širnije str. 1
Recite
i zadrži vnotežu!
U Dukatovim jogurtimaBloAktivžive bakterije kiseline- LGG,prirodnistanovrncizdrave crijevnemikroflore. Znanstvenaistraživanjavišestrukosu potvrdila da je LGG najdjelotvorniji dodatak hrani: imunitet,smirujealergije,ublažavaposljedice virusnih i bakterijskihinfekcijate reguliraprobavu.
Svakodnevnimužitkom u jednom od BioAktiva LGG,s dodacima ili bez njih, izabrali ste prirodnu zaštitu svojegorganizma.
BioAktiv LGG- najukusniji vašegzdravljai dobrog raspoloženja.
MINISTARSTVOPOUOPRIVREDE
I ŠUMARSTVA
UPISNIK
POUOPRIVREDNIHGOSPODARSTAVA
Poljoprinednici,mateli odgovorennO'fDpitanja?
I. Tkoses.emoraupisatiu Upisnik?
Uupisniksemorajuupisatisvionikojiprodajuvlastiteproizvodenalriištu, podnosezohljeYe zo sredstvo.kredite i os1aleoblikepotpore u poljoprivredi.
2. Kokoseupisali?
ObrascizohtjevozoupiskupujuseII knjlžoromo, o t1redojuseu uredima državneupravedo31. 2003.godine.
3.štookoseneprikupisvodotumentocijndo31. 2003.godine?
Do31.sijetnjomožetese upisati s nepotpunomdokumentacijom, o tijekomcijelegodineprijGYljujusesvepromjene.
4. Kalasoznotirišeo upisniku ?
Zodetaljnijeobavijestiobratitese djelatnicimaHMJISkogZOYOdo m poljoprivrednasm-jetodamuslužbu,Hnots.liogslotorskoselekcijskogcentra ili nobesplatnibrojtelefonaMinistarstvupoljoprivrede l šumarstvu08007722.
TKOSENEUPIŠE,NEMAPRAVO
NAPOTICAJE!!!
Dodatne informacije na besplatnom telefonu 0800 77 22 www.mps.hr/reforma opširnije na str. 11
Redakcijski koleglj:
dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Darko Kantoci, dr. vet. med. Antun dipl. ing. Ljiljana Husinec, prof. dr. Zvonimir štafa Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorica: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna
Lektorica: Katarina-Zrinka prof. Crteži: dipl. ing. Nikola Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb
Uprava i uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.hinet.hr
MB: 3206599
Žiro 2360000-1101408596
Cijena: 4,50 kn
priprema: "Hlad", Pluska
Tisak: Orbis d.d., !lica 65, Zagreb
KR!v1NEKULTURE
Korištenje travnjaka napasivanjem
HRANIDBI,\
Hranidba krava i hranjive tvari u sviježem mlijeku
O UPISNIKU GOSPODARSTAVA
Upisnik poljoprivrednih gospodarstava ___________
GOSPODARSTVO
Financijska podloga programa razvitka govedarstva u Htvatskoj _____________________
VETERINARSTVO
Pseudotuberkuloza koza i ovaca ________________
KAKO PROIZVESTI KVALITETNOMLIJEKO
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
Novi krug usmjerene oplodnje bikovskih majki simetalne pasmine
Progeno testiranje bikova na osobine s obzirom na populaciju krava
.8o.b
UffiJAKAl
NAPASJVANJDf
Hranjiva vrijednost krme proizvedene o. na travnjacima tokom vegetacije nije ;s stalna, ima tendenciju velikih !u- odstupanja, što je uvjetovano u prvom redu ..c: razvo1mm stadijem trava, odnosno ::J djetelina. U pravilu, trava je .§ vrjednija, osobito zbog O Želimo li pašnog perioda imati na Q) raspolaganju mladu i kvalitetnu travu, B: moramo voditi o osnovnom korištenja pašnjaka: pravovremena, kratkotrajno napasivanje, a dovoljno dug period odmora tratine. To se može jedino pašnjaka na manje površinepregone. Pregonski pašnjak mora u prvom redu najbolje iskorištenje pašnjaka. pašnjaka u pregone osiguravamo stoci konstantno mladu i hranjivima bogatu pašu, a s druge strane stvaramo optimalne uvjete za odmor tratine, jer se ona tada obnavlja. Period odmora tratine predstavlja vrijeme njege i gnojidbe tratine. Odmah nakon napasivanja jednog pregona potrebno je pregon pognojiti kombinacijom mineralnih gnojiva. Na taj ispravnim gospodarenjem a ne samo eksploatacijom pašnjaka, tratina se od prekomjernog napasivanja ili prestarijevanja krme, se umanjuje regeneracije trave u prvom ili smanjuje hranjiva vrijednost trava u drugom Stoka biti puštena ponovo na isti pregon kada visina tratine bude oko 15 do 20 cm, jer se smatra da u toj visini tratina sadrži najviše hranjiva.
Organizacija pašnjaka
Tri su glavna o kojima valja voditi pri organiziranju pašnjaka: ukupna površina, broj pregona i pregona.
Pašna površina
Za jedno obiteljsko gospodarstvo važno je odrediti ukupnu pašnu površinu. li jedan pašnjak podmiriti potrebe krme za pašnu sezonu ili samo za jedan dio, ili potpuno ili osigurati i krmu za zimu, ovisi u prvom redu o njegovoj i broju stoke
koju mora prehraniti. Pri ukupne pašne površine mora se uzeti u obzir da razvoj i ritam porasta tratine u vrijeme vegetacije nije podjednak. U našim uvjetima pašna sezona traje od 150 do 200 dana ( od 1. IV. do 15. X. )1 ovisno o položaju i klimatskim faktorima. Porast tratine najbujniji je u od paše do polovine VI. mjeseca.
Drugi period porasta nešto je sporiji zbog ljetnih suša, a razdoblje od druge polovine VI. mjeseca do kraja VIII. mjeseca. period porasta razdoblje od IX. mjeseca do kraja pašnog perioda u kojem je, oborinama i povoljnijim meterološkim uvjetima, porast sve slabiji jer opada energija porasta biljaka. Ako ukupnu pašnu površinu za broj stoke pašnjaka ·o kojem biti kasnije) na osnovi porasta u (jesenskom) periodu, onda nam se sigurno javiti višak krme u proljetnom periodu koji spremiti u obliku sijena ili silaže kao zimsku krmu.
Broj pregona
Ritam porasta tratine vrlo je važan element za vremena odmora tratine, odnosno broja pregona. U prvom, odnosno proljetnom i ranom ljetnom periodu, kada je porast bujniji, potrebno je 14-18 dana da tratina ponovo nakon napasivanja poraste do potrebne visine od 15 cm. U ljetnom periodu potrebno je 24-30 dana, a u jesenskom periodu 36-40 dana.
Broj pregona je brojem dana potrebnih za odmor i obnovu tratine i brojem dana napasivanja na jednom pregonu. Ako pretpostavimo da su u ljetnom periodu potrebna 24 dana odmora tratine i da je pregon za 6-dnevno napasivanje, onda broj pregona po formuli:
. brojdanaodmoratratine+ brojdananapasivanja BroJpregona= brojdananapasiva111a
odnosno u našem broj pregona = (24 + 6) :6 = 5 pregona
list 1/2003.
Dakle, potrebno nam je 5 pregona, a na prvi pregon se ponovo vratiti za 24 dana. Uzmimo drugi Vrijeme odmora tratine je 24 dana, a je 2-dnevno napasivanje na jednom pregonu. U ovom trebat nam: (24 + 2):2 = 13 pregona.
Najbolje iskorištenje pašnjaka je u jednodnevnim pregonima, pa u tom za isti broj dana odmora (24 dana) morali bismo imati (24 + 1):1 = 25 pregona.
Jasno je iz ovih primjera da su broj pregona i dani napasivanja u uskoj vezi i da jedno uvjetuje drugo, uz pretpostavku da se radi o istom periodu odmora tratine.
pregona je dužinom ispaše jednog pregona i brojem stoke koja mora pasti na tom pregpnu. travnjak s visinom tratine od 15 cm na 100 m 2 daje 65 kg zelene mase, što je dovoljno krme za jedan dan za jednu kravu težine od 500 kg (krava teška 500 kg predstavlia 1 uvjetno grlo - U.G.). Ako na jednom pregonu pase 10 U.G., .onda pregona za jednodnevno napasivanje mora biti 1000 m 2 (100 m 2 x 10 U.G.), za trodnevno napasivanje 6000 m 2 • Jasno je da ravnomjemost napasivanja ovisi o pregona za isti broj U.G., odnosno pri istom opterepašnjaka je onaj broj uvjetnih grla koji pase na 1 ha pašnjaka pašne sezone. pravilno njegovariog pašnjaka u našim prilikama se od 2-3 U.G./ha, pa ako ima 5 U.G., onda nam je potrebno oko 2 ha ukupne pašne površine da bismo prehranili 5 U.G. pašne sezone.
PREGONA
Raspored i oblik pregona
Potpuno iskorištenje tratine zahtijeva dobar raspored i oblik pregona. Raspored pregona treba biti takav da stoka može do svakog pregona ne kroz druge pregone. Tako se tratini potrebno mirovanje i nesmetan porast, kako bi u roku ponovo bila spremna za ispašu. Stoga je potreban dovoljan broj puteva 2-4 m širine koji olakšati izgon stoke, a i prijevoz sijena ili zelene krme s pregona koji kositi. Oblik pregona treba biti po pravokutan. i uski pregoni, kao i pregoni trokutastog oblika, nisu povoljni. Takvi su pregoni mnogo više izgaženi i mnogo slabije iskorišteni od pregona s približno jednakim stranicama.
Ograde
Za postavljanje ograde prvenstveno su potrebni stupovi ili kolci kao žice. se upotrebljavaju drveni, ali se mogu upotrijebiti i betonski, pa i željezni. Razlikujemo uglavnom dvije vrste ograde: stalnu ogradu i Stalna ograda se upotrebljava ako ispaše nije toliko intenzivan, tj. gdje stoka na pregonima nekoliko dana pase. ograde upotrebljavaju se za najintenzivnije, tzv. korištenj_e pašnjaka, pa se u tom moramo služiti ogradom. Najintenzivnije korištenje pregonskog pašnjaka i potpuni ekonomski uspjeh ne može se ni zamisliti bez ograde.
Napajališta
pregonske ispaše, osobito jednodnevne, treba prilagoditi opskrbu stoke vodom. Pašarenje je u primjeni ispaše pokretno, bez stalnih i pregona. Svaki dan se stoci nova površina ispaša prilagopregona brojnom stanju stoke prema momentalnom prirastu trave, a ovisno o godišnjem dobu i vremenskim prilikama. Opskrba stoke vodom mora se, prema tome, prilagoditi ovom pokretnom ispaše. Za opskrbu vodom u vrijeme ispaše vrijede pravila: 1.voda mora u svako vrijeme stajati stoci na raspolaganju; 2.vode mora biti u dovoljnim 3.napajališta moraju biti higijenski
Ovim neophodnim uvjetima za zdravlje i visoku proizvodnost stoke može se u stalnim pregonima udovoljiti napajališta. napasivanje iziskuje pokretan opskrbe vodom, a može se samo upotrebom pokretnih napajališta. Upotreba stalnih, nepokretnih napajališta, u ispaše, otežava organizaciju ispaše jer je potrebno osiguranje dovoljnog broja prolaznih puteva do napajališta. Broj stoke i trajanje dnevne ispaše stoke vode koja mora biti na raspolaganju stoci. Kao orijentacijska vrijedi 50-60 1 vode po odraslom govedu za jedan dan na cjelodnevnoj ispaši. Razumljivo je da potrošak vode varira. To ovisi o oborinama, o temperaturi zraka i relativnoj vlazi. Iz ovih podataka izlazi dnevni prosjek za vrijeme ispaše 33,2 1 po kravi pri kolebanju od 0-69 I. Dovoljno je od 50 1, a više samo za vrlo
Mljekarski list 1/2003.
dana.
Radovi u toku ispaše se stoka premjesti iz jednog pregona u drugi, treba nagnojiti popašeni pregon. Da bi porast tratine bio stalan i osigurao dovoljno krme, moramo gnojenje dušikom. Ono se, prema intenzitetu korištenja, od 30 do 50 kg/ha dušika, najbolje u obliku KAN-a, nakon svakog turnusa ispaše. Po završetku pašnog perioda, u jesen, pašnjak treba pokositi i od nepopašene stare trave i eventualnih korova, te posebnim vilama ili lopa~ama raširiti balegu. Jedino u najintenzivnijem- korištenju pašnjaka ima donekle opravdanja kositi ostatke trave poslije svakog turnusa napasivanja. Ako se korovi na pašnjaku pojave u znatnijoj mjeri, potrebno ih je suzbijati što košnjom tijekom ispaše. Ako se te mjere ne pokažu dovoljnima, u krajnjem možemo upotrijebiti herbicide.
Herbicidi
Protiv neželjenih korova na livadama pašnjacima postoji niz herbicida i
SJ
Zagreb,Žitnjakb.b.
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište
Tablica1: Potrošnjavodepo kravi u litrama na dan
Mjeseci: SvibanjLipanj SrpanjIKolovozRujan Listopad I 38 39 42 33 22 15
Najniža 18 6 9 2 o o vrijednost
Najviša 56 61 69 59 43 27 vrijednost
Ikombinacija. pnm1en1u1emo u fazi punog busanja trava. Istovremeno je potrebno da korovske biljke dotle razviju biljnu masu, jer sredstvo upijaju preko lista. Primjena se može izvršiti u ili nakon pojedinih otkosa, kada livadne trave i korovske biljke ponovo dospiju u opisanu fazu razvoja. uzimamo preparate na osnovi 2,4-D (Deherban A, 2,5-3 1/ha), 2,4-D + MCPA (Deherban A+ Deherban M) i kombinacija 2,4-D + MCPB. Protiv paprati koristi se herbicid pod nazivom Asulox.
Tel. (032) 308 587 fax (032) 308 589 fax (01) 2499 509
TEPRODAJEMONAVELIKO I MALOSJEME Sudanska trava "SuSu" ct ::, RATARSKOG,POVRTNOG I INDUSTRIJSKOG BIWA "g a:IUo, a..
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovcima.
grašak "Poneka" za zelenu masu grašak "Solara" za zrno ' mrkva "Ljubljanska žuta" repa "Brigadier" i "Eckendorf" Jara grahorica" Jaga" i "Ebena" Ozima grahorica "Popelsdorfer" Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa" Sve vrste djetelina i trava ----------~.,/
=aur~,ai
Vrbovec, Eugena de Piennesa bb
tel.: 01/2791-057, 2791-990, 2791-822
!:1i:fax: 01/2792-035, e-mail: jurval@zg.tel.hr
NOVO ! NOVO ! NOVO !
Iskoristite i NOVOGODIŠNJI
POPUST!
OmotacbalaMascar3100 (folija5001750mm.saelektronikom I
Prije:6.8 t0,00EUR
Sada:5.999,00EUR
VELIKI
POPUSTI
BalirkaMascar120 (vezanješpaga i mreža)
Prije:9.700,00EUR
Sada:8.999,00EUR
(folija500 / 750mm.saelektronikom)
Prije:6.150,00EUR
Sada:5.500,00EUR
Traktori ARUS-MTZ , 892,920,
HRANIDBA RAVA I HRANJIVE ARI U SVJEŽEM MLIJEKU
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
Dobro svježe mlijeko je prirodni sekret
žlijezde zdravih i ispravno hranjenih krava. Kvalitetna krmiva i dobro sa~tavljeni krmni obroci uvjet su za dobar sadržaj hranjivih tvari u svježem mlijeku.
PRAVILNIK O SVJEŽEG SIROVOG MLIJEKA navodi zahtjeve koje mora ispunjavati svježe sirovo mlijeko. To su u prvom redu masti, suha tvar bez masti i mikrobiološka mlijeka.
Fizikalno kemijski sadržaj mlijeka se mijenja, ovisno o mnogim a to su: i.pasmina, individualne sposobnosti, dob, i kondicija krava; 2.razdoblje reprodukcije i laktacije; 3.zdravstveno stanje (posebice vimena), upotreba lijekova i stimulativnih sredstava; 4.upotreba kemikalija i sredstava za pranje i raskuživanje;
S.uvjeti držanja i tehnologija mužnje kretanje, njega, stresovi, 6.godišnja doba i klimatske promjene; 7.napajanje i vode; S.vrsta i kvaliteta krmiva masne kiseline u buragu, energetska i mineralnovitaminska krmiva.
Voda i napajanje
Pitka voda i hrana imaju najneposredniji utjecaj na i kvalitetu mlijeka. Mlijeko sadrži oko 87% vode, a nalazi se slobodna, koloidalno i kemijski vezana. Voda je i u velikom postotku u krvi, tkivu i tkivnim a u mlijeko dolazi difuzijom i izmjenom tvari iz organizma krava.
Životinje moraju obnavljati u organizmu jer se gubi ekskrecijom sline, mlijeka, isparavanjem preko kože, i sluznica, preko balege (fecesa) i sl. Mnogo vode se gubi iz organizma za velikih i niske vlažnosti zraka, a posebice mlijeka kod visokomuznih krava. potrebe za vodom javljaju se uz hranidbu krava suhim krmivima.
Nedostatak vode se
koja se može utažiti samo uzimanjem pitke vode. Stoga je vrlo da muzne krave dobivaju dnevno vlažna i vodenasta krmiva svježu travu i zelena krmiva, silažu, repu, svježe ili navlažene repine rezance, pivski trop i krmiva.
Dovoljno pitke vode i automatske pojilice kapaciteta moraju se nalaziti u hranilištu i na izlazu iz izmuzišta da krave mogu odmah prema potrebi utažiti vode uzimanje hrane i mlijeka.
Zbog nedostatka vode, životinje slabije uzimaju hranu, slabi probava i resorpcija hranjivih tvari, životinje gube na tjelesnoj težini, slabi izmjena tvari i iskorištavanje krmiva i smanjuje se mlijeka. Smanjuje se i ubrzava rad srca, podiže tjelesna temperatura i gubi sposobnost termoregulacije.
Ako zbog nedostatka vode životinja izgubi 20-22% tjelesne mase može uginuti, dok zbog gladi može podnijeti gubitak i do 40% tjelesne mase.
Voda za mora biti i zdrava, ne prehladna, posebice ako se daje teladi i visoko gravidnim kravama. Ako nema automatskih pojilica i slobodnog uzimanja vode, krave treba napajati najmanje 2 do 3 puta dnevno, uvijek u isto vrijeme. To, nije dovoljno kod krava visoke koje moraju piti i dobivati vode. Ako je voda trajno na raspolaganju, krave piju 10 do 30% više vode nego uz dvokratno napajanje, što muznost krava.
Uredno napajanje krava i dovoljno pitke vode je najjeftiniji poticanja visoke muznosti krava, ujedno i životna potreba.
Suha tvar mlijeka
Mlijeko sadrži oko 12,5-13% suhe tvari. Suhu tvar mlijeka u vodi emulgirane, koloidalno i potpuno otopljene tvari. To su lako probavljive i u probavnom sustavu dobro iskoristive hranjive tvari: masti, vine, laktoza tvari), minerali i vitamini. Mlijeko je na taj hranjiva prvenstveno namijenjena hranidbenim potrebama (poslije poroda), a kao konzumno mlijeko vrlo je vrijedna živežna namirnica za ljudsku prehranu. Ml/ekarski list 1/2003.
mast
Mlijeko po PRAVILNIKU mora sadržavati najmanje 3,2% masti. U mlijeku su masne kuglice emulgirano raspršene u sadržaju. Masne kuglice su tzv. haptogenom membranom koja se sastoji od bjelanfosfolipida (lecitina) i glicerida adsorbiranih na masnim kuglicama.
Vanjski dio membrane masnih kuglica ima veliku adsorbcije u masti topljivih vitamina (A, D, E, K), nekih minerala (željeza, bakra, molibdena), ali i drugih kemijskih pa i štetnih tvari (teških metala, pesticida, radioaktivnih elemenata i sl.), što može utjecati na fizikalnokemijsku i zdravstvenu mlijeka.
Mikrobnom razgradnjom krmiva u buragu stvaraju se masne kiseline (ponajviše octena, propionska i od kojih se poslije resorpcije stvaraju masti u jetri. Jetra je u fiziološkim uvjetima glavni organ u kojem se sintetiziraju i masti (trigliceridi).
Osim jetre, i u žljezdanim stanicama vimena kod životinja se izravno iz octene i kiseline sintetiziraju masne kiseline mlijeka. mlijeka postiže se ako krmni obroci krava sadrže najmanje 17% sirove vlaknine, iz osnovnih voluminoznih krmiva. Osnovna voluminozna krmiva moraju biti i moraju sadržavati energetsku hranidbenu vrijednost koja zadovoljava uzdržne potrebe krava (5,9 H.j. po kravi dnevno) i 0,44 do 0,48 H.j. po litri mlijeka. S tim treba iznad 3,5 do 4,0%.
Za kvalitetu masti vrlo su masne kiseline o kojima ovisi okus i konzistencija masti. Koncentracija nezamasnih kiselina vrlo je promjenjiva u hrani, što i u mlijeku.· masne kiseline mlijeka su porijeklom od lipida hrane, a djelomice se stvaraju i vlastitom sintezom u vimenu. Može se da masnih kiselina mlijeka nastaje u vimenu neposredno iz hrane.
Utjecaj krmiva na mlijeka se poslije 1 do 2 dana. masne kiseline u mlijeku se uz hranidbu krava mladom travom, kukuruza i masnim krmivima (laneno sjeme, sjeme i soje, uljane repice, suncokreta i sl.). Više masnih kiselina u mlijeku uzrokuje dobivanje mekog i lako mazivog maslaca.
mast, a osobito masne kiseline, vrlo lako se vežu s kisikom (oksidacija), pogotovo ako su izložene svjetlosti i višoj temperaturi, zbog mlijeko i maslac dobivaju gorak i užegli miris i okus. u mlijeku su vrlo znaca1an sastojak mlijeka. PRAVILNIK propisuje da svježe mlijeko mora sadržavati najmanje 3,0% bjeNajniža bjeu mlijeku može se uz nižu muznost s kvalitetnim osnovnim krmivima. Dovoljne su samo mikrobne
stvorene u buragu niže hranidbene vrijednosti iz osnovnih krmiva pa i spojeve dušika (NPN spojeveureu, BENURAL S)
Mlijeko sadrži visoke biološke hranidbene vrijednosti, sa· svim esencijalnim aminokiselinama, zbog je izvanredno dobra hrana za prehranu i kao živežna namirnica u prehrani ljudi.
U osnovi kvaliteta mikrobnih ne ovisi mnogo o hrane, jer se najdio hrane (70-90%)
mikroorganizmima u buragu do aminokiselina i amonijaka i sintetizira u mikrobne
Mikrobne slijedom probave u crijevu služe kao izvorne za potrebe goveda. Na i u mlijeku genetske sposobnosti i razvijenost mikrobiološkog sustava u buragu krava. kod više muznosti krava, iznad 10-20 1 mlijeka dnevno, nisu dovoljne samo mikrobne posebice ako su osnovna krmiva slabije hranidbene vrijednosti i ako je potrebno dobiti viši postotak (iznad 3,2-3,5%) u mlijeku. U tim treba uz osnovna krmiva dodavati i krepka krmiva (koncentrate) koja sadrže energetske tvari i visoke hranidbene vrijednosti. za visoku muznost moraju sadržavati biološki kvalitetne aminokiseline (iz suncokretove, sojine i koje su dijelom stabilne u buragu i u postotku prolaze kroz burag u crijevo gdje se fermentativno i resorbiraju u krv. Tako se resorbiranih hranjivih tvari i dobiva mlijeko visoke s postotkom masti i
Mlijeko krava sadrži više kazeina (80% od ukupnih manje laktalbumina
M(jekarski list 1/2003.
1 .f.lH"troh'tlo".MOS1 n,r Khnetlen li', ...._,dom__,
der Strfflnf'Jltlg,u. nacndim Abkal)en_ ·---
Krave spremne za Startnakontelenja .
Za brži oporavak krava
nakon telenja
Zahtjev:
Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti. Proces izvanredno je Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.
Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste mineralne vode.
Uzrok:
Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, zaležavanje, groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.
Rješenje:
BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.
Djelovanje:
Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže snaga, pivski kvasac kao fitnes komponenta i apetita u buragu. Dodatni izvo:rj energije uslijed laktoze i dekstroze (groždaru
Zašto:
Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,
klorid, itd.), je glavna regulacija prometa vode u organizmu. Iz togj~ razlog izuzen:io bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenJa. Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u ili manjoj mjeri.
Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.
Kako: Jedna BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U potrebe dati sondom.
Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.
Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane. Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo posteljice, dobrog zdravlJa krave.
Prednost: - zdrav krava - visok - optimalan start laktacije
Sano - Suvremena hranidba životinja d.o.o., 10010 Zagreb, 98, Tel: 01 / 6609 - 851, Fax: 01 / 6609 - 728, e-mail: sano-zagreb@zg.tel.hr
laktoglobulina izvjesnu spojeva dušika (3-8% NPN spojeva).
sirutke). Sadrži i nebj
KAZEIN je fosfoproteid koja sadrži fosfor). Vezan je s kalcijem i fosforom što daje i ovim mineralima. Kazein djeluje amfotemotj. kiselo i lužnato, i mlijeku daje bijelu boju.
kazeina je za sirarsku proizvodnju i se ako krave dobivaju dopunsku krmnu smjesu s više u buragu stabilnih i energetskih krmiva (žitarice, repine rezance, kukuruznu silažu i sl.). Krmni obroci moraju sadržavati dovoljno kalcija i fosfora, nešto soli magnezija, natrija i kalija.
Manje kazeina sadrži mlijeko s brojem elemenata (somatskih stanica) i mlijeko iz upaljenog vimena (mastitis).
LAKTOZA je koji je proizvod žlijezde a nalazi se samo u mlijeku. Laktoza je u mlijeku otopljena i uvijek je u stabilnoj (u mlijeku krava oko 4,54,7%). Drugi su u mlijeku samo u tragovima.
Kemijski je laktoza sastavljena od glukoze i galaktoze i ima slatkasti okus. Glukoza se stvara u jetri iz propionske kiseline koja dolazi iz buraga, a dobiva se i neposrednom fermentativnom razgradnjom škroba i i resorpcijom u crijevu.
Stoga kravama treba davati lako probavljiva krepka krmiva za buragove mikroorganizme, ali i u buragu stabilne ugljikohidrate (energetske tvari). Dobro je davati žitarice krupnije samljevene (prekrupu), posebice kukuruznu prekrupu koja u prolazi kroz burag za fermentativnu probavu u crijevu. Na taj se glukoza u krvi i laktoza u mlijeku. se postiže· i davanjem peletirane krmne smjese.
S obzirom da je sadržaj laktoze u mlijeku stabilan, s produkcijom laktoze, se i izmuženog mlijeka.
Laktoza sudjeluje i u spontanom kiseljenju mlijeka. Razgradnjom laktoze stvara se kiselina koja izaziva grušanje mlijeka. Proces grušanja ubrzavaju visoke temperature.
Nakon grušanja mlijeka laktoza zaostaje u sirutki iz koje se izdvaja za korištenje u komercijalne svrhe kao zamjena za u proizvodima manje
M{jekarski lr".st1/2003.
Laktoza se sman1u1e u mlijeku s brojem somatskih stanica i kod krava s upalama vimena.
Minerali
Mlijeko sadrži sve minerale potrebne u prehrani ljudi i životinja i to u vrlo dobrim fiziološkim odnosima. Može biti samo manji nedostatak željeza.
Kravlje mlijeko sadrži oko 7,3 g minerala u litri. U organizmu se održava ravnoteža minerala tako da se regulira resorpcija ovisno o potrebama organizma. U nedostatku uzimaju se iz zaliha, kao što su kosti i drugi organi, a smanjuje se i mlijekom. žlijezda se tako na neki ponaša i kao (ekstretorni) organ. Sadrži programirane esencijalne hranjive tvari, a ih ovisno o primanju s krmivima i zalihama u organizmu.
minerali topljivi u vodi lakše ·se resorbiraju iz probavnog sustava, ali se i lakše i mlijekom. Mlijeko tako sadrži minerale u velikim varijacijama:
Tablica 1: Vrsta i minerala u mltfeku
Vrsta minerala Sadržaj u mlijeku (g/litra) odstupanja
Minerali u µg/litara tragovima
J. Galler (1995.)
Vitamini
U mlijeku se nalaze gotovo svi vitamm1, a najviše ima vitamina A i karotina. vitamina ovisi o prisutnosti u krmivima i o
mlijeka s kojom su vitamini topljivi u masti, neposredno povezani.
Ljetno mlijeko sadržava mnogo vitamina A i karotina jer ga sadrže paša i zelena krmiva. Krave ga mnogo dobivaju i iz kukuruzne silaže. Pod tim utjec_ajima mlijeko postaje boje.
Mlijeko sadrži manje vitamina D i to u obliku provitamina. Više ga ima u mlijeku krava držanih na paši, jer se djelovanjem sunca provitamini pretvaraju u vitamin D.
Vitamin E u mlijeku ovisi o sadržaju u krmivima, vrlo brzo nestaje iz mlijeka jer je vitamin vrlo osjetljiv na svjetlo, visoke temperature i prisutnost kisika (antioksidativni vitamin)
Vitamina C ima mnogo u svježe izmuženom mlijeku, ali s obzirom da je vrlo osjetljiv na svjetlo i visoke temperature brzo se uništava u preradi i prometu.
Mlijeko je bogato i vitaminima B skupine, a posebice B2 (ribofavinorn) i B12 (kobalaminom). Vitamini B skupone dolaze iz buraga kao rezultat mikrobne sinteze.
Tablica 2: Sastav vitamina u mltfeku
Vitamini u mlijeku sadržaj u mlijeku (mg/litra)
(Thiamin)
(Riboflavin) 1,72
B6 (Piridoksin) 0,48
B12 (Kobalamin) 0,0045
Niacin 0,92 Pantotenska kiselina 3,60 D (Kalciferol) 0,0008
(Tokoferol) 1,1
;TRANE I ŠTETNE TVARI
I VSVJEŽEM KRAVLJEM MLIJEKU
- 0,002
- 2,0
KOZARSTVO
prof. dr. se. Boro
prof. dr. se. Vesna
Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Boro i prof.dr.sc. Vesna obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s kozarstva. Ono zasigurno osuvremeniti i upotpuniti literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog Malo je autora napisati tako vrijedno djelo, u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da literature s tog gotovo da i nema.
Djelo je namijenjene prvenstveno
Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu teme iz kozarstva. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim koza. Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i ukomponirana povezanost i informacija, što daje potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni.
Kroz 16, slijedom poredanih poglavlja, je relativno brzo I lako usvajanje najvažnijih Informacija o kozarstvu, kao jednoj od grana u 1. Uvod; 2. Privredno-ekonomska važnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5. Uvijati držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8. Reprodukcija koza; 9. i selekcija koza; 1O. Uzgojno-tehnološki postupci s jaradi; 11. Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14. Proizvodnja vlakna; 15.0bjekti i oprema; 16. Bolesti koza.
Cijena knjige iznosi 250,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi Hrvatska mljekarska udruga, llica 31/111,tel/fax: 01/4833-349 i e-mail: hmu@zg.hinet.hr
Upisnikpoljoprivrednihgospodarstava•prvikorakreforme
Upisnikpoljoprivrednihgospodarstavajedinstvenaje bazapodataka o poljoprivrednimgospodarstvimatedioadministrativnog sustavaza upravljanje u poljoprivredi,odnosno sustavaprovedbemodeladržavnepotpore. Zakonomo poljoprivredidefiniranisu obvezatnostiupisa u Upisnik.Za gospodarstva ili obiteljska poljoprivrednagospodarstva to da se upisujuu prodaje vlastitihproizvodana trži!tu;podnošenja zahtjevaza sredstva i drugeoblikepotporeu poljoprivredi;te akosuregistrirana u evidencijama Ministarstva i odministarstvaovlastenimustanovama. je Pravilnik o upisuu Upisnikpoljoprivrednihgospodarstavakojidefinirarokove, i uvjetepotrebnezaUpis,obrasce teobvezatnudokumentaciju.
Uredidržavneupravei njihoveslužbeza gospodarstvosudjelovati u neposrednomupisupoljoprivrednih gospodarstava i izdavatirješenjao upisuu Upisnik.
Upisu Upisnikodvijati seu razdoblju1.prosinca2002.do31. 2003.godine. Zakonomo državnimpotporama u poljoprivredi,ribarstvu i šumarstvupoljoprivredni se da li biti svrstaniu komercijalna i nekomercijalnagospodarstva.
Samim upisau Upisnik se odreditistatuspoljoprivrednoggospodarstva.Statuskomercijalnog ili nekomercijalnog se u trenutkupodnošenjazahtjevaza vrstupotpore,naravnouz prethodnoispunjavanje propisanihuvijeta.Nositelj bitionaosobakoju,u pismenojformi,odaberu gospodarstva.Nositeljje odgovornaosoba kojazastupaobiteljskogospodarstvo. gospodarstvasupunoljetni istog kojiimajuprebivalištenaistoj adresia bavesestalnoilipovremenoradomu gospodarstvu.Svozemljišteu posjedunositelja i gospodarastvaupisanih u Upisnikdrži se zemljištemgospodarstva.Poticajipo ha ostvarujuse po proizvodnojpovršini,a ne po nositeljuili gospodarstva.Proizvodnapovršinamorabitiu posjedugospodarstvabilou vlasništvu,zakupuili dobivenana korištenjebez naknade(potrebnaposebnaizjava).
Važnoie znatida se upismoraizvršitido 31. 2003.godinekakobi u toj godiniostvarilipravona poticaje. Ukolikonemate svu dokumentaciji,trebatese upisati,a prijavitizemljišneresursemožetetijekomcijele godine. važnose upisatiu Upisnik i bezsvedokumentacije o posjedovanjuzemljišta.Nitijedandokumenatnije potrebnoovjeravatikodJavnogbilježnika donijetipresliku i originalnauvid.
Zahtjevza upisu Upisnikmorasadržavati:
1. ispunjen i ovjerenobrazac«Izjaveo odabirunositeljagospodarstva»kojegpotpisujusvipunoljetni gospodarstva, za arhiv
2. osobnuiskaznicunositeljagospodarstvana uvid, ako osobnopodnosizahtjev,preslikuosobneiskaznicenositelja gospodarstva i svihpunoljetnih obitelji,zaarhiv
3. posjedovnelistoveili ovjerenepreslikeposjedovnihlistovaza poljoprivrednozemljištekojeje u vlasništvunositelja gospodarstva i ostalih gospodarstava,nestarijiod 6 mjesecizaarhiv
4. preslikUgovora o zakupuzemljištaili koncesijizaarhivuz originalanauvid
5. potpisane i ovjereneobrasce«Izjaveo davanjuzemljištana korištenjebez naknade»te posjedovnelistoveili preslike posjedovnihlistovaza zemljištedobivenobesplatnona korištenje,od svihvlasnika i suvlasnikaodnosnogzemljišta,koji nisu uz originalanauvid
6. potvrdaobveznikaPorezanadodanuvrijednost,akoje gospodarstvo u sustavuzaarhiv
7. preslika iližiro
8. preslicidokumenata o upisimagospodarstva u upisnike i evidencijekojevodi Ministarstvopoljoprivrede i šumarstva i odMinistarstvaovlašteneinstitucije
UPISPOLJOPRIVREDNIHGOSPODARSTAVA U UPISNIK
1. Obavljase svakegodineu razdobljuod 01.prosincado 31. u uredimadržavneupraveu županijama i upravnom tijeluGradaZagreba
2. Poljoprivrednagospodarstvaupisujuse u uredimakojimaadministrativnopripradaju s obziromna sjedište gruštvazadrugeiliobrta,odnosnopremaadresiprebivalištanositeljagospodarstva
3. Clanovi ili obiteljskoggospodarstva (imenuju)nositelja,kao odgovornuosobu koja zastupa gospodarstvo u obavljanjuUpisa
4. društva,zadrugeiliobrtpriupisuu Upisnikzastupaodgovornaosobaodnosnozatoovlaštenaosoba
5. Prilikomupisau Upisnik,nositeljgospodarstva(ovlaštenaosoba)podnosipropisanizahtjev i dokumentaciju
6. Uureduseobavljaneposrednakontrolazahtjeva i unospodatakaujedinstveni program
7. PoizvršenomupisuUreddržavneupraveizdajerješenjeo upisu i iskznicesvimnositeljima i upisanih ili obiteljskihpoljoprivrednihgospodrstava.
Poljoprivrednici, znate li odgovorenaovapitanja?
1.Tkosesvemoraupisati u Upisnik ?
Uupisniksemorajuupisatisvionikojiprodajuvlastiteproizvodenatržištu, podnosezahtjeveza sredstva,kredite i ostaleoblikepotpore u poljoprivredi.
2.Kakoseupisati ?
Obrascizahtjevazaupiskupujuseu knjižarama, a predajuseu uredima državneupravedo31. 2003.godine.
3.štoakoseneprikupisvadokumentacijado31. 2003.godine ?
Do31. možeteseupisati s nepotpunomdokumentacijom, a tijekomcijelegodineprijavljujusesvepromjene.
4.Kakosaznativišeo upisniku ?
ZadetaljnijeobavijestiobratitesedjelatnicimaHrvatskogzavodaza poljoprivrednosavjetodavnuslužbu,Hrvatskog selekcijskogcentra ili nabesplatnibrojtelefonaMinistarstvapoljoprivrede i šumarstva08007722.
RAZVITHAGOVEDARSTVA U HRVATSHOJ
,...,
·§i U drugom nastavku o Programu razvitka govedarske proizvodnje do 2010. godine (Mljekarski list br. 11/2002., str. 1619) je navedeno kako nam za ciljanu "' proizvodnju od 1,2 milijarde litara mlijeka treba sveukupno držati oko 320 {i muznih grla s .~ proizvodnjom od oko 3.750 litara m.liis:: jeka godišnje.
Programom je pretpostavljeno ulaganje u preko 42 malih farmi koje egzistiraju i se tijekom vremena Programa (nemaju preduvjete ni želje za poslovnim napredovanjem). Radi se o gospodarstvima s 4 muzna grla i minimalnom prodajom od 2,5 litara mlijeka po grlu. U tom bi se sustavu potpore našla preko 169 grla s proizvodnjom oko 430 milijuna litara mlijeka.
U sustavu adaptiranih farmi (temeljene na ulaganjima u "male farme") našla bi se oko 6 s 15 muznih grla u stadu (minimum za potporu i sudjelovanje u Programu). Tako bi se poticalo minimalno oko 90 grla s ciljanom proizvodnjom od 4,5 litara mlijeka. U ovom obliku bi se osiguralo preko 400 milijuna litara mlijeka.
U sustavu specijaliziranih "obiteljskih" farmi je 1.200 gospodarstava s 40 muznih grla. S proizvodnjom od 6 litara, u ovoj bi se kategoriji poticala proizvodnja oko 290 milijuna litara mlijeka.
U okviru sustava poticaja i kreditiranja nabave muznih grla bez posebnog kreditiranja objekata i opreme (jer radi se o ulaganju, koje se kreditira iz drugih izvora) našla bi se 40 do 100 farrni s 150 do 300 grla. je, da se prema sadašnjem stanju i planiranom razvitku u ovom sustavu oko 12 grla koja bi s proizvodnjom od 7 litara mlijeka ostvarila ukupnu proizvodnju od 84 milijuna litara mlijeka.
Struktura pretpostavljenih "ciljanih" proizvou novom stanju koje bi se postiglo na kraju razdoblja ulaganja u Projekt, prikazana je shematski u slici 1.
REKAPITULACIJA TROŠKOVA PROJEKTA Troškovi projekta ulaganja potrebna za ustrojavanje farmi muznih krava i farmi sustava krava tele, prema prikazima i bilancama dostatnim za godišnju razinu tržne proizvodnje od 1,2 milijarde litara mlijeka i oko 75 tona govedskog mesa.
Nije posebno financiranje izgradnje i opremanja farmi za intenzivni tov
Slika 1: Prikaz bilance proizvodnje mlt/eka
Tablica 1: Dinamika izgradnje i opremanjafarmi do 2005. I od 2006. od 2001. do 2010. do 2010. Male o I o I o -
Adaptirane 4.000 2.000 6.000
Specijalizirane I 750 450 1.200 - ...
Specijalizirane II 17 3 20
Sustav krava tele 312 340 652 -
Tablica 2: troškovi ustrojavanja govedarskih farmi
Opis/Iznos
AdaptiraneSpecijaliziraneKrava-tele 15grla 40grla 80grla
jedinica bit popravljen u redoviti sustav poticaja i naknada, te možebitna kredita za nabavu osnovnog stada.
Troškovi poproizvodnommjestu 3.950 23.700 5.925 Troškovi poproizvodnommjestu(sgrlima) 9.006 34.760 15.4-05
teladi, no intenzivnom tovu goveda je sredstvima poticaja i kreditiranja tova. U rekapitulaciji troškova projekta nisu dodatni troškovi ustrojavanja i funkcioniranja proizvodnih jedinica (poljoprivredna mehanizacija, zemljište i dr.), samo temeljna ulaganja u sustave proizvodnje.
Programom nije kreditno ustrojavanja velikih specijaliziranih farmi (II) s preko 100 i do 600 grla u osnovnom stadu, koje se drže poslovnim ulaganjima velikih investitora i mljekara. Gospodarski položaj ovih proizvodnih
Tablica
Kako se radi o organizacijski vrlo složenom projektu koji po gospodarskom i visini ulaganja predstavlja kapitalni program razvitka, ni u kojem se ne smije dopustiti nepotrebno rizika izvodljivosti projekta. Tako su planirani troškovi ustrojavanja govedarskih farmi, potrebnih za realizaciju projekta, prema najnižim cijenama na tržištu. Takav pristup je realan kada se zna da na javnom mogu poslovno na oko 12 "adaptiranih" farmi i 2.400 specijaliziranih farmi, pri sigurno nije ekonomski opravdano cijene kao za izgradnju i opremanje farme. je i s ulaganjima po muznom grlu.
Za izvodljivostprojekta vrlo je važno da službe u nadzoru provedbe programa kvalitetno i odrade ovaj segment aktivnosti na programu razvitka. Isto tako, za sigurnost provedbe projekta važno je kvalitetno i djelovanje svih službi potpore (savjetodavna, veterinarska i
3: Dinamika sveukupnih ulaganja u zasnivanje farmi
Tablica4: Rekapitulacijapoticaja, naknada i redovitogkreditiranjagovedarstvau kunama
od2001. du2005, od2006. do1010. do2010. REKAPITULACIJAPOTICAJA 9.199.964.5434.351.597.0934.848.367.450
Ostavljenož.tele 1.063.782.643503.002.393560.780.250
Drlanjestada - 5.506.3712002.708.992.0002.797.379.200
Drlanjestada-kravatele 452.708.20099.740.200352,968.000
selekcijska služba), institucija (fakulteti, instituti) kao i odgovorno poslovanje svih u projekt.
Utovljenajunad 2.177.I02.5001.039.862.5001.137.240.000
REKAPITULACIJAKREDITA 9.545.387. 775 4.777.124.8884.768.262.888
Uzgojjunica 2.358.051.525 l.l l4.988.6381.243.062.888
Kupnjasteonihjunica 1.744.580.0001.062.480.000682.100.000
U dosadašnjim pokušajima oživljavanja govedarstva i razvitka proizvodnje mlijeka i mesa vrlo je upravo ovaj organizacijski uzrokovao dodatnu stagnaciju govedarstva u nas. Prema planiranom broju proizvodnih jedinica i troškovima ulaganja dobiveni su ukupni troškovi zasnivanja govedarskih farmi od 3,113 mrd. kuna ili 394,13 milijuna eura. Ovi iznosi se u uvjetima predloženog sustava poticaja i naknada, te redovitog kreditiranja govedarske
Tablica 6: Ukupna ulaganja u program razvitka gospodarstva
Tablica5: Rekapitulaci/atroškovafinanciranja programarazvitka, te sustava poticaja i kredita u kunama od2001. do2005 od2006. do2010. do2010.
Programrazvitka
3.113.583.6001.862.068.0501.251.515.550 adaptiranestaje 355.500.000237.000.000118.500.000 specijalizirane staje 968.638.800605.399.250363.239.550 sustavkrava-tele 309.048.000147.888.000161.160.000 nabavkajunica-ukupno 1.480.396.800871.780.800 608.616.000
Sustavpoticaja i kreditiranja17.000.772.3188.066.241.9808.934.530.338 poticaji
9.199.964.5434.351.597.0934.848.367.450 krediti(beznabavejunica) 7.800.807.7753.714.644.8884.086.162.888
SVEUKUPNO
Opis / godina do2005. od2006. od2001. do2010. do2010.
Valuta HRK HRK HRK
Sveukupno 1.862.068.0501.251.515.5503.113.583.600
Adaptacija i izgradnjaobjekata665.036.720 430.003.4001.095.040.120
Opremaobjekata 249.488.030173.818.650423.306.680 Muznaoprema 75.762.50039.077.500114.840.000 Osnovnostado 871.780.800608.616.0001.480.396.800
proizvodnje mogu umanjiti za ulaganja u osnovno stado, pa su tada oko 1,663 mrd. kuna ili 207,73 .milijuna eura.
Za poticaje i naknade je ukupno
Grafikon 2: Dinamika ulaganja u program
20.114.355.9189.928.310.03010.186.045.888
Grafikon1: Godišnjadinamikaukupnihulaganja u govedarstvo
J.500.000.000
Ml:fekarski list 1/2003.
oko 9,2 milijardi kuna ili 920 milijuna kuna godišnje. Radi se o sredstvima koja bi trebalo osigurati iz državnog oko 60% poticaja i naknada za držanje grla odnosi se na strateška a prema tome udjelu je visina poticaja s obzirom na proizvodnju mlijeka, te uzgoj za obnovu stada.
U tim uvjetima bi za cijelo desetogodišnje razdoblje, na ime kredita, trebalo raspolagati s oko 9,545 mrd. kuna. Radi se o sredstvima
Tablica7: Strukturaizvorafinanciranjaprograma
od2001.do2010. do2005.od2006.do2010.
kredit12godina1.518.346.800914.524.750603.822.050
Objekti 1.095.040.120665.036.720430.003.400
Opremastajaliata 423.306,680249.488.030173.818.650
Poslovnikredit 7godina 1.595.236.800947.543.300647.693.500
Osnovnostado 1.480.396.800871.780.800608.616.000
Muznaoprema 114.840.00075.762.50039.077.500
Tablica8:Akumuliranifinancijskitijekdržavnogfinanciranja programa
od2001. od2001. od2006. od2011. od2016. do2021. do2005. do2010. do2016. do2021. lzdtaci 3.113.583.6001.862.068.0501.251.515.550 o o
Primitci(povrat 3.269,262. 780 235.024.0671.506.116.2471.340.904. 720 61.410.515 s 5¾kamate)
Financijskire1.11lrat155,679.1801.627.043.981254,600.6971.340.904.720187.217.746
gotovo 1,252 mrd. kuna u drugom, kada bi trebalo kredita iz prvog razdoblja, što se u istom iznosu dodatno financijski fond namijenjen razvitku govedarstva.
UKUPNO 3.113.583.6001.862.068.0501.251.515.550
poslovnih banaka, za koja bi trebalo osigurati jamstva i državnu potporu dijelu troškova financiranja (kamata). Ovi krediti (1 do 2 godine) su u sadašnjoj praksi poticanja proizvodnje, samo su iznosi u uvjetima razvitka
Sveukupni troškovi kreditiranja razvitka govedarske proizvodnje i sustava poticaja i naknada prema u desetogodišnjem razdoblju bili bi oko 20,114 mrd. kuna, od se gotovo 9,2 mrd. kuna odnosi na sredstva državnih poticaja, a preostali iznos bi dobili u obliku kredita.
IZVORI FINANCIRANJA PROGRAMA
Sam program razvitka govedarstva, koji se odnosi na državnu potporu adaptacije malih proizvodnih jedinica te osnivanja specijaliziranih farmi u cijelom razdoblju do 2010. godine, traži ulaganje od 3,113 mrd. kuna. Oko 1,862 mrd. kuna bi se ulagalo u prvom petogodišnjem razdoblju, a
je, da se adaptacija i izgradnja objekata te nabava osnovnog stada financira kreditom iz državnih izvora ili potpore. U desetogodišnjem razdoblju su ova ulaganja na 1,618 mrd. kuna. Za ulaganja u opremu objekata i muznu opremu su ulaganja od ukupno 1,595 mrd. kuna, što bi se financiralo kreditima poslovnih banaka s državnim garancijama i potporom dijelu kamata. Naime, radi se o vrlo ulaganjima, poslovno zanimljivim inozemnim i te tržištu kapitala. Na temelju javnog ili drugog oblika suradnje u nabavci opreme može se uspješno pokrivanje i ovog dijela projekcije.
Za sve namjene je u projekciji Programa kamatnjak od 5%, razdoblje 2 godine i razdoblje otplate 10 godina za objekte i opremu objekata, te 5 godina za osnovno stado i muznu opremu. Državno finaciranje Programa razvitka govedarstva znaca1no je u prvih pet godina, a nakon tog razdoblja ulaganja kroz otplatu kredita odobrenih za projekte u prvim godinama. Do 2006. godine, u Fond razvitka govedarstva trebalo bi uložiti oko 1.862 milijuna kuna, a do kraja razdoblja potpore razvitku (2010.g) na ovom bi se našio preko 254,5 milijuna kuna s osnove prihoda od financiranja (kamata na kredit) . .J Ml:fekwski list 1/2003.
~g a3
PSEUDOTIJBJERKU10lA
KOZA JI OVACA
Psudotuberkufozaje bolest koza i ovacakoja se javlja ali može odjednomoboliti i broj životinja. Prepoznatljiva je po stvaranju apscesa (gnoja) u limfnim Bolestmože izazvati velikegubitke u stadu.
bolesti
o5 bolesti je bakterija [: Corynebacterium pseudotuberculosis. U tlu može preživjeti 8 mjeseci, u vuni 4 mjeseca, a u okolini životinja (stelja, staja, oprema) do 2 mjeseca.
Pretpostavlja se da preživljava u inficiranoj životinji. izaziva i oboljenja u konja i goveda. Bolest se u stado unosi inficiranim životinjama (npr. kupljenim).
U organizam životinje može preko kože, a ozljede samo pospješuju razvoj bolesti. Iz oboljele životinje se gnojem iz rana i iscjetkom iz nosa i usta. Ovce obolijevaju zbog kože prilikom šišanja, a širi se dodirom na zdravu životinju. U koza se javlja kao posljedica kože prilikom kroz šikare i žbunje, ali i kao posljedica udaranja rogovima.
Izvor infekcije duže vrijeme može biti okolina (staja) i oprema u staji. Nakon ulaska u organizam u limfnim površinskim) uzrokuje pojavu apscesa, odnosno stvaranje šupljina ispunjenih gnojem. U koza se apscesi
nalaze na glavi, vratu i prsima. Bolest može zahvatiti i unutarnje organe npr. crijeva, jetru.
Znakovi bolesti
Bolest prepoznajemo po jednog ili vise površinskih limfnih Apscesi pucaju i iz njih se cijedi gusti gnoj zelene boje. Posljedica pojave broja apscesa je slabost organizma životinje, a rezultira smanjenom proizvodnjom mlijeka.
Dijagnoza bolesti
Bolest dijagnosticiramo nalazom limfnih iz koji se može cijediti gnoJ. Bolest se dijagnosticira i pretragom krvi.
bolesti nalazi se u apscesu koji je ovbavijen tako da je antibiotika slab. Apscesi na površini kože mogu se odstrarniti jedino kirurški. Ako je bolest blage naravi, nije potrebno.
Preventiva bolesti
Oboljele i sumnjive životinje potrebno je izdvojiti iz stada. Porodi, šišanje i kupiranje repova mora biti obavljena u higijenskim uvjetima. U kože prilikom šišanja, potrebno je ranu namazati antibiotskom masti ili pošpricati dermosprejem. Jedna od preventivnih mjera je i uklanjanje rogova kozama kao bi se izbjegla kože zbog udaraca i uboda.
list 1/2003.
UKOJOJKLASI MLIJEKO
KJasa Broj mikroorganizama / mi. E < 50.000 I 50.000 • 100.000 li 101.000· 400.000 Ili > 400.000
21. Pravilnika o svježeg mlijeka
Sredstva za pranje muznih 7 laktofriza, bazena i mljekovoda
cal- o
cal- LB
calgonit s
lužnato sredstvoza svakodnevno pranje
lužnato sredstvo s dodatkom klora
kiselo sredstvoza uklanjanje kamenca
Sredstva za njegu vimena
DISTRIBUTERI :
ISTRUVET Zagreb (01 658 90 62)
TRGOPROM.servis Sv. I. Žabno (048 851 474)
AGROSIP Gornji (040 858 430)
BRAZDAVirovitica (033 725 994)
I- konc. 1:100
ca (njega vimena prije mužnje)
calgodip
konc na ha::iglicenna l: iO rn1eg vimena posl: c mužnjc)
melk r rn -balzam
OSTALO pr evuneoa. za ruk uholovacu traa
7 m dužine m k lCld
SJEMENARNAZAGREB(01 24 05 200)
PZ NAPREDAKŽupanja (032 840 162)
AGROOPSKRBAMATEJ Zagreb (01 23 08 261)
AGROTRG Lipovljani (044 676 690)
AGRORASINJARasinja (048 837 400)
OROZ PHARM Pleternica (034 251 053)
POLJOVET (031 814 274)
i ostaleboljeopskrbljene poljoprivredne i veterinarskeljekarne
MASTITI S
Mastitis je najviše raširena i najskuplja bolest krava. Mastitis je upalno stanje vimena izazvana i infektivnim podražajem žlijezde.
Upaljeno vime ne može ni po a posebice po kvaliteti proizvesti
mlijeko kao u normalnom stanju. Mastitis se javlja kao i kao ki oblik
KRAVEBOLESNEODMASTITISANEMOGUNIPO
A NIPOKVALITETIPROIZVESTIMLIJEKAKAODASU
ZDRAVE
Broj so~tskih stanica i gubici u proizfodnji mlijeka '.istadu
2.5% mhjeka se izgubi pri svakih 100,000 somatskih stanica iznad 200,000.
Primjer: Stado sa 500,000 somatskih stanica = 7.5% je gubitak proizvodnji mlijeka
faktori mastitisa
Mastitis je rezultat više faktora
Držanje i okoliš
Higijena držanja životinja veomaje važna zbog smanjivanja infekcije vimena mikroorganizmima iz okoliša, a koji su i jedni od mastitisa. Dovoljno je samo par bakterija koje kroz sisi kanal da izazove mastitis
Predispozicija životinja
Genetske predispozicije = nepovoljna anatomska žlijezde, (obješena vime, duge sise), može pogodovati riziku mastitisa. Kružni koji zatvara ulaz u sisni kanal ako je nedovoljno stisnut može biti uzrok riziku mastitisa. Životinje koje se vrlo lako i brzo muzu vjerojatno imaju rizik obolijevanja od mastitisa. Ova osobina je nasljedna. Kvaliteta kože koja pokriva sise može ako je nepovoljna, uzrokqvati rizik mastitisa
Muzna oprema
Neispravna muzna oprema je mastitisa pri su pogreške: neispravni pulzator, neispravno podešen vakum, neodržavane sisne i nehigijenska pranje i
Postupci s kravom c Otkrivanje mastitisa
Za kontrolu mastitisa važno je pravovremeno otkrivanje mastitisa. Da bi se to kvalitetno obavilo mora se svakodnevno vršiti kontrola prvih mlazova mlijeka i provjeravajne stanja vimena,(temperatura, crvenilo, bol,
California mastitis test
Vrlo dobar indikator zdravstvenog stanja vimena. Jednostavna i laka primjena na gospodarstvima i uz redovnu primjenu može se jednostavno kontrolirati i oblik mastitisa.
California mastititis test
Broj somatskih stanica
Najbolja metoda kontrole zdravstvenog stanja vimena. Somatske stanice su bijela krvna zrnca zajedno sa stanicama epiteta i sekretornim stanicama. Leukocitima se organizam brani protiv infektivnih podražaja (infekcija mikroorganizmima). U mlijeku se somatske stanice normalno nalaze. Ako je broj somatskih stanica
Somatske stanice do 50.000 u 1
uzorak po životinji do 200 000 som. stanica -vime nije
Mljekarski li.st 1/2003.
mL/krava, smatra se da je to normalanbroj.
Od„os broja somatskih staniCR skup11oga mlijeko i postotka ittficira11ih1..-ravaII stadu
Vrlo dobar indikator stanja mastitisa u stadu krava je i broj somatskih stanico
Otkrivanje mastitisa opipavanjem vimena rukom
Izmuzivanje prvih mlazeva mlijeka
Ako je broj somatskih stanica skupnog mlijeka 400.000 velika je vjerojatnost da je oko 40% životinja na farmi bolesno od mastitisa.
Za identifikaciju životinja u stadu treba koristiti uzorke mlijeka po životinji, te ih analizirati na broj somatskih stanica ili koristiti California mastitis test.
koji se nalaze pod kontrolom redovito od Hrvatskog selekcijskog centra jednom
dobivati izvještaj o kvaliteti mlijeka svojih krava sa analizama somatskih stanica za svaku kravu. Na osnovi ovih pokazatelja može redovito imati uvid u stanje mastitisa na farmi.
za kontrolu na mastits u svakom je preventiva
Ovo postupke sa životinjama:
Sredstva za pranje i dezinfekciju (muznih mljekovoda, hladnjaka za mlijeko i ostalog
P3 Asepto N - alkalno sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju.• P3 Horolith N - kiselo sredstvo za automatsko i pranje• P3 Duett - praškasto, kombinirano (alkalno i kiselo) sredstvo za automatsko i pranje i dezinfekciju • P3 Unisept - praškasto, kiselo sredstvo za automatsko i pranje ujutro i • Zlatol MR-Fpraškasto, alkalno sredstvo za pranje i dezifekciju • P3 Veloucid - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju vimena prije mužnje • P3 lo-Shield - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastitisprofilaksa.
ICOIAB
Henkel - ECOLAB Zagreb d.o.o. tel. 01 3651 383, fax. 01 3651 388, 5, 10 000 Zagreb, www.ecolab.com
NOVllOUGUS~
Tablica2: Ocjenavanjštine (uzgojnavrijednostza pojedineosobine)
OfLODNJJJEISIIKOVSKIBI MA~ §lIMITmirAILNEPASMIHNIE
Piše:
Aleksandar Kljujev, dipl.ing
I ove godine, u mjesecu studenom, je novi (29. po redu) krug usmjerene oplodnje bikovskih majki simentalske pasmine.
Kao što je poznato, bikovske majke se kontinuirano komisijski izabiru temeljem podataka o porijeklu, uzgojnim vrijednostima o proizvodnim rezultatima (mlijeko, mast i proteini), ocjeni vanjštine i zdravstveno reproduktivnom stanju.
Krug je sa 441 bikovskom majkom, a njihova distribucija po selekcijskim službama prikazana je u tablici 1.
Za svaku bikovsku majku, temeljem podataka, izabire se bikovski otac koji osjemenjivati. Ove godine na Savjetu govedarskog uzgojnog programa izabrana je šest bikovskih Ovdje ih predstaviti kako bi i uzgajatelji stekli uvid o njihovom genetskom potencijalu temeljem ostvarenih rezultata u zemlji porijekla Bavarskoj i Švicarskoj (tablica 2).
U tablici 3 prikazani su glavni rezultati, a odnose se na bikovske iz Bavarske. Bik Aelpler je iz Švicarske te ima malo prikazane rezultate, pa ga i ovdje predstavljamo posebno (tablica 4).
Muška telad dobivena iz planiranih parenja bikovskih majki i bikovskih komisijski se pregledava u dobi od oko mjesec dana. Dobro razvijena i zdrava telad oko 2 mjeseca preuzimaju se za potrebe performance testa. Po završetku performance testa, nakon komisijske ocjene i vanja njihove namjene, mladi koji odu u centre za umjetno osjemenjivanje nastavljaju sa progenim testiranjem, te ovisno. o rezultatima djeluju u populaciji ..J
Tablica3: Brojbikovskih majki u selekcijskim službama
Tablica br 4: Rezultati bika Ae/plera
Imeb ika AELPLER Orig. broj CH7. l .245S.09057.560
'V'ir UVno ge U-Vv1 me
Tablica 1: Potencijalostvarenihrezultata u zemljama porijekla Ime bika EINSER
Datum 05.06.97. 03.09.96. 29.01.96. 17.07.94. 16.06.95. Otac Egol Hodach Humberg Ralbo Roman otac Streitl Horb Horwein Modist Bonn
PROGENTESTIRANJEBIKOVANAOSOBINE
SOBZIROMNAPOPULACIUKRAVA KONTROLOM
Piše: Gabrijela Grdan, dipl.ing.
Progeno testiranje bikova na osobine provodi se na populaciji krava uzgojna selekcijskim radom, i to na dijelu populacije pod kontrolom
Preduvjet je obavljen test osjemenjivanja svih mladih bikova koji su nakon završenog performance testa preuzeti u Centre za umjetno osjemenjivanje. To je neophodno se progeni test na osobine temelji na kontroli proizvodnosti potomaka, u ovom bikova.
Kontrola sastavni je dio provedbe uzgojna selekcijskog rada, a provodi se na dijelu populacije uzgojna valjanih životinja koje su u bazi Hssc-a registrirane kao "krave kontrolom i rasploda". Njihov broj varira po pojedinim selekcijskim službama i~ godine u godinu što se trendom blagog porasta broja krava po gospodarstvu. Ta tendencija neznatnog okrupnjavanja gospodarstava pokazatelj je sve interesa naših uzgajatelja za proizvodnju mlijeka, a što je odraz trenutnog stanja na tržištu i ekonomskih parametara koji se odnose na proizvodnju mlijeka.
U prilog tome možemo da je, stada po uzgajatelju na obiteljskim gospodarstvima na kraju 2001. godine sa stanjem na kraju 2000. godine, vidljiv porast broja stada 4 do 9 krava s 34 49% na 36,48%, stada 10 do 15 krava s 3,93% na 1 4,84% i stada 16 i više krava sa 1,29% na 1,35%, dok je broj stada 1 do 3 krave pao sa 60,29% na 57,33%. stada simentalske pasmine pod kontrolom na obiteljskim gospodarstvima na kraju 2001. godine iznosila je 6,10 krava, holstein friesian pasmine 11,11 krava, Mljekarski list 1/2003.
a pasmine 6,37 krava po obiteljskom gospodarstvu. Na velikim farmama, na kojima su skoro sva grla kontrolom taj prosjek je na kraju 2001. godine iznosio 63,5 grla za simentalsku i 390 grla za holstein friesian pasminu.
U narednoj tablici prikazano je posljednje evidentirana kretanje brojnog stanja krava kontrolom i rasploda i to u županijama u kojima se provodi kontrola mlije-
Na kraju 2001. godine na velikim farmama, na kojima se vrši kontrola evidentirana je ukupno 6885 krava pod kontrolom i 721 krava pod kontrolom rasploda.
je proizvodnja mlijeka važna u govedarstvu svake zemlje, gledano sa selekcijske strane, bitno je procijeniti genetski potencijal proizvodnih životinja. U postupku progenog testiranja na muškim potomcima osobine tovnosti se direktno i u potpunosti procjenjuju na liniji klanja, a kod osobina genetski potencijal svake krave, ne može se procijeniti odjednom u potpunosti. Za testiranje osobina bitno je pratiti svaku laktaciju krave, odnosno te osobine procjenjujemo kod životinja u procesu proizvodnje. proizvodnje na terenu obavljaju kontrolori pojedine selekcijske službe gdje se obavlja kontrola metodama koje je propisao ICAR komitet za kontrolu proizvodnosti), i to AT metode na obiteljskim gospodarstvima i dijelu farmi, i A4 metode na velikim farmama. Rezultati kontrole u obliku laktacija koriste se tada za odnosno procjenu uzgojne vrijednosti svake pojedine krave, a isto tako i za procjenu uzgojne vrijednosti bikova. Poželjno je
Tablica 1: Kretanje brojnog stanja po županijama i selekcijskim službama za mjesec
RUJAN 2002. godine (obiteljska gospodarstva)
Županija
Pod kontrolom Pod kontrolom rasploda
V.Gorica 1592 2229 Vrbovec 3161 2171
Sv. I. Zelina 2124 1232
Ukupno: 6877 5632
KRAPINSKO - ZAGORSKA 1469 2827
SISAKO - 1673 4080 1400 3460 Koprivnica 1842 4082
VARAžDINSKA K.nzevc1 1286 3294 856 2959 - Sv. I. Žabno 2065 772 2398 3590
Ukupno: 6605 10615 Bjelovar 4231 3962
BJELOVARSKO BILOGORSKA Veliki Zdenci 2448 4101 Ukupno: 6679 8063
PRIMORSKO-GORANSKA 187 508 -POORA VSKA 1431 1731 POŽEŠKO-SLAVONSKA 1616 1223
BRODSKO-POSAVSKA 2068 3264 Osijek 2244 3025 - BARANJSKA Beli Manastir 388 404 Ukupno: 2632 3429
VUK.OVARSKO - SRIJEMSKA 1084 3981 ISTARSKA 134 2052 2312 2277
SVEUKUPNO: 36969 56839
da što više bikova koji se koriste za umjetno osjemenjivanje bude progeno testirani na da djeluju na široku populaciju krava u smislu prenošenja nasljednih svojstava za osobine gledano, upotrebom što kvalitetnijih bikova sa što uzgojnom vrijednosti za mlijeko pozitivno se djeluje i kvalitete mlijeka. Uzgojne vrijednosti bikova procjenjuju se progenim testiranjem, odnosno na osnovi podataka prvih standardnih laktacija pojedinog bika. Za se koristi metoda
otac (Sire model) koristi BLUP. U se uzima više parametara: osobine, fiksni utjecaj stada, godine i sezone, fiksni utjecaj genetske grupe, utjecaj bika po grupi i utjecaj. Ovom metodom dolazimo do podataka o broju po biku, proizvodnji populacije, uzgojnoj vrijednosti i relativnoj uzgojnoj vrijednosti pojedinih osobina: mlijeka (kg), masti (kg) i postotka masti. Da bi neki bik bio u BLUP-a treba imati minimalno 10 sa prvim
list 1/2003.
Tab/ica 2: Rezultati progenogtesta na osobineza bikovesimentalskepasmine
lmeiHB Centar za broj . bika u.o.
Bel 7251 Zagreb - 31
Hanter 7107 Zagreb - 457
kl. I Križevci
Hero 7164 Zagreb- 143
IA Križevci
7183 Osijek 294
7298 Osijek 60
Sorbon 7189 Zagreb- 48
7319 Slavonski 20 4018,6
Tablica3: Rezultati progenogtesta na osobineza bikove holsteinfriesianpasmine Ime iHB
Caro 297 Osijek 12 6603,3 ·uv 341,9
Has 299 Osijek 17 6864,2
Poni 296 Osijek 23 6584,5
N k I.I
Iaktacijama. Što više po biku, to je vjerojatnost da u procijenjene poz1t1vne uzgojne vrijednosti, prenosenie njegovih pozitivnih osobina za na populaciju biti izraženije. progenog testa na mlijeko obavlja se u HSSC-u kvartalno. Rezultati zadnje obrade od
Mljekarski hst 1/2003.
16.10.2002. prikazani su u tablicama za testirane bikove u Centrima za u.o., kao i za nežive koji još imaju dovoljan broj doza DS-a i pozitivnu uzgojnu vrijednost, te su interesantni za korištenje. U ove dvije tablice prikazani su bikovi simentalske i holstein friesian pasmine koji su u progenom testu na osobine na naše populacije krava postigli najbolje rezultate.
MLIJEKORASTENAPOLJU, (JJJ
LABORATORIJI ZA KEMIJSKU ANALIZU
TLA
1. Zagreb, Agronomski fakultet.
2. Kutina, Petrokemija.
3. Križevci, Srednja i Visoka gospodarska škola.
4. Osi jek, Poljoprivredni institut.
5. Institut za jadranske kulture.
6. Split, Institut za jadranske kulture.
7. Koprivnica, Podravka.
Možda ima još koji.
PRAKSA I ISKUSTVA RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
U prošlom broju smo naše ponavljanje i našu malu školu o tlu. O tlu i pravilnom gospodarenju tlom objavljena je mnogo - radova i napisana mnogo materijala i knjiga.
Hodaš po tlu, oreš ga, kopaš ga, gnojiš ga i zasijavaš kulturama, a ne znaš je li tlo kiselo ili nije, koliko sadrži humusa, koliko sadrži kalcija, fosfora, kalija i dušika. Ne znaš kolike su rezerve hranjiva u tlu niti znaš koliko maksimalno treba dodati pojedinog hranjiva kako bi po pojedinoj kulturi dobio maksimalni urod.
A kako možeš i znati ako barem svake godine sa svake parcele nisi dao uzorak zemlje na kemijsku analizu?
Ne možeš raditi napamet. Ako radiš napamet, kao što se uglavnom u hrvatskoj poljoprivredi radi, onda ispada da mi našu poljoprivredu razvijamo 50 godina a do dana današnjega još je nismo razvili. Na ovakav ne je razviti ni u 50 godina.
U svijetu su mnoga neplodna i divlja zemljišta (uz nauke) pretvorena u plodna i visoko produktivna polja. U svijetu da, a kakva je situacija kod nas? Kod nas od plodnih polja vrlo nastaju loša i slabo plodna tla. A zašto? Siromašno tlo, siromašan seljak.
U tlo uložiš 1.000 kuna, a kroz mlijeko ti se vrati ta uložena + još 2.000 do 3.000 kuna. Mnogi su se mlijeka u svojoj praksi u to uvjerili. Puno mlijeka, puno kuna, puno ulaganja u tlo = još više kuna !
Koliko u Hrvatskoj ima laboratorija za kemijsku analizu tla i gdje?
Na svih županija postoje podružnice Poljoprivredne savjetodavne službe sa 4 do 10 poljoprivrednih savjetnika koji vam uzeti uzorak zemlje i otpremiti ga do najbližeg laboratorija. Sve podružnice i ispostave imaju sonde za uzimanje uzoraka tla.
Ako ne stigne jedan savjetnik, drugi. A sada, nemojte mi nismo znali. Ne znaju i znati oni koji ne svoj Mljekarski list.
Za Mljekarski list pišu vaši prijatelji, koji vas žele i savjetovati. Ali, ne biti efekta ako to što mi pišemo vi ne i ne primjenjujete u praksi. Mljekarski list je vaš vaša literatura pa kada se trebate podsjetiti i nešto ponoviti, ponovno ih prelistajte. U Mljekarskom listu iznosimo i saznanja i iskustva namijenjena vama, da biste primijenili suvremenu tehnologiju u proizvodnji mlijeka.
Što je to suvremena tehnologija i suvremena organizacija posjeda ?
Proizvesti što više mlijeka, godišnje po kravi najmanje 5.500, 6.000, 6.500 litara, te specijalizirati gospodarstvo - krave i junice! Samo to. Samo jedna tehnologija, ako si se za to To je !
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo za proizvodnju mlijeka.
KEMIJSKE ANALIZE TLA NA KOPRIVNICE
Podatci su na 90 % parcela ! Velika kiselost tla, nedovoljno kalcija, nedovoljno fosfora, nedovoljno kalija i nedovoljna izbalansiranost sadržaja pojedinih hranjiva.
Kod mnogih ljuljevi i ostale trave slabo rastu, a kamoli da ih kose 5, 6 ili 7 puta.
I najmanja suša im škodi.
A lucerna?
Nekada je rasla na tim parcelama, ali više ne valja.
Lucerna više ne valja ! ? Mljekarski list 1/2003.
Naš moto za
VAPNOKAOGNOJIVO NAŠATLAVAPEZAVAPNOM
Ne valja više tlo ! Uložiš 1.000 dobiješ 3.000 ili 4.000. ne ide! Nigdje u svijetu. Badava .nam cijela prikolica knjiga. Kod onih koji slušaju sve ide bolje i bolje. Ma kakva suša, ne bi da traje 3 mjeseca.
VAPNO KAO GNOJIVO - KALCIFIKACIJA TLA
Sva tla nisu jednako plodna i jednako podesna za uzgoj pojedinih poljoprivrednih kultura. Naš je zadatak da i o?ržavamo_plodnost tla i da je do nivoa povecavamo.
To se ne može bez gnojidbe kalcijem ili vapnom. -
~sela tla. Vlažne godine im škode jer ?bonnska yoda ispire hranjiva u dublje slojeve tla 1s_p_oddo1:1eg_nivo~ kor~tenja te su nedostupna bil1kama Jer je dubma mza od 20 centimetara u tlu ispod brazde. · '
Na kiselim se tlima poslije kiše stvara na površini pokorica što vrlo otežava nicanje biljaka. Pokorica je jedan od znakova nedostatka kalcija i humusa u tlu.
Za vrijeme ljetnih suša ova tla prva ispucaju i tlo se još brže isušuje.
Tlo koje ima loša proizvodna svojstva može se kalcifikacijom, odnosno gnojidbom kalcijem - vapnom + stajskim gnojem ili gnojovkom, te mineralnim gnojivima pretvoriti u vrlo dobro plodno tlo.
Gnojidbom samo stajskim i mineralnim gnojivima, na kiselim tlima, ne baš puno
KALCIJ ILI VAPNO JE TEMELJ DOBRE STRUKTURE I DOBRE PLODNOSTI TLA TE ZDRAVIH I OTPORNIH BILJAKA. I
Ove investicije se preko trave i ostalih krmnih kultura u proizvodnji mlijeka višestruko isplate.
Uložiš 1.000 EUR-a i kroz godinu dana zaradiš 3.00~ d~v4.000 EUR-a. «Novo tlo», na kojemu se poslije k1se ne stvara pokorica.
Ono u površinskom sloju ima sipku strukturu kao dobra vrtna zemlja. strukttua tla najpovoljnija je za razvoj i brzi rast biljaka. .
gnojidbe vapnom na razvoj poljoprivrede
. Na Hrvatske je oko 50 % prirodno kiselih tala. Lošim gospodarenjem i primjenom sve mineralnih gnojiva, posebno UREE, zakiselili smo najmanje još 30 % poljoprivrednih površina.
Sto dobro gospodarenje tlom?
1. Kemijske analize tla
2. Gnojidba kalcijem
3. Gnojidba stajskim gnojivima - kruti ili stajski gnoj.
4. :Gr:iojidba mineralnim gnojivima radi postizanja 1zbalansiranog sadržaja fosfora i kalija od najmanje 18 miligrama u tlu.
5. Zelena gnojidba kad god to dopušta plodored. Smatram, a i savjetujem, da bismo ZAKONOM trebali uvesti obvezatnu gnojidbu vapnom ukoliko tlo gnojimo UREOM.
Na svakih 100 kg UREE, treba dodati 80 ~g. mljevenog vapnenca ili 60 kg hidrat1zrranog vapna.
I 100 kg UREE + 60 kg VAPNA I
Kalcifikacija tla ima krupno gospodarsko
Uz prinosa i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda.
P~ljoprivreda Francuske, Austrije, Nizozemske, Kanade, SAD i ostalih razvijenih zemalja, svoj razvoj i primjene suvremene tehnologije velikim dijelom zahvaljuje gnojidbi tla vapnom.
Sto li mi s razvojem naše poljoprivrede? Stalno se koprcamo na svim nivoima i strukturama, od tehnologije do organizacije posjeda i tržišta.
~~v?o _je to __ bilo. U jednoj Francuskoj pokrajm1 gdje se s11ala samo raž i heljda, nakon izgr~?nje željeznice, pojeftinio je dovoz vapna. Gnopdbom vapnom bilo je na zemljištu sijati djetelinu koja prije na tom nije rasla. djeteline u plodored su uzgajati krave, pa je bilo poljoprivredne površine ~nojiti sa stajskim gnojem. Kasnije uvode gnojidbu mineralnim gnojivima.
U Americi su prije drugog rata vapnili ogromne površine. _Uprave željeznica uvele su propagandne poljske pokuse, snižavale transp?rtne troškove za prijevoz vapna, jer ako farmen budu imali na svojim poljima prinose, i oni imati prihod od
Ml/ekarski li.st 1/2003.
prijevoza poljoprivrednih proizvoda. Mi u Hrvatskoj niti vapnima niti našu proizvodnju poljoprivrednih proizvoda.
Ovo s Amerikancima je dobar primjer kako bismo mi trebali usmjeravati bespovratne državne novce koje dajemo za poticaje. Onaj tko dobije novac za poticaje, morao bi dokumentirati u što je uložio taj novac. Poticaje treba utrošiti u plodnosti tla i postizanje proizvodnje. Koliko je u Hrvatskoj, na osnovi poticaja, uzoraka tla dano na kemijsku analizu i koliko je kupljeno vapna za kalcifikaciju ?
Kalcifikacija !
Kalcifikacija treba popraviti svojstva kiselih tala! Kalcifikacijom se stvaraju uvjeti da biljke mogu bolje iskoristiti hranjiva iz stajskog gnoja, i mineralnih gnojiva, te tako dati prinos.
Stajski gnoj + vapno (kalcifikacija) = stajski gnoj se bolje u tlu, a voda ne ispire i ne odnosi hranjive tvari u dublje slojeve ili sa parcele.
Ogromno je kalcifikacije za biljne proizvodnje i temeljnog popravka kiselih tala.
Da bi znao koliko ti je potrebno vapna ili sipine (fino mljevenog kamena) za
REPORTAŽE
01,itelJslcogospodarstvo
pojedinu parcelu, moraš dati uzorak tla na kemijsku analizu.
UTJECAJ VAPNA NA SVOJSTVA TLA I
UZGAJANEBILJKE
Krajem 18. utvrdio je Teodor de Sausser da je biljkama vapno neophodno potrebno hranjivo.
Postavit pitanje !
Pa što mi još uvijek, sada, u 21. ·
Koliko ove 2003. godine utrošiti vapna na našim poljima za krmne kulture i novo zasijane travnjake. Koliko ?
Istraživanjima je odavno da je vapno uz dušik, fosfor i kalij najvažnije biljno hranjivo.
Treba li još nešto ili napisati?
Kako kupujete NPK, KANA i UREE, tako morate kupovati i VAPNA ili finu sipinu iz kamenoloma za koju je da je pogodna za vapnjenje ili kalcifikaciju tla.
Vrjednije je jedno jutro zemlje kalcificirati, nego dva jutra dokupiti.
A može li kalcifikacija tla obogatiti, a sinove osiromašiti?
Može, ako nema ispravne tehnologije ispravnog gospodarenja zemljištem.
Zlatka Paniea iz Koprivniee
Zlatko veterinarski i Vesna poljoprivredni s djecom Anom i Antonijem, srednjoškolcima bave se proizvodnjom mlijeka.
Obitelj stanuje u gradu, a njihova je farma na polju, udaljena od grada.
Proizvodnja se odvija na 25 jutara vlastite zemlje i 30 jutara zemlje u zakupu.
Na ovom obiteljskom gospodarstvu, koje je vodio pokojni otac Alojz sa suprugom Nevenkom, je prva «lauf staja» na današnje - županije, a jedna je od prvih u Hrvatskoj.
Po Zlatka «lauf staju» su prvi puta vidjeli na Ptuja 1984. godine, a 1985. su gradnju svoje «lauf staje» s 39 ležišta za muzne krave + 10 ležišta za krave u suhostaju, te 4 ležišta u porodilištu i 3 boksa za uzgoj junica. U izgradnju farme tada je uložena oko 400.000 DM.
Krajem 1985. u staji je prvih 15 junica vlastitog uzgoja, te 10 krava iz stare staje.
Obitelj Zlatka
Stara - nova staja sa 16 vezova je 1980., a duh mlade i stare generacije se nakon 4 godine za novu, suvremenu tehnologiju i još staju (40 krava) i to s kreditom bez grejs perioda.
1/2003.
1986. godine s farme je oko 50. 000 litara mlijeka.
Uz staju su i 3 silosa sa sistemom samoishrane + ishrana u staji. Do 1994. junice su uzgajane u «lauf staji» u boksovima na betonskim rešetkama, a zbog problema je nova staja za uzgoj ženske teladi i mladih junica na slami - na dubokoj stelji.
Na farmi je sada 31 krava: 24 holštajnke + 7 simentalki. Najbolja holštajnka u vrhu laktacije daje dnevno 45 litara mlijeka, a najslabija 28. prvotelki se od 23 do 29 litara mlijeka dnevno.
Od simentalki najbolja krava dnevno daje 32, a najslabija 22 litre, a simentalske prvotelke od 20 do 25 litara mlijeka dnevno.
Sve drugotelke ispod 25 litara se iz uzgoja.
Sjetvena struktura:
6 jutara engleskog ljulja - kose svaka 3 do 4 tjedna
10 jutara talijanskog ljulja
6 jutara TDS
2 jutra crvene djeteline
2 jutra graška + zob, pa talijanski ljulj
4 jutra zobi, pa talijanski ljulj 2 jutra pa talijanski ljulj
23 jutra kukuruza za silažu u izmjeni s talijanskim ljuljem.
U sjetvenoj strukturi, nakon skidanja jedne kulture odmah siju drugu kao
ishrane: zelena krma + sjenaža +silaža. Sijeno svega 10 %.
1986. je oko 50.000 litara
1988. preko 100.000 litara
1999. preko 150.000 litara
2001. 194.000 litara.
2002. uvedena je kompjuterska ishrana za krepku krmu (smjesu).
Alojz bio je jedan od najnaprednijih poljoprivrednika ovoga
Njegovi sinovi - Zlatka i Josip po završenoj srednjoj školi (veterinarskoj i poljoprivrednoj) se na gospodarstvo i obojica se, sa svojim obiteljima, bave proizvodnjom mlijeka.
Zlatko i Vesna uvijek imaju vremena za ekskurzije i predavanja te edukaciju na naprednim farmama.
ObiteljskogospodarstvoJosipaMartineevie,opeinaMolve
Josip, Ankica i sin Mario bave se proizvodnjom mlijeka.
Do 1997. jedno od srednje jakih gospodarstava na Republike Hrvatske, mješovite proizvodnje i tradicionalnog pristupa organizaciji i gospodarstva.
U suradnji s poljoprivrednim savjetnikom je ideja o napuštanju starog tradicionalnog ustrojstva (malo krava, malo bikova, malo svinja, malo nešto, malo ništa), i pristupilo se europskom razmišljanju o specijalizaciji, suvremenoj organizaciji posjeda, primjeni suvremene tehnologije i samo jedne proizvodnje. Josip je imao uvijek vremena za sva predavanja i ekskurzije što je urodilo plodom: donio je svoju životnu odluku i krenuo putem europskih farmera.
Stanje 1997. godine: - 15 jutara vlastite zemlje - 9 krava
- proizvodnja mlijeka 16.000 litara.
Uzima kredit od 118.000 DM za izgradnju lauf staje s 27 ležišta za <lojne krave + 4 boksa (1 za uzgoj ženske teladi, 2 za uzgoj junica, 1 za zasušene krave), porodilište za 6 krava i na kolostrumu, te kupnju 27 uvoznih crno bijelih holštajn junica.
Stanje 2002. godine: - 35 jutara vlastite zemlje,
Mljekarski li,st 1/2003.
FarmaJosipa
uredno kredit i podižemonašu farmu
5 jutara) + 35 jutara u zakupu.
- 30 krava holštajnki + 3 junice+20 junica starijih od 12 mjeseci + 3 ženska teleta.
Do 22. srpnja 97.800 litara mlijeka, od 22. srpnja do 1. studenoga 57.000 litara, a plan do kraja godine još oko 32.000 litara, što ukupno iznositi oko 186.800 litara mlijeka.
Sada 5 oteljenih krava, trideseti dan poslije telenja, dnevno proizvodi 210 litara mlijeka ili po kravi u prosjeku 42 litre ( ovdje možemo uzeti prosjek).
Stanje kredita, još jedna rata za staju+još 2 rate za 1umce.
Novostvorena vrijednost:
Kamata na kredit oko 35.000 DM
Vrijednost staje oko 100.000 DM
REPORTAŽE
Vrijednost silosa oko 15.000 DM
Vrijednost 30 holštajnskih krava (x 4.000 DM) oko 120.000 DM
Vrijednost 20 holštajnskih junica (x 2.000 DM) oko 40.000 DM
Vrijednost kupljene ·zemlje 20 jutara (x 2.500 DM) oko 50.000 DM
Vrijednost oko 100.000 DM
UKUPNO NOVOSTVORENE VRIJEDNOSTI oko 460.000DM
Do sada je ukupno mlijeka: 687.800 litara
Vrijednost do sada mlijeka (1 litra x 2,9 kn) 1,994.600 kn
Vrijednost: (1,994.600 kn: sa 3,7) oko 539.000 DM. Kroz 5 godina bit ukupno više od milijun DM.
Ove godine kupljen je na kredit novi "štajer" od 110 KS, za kojega prva rata otplate dolazi godine kada budu sve rate za staju i junice. Kolika je ukupna novostvorena vrijednost na ovom obiteljskom gospodarstvu, trebali bi oni koji nisu poslušali svog poljoprivrednog savjetnika, pa su sada u zaostatku od 5 do 10 godina. A kredit su mogli dobiti!
OBITELJ I DOM
Piše: Stjepan dipl.ing
Spomen na ova dva koji su za sv. vjeru Isusovu položili živote, slavimo 20. Sv. Fabijan 250., a sv. Sebastijan 288. godine. O sv. Fabijanu našli smo malo podataka, tek da je bio 20-ti po redu rimski papa, da je vratio jedinstvo rimskoj crkvi i podnio smrt za vrijeme cara Decija.
Sv. Sebastijan se rodio u uglednoj obitelji u Narboni (današnja Francuska), odgojen je bio u Milanu i mlad stupio u carsku vojnu službu. Ubrzo je postao pukovnikom, a caru Dioklecijanu je toliko omilio da ga je imenovao kapetanom svoje tjelesne straže tj. Pretorijancem. On se nije javno izjašnjavao jer je po svojoj visokoj dužnosti mnogo pomagao
Kasnije je svojim zanosnim govorima mnoge uglednike obratio na a jedna nijema žena je progovorila ga i zavikala: »Blagoslovljen budi Božji i blagoslovljena tvoja.»
Tako Hrvatska, od unatrag 5 godina, ne bi trebala uvoziti ni mlijeko ni rasplodne junice. U Hrvatskoj se godišnje oteli preko 100.000 komada ženske teladi, a u županiji mnoga su obiteljska gospodarstva Poljoprivrerdnoj savjetodavnoj službi proizvodnju mlijeka i uzgoj rasplodnih junica za malo više od 100 %. Ovo je STRATEGIJA bez STRATEGIJE i OPERATIVNOG PLANA.
Velim Joži da ove podatke moramo financijski izraziti kako bismo otvorili Joža mi na to « Onima koji ne vide ne treba otvarati a k tome imaju manje posla i manje brige».
Neki biti zadovoljni mojim iznašanjem podataka, «kako bismo progledali», ali da se mene pita ja bih u roku 2 godine oko Zagreba iskreditirao najmanje 200 do 250 ovakvih farrni. Ima ljudi a ima i potencijala.
Od fufljanja i mufljanja, a to radimo najmanje 10 godina, nema ništa.
Konkretan problem zahtijeva konkretno rješenje. Živi i zdravi bili i primili se u 2003 godini konkretnoga posla i u Hrvatskoj izgradili najmanje 2. 500 ovakvih farmi.
Netko je caru izdao Sebastijana, da je krši kada ga je gnjevni car pozvao na odgovornost, Svetac mu odgovori: «Ja sam se svagda za tvoje spasenje molio Kristu i prizivao za carevinu rimsku, ali držim za ludost klanjati se bogovima koji su od kamena Na to car odredi da ga privežu za stablo, svuku i strelicama. Taj slikari i kipari su tako prikazivali, pa je to i do danas prepoznatljiv lik koji umire sa zanosnim pogledom u nebo slavu Božju. nije to bio završetak njegovih muka. Neka pobožna žena Irena skinula ga je s drveta i vidjevši da još diše, njegovala ga je. On se oporavio i izlaziti na ulice Rima. Tu je sastao cara kako ide u hram te mu opet prigovorio da ubija nevine koji nisu protiv njega i domovine. Car odredi da ga odvuku izvan zidina gradskih i batinama dotuku. Tako je sv. Sebastijan zadobio dvije krune.
Godine 680. silna je kuga morila rimske i prijetila grada. zaištu sv. Sebastijana sagradivši mu crkvu u i kuga se povukla.
u Hrvatskoj
Prve rk i e u obaju svetaca pod1-nute u u Dalrna iji· u T rogiru ko1a je ka nije po·tala gradska loža. za im u Dubrovniku 14 6., na otoku Hvaru I župna crkva u J I I e olta1 u Vrbovskoj. U velebnoj I enskoJ katedrali 1e podignu oltar u njihovu a u Don1em Humcu na J ta ·ocfer župa v FabiJana 1 S"bastijana U Hrva skom Primoqu posto1e stare crkve sv Fab11ana1 Se as 11na u R1jec1N Vinodol kom 1 rrijcmom zvamm lop1ca•
Gra ani Varaždina ±eJ1ehsu ku u koju u zvah a dola21lal 1697. 1z Zbog to a su na s1cve nam kra1u grada (danas OptuJska uhca) ag1adih bar knu k,1pd1 u u kojoj u lij pe slik 1 fr k ovih I drugih sveta
Raz.vo1grada uro lio ie gradnjom nov žu n crkv sv. Fab11an 1 Sebastijana wi prekrr1no robl1a JU krase s južn I zapadn strane po rn velika luka koji pod je a1u na varaždms e b rokn
Sel1ac1sela O tncc iznad Novog Marofa pochgli 111641 drvenu kapelicu n štm tcm1a 1cr ih ni1c zahvatila kuga koja Je:v bila blizu n1ih U drugoJ polovici 18. sto11ecapodigoš 21danu crk u u hJepom baroknom stilu ko1a po to11 1 danas a pod vodstvom svog župmka, go p Ivice H rvata, 1 dal1e ju održavaiu
U na doba neka sv t1 Fa 1jan i bas 1jan, koji u hra ro 1sp vi1edali s•. V1eru udu zaštJ mo svih onih kop zastupaju kr ·an ke zasade u hrva kom 1avnom
PietroPerugmo- Svet, Sebast11a11
48327 Molve, B. 12,
tel. 048 / 280-457, 280--458, e-mail: poler@kc.tel.hr, www.poler.hr fax. 048 / 892-452 proizvodiod polipropilena i polietilena
Rešetke od polipropilen~ od polipropilena
• Rešetke za svinje - nosivsti 350 kg
A 1000 x 780 3 L0,00kn
1000 X 830 325,00 kn
1000 X 980 366,00 kn
dvije vrste rupa 45xl8 ili45x13
• Resetke za krave - nosivosti 750 kg
S 1600 x 900 542,00 kn
• Rešetke za perad, i ostale sitne
životinje
D 900 x 700 155,00 kn
DUGIVIJEKT JA, LAKOODRŽAVANJE.
CISTI OKOLIŠ ZA ZIVOTINJE, PRIHVATWNAC1JENA
poklopac
visoko kvalitetni polipropilen
0 38 x 100 cm 100 I
041x100cm 1201
0 44 x 100 cm 140 I
0 48 x 100 cm 170 I
0 50 x 100 cm 180 I
054xl00cm 2101
0 57 x 100 cm 2 O
0 60 x l 00 cm 270 l
0 63 x 100 on 300 I
.) 10x 150 cm 550 I
ili u prema Vašojželji do od 15 000 litara
ŽIVOT U ~TflLICI -
Istinite mojih baka, prabaka i mame
Piše: Zlata Pos~ije i ~rštenj~ dolazi odrastan1e 1 odgoJ djeteta, a osobito se pazilo da dijete ostane zdravo.
Po mojih baka, prabaka i mame, u prošlom (o sam pisala u prošlom broju) jako se pazilo na ženu koja je rodila, babinju. Poslije poroda morala je najmanje sedam dana odležati u krevetu, mirovati i paziti da ne prezebe ili da se ne prehladi ili ne dobije kakvu drugu bolest koju bi mogla prenijeti na dijete. Pazilo se da ne ostane bez mlijeka tako potrebnog posebno u tim prvim danima života. Gdje god je to bilo bila je odvojena od drugih i u sobu rodilje smjela je ulaziti samo mama ili svekrva, naravno i babica, primalja koja je bila kod poroda.
Dijete je bilo pored rodilje u "zibaru", a to je drvena daska kao klupa na nogice, umetak u visini postelje-kreveta.
Postelja je bila visoka i više od metra od poda, tako da se s klupe, je to bila široka klupa sa naslonom) moglo popeti na krevet. Ispod tako visoke postelje bila je "podrivalka" drveni na male nogice koja je služila za spavanje djece i koja se prije spavanja, a ako je bilo više djece spavala su i na onoj širokoj klupi pored postelje bi se naslon preklopio na drugu stranu kako djeca ne bi ispala. Danju su "podrivalku" gurnuli pod krevet a naslon klupe prislonili uz postelju tako da je bilo u sobi više mjesta, a samo za spavanje se to koristilo.
Postelja, podrivalka i zibar bili su napunjeni s
ŽIVOT Nfl ~LflMICI
slamom. "Ritak" - posebno odabrana slama najkvalitetnji dio raži, zlato-žute boje, a slamu fino mekane i mirišljive sijeno, a gore ili samo plahta kudelašna od platna, od konoplje tkana. Zatim blazina s kokošjim perjem pa opet plahta i jastuci punjeni perjem, a pokrivalo se "dunjom" ili "tuhicom" punjenom ili racinim perjem.
Manja djeca, su spavala na slami i sijenu, prekritom sa plahtom ili krpama od kudelaša, zbog mokrenja djece, a slama i sijeno se mjenjalo. su ta djeca bila prekrita 11gunjem", grubim dekicama pa i zimskim kaputima - 1'surina". Nešto starija djeca, u zimi spavala bi na za to pripremljenim širokim drvenim klupicama koje su se slagale oko zidane jer je tu bilo dugo u najtoplije.
Zidana sa žljebnjacima ili samo od gline u moje prabake bila je u zid uhiže" (velika soba) i (mala sobica), a okolo nje je sa tri strane bila široka drvena klupa. se ložila iz hodnika što je bilo vrlo jer se u sobu nisu unosila drva, nije se širio pepel kad se i je bilo korisno jer se u hodniku ostavljala sva prljavština vezana uz loženje. Ta soba i sobica bile su na (/katu", a ispod njih bile su (/štalice" u jednoj kravice a u drugoj konji što je zadržavalo toplinu zimi ispod podova soba. Sobe su imale drveni pod koji se svake subote ribao sa lužinom.
U toj je moja baka 1900. godine i u njoj je odrasla moja mama 1919. do 1939. dok se udala. Moja na odlazak kod bake u lijepu veliku i prostranu katnicu "kondinacija" su je zvali u našem selu, vezana su uz kako su nas hranili i odgajali kad smo bili djeca.
U vrijeme kad nije bilo struje, pa ni frižidera ili škrinja za hranu posebno u ljetno vrijeme, jako se pazilo na prehranu djece. Govorilo se da imade ''svilena crijeva" i pazilo se da lošom prehranom ne dobije proljev ili da ne Isto tako govorili su da je mlijeko za dijete, a kravlje za tele. Toga su se pravila nekad žene više držale nego danas i djecu dojile do godinu dana starosti, a nekad i duže.
Djeca su se polako privikavala na drugu hranu, spremala se posebna juhica od i kašice za malu bebu, a svježeg kravljeg mlijeka i
Ml:fekarskilist 1/2003.
sira uvijek je bilo na raspolaganju.
Njega bila je isto tako važna kao i ishrana. Kupalo se svaki dan. Krpe koje su služile umjesto pelena iskuhivale su se u lužini i ispirale u puno vode. Zbog malog djeteta podovi su se ribali nego zidovi · su bili friška neposredno prije poroda, prali su se prozori i a redovito se provjetravala soba i druge prostorije kako bi bilo što prirodnije i ugodnije. Nekad su mame povijale stezale nogice da budu ravne, što baš i nije bilo dobro i sada se to ne radi, suprotno da djete bude slobodnije i komotnije da se i samo razvija. Mnoga djeca danas imaju svoj ležaj, svoju „zibku„ pa nerijetka i svoju sobu. Danas se jednako odgajaju i jednako "vred-nuju„ i muška i ženska djeca jer su ljudska koja imaju istu životnu namjenu i u školi i u poslu.
Iz susjeda, kuma i drugih ostalo mi je u kao "ženskom„ djetetu da su u nekim sredinama i obiteljima zapostavljali žensku djecu. Muškoj djeci je bilo sve dopušteno, jer oni
su "muški„ i na njima ostaje "rod" "pleme", a ženska djeca su se smatrala da ionako biti To zaista nije bilo lijepo ni dobro. Koliko ja pamtim u moje vrijeme i oko mene u odgoju djece su svi a to je pogotovo vrijedilo za obiteljske zadruge, gdje su nekoliko generacija živjeli zajedno djed i baka, otac i mama, njihovi sinovi i snahe, i ujaci sa svojim obiteljima.
Djeci su se podjelile dužnosti, male obaveze i zadaci, uvijek se morala imati vremena za odgoj i nadzor djece, paziti da se stvaraju dobre navike a suzbijaju zle sklonosti. Djete voli oponašati starije, zato je primjer starijih najbolji djeteta.
Meni je baka govorila "kad prilaziš djetetu uvijek budi nasmješena lica, nikad ne podiži ruku na svoje dijete i ne prijeti batinama. Pomiluj svoje dijete jer ako ga mati, život ga pomilovati.
Tako je to bilo nekad, to je vrijeme prošlo i ne može se vratiti, ali neke pouke iz toga vremena trebalo bi imati na umu kod odgoja djeteta.O
HRVATSKAMITOLOGIJA
CRNA BOŽANSTVA
Personifikacija nebeske
Sunca, Mjeseca, zvijezda i toplih godišnjih doba držalo se za bogove svjetla, a zimu, i tminu držalo se za bjesove, zle, odnosno crne bogove. Vrhovni je dem~nski crni bog bio Suronja Crnbog, odnosno Crtomir, Paklenik, Zlomir. On je dobrom bogu bio ravan u vlasti pa je svijetu bio veliki dušmanin. Za ovoga su zlosutnog boga znali svi slavenski narodi. NavBaltikl! se nazivao Scernebog i Pavola, u ~usiji Cernji, Cesi su ga zvali u Polablju Cerneboh, Poljaci Czerybog, u Južnih Slavena Paklenjak i Crnbog, u Hrvata Suronja.
U kada je svijet bio razdijeljen na upravljanje višim silama, Svanimir je dobio svemir i svjetlost, sjevernu polutku, vode i mora pripadaše Vodanu, a Suronji Crnbogu opakom zloduhu dodijeljen je sav podzemni svijet.
Suronja je vladao svojim Trtarom u podzemnom gradu T emnavi na Lelej gori. Mrzio je svjetlost i sva dobra na svijetu. je iz gavranova jajeta na planini, stoluje u Trtaru. Oženjen je boginjom smrti Moranom s
M/jelwrski hst 1/2003.
Piše: Maja prof.
kojom ima sinove Jadomora i Bjesomora. Moranu je ugrabio s obala mora i odvukao u Temnavu.
Mrk je, prijek" bezdušan, ispunjen bjesnilom i gnjevom. Siri podvale, laži, zavist, i U njegovom T rataru grješne duše izdržavaju kazne. Njemu služe zlodusi Nesloga i
Kosu plete u u torbi mu o ramenu visi glava. Kud god hodi vodi sa sobom ogavnog zmaja Surlamiju, s devet glava. Ponekad na glavi ima i kapu nevremena. Na putu zla pratile su ga Hudeja, Zmijana, T rojana, Vihora, Sitiratva i Vritva. Narod mu je, da ga umilosti, prinosio žrtve crnihvovaca, kozladi, a ponekad i ljudske žrtve. Cinio je brojna zlodjela. Lenu je Morana iz zavisti i ljubomore pretvorila u trepetljiku. Zarobio je T atomira i bacio ga pred alu da ga raskomada. U posljednjem trenutku mu u brat Perun i Tatomira izbavlja iz nevolje.
Suronja je mrzio Svanimira i nastajao mu ugrabiti Zoranu što i
HRVATSKA MITOLOGIJA
uspijeva Morane. Naumio je da s vojskom svojih podzemnih zloduha, bjesonja, ognjanika i pakosnih uništi svijet i sve živo na zemlji. Pokušat tu namjeru ostvariti u vrijeme sukoba vidingradskih bogova i okrutnog no na taj mu naum propasti.
MORANA predstavlja zatome sile zime, a svijetu je donosila velike nevolje. Zvali su je imenima Morzana, Mora, Morena, Zima i Baba Jaga. Iz Svetog Nava ugrabio ju je ziosutni Crnbog te je na Ilej gori, a davši joj morganj ona se preobratila. Od tada nemilosrdno mo.ri ljude i životinje. Prikazivana je kao visoka ispijena starica kose koja živi u kolibi okružena ogradom od ljudskih kostiju. Na vrhu ograde zataknute su ljudske lubanje s a koliba je postavljena na pokretljive noge.
Postavši žena Suronji Crnobogu, je zlodjela. Tako je ukrala i djevojku Zoru i je u podzemno carstvo.
U jesen je bacala Morana zlatne proljetne u vodu koje bi joj Momir na oteo. Krajem zime u mnogim slavenskim zemljama spaljivana je Morana u znak da je
zimska opasnost prošla. Danas se taj zadržao u Dalmaciji, a održava se u obliku povorke ffijlškara s lutkom Morane na MRACAJ je još jedno božanstvo smrtJ. To je troglava neman iz o otimanju Zore. Cesto je poprimao leptira i odvodio duše umrlih, prema zasluzi, na drugi svijet. Imao je tmurno lice, a u kosi je nosio zadjenuto pero buljooke
21ve Francuzi, Portugalci, Nijemci, te manje Talijana i Španjolaca. U gradovima živi 90 % stanovništva. Po vjeroispovijesti. je 95%_ rimokatolika i nešto malo protestanata i Zidova. Postotak nepismenih se ispod 5%. Smrtnost je 0,5%, a djece 0,7%. Službe~ jezici su: luksemburški, i francuski. Zivot je u Luksemburgu ugodan, su neoporezovane, privatnih bolnica nema, sve su državne ili samostanske. Sve troškove snosi blagajna».
države:
Veliko Vojvodstvo je parlamentarna monarhija s ustavom od 1868., a na joj je Veliki Vojvoda Henri iz dinastije Nassau, porijekla. Parlament se sastoji od 60 zastupnika biranih na pet godina. Državno ima 21 koje imenuje Veliki Vojvoda.
Vojvodstvo je podijeljena na tri distrikta s 12 kantona. Na vlasti je koalicija socijalne narodne stranke i Demokratske stranke. Nacionalni blagdan je Velikog Vojvode Jeana na dan 23. lipnja. Drugi datumi iz povijesti Vojvodstva su stjecanje nezavisnosti 9. 6. 1815.,te prekid personalne unije s nizozemskom kraljevskom 13. 11. 1890. Glavni grad je Luxemburg, smješten na )_uguVojvods~va sa 76.687 stanovnika.Grad posto]l od 893 godme i da je ležao na glavnoj raskrsnici puteva Južne i Sjeverne Europe nazvali su ga «Gibraltar sjevera».
Gospodarstvo
Visoku razvijenost pokazuju podatci o postotcima sudjelovanja pojedinih djelatnosti u ostva-renju bruto nacionalnog dohotka. Poljoprivreda ostvaruje 1%, industrija 20%, _a tercijalne djelatnosti 79%. Nezaposlenost Je 2001. iznosila 2,5%,a inflacija 2,2%.
Snagu luksemburškog gospodarstva, tim najbolje pokazuje podatak da se nalazi na prvom mjestu deset najbogatijih država n~ svijetu. Sa 45.420 USA dolara godišnje po glavi stanovnika. Iza Luksemburga su SAD s 45.360. U trgovini je zajedno s Belgijom, deseta zemlja na svijetu. Prvi zamah luksemburškom bogatstvu dala je proizvodnja željeza i te je polovicom 20. radilo 29 visokih i 7
Nakon sedamdesetih godina Luksemburg se je razvio u financijsko svjetsko središte s 222
bankarska zavoda. Turizam je velik u brdima, šumama i ribolovnim rijekama, a i 76 povijesna dvorca.
Poljoprivreda
Južni dio zemlje plodna je ravnica koju zovu «Gutland» što » Dobra zemlja». Pod oranicama su oko 1.000 ha površina na kojima se uzgajaju žitarice, (prvenstveno zatim repa, krumpir i razno U podatcima proizvodnja Luksemburga prikazuje se zajedno s Belgijom, pa_ se navode kao krumpira, mlijeka, maslaca i mesa
Subvencije u poljoprivredu iznosile su zadn11h, godina oko 22,6 mil. ECU godišnje. V ••
Osobito je važno vinogradarstvo na brezul)Clma uz rijeku Moselle, na pojasu dugom oko 35 km, širokom tek nekoliko stotina metara, a na. 1.000 ha. Sortni sastav je elbing, Mueller,.. Thurgau, bijeli burgundac, pino sivi, traminac_ i rajnska graševina. Sve to daje kvalitetnih i dobn~ stolnih vina oko 180.000 hl godišnje. Proizvode 1 pjenušce s niskim sadržajem C02.
Pod šumama je 34 % površine V. Vojvodstva, a u njima prevladavaju bukva i hrast. Stalna su prijetnja kisele kiše iz industrijskih ~a se na 19-30% zrelih šumskih sastojina.
Luksemburg i Ujedinjena Europa:
Luksemburg je revan i gorljiv Ujedinjene Europe, k0ji je sve pravne i zahtjeve ostvario godinu dana prije svog službenog ul~sk~ u što mu je donijelo ogromne konstl. Prvo povezivanje Luksemburga sa susjedima je 1921. kada je skloplj~na Ekonomsk~ unija s Belgijom. 1948. stvoren Je BENELUX tJ. carinsko-ekonomska zajednica Belgije, Nizozemske i Luksemburga koja je 1960. ukinula granice. Luksemburg je prvih šest zemalja Europske zajednice za ugljen i iz 1951.
Luksemburg je prvi ratificirao 1991. Ugovor u Maastrichtu nakon je potpisan novi Ugovor o Europskoj uniji koji je i danas na snazi. ustanove EU1 kao Sekretarijat europskog parlamenta i Vrhovni sud pravde 1 imaju sjedište u Luksemburgu.
V. Vojvodstvo Luksemburg nema svog predstavništa u Republici Hrvatskoj, nego njegove konzularne poslove obavlja Veleposlanstvo Kraljevine Belgije u Zagrebu.
Ml:fekarskifi,st 1/2003.
Zemlja se nalazi najbliže Suncu pa a> zato do Zemlje upravo ovih dana stiže najviše energije. No, mi to ipak ne po toplini, jer je sjeverni m> dio Zemlje tako nagnut da su dani kratki i Sunce nam se ne diže visoko nad obzorje. a k tome i toplo vrijeme, ovog je mjeseca vrlo rijetko. No, se da tijekom mjeseca odjednom zatopli pa maksimalne temperature zraka narastu i do 18 °C. Tako visoka temperatura zraka izmjerena je u Zagrebu i ne tako davne 1988. godine. No, 1985. godine izmjerena je minimalna temperatura zraka od -22.6 °C, a g 1963. godine od 24.0 °C. Niske temperature zraka pojave ...: ljuju se kad se naši krajevi u središtu anticiklona. tj. visokog tlaka. Vjetra tada nema, pa težak a k tome i hladan zrak miruje nad tlom. tijekom u · Zagrebu su studeni dani, tj. dani s maksimalnom temperaturom zraka manjom od O.O°C pojavljuju 8 dana, dok hladnih dana, tj. dana s minimalnom temperaturom zraka manjom od O.O°C pojavljuje se dana. Eto, i upravo je to razlog što se snijeg vrlo lako zadrži na tlu tijekom cijelog mjeseca. Nema sumnje, je najhladniji mjesec u godini. U odnosu na on je u Zagrebu hladniji za 2.1 °C.
-~
Njive su snježnim no kako za vedrih dan može biti toplo, a su vrlo hladne, O. tako se stvara ledena pokorica koju treba razbiti prohodam :a ..e .... n:s a traktora. Ukoliko nema snijega i niskih temperatura, je obaviti oranje i gnojidbu. Ako na njivi stoji voda treba je ispustiti. je vrijeme kada se planira sjetva u godini i nabavlja sav potreban materijal. U vinogradu je krajnje vrijeme da se obavi rigolanje, jasno, ako vremenske prilike dopuste. Osim toga, kopaju se jame za sadnju cjepova, se kolje, kontrolira armatura. ji sada nabavljati cjepove za sadnju. Kako nema O::: mnogo posla, pregledajte alat. U je glavni posao zaštita od glodavaca. Ukoliko ima snijega, osobito mokrog, pravovremena ga skinite sa grana. Ako pak nema snijega, je obaviti gnojidbu i kopanje jama za sadnju. Ovaj mjesec iskoristite za planiranje uzgoja u povrtnjaku. Pregledajte alat, po potrebi ga popravite ili nabavite novi. kupovati sjeme, gnojiva i zaštitna sredstva. Pripremaju se tople gredice, klijališna zemlja i bioenergetski materijal. U prostoru se priprema tlo za uzgoj ranog kupusa, ranog kelja, rane i salate. U vrtu se može obavljati gnojidba. Ako ima snijega, skinite ga sa ukrasnog i grmlja. Trajnice koje prezimljuju u zatvorenom prostoru redovito kontrolirajte i po potrebi zalijevajte. Narodne Ako nije u snijegu, teško njivi, dolu i brijegu. Ako je u vode, biti u listopadu
DASE V RIJESITE HRKA JA
Piše: dr. Ivo Belan
Kao prvo, riješimo se jednom zauvijek dviju zabluda o hrkanju. Prva je da apsolutno ništa ne možete u vezi vašeg hrkanja, a druga je da je hrkanje naprosto samo buka koja je ili smiješna ili zabavna ili koja uzrujava i ozlovoljuje, ali koja ustvari nema nikakvo
Medicinska znanost je potvrdila da su oba mišljenja zaista zablude, to jest da ne odgovaraju istini. Postoje djelotvorna sredstva protiv brektanja. Osim toga, danas se zna da svako hrkanje nije samo bezazleno «piljenje»: Jedan tip hrkanja ne samo da njiše strop sobe, nego upozorava i na jedno (po život opasno) stanje koje se, na može ispraviti. Oko 45 posto svih odraslih osoba povremeno, a 25 posto su su muškarci. Što je uzrok toj neugodnoj pojavi? Uzrok joj je prepreka u dišnom putu, a to je jezik. kada se vina. Ako je trave u je biti u svibnju. '----------------'
opusti za vrijeme spavanja, njegov jezik spadne odostrga prema mekom nepcu i ostalom mekom tkivu na stražnjoj strani ždrijela. Kada diše, struja zraka uzrokuje da jezik i okolno tkivo vibriraju i to stvara buku. Kod 30 posto jakih jezik može pasti tako daleko natrag da, skupa s potpuno mlohavim okolnim ždrijela, potpuno blokira dišni put i prestaje disati kroz 10, 20, 30 se~undi ili više. ~ve se tišine u regularrum intervalima.
Uzrok tim prekidima disanja, što se zove apnee u spavanju,. je nepoznat. sasvim ozbiljno prilaze ovom problemu i to s razlogo_m. Oni procjenjuju da, samo u Americi, svake godme 2000 do 3000 ljudi umre za vrijeme spavanja zbog apnee. Smrt je uzrokovana gušenjem. Drugi važan razlog za zabrinutost je sta~je. srca takvog jakog Kada prestane d1sat1 za vrijeme spavanja, u krvi mu nastane man1ak kisika, pa srce mora raditi kako bi krv brže cirkulirala i osiguravala dovoljno kisika životno važnim organima, kao što je mozak. srce nije programirano da radi tako naporno i s vremenom može do njegova i neredovitih otkucaja. Takva sa apneom, može biti sklonija ili moždanom udaru.
Zbog svega toga kažu da se svatko s ovakvim periodima prekinutog disanja za vrijeme sna treba posavjetovati sa svojim
Ako se radi o hrkanju koje predstavlja mali problem, prvo neke jednostavne male promjene u stilu života.
Ovdje je lista raspoloživih terapeutskih protiv hrkanja. ·
1. Prestanite piti alkohol barem tri sata prije odlaska na spavanje. Alkohol je depresivno sredstvo za centralni nervni sustav i može imati isti i na ždrijela.
2. Smanjite prekomjernu tjelesnu težinu. Poznato je da su deblje osobe i za to postoji razlog. Kada ljudi postaju deblji, oni se debljaju svagdje po tijelu i tkivo ždrijela može «odebljati». To odebljanje može pridonijeti sužavanju dišnog puta i zbog toga izazvati hrkanje i probleme s apneom.
3. Pokušajte s «lopticom protiv hrkanja». Svrha je ovog postupka da spava na (jer spavanje na vjerojatnost hrkanja). Na strani pidžame svog ušijte i u njemu zašijte
Mljekarski li.st 1/2003.
špekulu ili tenisku lopticu. To ubrzo stimulirati da spava na boku ili na trbuhu.
4. Izbjegavajte sredstva, tablete za spavanje i antihistaminike Ta depresivna sredstva za centralni nervni sustav mogu uzrokovati pretjeranu opuštenost i mlohavost ždrijela. Kada se to dogodi, postoji vibracija u dišnom putu (i zbog toga više hrkanja). Osim toga, zbog previše opuštenih jezik lakše padne otraga u dišni put.
5. Riješite eventualni problem sa nosom. Ljudi koji imaju, iz bilo kojeg razloga, nos, imaju znatnih problema s disanjem. Za vrijeme disanja u svom ždrijelu stvore vakuum, što još više približi stijenke ždrijela koje onda još više vibriraju. Problemi koji mogu postojati u nosnoj šupljini su kao na primjer alergijska sluznice, infekcija, iskrivljenost nosne pregrade itd.
6. Za vrijeme spavanja glava neka bude na malo povišenom položaju. Taj položaj pomaže da dišni put postane otvoren. Najbolji je da se stavi jedna ili dvije cigle ispod madraca (kod glave), nemojte stavljati dodatne jastuke om samo iskrivljuju dišni put.
Osim svih spomenutih postupaka, u svijetu se primjenjuju još neke metode. Tako, na primjer, postoji sredstvo koji drži jezik osobe prema naprijed i pritom usta zatvorena, tako da se mora disati kroz nos. postoji instrument koji pod tlakom potiskuje zrak kroz masku za nos. u težim primjenjuju se i kirurški zahvati kojemu je cilj odstraniti eventualni višak tkiva (npr. izuzetno meko nepce ili resice, polip itd.) koji mogu blokirati dišni put. Kod brižljivo odabranih osoba ovakav operativni postupak postiže uspjeh u 80 posto
ii
Vitaminsko-makromineralni premiks s erobiotikom namiienien izradi krmnih sm1esa .za krave
Svakodnevnom primienom u 100-200 grama po kravi osigurava se:
1.000 000 i. j. vitamina A
1,000 mg vitamina E
9.000mgZn
6.000 mg suhog aktivnog kvasca
Ca:P2,5: 1
Mg5%
okus i miris
ii Uravnoteiena kombinaciia vitamina i minerala
ii Suhi aktivni kvasac - probiotik .za visoku proi.zvodniu mliieka
!ruil@l@~l!!l
Kozjemlijeko'z bregov,za ljepotui zdravlje
Capro!ine - sireviod kozjegmlijeka