskih časova. Sprave za vježbanje možete kupiti gotove ili ih napraviti od već korišćenih ili recikliranih materijala. 33. UČIONICE NA OTVORENOM / Učionice na otvorenom mogu biti osvježavajuća i stimulativna mjesta za učenike/ce i nastavnike/ce. Jednostavno dizajnirane, mogu se koristiti na raznosvrsne načine, kao pozornica/mjesto za performanse, sjedjenje tokom odmora, igranje raznih igara, itd. 34. NAGRADE / Postoje nagrade i priznanja za održive i eko-škole. Ukoliko vaša škola dobije takvu nagradu, stavite je na mjesto gdje je svi mogu vidjeti. To može podstaći ljude da razmišljaju šta mogu sami uraditi da bi živjeli održivije.

35. KANCELARIJSKA OPREMA OD RECIKLIRANIH MATERIJALA / Veći dio kancelarijske opreme se pravi od plastike, za čiju proizvodnju se troši puno energije i koja se ne razgrađuje. Kupovinom reciklirane plastike održava se cirkulacija plastike, troši se manje energije nego za proizvodnju nove i smanjuje se količina plastike koja se odlaže na deponije. S obzirom da se za proizvodnju stvari od recikliranih materijala troši manje energije, svaki put kad KUPITE RECIKLIRANI proizvod štedite energiju. 36. PRAVEDNA TRGOVINA (FAIR TRADE) / Kupovinom proizvoda koji imaju oznaku “fair trade” (pravedna trgovina), kao što su sok od narandže, čokolada, kafa i čaj, omogućava se da proizvođači budu pošteno plaćeni za svoj rad, tako da mogu izdržavati sebe i svoju zajednicu na odgovarajudi način.

37. SJECKALICA ZA PAPIR / Privatne dokumente koji se ne mogu ponovo koristiti treba isjeći kako bi se iskoristili za reciklažu ili proizvodnju papira.

38. FOTOKOPIR APARAT / Fotokopir aparat troši puno energije. Kad radi može potrošiti preko 1 Kw stuje. Čak i kad ne radi troši puno energije, zato ga uvijek gasite ako mislite da se neće koristiti u narednih 5 minuta ili više. I trudite se da koristite dvostrano kopiranje kad god je to moguće. 39. ĐAČKI ORMARIĆI / Đački ormarići obezbjeđuju prostor za spremanje knjiga, torbi i kaputa. Na taj način štedi se prostor u učionici, a učenicima/ama je lakše da pješke ili biciklom idu u školu i kući. 40. ELEKTRIČNA BROJILA / Redovno očitavanje brojila je korisno da bi se vodila evidencija o potrošnji i izračunalo koliko je vaša škola energetski efikasna. Lak pristup brojilu čini očitavanje jednostavnijim. 41. TERMOSTATI NA RADIJATORIMA / Često u školi (kao i u stanovima) jedan termostat reguliše cijeli sistem za grijanje. Postavljanjem termostata na svaki radijator, prostorije se mogu odvojeno kontrolisati, a radijatori isključiti ako se prostorija neće koristiti duže vrijeme. 42. ODRŽIVA PRODAVNICA / Kooperativno preduzeće, kojim upravljaju i koje vode učenici/ce, može osnovati održivu prodavnicu. U nastavku je navedeno šest primjera šta takva prodavnica može da sadrži: 43. PUNJAČI ZA BATERIJE / Čak i obične baterije se mogu puniti iz pomoć specijalnog punjača. Punjenje baterija znači da se one neće baciti na deponiju; baterije su odlične za aparate koji troše malo energije, a punjenje je jeftinije nego kupovina novih baterija. 44. ŠTAND ZA KORIŠĆENE KNJIGE / Štedi drveće i novac.

45. KORPA ZA KORIŠĆENU GARDEROBU / Tvojoj košulji ništa ne fali osim što je okraćala? Skoro nova košulja može izgledati jednako dobro kao potpuno nova, a ujedno se smanjuju štetni uticaji na životnu sredinu. 46. POLITIKA ETIČKE KUPOVINE / Možete pokazati cijeloj školi šta znači politika etičke kupovine. Da li prodavnica prodaje proizvode sa oznakom “pravedna trgovina” (fair trade), lokalno proizvedene, sa što manje pakovanja? 47. ZDRAVI LOKALNI PROIZVODI / Neka vaše tijelo bude zdravo! U idealnom slučaju, trebalo bi jesti 5 komada voća i povrća dnevno. 48. PRODAVNICA ZA RAZMJENU / Razmijenite sa drugima stvari koje su vam dosadile.

49. KANTINA / Dogovorite se sa lokalnim poljoprivrednicima, proizvođačima i dobavljačima da vam dostavljaju svježe sezonske proizvode. Kupovina hrane iz lokalnog okruženja pomaže vašoj lokalnoj ekonomiji i ujedno se smanjuje zagađenje usljed transporta. 50. PROIZVODI ZA ČIŠĆENJE / Neke od hemikalija koje se koriste za čišćenje su veoma opasne i one završavaju u rijekama i morima, nanoseći štetu živom svijetu. Sada je moguće naći proizvode koji se u vodi razlažu na ekološki neškodljive supstance. 51. KORIŠĆENJE POSUĐA I ESCAJGA ZA VIŠEKRATNU UPOTREBU / Važno je da se u školi koristi posuđe i escajg za višekratnu upotrebu. Tanjiri i escajg za jednokratnu upotrebu su ogromno rasipanje sirovina potrebnih za njihovu proizvodnju, izvor zagađenja i bacanje novca.

52. KANTA ZA KOMPOSTIRANJE / Skoro sva svježa vegetacija može se staviti u posebno napravljenu kantu, gdje de se razgrađivati i praviti kompost, koji se zatim može koristiti za uzgajanje usjeva u školskoj bašti.

Ovaj poster je nastao uz finansijsku podršku Evropske unije. Za njegov sadržaj isključivo je odgovoran Expeditio i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

Sadržaj ilustracija postera inspirisani su idejom © 2002 SUS Co-operative Ltd. Autor re-dizajna postera: Srđa Dragović

53. MAŠINA ZA PRANJE SUĐA / Pod uslovom da se koristi na pravilan način mašina za pranje suđa troši manje vode i energije nego prilikom ručnog pranja. Koristite biorazgradive deterdžente. Otvaranjem vrata nakon pranja da se suđe samo osuši može se uštedjeti energija.

54. STAKLENIK / Staklenici se mogu koristiti za uzgajanje različitog povrća i drugih biljaka tokom cijele godine. Mogu takođe služiti za održavanje nastave iz određenih predmeta i kao mirno mjesto za relaksaciju. 55. PROIZVODNJA HRANE / Zašto ne biste koristili dio školskog zemljišta za proizvodnju povrća? Tako će se promovisati zdrava ishrana, a koristiće i za nastavu iz prirodnih nauka. Povezivanje biljaka na sistem za zalivanje kap po kap može biti korisno tokom raspusta i vikenda. 56. SAKUPLJANJE KIŠNICE / Kišnica se može sakupljati i koristiti za zalivanje kontejnera sa povrćem, bilja i drveća koje se nalazi oko škole.

57. KUVALO ZA VODU / Važno je da znate da možete uštedjeti struju ako prokuvate tačno onoliko vode koliko vam je potrebno (i ako je to samo jedna šoljica).

58. OSTAVE ZA BICIKLA / Ostave su važne za one koji koriste bicikla i trebalo bi da se u dovoljnom broju nalaze blizu škole. 59. ELEKTRIČNA BICIKLA I MJESTA ZA PUNJENJE / Električna bicikla su pogodna za brdovita područja. 60. ZAJEDNIČKI PUT DO ŠKOLE BICIKLOM / Zbog saobraćajnih uslova put do škole biciklom je ponekad težak. Zajednička vožnja, predvođena starijom osobom, može biti rješenje za ovaj problem.

61. DOLAZAK AUTOBUSOM / Javni prevoz je održivi vid saobraćaja. Zatražite od lokalne uprave da se autobusko stajalište postavi blizu ulaza u školu.

62. ZAJEDNIČKO PJEŠAČENJE DO ŠKOLE / Kao i zajednički put biciklom, zajedničko pješačenje, predvođeno starijom osobom, je siguran, društven i pouzdan način dolaska u školu.

63. NATKRIVENA MJESTA ZA SJEDJENJE / Smještena u blizini škole, učiniće boravak napolju prijatnijim i mogućim čak i po kišnom vremenu! 64. RECIKLAŽNA TAČKA / Potrudimo se da reciklaža bude laka! Nemojte sakrivati kante za reciklažu, obojte ih u svijetle boje i postavite na mjesto gdje im se može lako pristupiti!

65. GALERIJA NA OTVORENOM / Moderna djela lokalnih umjetnika i različitih grupa iz zajednice mogu uključiti reciklirane i već korišćene materijale. Ona promovišu lokalni talenat i uljepšavaju školu. 66. EKOLOŠKA POLITIKA ŠKOLE / Upoznajte sve sa ekološkom politikom svoje škole! Roditelji i učenici/ce treba da vide kako je sprovodite, to pokazuje da podučavate svojim primjerom. 67. MALE ŽIVOTINJE / Male životinje oko škole pomažu održavanje živog svijeta. Njima je potrebno osušeno drveće i mjesto za život. 68. ZAJEDNIČKO KORIŠĆENJE AUTA / Na taj način štedi se novac za gorivo, vrijeme i troškovi popravke. Smanjuje se zagađenje i saobraćajne gužve. Možda možete uvesti kao politiku škole da nijedno auto ne može doći u školu sa manje od tri putnika? 69. ODRŽIV SAOBRAĆAJ / Probajte da se pridržavate politike održivog saobraćaja i van škole. Koristite javni prevoz, pješačite ili dijelite auto sa drugima kad god je to moguće. 70. FRIŽIDER / Kada kupujete novi frižider ili zamrzivač kupite onaj klase A. Brišite zavojnice na zadnjoj strani frižidera svakih šest mjeseci (ili češće) da bi bio efikasan. Frižider bi trebalo da bude pun, ili popunite prazan prostor folijom sa vazdušnim mjehurićima da rashlađen vazduh ne bi izlazio kad se vrata otvore.

71. ZEMLJIŠTE / Zdravo zemljište znači zdrave biljke. Dobra organska đubriva, sredstva za obogaćivanje zemljišta i kompost dodaju se svake godine da bi se proizvele jake i zdrave biljke. Odsustvo pesticida osigurava zdravlje biodiverziteta u školskom dvorištu.

Ministarstvo javne uprave, digitalnog društva i medija Projekat ClimCITY je sufinansiran od strane Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija.

Poster je dio projekta ClimCITY koji sprovodi NVO Expeditio iz Kotora u partnerstvu sa NVO Eco Logic iz Podgorice.

Poster „Održiva škola“ (pogledati na 83. strani)

O priručniku

Uvodna radionica u OŠ „Maksim Gorki“

Priručnik „Školska bašta kao integralna učionica” nastao je u okviru projekta ClimCity čiji je nosilac NVO „Expeditio“ iz Kotora, a partner NVO „Eco Logic“ iz Podgorice. Projekat je finansiran od strane Evropske unije, a kofinansiran sredstvima Ministarstva javne uprave, digitalnog društva i medija Crne Gore (današnje Ministarstvo javne uprave).

Fokus projekta je na konceptu održivih škola kao edukativnih ambijenata u kojima stasavaju mlade generacije lidera za održivu budućnost. Održiva škola, u kontekstu imperativa unapređenja sistema obrazovanja sa jedne, i borbe sa klimatskim promjenama i drugim ekološkim izazovima sa druge strane, predstavlja optimalan model koji teorijski i praktično može odgovoriti na izazove 21. vijeka.

„Vaspitač nije profesija, vaspitač je ličnost, strast i ljubav.”

Djurđa Pokrajac, prof. književnosti i stručna saradnica u vrtiću „Povratak prirodi“

Tokom sprovođenja projekta ClimCity, realizovan je niz tematskih radionica na temu održivih gradova i klimatskih pomjena, sa fokusom na aktivnosti u školskim baštama. Radionice, koje su trajale od marta 2021. do juna 2022. godine, pratili su učenici četvrtog, petog i šestog razreda osnovnih škola „Maksim Gorki“, „Radojica Perović“ i „Dr Dragiša Ivanović“ u Podgorici.

Kroz interaktivno učenje djeca su saznavala šta su to klimatske promjene, kako utiču na planetu Zemlju, na koji način ljudi kreiraju negativan uticaj u sopstvenom okruženju, životinjskom i biljnom svijetu, ali i o načinima kako možemo doći do rješenja.

Osnovna premisa koja se provlači kao rješenje jeste koncept održivog grada, te održive škole, a školska bašta je samo jedan od elemenata održive infrastrukture u kojoj se, u okviru školske prakse, mogu demonstrirati i realizovati različite metode učenja.

Niz eksperimenata koji su pratili radionice, dodatno su približili ideju o tome zašto je važno sačuvati resurse i izvore života na planeti Zemlji, i kako svako kao pojedinac/ ka može doprinijeti tom zadatku. Rezultat ovog dijela projekta u školama su mali školski vrtovi u čijem su formiranju učenici učestvovali, prolazeći kroz svaku fazu baštenskog ogleda, počevši od upoznavanja sa sjemenom, preko dizajna vrta do prvih plodova. Kroz projektne aktivnosti, učenici su podjednako učili spajajući teoriju i praksu.

U okviru projekta ClimCity, koncept škoske bašte sa pratećim aktivnostima, koji je razvijao tim NVO „Eco Logic“, dobio je i konačnu formu, postavši integrisani, intersekcioni program edukacije - inspirisan obrazovanjem za održivi razvoj, preporukama OECD zemalja, PISA testiranjima i UNICEF-ovim „Ključnim kompetencijama za 21. vijek u kurikulima u Crnoj Gori” - pod nazivom „Školska bašta - integralna učionica”.

Zbog svega toga, ovaj koncept prestavlja precizno koncipiran set tematskih radionica u koje su integrisane različite metode savremenog obrazovanja iz širokog dijapazona edukativnih, pedagoških praksi, od kojih će neke biti predstavljene u priručniku.

Kome je namijenjen priručnik?

„Obrazovanje za održivi razvoj podrazumijeva da razvoj na ekonomskom, tehnološkom i kulturnom nivou bude takav da zadovolji potrebe društva, ali da ne ugrozi prirodnu ravnotežu.”

Polazeći od ovog određenja održivog obrazovanja, koje je definisano na Konferenciji UN-a 1992. godine u Rio de Ženeiru, vjerujemo da primjenljivost ovog priručnika može biti relevantna u različitim stručnim i obrazovnim oblastima.

Primarno, priručnik jeste za nastavnike/ ce u školama i drugim ustanovama, one koji rade sa djecom u okviru formalnog ili neformalnog obrazovanja, ali i za sve zainteresovane za obrazovanje mladih ili se bave radom sa mladima.

Nije znanje znanje znati, već je znanje znanje dati.

Jovan Jovanović Zmaj

U kontekstu mulitidisciplinarng pristupa obrazovanju, ovaj priručnik takođe zadovoljava zahtjeve za realizaciju međupredmetnih aktivnosti u školama, dajući bazične instrukcije svakom predmetnom nastavniku da kreira koncept integrisane nastave.

Edukator/ka po mjeri djeteta

Dobar edukator je onaj koji nalazi način da se prilagodi svojoj grupi.

Da bi koncipiranje i realizacija edukativnih aktivnosti bila uspješna, važno je da edukator/ka shvati svoju ulogu kao nekoga ko provodi djecu, jednako kao i sebe, kroz kompleksan proces spoznavanja i shvatanja svoje uloge u svijetu.

Djeca uče po modelu i važno im je da osjećaju bliskost i sličnost sa osobom na koju se ugledaju, u ovom slučaju edukatorom/kom. Da bi se razvila

bliskost, što vodi ka tome da radionice budu opuštenije, da komunikacija bude ljepša i slobodnija a djeca otvorenija, kreativnija, edukator/ ka takođe treba da bude otvoren/a za učenje, dijeljenje, igranje.

U ovom priručniku naići ćete na niz radionica koje su vrlo pogodne za povezivanje sa djecom, upoznavanje, i ako se prihvatimo igre i zadataka kao i učenici, pokazujemo djeci da i oni imaju naše povjerenje.

Aktivno slušati djecu, prepoznavati i uvažiti njihove inicijative i osluškivati grupu - daje sjajne rezultate, često neočekivane.

Insistiranje na dogovorima i pravilima, koje zajedno osmišljavamo i usvajamo je značajno da bi se postavio red, a da djeca nemaju osjećaj da je sva moć u rukama edukatora/ke, već da od početka osjećaju pripadnost i svoju važnost. U ovoj publikaciji su dati samo predlozi tema i metoda, kao i pregled aktivnosti koje su praktikovane posljednjih nekoliko godina, a finalizirane kroz projekat ClimCity. Priručnik treba da posluži samo

kao vodič, ali ne i kao štivo kojeg se

treba držati po svaku cijenu. Zavisno od učeničke grupe, ekonomskog, kulturnog i društvenog ambijenta, kao i drugih specifičnosti konteksta, realizacija programa za održivo obrazovanje, te aktivnosti na temu ekologije, zaštite životne sredine, klimatskih promjena… može se organizovati na mnogo načina.

U tom pravcu, odlučujuću ulogu ima edukator/ka, odnosno nastavnik/ca, kao i sredina, tj. društveni ambijent u kom se realizuje ideja.