05 Opis radionica

Opis radionica

Tokom realizacije projekta ClimCity, realizovali smo 18 tematskih radionica na temu kllimatskih pomjena, sa fokusom na aktivnosti u školskim baštama. Radionice, koje su trajale od oktobra do juna 2022. godine, pratili su učenici četvrtog, petog i šestog razreda osnovnih škola „Maksim Gorki“, „Radojica Perović“ i „Dr Dragiša Ivanović“ u Podgorici. Kroz interaktivno učenje djeca su saznavala šta su to klimatske promjene, kako utiču na planetu Zemlju, na koji način ljudi utiču na negativne pojave u sopstvenom okruženju, životinjskom i biljnom svijetu.

Niz eksperimenata, koji su pratili radionice, dodatno je približilo ideju o tome zašto je važno sačuvati Zemlju i kako svako od može doprinijeti tom zadatku.

Svaka od pomenutih škola, kao rezultat rada, u svom školskom dvorištu ima i baštu, u kojoj su sađene mahom biljke koje su djeca na radionici posijala i uzgajala kod kuće.

Pored radionica ekološke tematike, kako bismo se bolje upoznali i ljepše komunicirali, u rad su uključene i NLP aktivnosti, kroz radionice koje smo nazvali „Pričaonica“. U prvom polugođu smo, kroz ovu radionicu, saznavali koji smo tip ličnosti, kako najbolje učimo i po čemu smo sve to različiti i isti, a u drugom smo pažnju posvetili davanju konstruktivne kritike, prihvatanju različitosti, lijepoj komunikaciji i rješavanju konflikta na nenasilan način.

Kako smo već naglasili, na koji način će se radionice sprovoditi najviše zavisi od grupe sa kojom se radi. Iako su radionice ovdje prikazane na jedan način, svaka od njih se u praksi nekad mijenjala.

5.1. Značaj školske bašte - uvodna radionica za mlađi uzrast

Cilj: Upoznavanje sa radionicama i temama koje nas čekaju, upoznavanje sa načinom rada, uviđanje mogućnosti koja nam pruža školska bašta. Trajanje: 45 minuta Sadržaj: Upoznavanje, teorijski dio, aktivna igra, PP prezentacija. Didaktički i drugi materijal: Materijal: globus, platno, projektor... Ambijent: Učionica Uzrast: od II do IV razreda

Uvodni dio:

Predstavljanje i izlaganja plana rada. Pričamo o tome da li kod kuće ili na selu imaju baštu, koje ima je svrha, šta sve tu sade. Predstavljamo im semafor ponašanja i nekoliko puta ga ponavljamo.

Središnji dio: Igra „Žiri” Učenici dobijaju tužiće i smajliće za glasanje. Na projektoru naizmjenično idu slike školskih dvorišta, sa baštom i vrtom (uglavnom iz inostranstva) i iz Crne Gore. Dok glasaju obrazlažu svoje mišljenje. Na primer: slika škole sa velikom baštom, kompostarijumom koji je iscrtan, drvećem, igralištem od guma, djece koja beru povrće, s jedne strane, a sa drugeslika nekog dvorišta iz naših škola.

Materijal za igru „Žiri”

Zatim se upoznajemo sa oblicima i bojama. Slajdovi su sa poznatim oblicima: Fejsbuk, Hello Kity, Olimpijada, Audi, Nike itd. Zaključujemo da ove znake prepoznajemo po oblicima i boji, a zatim im pokazujemo slike biljaka koje se nalaze u našoj lokalnoj zajednici (pelim, smokva, šipak, šipurak, hrast, bor, čempres itd.). Uviđamo da i biljke imaju svoj oblik i boju, po kojima su karakteristični. Naravno, djeca će bolje prepoznati Hello Kitty od pelima, i na to, šaljivo, možemo da obratimo pažnju.

Završni dio:

Još jednom zaključimo šta možemo raditi u bašti, i damo im „zadatak” da razmisle o tome šta bi oni željeli da rade u svojoj školskoj bašti.

Radionica „Eko odgovori“ u školi Maksim Gorki – eksperiment sa termometrima

5.2. Klimatske promjene - uvodna radionica za stariji uzrast

Cilj: Upoznavanje sa klimatskim promjenama, uzrocima i rješenjima. Trajanje: 45 - 50 minuta Sadržaj: Uvodni dio - dijaloška metoda, igra asocijacije, PP prezentacija, kratki dokumentarni video, kviz.

Didaktički i drugi materijal: Projektor, platno, video o klimatskim promjenama, post it papirići, olovke, globus... Ambijent: U učionici zbog upotrebe multimedijalne opreme. Uzrast: V, VI, VII, VIII, IX razred Uvod: Učenici na post-it papirićima pišu, asocijativno, šta su to klimatske promjene, čitamo poruke i lijepimo ih na tablu. Gledamo kratak insert iz crtanog filma „Ledeno doba” i uviđamo da se klima od tad do danas promijenila i da tada ljudi nisu imali uticaj kao danas, već je promena bila prirodna.

Središnji dio: Gledamo video o klimatskim promjenama. Video traje 11 minuta, tako da kombinujemo gledanje i diskusiju. Na ključnim mjestima zaustavimo video i pričamo o tome šta oni misle da su klimatske promjene, na šta ih asocira kad kažemo klimatske promjene, efekat staklene bašte, fosilna goriva…

Završni dio: Igra – kviz

5.3. Pričaonica - otkrivanje tipa ličnosti (NLP aktivnosti)

Cilj: Bolje upoznavanje djece međusobno, otkrivanje koji smo tip ličnosti i na koji način najbolje učimo. Trajanje: 45 minuta Sadržaj: Igre razgovora - pričanje i slušanje. Didaktički i drugi materijal: Knjiga „Korak po korak NLP za djecu” kao vodič, papirići, olovke, posuda za papiriće... Ambijent: Može da se radi i napolju i u enterijeru. Preporuka - napolju. Uzrast: od II do IX razreda

Uvod: Edukator/ka čita priče o auditivnom, vizuelnom i kinestetičkom tipu ličnosti.

Središnji dio: Učenici iz posude izvlače papiriće (to mogu biti nacrtane životinje ili ispisani nazivi), kako bi izabrali svog para. Podijeljeni u parove učenici razgovaraju i utvrđuju ko je koji tip ličnosti, na koji način najbolje uče, šta su im hobiji, sa kim žive, šta vole da rade, a šta ne itd. Završni dio: Parovi imaju po dva-tri minuta da se predstave s tim što predstavljaju jedni druge, a ne svako sebe.

5.4. Eko borci

Cilj: Djeca samostalno izučavaju ekološke probleme i svoju ulogu u rješavanju istih, pospješivanje digitalne i čitalačke pismenosti, direktnog primjenjivanja informacija, obrada neumjetničkog teksta, vještine prezentacije i timskog rada. Trajanje: 90 minuta Sadržaj: Uvod i razgovor na temu problema i rješenje; korišćenje odgovarajuće literature kroz koju se upoznaju sa problem i iz koje izvlače svoje zadatke vježbajući da operacionalizuju stečeno znanje. Didaktički i drugi materijal: Knjige, edukativni posteri, hamer papiri ili blok 5, flomasteri, materijal za ukrašavanje transparenata, kamera (telefon)... Ambijent: Učionica, a ako dozvoljavaju vremenski uslovi može i napolju. Uzrast: V, VI, VII, VIII, IX razred

Radionica „Eko Borci“ u školi Maksim Gorki - đaci kao eko borci i transparetni koje su izradili u cilju slanja ekološke poruke

Eko borci je radionica iz tri dijela. Cijela radionica je simulacija građanskog aktivizma u okviru koje djeca koriste knjige kao način da se informišu o realnom problemu na koji moraju da reaguju i kreiraju odgovarajuće poruke.

Značajan aspekt je „informisanje iz knjiga” kroz koji pristupaju drugačijem pristupu čitanja i vježbaju obradu neumjetničkih tekstova. Obrada teksta rezultira zaključcima i porukama u obliku transparenata, parola i drugih kanala komunikacije.

Ukoliko je moguće da više različitih grupa (više odjeljenja ili djeca iz različitih škola) rade isti zadatak, onda mogu gledati poruke jedni drugih na kraju, i učiti se konstruktivnoj kritici i kritičkom mišljenju kroz analizu videa, ali i vidjeti kako se neka druga djeca upotrijebila informacije koje su i oni imali.

Prvi dio: Djeca se dijele u timove i dobijaju edukativni materijal. Zadatak je da osmisle verbalne poruke koje će se snimiti, i poruke koje će tokom snimanja pisati na transparentima, ili neke parole koje će svi zajedno reći na početku ili kraju videa.

Drugi dio: Snimanje poruka. Snimatelj može biti edukator/ka ili sama djeca. Video ne bi trebalo da traje više od dva minuta.

Treći dio: Pregledavanje materijala i komentarisanje. Treći dio je neophodan zasebno ako je više grupa (različitih odeljenja) uključeno u rad, ukoliko nije, treći dio može biti samo kratak segment naredne radionice. Ono što „ocjenjujemo” jeste da li je tim radio timski, da li su im poruke povezane, koliko su se potrudili oko transparenata i koliko su jasno iznijeli probleme i rješenja.

Video EKO BORCI: https://www.facebook. com/expeditio/videos

n Primjeri inovacije i dodatna

vrijednost

Korišćenje telefona kao didaktičkog sredstva, upoznavanje sa medijima komuniciranja, digitalna i medijska pismenost i sigurnost. (Detaljnije u poglavlju 4.)

5.5. Kako putuje sjeme

Cilj: Upoznavanje sa sjemenima, načinom na koji se kreću i prirodi i ulogom životinja u prirodi i nastanak ekosistema. Trajanje: 50 minuta Sadržaj: Uvodna rasprava, predavanje, aktivna igra „Šumski haos”. Didaktički i drugi materijal: širok dijapazon sjemena (suncokret, paprika, rukola, blitva, kikiriki, lešnik, kukuruz, žir…), platno, projektor, dva kratka animirana filma, PP prezentacija... Ambijent: Dio sa predavanjem u učionici ili sali, aktivna igra, poželjno napolju. Uzrast: II, III, IV; V razred

Počinjemo uvodnom dijaloškom metodom i pričamo o iskustvu sa baštama koje imamo kod kuće, na selu … Djeca posmatraju sjeme koje se nalazi na stolu (najbolje je da bude u staklenim teglama, na kojima je slika biljke), pogađaju koje je sjeme od čega i pravimo paralelu između toga kako mi tretiramo sjeme, a kako to u prirodi funkcioniše.

Pratimo prezentaciju, posmatramo na slikama gde sve biljke čuvaju svoje sjeme i gledamo i crtani film (ima ih dosta na engleskom jeziku a mi smo koristili ovaj: youtube.com („Seed Song - How Seeds Move - Seed Dispersal”).

„Kako putuje sjeme“ je radionica o tome kako se biljke u prirodi razmnožavaju i kako ekosistemi u kojima nema ljudi funkcionišu. Jedno od važnijih pitanja na koje dobijamo odgovor tokom ove radionice, a zatim dalje razvijamo tu priču kroz radionicu o ugroženim životinjskim vrstama, je - „koja je uloga životinja u prirodi?“.

Praksa je pokazala da djeca znaju šta je lanac ishrane, ali ne vide uzročnoposljedični odnos između lanca ishrane i svrhe životinja u prirodi. Još manje uočavaju problem u slučaju da jedna kraika iz lanca ishrane izostane.

Završni dio radionice je igra „Šumski haos” i jedna je od značajnijih koje su osmišljene u okviru ovog projekta. Koncipirana je da svako dijete motri kompleksnu situaciju dešavanja oko sebe. Određeni potezi zavise od kooperacije pojedinih uloga, i skoro da niko ne može imati poptuno nezavistan potez u igri, a da isti nije plod saradnje. Ne manje važno je i to, da rješenja i scenario zavise od okolnosti do kojih se u igri dolazi spontano tako da ni jedno dijete nema unaprijed postavljen scenario, već se kroz divergentno razmišljanje postavlja u igri.

Radionica „Kako putuje sjeme“ – primjer principa očiglednosti

5.5.1. Aktivna igra: „Šumski haos”

Šumski haos je igra koja se realizuje u okviru radionice „Kako putuje sjeme”. Igra ima nekoliko različitih uloga: drvo, žir, maslačak, sunce, kiša, vjetar, ptica, vjeverica i godišnja doba (uglavnom je to edukator/ka).

Svako dijete dobije naljepnicu na kojoj piše koja je njegova/njena uloga. Najviše treba da bude žireva i maslačka jer su oni sjemena koja putuju.

Cilj igre je da vidimo kako nastaje šuma i ko pomaže sjemenu da se kreće tj.”putuje”. Pravila su takva da niko ko „nema noge” kao što je žir ili maslačak, ne može da se kreće osim ako ga ne vodi sa sobom neko ko ima noge, kao što je vjeverica ili ptica (ako je u pitanju žir) ili vjetar, ako je u pitanju maslačak.

Drvo je statično i ono se ne kreće tokom igre, pa je dobro da svaki put drugo dijete bude drvo i, radi zanimljivosti, dijete koje je drvo treba da ima kod sebe nešto više od same naljepnice, (npr. veću granu ili saksiju sa drvetom, kućicu za ptice koje „drvo” drži). Na samom početku podijele se uloge, svaka grupa zauzme svoje mjesto u prostoru. Pravila igre se saznaju podsjećanjem na radionicu, što je i dobar način da se tokom radionice ona djeca, kojoj nije toliko zanimljiva tema, motivišu da slušaju.

Kroz pitanja zapravo objašnjavamo pravila igre: Ko pomaže maslačku da se kreće? Da li žir trči? Može li vjetar da ponese žir? Ko nosi žir? Šta je potrebno sjemenu da raste?

Igra ima kompleksan scenario s obzirom na to da pored uloga i realcija kooperacije, uzima i aspekte ambijenta, odnosno godišnjih doba od kojih zavisi scenario igre. Pa tako, prije igre utvrdimo i šta ko radi tokom godišnjih doba. U ljeto na primer sunce sija, vjeverice skakuću, žirevi čuče ispod drveta, maslačci su na livadi. U jesen žirevi ustaju, a vjeverice i ptice polako sakupljaju plodove za zimu, vjetar duva.

Dijete koje je npr. vjeverica će uzeti za ruku „žir” i trčaće zajedno, sve dok vjeverica slučajno ne ispusti žir i ode po sljedeći. Žir ostaje tu gdje ga je vjeverica ispustila. Isto rade i ptice i vjetar, oni tako raznose sjeme po šumi.

Kada dođe zima, staje vegetacija, priroda odlazi da spava, igrači se zaustavljaju u

mjestu, osim vjetra, kiše i sunca. Oni se kreću.

5.6. Grad i priroda

Kada kažemo proljeće, kiša i sunce imaju zadatak da dotaknu svako sjeme, sjeme koje su dotakli i sunce i kiša tada ustaje, a ona koja ne dotaknu i sunce i kiša ostaju da čuče do kraja, koji zapravo dolazi brzo posle proljeća, a onda se konstatuje koliko su žirevi daleko otišli od svog drveta, i gdje su maslačci otišli u odnosu na livadu sa koje su krenuli.

Ukoliko ima vremena, igra se igra dva ili više puta.

n PREPORUKA

Vjetar treba da bude dijete koje baš voli da trči! Cilj: Djeca se upoznaju sa konceptom (samo)održivosti, uviđaju da postoji ravnoteža u prirodi koju gradovi narušavaju, i da mora postojati ravnoteža između grada i prirode. Trajanje: 50 minuta Sadržaj: Uvodna rasprava, predavanje, gledanje isječaka iz animiranog filma, aktivna igra „Ravnoteža”, kviz. Didaktički i drugi materijal: projektor, platno, PP prezentacija, video materijal... Ambijent: Učionica, školsko dvorište. Uzrast: III, IV, V, VI, VII, VIII razred

Uvodni dio se realizuje kroz dijalošku metodu i pitanja asocijacija. (Samo) održivost smo objasnili (nismo ga imenovali sa mlađima) kroz uzimanje i vraćanje. Od koga to uzimamo, šta (treba da) vraćamo? Kako se to sa prirodom, od koje zavisimo, održava ravnoteža…

Središnji dio obiluje igrama. Kroz kinestetički vid učenja, angažovanjem tijela u igri učimo kolkiko smo zavisni od prirode, kako održati ravnotežu sa njom.

Mini igra: „Izdržati bez kiseonika“. Važna uloga drveća je da nam daje kiseonik. Pitanje za mlađe može biti: „Da li mi možemo bez kiseonika? Hajde da provjerimo, zapušite nos i usta, da vidimo koliko možemo da izdržimo!” Naravno, biće malih varalica, ali i to je dio igre. :)

U središnjem dijelu se gledaju inserti iz animiranog filma WALL-E koji opisuje naš svijet u budućnosti, planetu koju smo napustili pošto smo je zatrpali otpadom. Lebdimo besciljno kroz svemir dok dva robota na zemlji spasavaju nadu čovječanstva - jedinu preostalu biljku.

WALL-E prikazuje primjer neodrživog ponašanja. Fiilm koji nas podstiče na razgovor o tome kako se do takve budućnosti stiže. Posebno važna tema u okviru ove oblasti su održivi gradovi, pa ovo može biti prostor za priču o urbanim baštama u gradovima, baštama na krovovima zgrada, „zelenom” prevozu, cegerima, zero waste pokretu, i svim dobrim ekološkim praksama koje postoje.

Kako bi se djeci jasnije objasnila veza između grada i prirode može se obratiti posebna pažnja na zelene tačke u gradu i životinje koje se tu nalaze. Na primjer: rijeke, park šume, brda…

Ukoliko je moguće, najbolje bi bilo posjetiti neki važan ekosistem u gradu, npr. održati čas u Mediteranskom vrtu na Gorici u Podgorici, gdje postoji učionica na otvorenom.

Radionica „Četiri stola eko odgovora“ u školi „Maksim Gorki“

Završni dio radionice je aktivna igra „Priroda i grad”. Djeca stanu u krug i uhvate se za ruke. Imamo dvije uloge, neko je priroda, a neko grad, tako da je svako drugo dijete priroda, odnosno grad. Kada priroda ide naprijed, grad ide nazad. Ova ravnoteža može da se održi samo ako budu vodili računa jedni o drugima.

Na svakoj sljedećoj radionici, kada se podsjećamo šta je održivost, prisjećamo se ove igre. n EKSPERIMENT

Zašto je važno korijenje drveća u cilju sprečavanja poplava? Potreban materijal: Saksija u kojoj se nalazi drvo (ili neka veća biljka), saksija u kojoj se nalazi samo zemlja, voda, posuda u kojoj će stajati saksije da se voda ne bi prosula. Sipati istovremeno vodu u obje saksije i posmatrati proces. Saksija u kojoj je biljka će upiti mnogo više vode od saksije u kojoj je samo zemlja.

5.7. Dječja književnost i ekologija (interdisciplinarne radionice)

Cilj: Kroz književnost i njima bliže književne likove, djeca konkretnije uviđaju na koji način se narušava ravnoteža u prirodi, shvataju kako čovjek utiče na klimatske promjene, uviđaju razliku između održivog i neodrživog ponašanja. Trajanje: 60 minuta Sadržaj: Uvodna rasprava, predavanje, gledanje isječaka iz animiranog filma, aktivna igra... Didaktički i drugi materijal: projektor, platno, PP prezentacija, video materijal, globus, knjiga „Mali princ“, „Dobro drvo“…

Ambijent: Učionica Uzrast: III, IV, V, VI, VII, VIII razred

U uvodnom dijelu se prisjećamo radionice „Grad i priroda” i gledamo crtani „Dobro drvo”. Razgovaramo o ponašanju dječaka, glavnog junaka, prema drvetu. Zaključujemo da njegovo ponašanje nije održivo. Primjer održivog ponašanja, u ovom slučaju, bi bio da je dječak, nakon što je ubrao jabuke, sačuvao sjeme pa zasadio više jabuka.

Naslovna strana knjige “Dobro drvo”

Podsjećamo djecu na radionicu „Kako putuje sjeme”.

Središnji dio: Upoznajemo sa „Malim princem“ i čitamo odlomke iz knjige koji nam ukazuju na način na koji se on brine o svojoj planeti. Sugerišemo na zaključak da planete, kao i ona Malog princa, jesu male, ali nama jedini dom.

Kroz prezentaciju, korak po korak uviđamo na koji način utičemo na prirodu dok gradimo gradove, koristimo rude, struju, zbog čega sve sječemo šume, odnosno, šta sve uzimamo od prirode. Dok svi kao pojedinci znamo da ne treba uništavati

Dječja književnost i ekologija – upotreba književnih likova kao primjera dobre i loše ekološke prakse

prirodu, djeca to vezuju samo za vođenje računa o otpadu, dok npr. o samom porijeklu otpada nisu razmišljali.

Pitanje otpada, naše ishrane, odnosa prema životnom ambijentu povezujemo sa prethodnim radionicama, sa elementima održivosti, koje tretiraju dalji uticaj industrije hrane na ekosisteme, sječu šuma radi proizvodnje banana, kafe, čokolade, palminog ulja itd.

Završni dio je rezervisan za igru asocijacije. n ZAPAŽANJA

Posebno je vrijedna analiza lika Dječaka iz „Dobrog drveta“ („Giving tree“) i njegovih postupaka, da bi djeca uvidjela da ga nije zloba navela da isječe drvo već neznanje i nerazmišljanje, kao što se dešava i ljudima na planeti.

5.8. Brza moda, planeta i klimatske promjene

Cilj: Uviđanje uticaja modne industrij i tzv. brze mode na klimatske promjene i ljudska prava. Trajanje: 60 minuta Sadržaj: Uvodna rasprava, istraživanje na temu, formiranje zaključaka i zaključna rasprava. Didaktički i drugi materijal: Globus ili Google earth, posteri na temu, djelovi garderobe, flomasteri, papiri... Ambijent: Učionica Uzrast: V, VI, VII, VIII, IX razred Djecu dijelimo u timove, i svaki tim dobije zadatak da popiše porijeklo svih stvari koje u tom trenutku imaju sa sobom (majice, pantalone, trenerke, olovke, pernice, torbe itd.) Zatim na globusu ili Google earth-u posmatraju i prave put koji su stvari prešle da bi došle do njih.

Gledamo gdje se te zemlje nalaze, koliko smo udaljeni od njih, šta je sve potrebno da od sjemena (npr. sjeme pamuka) do prodavnice te stvari stignu do nas i šta nam cijena tih stvari govori o fer plaćanju svih ljudi koji se nalaze u lancu proizvodnje.

n ZAPAŽANJA

Za djecu je sasvim nova tema odnos ekologije i zaštite životne sredine sa jedne, i ekonomskih, egzistencijalnih pitanja i ljudskih prava sa druge. Djeca su uglavnom smatrala da su zemlje poput Bangladeša ili Vijetnama najbogatije zemlje, pa je zato sva proizvodnja tamo.

Tražimo Bangladeš

Radionica „Vedrimo i oblačimo klimatske promjene“ u školi „Dr Dragiša Ivanović“ – djeca prate put pamuka

Radionica „Eko borci“ u školi „Maksim Gorki“

5.9. Ugrožene životinjske vrste

Cilj: Upoznavanje sa ugroženim životinjskim vrstama, problemima sa kojima se suočavaju i njihovim staništima; naš odnos prema živom svijetu. Trajanje: 45 minuta Sadržaj: Uvodna rasprava, sastavljanje slagalice koja sadrži kontinente i životna staništa.

Didaktički i drugi materijal: Globus, knjiga-slagalica „Životinje: ugrožene vrste naše planete” i priručnik za korišćenje. Ambijent: Učionica Uzrast: II, III, IV, V, VI, VII, VIII, IX razred Djeca se dijele u timove, i svaki tim dobije dio slagalice, koji je edukator/ka prethodno podijelio/la po kontinetima. Dok slažu sliku svog kontinenta djeca se upoznaju sa ugroženim vrstama na toj teritoriji. Nakon što slože slagalicu, čitaju iz priručnika poglavlje vezano za kontinent koji su slagali i životinje sa tog kontinenta.

Kada je cijela slagalica sklopljena svaki nas tim upoznaje sa životinjama o kojima su čitali i problemima sa kojima se suočavaju.

Priču o ugroženim vrstama sa globalnog nivoa uvek je zanimljivo spustiti na lokalni nivo, pa pričati o problemu koji Crna Gora ima sa krivolovom, o nepoštovanju nacionalnih parkova kao posebno zaštićenog staništa za životinje.

5.10. Pričaonica - konflikti i lijepa komunikacjia (NLP aktivnost)

Cilj: Uviđanje i poštovanje različitosti, učenje lijepoj komunikaciji, bolje razumijevanje svojih i tuđih emocija. Trajanje: 60 minuta Sadržaj: Razgovor na teme različitosti i razumijevanja, pričanje i slušanje, igra. Didaktički i drugi materijal: Priča „Ekseri u ogradi”, štoperica, tabla, kreda, papiri, olovke...

Ambijent: Može da se radi i napolju i u enterijeru. Preporuka - napolju. Uzrast: od VI do IX razreda

Uvodni dio: Edukator/ka na tabli piše rečenicu „Jutros sam se probudio/la i…” i učenici dobijaju zadatak da završe rečenicu. Uviđamo da je većina završetaka različita, i diskutujemo o tome.

Središnji dio: Edukator/ka napisanoj rečenici dodaje nastavak, na primjer: „Jutros sam se probudio/la i pomogao bolesnoj mami ili“ Jutros sam se probudio/la i gladan morao da izađem iz kuće.“ Zaključujemo da svako od nas ima ponekad neki težak period, sa kojim drugi nisu upoznati.

Čitamo priču „Ekseri u ogradi” i pričamo o ružnim riječima, učenici dijele svoja iskustva, kada ih je neko uvrijedio ili su oni nekoga uvrijedili, kako rješavaju konflikte, kakve sve to emocije budi u njima, uviđamo da iza ružnog ponašanja najčešće stoji tuga kao emocija.

Igramo igru „Rastko”. Na listu papira nacrtamo čovječuljka Rastka i jedno dijete nosi papir od učenika do učenika. Svaki učenik treba da kaže uvredu na račun Rastka, dok se papir malo po malo gužva, dok se ne zgužva skroz. Zatim svako dijete treba da kaže lijepu riječ o Rastku, a papir se otvara dok se skroz ne ispravi.

Uviđamo da je papir ostao zgužvan, a da ružne riječi ne možemo skroz povući.

Dodatna vrijednost

Igru „Rastko“ pokazala nam je Luča, učenica šestog razreda koja je prepoznala da tema korespondira sa igrom. Ovo je primjer kako edukator prihvata predloge i inicijative učenika i simultano mijenja scenario radionice.

Završni dio sadrži „Igru upoznavanja“: igra se u parovima, tako da svaki par stoji jedan naspram drugog u krugu koji je prethodno formiran. Među pitanjima može biti: sa kim živite, koja vam je omiljena serija, šta vas najviše iznervira, koju ste knjigu posljednju pročitali itd.

Edukator/ka postavlja pitanje, i daje jedandva minuta parovima da odgovore na isto tj. da ispričaju nešto na „zadatu temu”. Nakon svakog isteklog vremena parovi se mijenjaju tako što se par iz unutrašnjeg kruga pomjera za jedno mjesto u pravcu kazaljke na satu. Na taj način sva djeca dođu u kontakt i upoznaju se. n ZAPAŽANJA

Djeca iz ruralnih sredina su davala iskrenije odgovore po pitanju načina na koji rješavaju probleme sa vršnjacima u odnosu na djecu iz urbanih škola. Djeca su vrlo rado dijelila svoje probleme i aktivno učestvovala u dijeljenju svojih ličnih priča.

5.11. Ted-Ed analiza

Cilj: Digitalno opismenjavanje, razvijanje vještina komunikacije i prezentacije. Trajanje: Tri školska časa Sadržaj: Uvodna rasprava, predavanje, gledanje isječaka iz animiranog filma, aktivna igra. Didaktički i drugi materijal: filmovi o klimatskim promjenama, hameri ili kompjuteri za prezentaciju, olovke, flomasteri, ukrasi za papir, projektor, filmovi, telefoni ili kompjuteri za zajedničko analiziranje videa... Ambijent: Učionica Uzrast: V, VI, VII, VIII razred

Kao što je navedeno u uvodu ovog priručnika, korisnu podršku učenicima, nastavnicima/cama i edukatorima/kama predstavlja TED-Ed platform na adresi https://ed.ted.com. To je obrazovna platforma koju svakodnevno koriste milioni nastavnika i učenika širom svijeta. Na platformi je postavljen veliki broj zabavnih i edukativnih animiranih videa na brojne teme uključujući klimatske promjene. Kako bismo olakšali nastavnicima i učenicima razumijevanje ovih zanimljivih edukativnih materijala, kroz projekat „ClimCity” smo

preveli na crnogorski jezik 18 TED-Ed

videa o klimatskim promjenama. Za prevod je zaslužna Marija Jojić, a lekturu Milenka Okuka. Prevedenom materijalu možete pristupiti preko sajta www. expeditio.org ili preko zvanične TED-Ed platforme.

Prevedene TED-ED animacije: 1. Koliko zemljišta je potrebno za napajanje svijeta? 2. Koje je najbolje gorivo za Vaš automobil? 3. Zašto ne bismo prekrili pustinju solarnim panelima? 4. Koliko struje je potrebno za napajanje čitavog svijeta? 5. Treba li da nas brinu kisele kiše? 6. Slučaj pčela koje nestaju 7. Zašto ne koristimo isključivo solarnu energiju? 8. Šta ako bi pukotine u betonu mogle same da se poprave? 9. Da li će okean ikada ostati bez ribe? 10. Da li nam ponestaje vode za piće? 11. Koju kesu bi trebalo da koristite? 12. Moćni podzemni vulkani Islanda 13. Stanje klimatske krize u 2021. godini 14. Zloglasna opklada o prenaseljenosti:

Sajmon protiv Erliha

15. Gdje ćemo moći da živimo kroz 20 godina? 16. Automobil koji je promijenio svijet... dva puta 17. Koliko je snažna najveća baterija na svijetu? 18. Materijal koji bi mogao da promijeni svijet... treći put zaredom

Radionica „Ted-ed analiza“ u školi „Dr Dragiša Ivanović“ - prezentacija

Uvodni dio (prvi čas): Edukator/ka upoznaje djecu sa kratkim filmovima o klimatskim promjenama, i temama koje mogu obrađivati, a zatim predstaviti ostalim timovima, kroz prezentacioni dio, temu kojom su se bavili, kao i sa kriterijumima ocjenjivanja prezentacije. Djeca se dijele u timove, svaki tim preko svog telefona bira film koji će obrađivati, zajedno izvlače informacije, zapisuju ih i prave plan prezentacije.

Središnji dio (drugi čas): Timovi prave detaljan plan prezentacije, stavljaju podatke na hamer, formulišu tekst prezentacije i uvježbavaju je. Završni dio (treći čas): Finalna prezentacija.

Da li je neka prezentacija ispunila očekivanja ocjenjujemo na osnovu toga kako su se podijelili prilikom samog prezentovanja, da li je svako u timu imao svoju ulogu, kako su iskoristili informacije iz videa, da li mi nakon gledanja videa imamo utisak da su prenijeli sve važne podatke i da li su nam dobro objasnili problem.

Radionica „Ted-ed analiza“ u školi „Dr Dragiša Ivanović“

5.12. Četiri stola eko odgovora

Cilj: Uviđanje i rezimiranje ekoloških rješenja i primene istih u praksi; razumijevanje elemenata održivih gradova i škola. Trajanje: 45-60 minuta Sadržaj: Uvodna rasprava, pokazno predavanje, rad na zadatku. Didaktički i drugi materijal: hameri za prezentaciju, olovke, flomasteri, stikeri, reciklirani materijali, posteri, globus, figurice životinja, saksije, biljke, tekstilne vrećice, sjemena, termometri… Ambijent: Školsko dvorište Uzrast: V, VI, VII, VIII razred Ova radionica može da se radi na nekoliko načina kroz varijaciju na temu i prilagođavanje uzrastu, pa se u istoj mogu akcentovati teme: „Održiva škola”, „Ekološki odgovorna osoba” ili jednostavno integralni pristup nalaženju rješenja za globalne ekološke, klimatske probleme.

U okviru teme „Održive škole”, djeca timski rade, svaki tim dobije poster održive škole (pogledati „Anex” na 83. strani ovog priručnika), i plan svoje škole.

Koristeći se posterom i uputstvima, djeca obilaze školu, školsko dvorište i posmatraju neposrednu blizinu u okviru lokalne zajednice kako bi dobili ideju kako dizajnirati idealnu, energetski održivu školu.

Nakon obilaska škole, ucrtavaju tačke na mapi svoje škole. Umjesto prezentacije, timovi međusobno dijele mape, u cilju razmjenjivanja ideja i diskusije.

Drugi način realizacije eko-odgovora jeste radionica sa integralnim pristupom ekološkim problemima i rješenjima, i prilagođena je svim uzrastima.

U našoj praksi ovu radionicu smo uglavnom održavali napolju. Na dva stola bismo postavili ekološke probleme i ekološka rješenja. Na stolu sa problemima bili bi

Zagađena planeta – postavka materijala

posteri koji predstavljaju krčenje šume, zagađen vazduh, zagađeno more i sl. Tu bi bio i globus zatrpan smećem. Na drugom stolu bili bi posteri sa rješenjima, cegeri, višekratne flaše za vodu, papirne i druge ekološke ambalaže i sl. Nakon što zajedno obiđemo i objasnimo oba stola, učenici/e dobijaju različite zadatke, na hameru crtaju ekološke probleme i rješenja za odabranu temu u vezi životne sredine - mora, šumski ekosistemi, život u gradovima, očuvanje resursa... Završni dio radionice je ostavljen za timsku prezentaciju i diskusiju.

Ovako formatirana radionica je idealna za replikaciju jer je informativna, atraktivna i može se organizovati u okviru nekih širih dešavanja u školi. Predlog je da se povodom Dana planete Zemlje, sa roditeljima, može organizovati radionica na neku od tema. Posebno bi to bilo korisno školama koje su u programu Eko škole. Takođe, ovo je način da se postave neki realni ciljevi i koraci ka održivoj školi.

5.13. Kompostiranje

Cilj: Djeca se upoznaju sa vrstama i načinima regulacije otpada, uče kako se regeneriše zemlja i prolaze kroz faze kompostiranja organske materije. Trajanje: 45 minuta Sadržaj: Uvodna rasprava o odlaganju otpada, pokazno predavanje. Didaktički i drugi materijal: uzorci zemlje, voće i povrće, uzorci različitih vrsta otpada (organski i neorganski); različite posude za odlaganje otpada... Ambijent: Školsko dvorište Uzrast: od III do VI razreda

Kompostiranje je radionica koja se vezuje sa sortiranje otpada, recikalžu i priču o održivosti/samoodrživosti. Poželjno je da se održi napolju, i da se jedu jabuke tog dana!

Uvodni dio: Učenici dobijaju jabuke i zadatak da ih operu i pojedu. Sjedi se u krugu, napolju, a u sredini su dvije kante za otpad, u jednoj je neorganski otpad (ambalaža od grickalica, plastične flaše, čaše i sl.), a u drugoj organski (karton, lišće, sitne grane). Središnji dio: Radionica zapravo počinje kada prvo dijete pojede jabuku i bira u koju kantu da ubaci ogrizak. Tek kad većina izabere kantu, odajemo da je tačno rješenje baciti ga u kantu sa lišćem, grančicama i papirom, i započinjemo priču o kompostu.

Kompost ima pet faza, od kojih je prva upravo u kanti sa otpadom biljnog porijekla, druge četiri se nalaze u teglicama. Druga faza je faza u kojoj se javlja buđ, obratimo pažnju na sitne bubice. Pažljivo posmatramo proces, ukoliko djeca imaju svoje baštenske dnevnike mogu ga i opisati tamo (ko želi) ili nacrtati. U trećoj fazi (tegli) su gliste i crvi, koje djeca mogu da drže u rukama, vodeći računa da ih ne povrijede. Posljednja faza je humus, koji kasnije koristimo za sijanje.

Radionica „Kompostiranje“ u školi „Radojica Perović“-četrvta faza komposta – učenik drži glistu

Radionica „Kompostiranje“ u školi „Radojica Perović“

Kompostiranje je radionica koja zahtijeva pripremu i malo dužu organizaciju, ali je i radionica koja otvara prostor za uključivanje lokalne zajednice (ukoliko je u školi neizvodljivo napraviti kompostarijum, onda se uzorci komposta mogu naći kod nekoga ko ima kompostarijum ili posjetiti neko ko ga ima). Završni dio: Kroz razgovor uviđamo benefite komposta i važnost resursa koji bacamo na otpad - zemlje.

n ZANIMLJIVOST

Ovo je djeci jedna od zanimljivijih radionica, i šaljivo je zovemo „smrdljiva radionica” jer je jedan od zadataka njuškanje komposta u svim fazama.

Radionica „Kompostiranje“ u školi „Radojica Perović“ - Njuškanje „smrdljive“ (druge) faze

5.14. Sijanje

Cilj: Djeca se upoznaju sa zemljom, sjemenima, načinom sijanja i načinom uzgoja biljaka. Trajanje: 50 minuta Sadržaj: Pokazna, interaktivna radionica kako sijati sjeme i održavati biljke u saksijama. Didaktički i drugi materijal: čašice, humus, voda, semena, papirići, olovke, selotejp, posude za zemlju... Ambijent: Školsko dvorište Uzrast: od III do IX razreda Uvodni dio: Učenici se upoznaju sa detaljnim planom rada. Edukator/ka pokazuje na koji način punimo čašice humusom, do koje mjere, na koji način tretiramo zemlju, kada stavljamo sjeme i koliko humusa stavljamo preko sjemena. Važno je da instrukcije budu detaljne i ispričane prije nego što se materijal podijeli.

Središnji dio: Učenici su podijeljeni u grupe i svaka grupa puni za sebe posudicu sa humusom. Zatim dobijaju čašice i zadatak da ih napune. Sjeme dobijaju na kraju. Starijoj djeci se mogu dati sjemena, pa da sami biraju, dok je za mlađe bolje da edukator/ka prilazi sa nekoliko različitih sjemena i daju svakome ono koje izabere.

Prije nego djeca prekriju sjeme humusom, dobro bi bilo da edukator/ka prvo provjeri da li je sve kako treba. Zatim ih zalivaju vodom. Korisno je da svaka grupa ima svoju flašu sa vodom.

Završni dio: Učenici na papiriću upisuju svoje ime i ime biljke koju su posijali, i lijepe na čašicu. Njihov je zadatak da prate i održavaju biljku do klijanja i kasnijeg presađivanja u školsku baštu.

Ova radionica se radi početkom proljeća, dakle, nakon radionica o samoodrživosti i ravnoteži između grada i prirode. Preporučljivo je je povezati sijanje sa tim radionicama jer je uzgajanje hrane jedan od načina borbe protiv klimatskih promjena i djeci će biti zanimljivije kad uvide širu sliku.

Djeca uvijek imaju nekoliko različitih vrsta sjemena, pa biraju koje bi posijali, ukoliko je moguće idealno je da postoje sjemena o kojima brinu kao tim, i sjemena koje nose kući, a zatim vraćaju u školski vrt. (Preporuka je da to budu krupna sjemena, i ona koja brzo rastu, i lako klijaju: tikvica, suncokret, pasulj, krastavac, bundeva).

Radionica sijanja – odabir sjemena

Materijal korišten na radionici sijanja

Školski zadaci – zajednički rasad i „Prljanje“ ruku u mekanom humusu

5.14.1. Igra: „Seed bombs“

Radionica koja može biti zanimljiva, a intersekcionog je karaktera. Može se raditi kao međupredmetna aktivnosti koja povezuje, na primjer premete biologiju i likovnu kulturu.

Poteban je humus, glina, voda i sjeme. Djeca prave od gline zanimljive oblike, u kojima se nalazi sjeme. Instrukcije za pravljenje „seed bombs”: www.youtube.com (Kindergarden - Seed Bombs)

„Seed bombs“ su osmišljene kako bi se pošumljavali nepristupačni predjeli u prirodi, ideja je da se „bomba” samo baci negdje po prirodi, i da to budu sjemena divljeg cvijeća ili sjemena drveća.