S ponosomvam predstavljamoprvi sir ementalskogtipa - rezultat iskustvai rada našihsirarskih iz Bjelovara. Brižljivonjegovantijekom višetjednogzrenja,BILOGORAC vaszavestisvojimblagoslatkastimokusomi mirisomkoji na mlade orahe. Bogatje kalcijem,a sadrži i vitamineA i B kompleksa.Sirnotijestoje meko, glatko i s poznatim i svojstvenimvelikimsirnim na prerezu.
SADRŽAJ
IZ UREDNIŠTVA
Dodjela "Zlatnog roga", za štalski prosjek ___ I, 30
KRMNE KULTURE
Gnojidba livada i pašnjaka
Perzijska djetelina _____
HRANIDBA
Plijesni i mikotoksini
Utjecaj hranidbe na proizvodnju i sastav
Lažne kravlje boginje
Nova vrsta dezificijensa
MUŽNJA
Utjecaj strojne mužnje krave na tkivo sise
GOSPODARSTVO
Gospodarski uvjeti i poslovanje u proizvodnji_
IZ HRVATSKOG
Mikroorganizmi
Mlijeko raste na polju, a muze u staji
Staje s "vanjskom klimom" - za uzgoj krava
REPORTAŽE
NOVA IZDANJA
Mlijeko - od farme do
OBITELJ I DOM
DJECA NA SELU
Prvoškolci
ZIMA NA SELU
Zima negda na vire
POVIJEST HRVATA
Od sedmog
virovske konake
PUTOVANJE S DANICOM
Zagorje (1904.) - 4. dio_
AGROMETEOROLOGIJA
Zagrijavanje i tijekom zime
Još malo o suši
VAŠ
Nekima je uvijek hladno, a drugima uvijek toplo _ 48
Redakcijski kolegij: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorlca: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica: Katarina-Zrinka prof., Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava i urednil!ttvo: Zagreb, llica31/III, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka
b)Jt 01/2004.
ZA
DODJELA<<ZLATNOGROGA)),
f V NAJVECISTALSKIPROSJEKPOKRAVI
(sa Godišnje skupštine Hrvatske mljekarske udruge, Marija Bistrica, studeni, 2003.)
U svrhu poticanja proizvodnje kvalitetnog mlijeka, a na prijedlog Redakcijskog kolegija «Mljekarskog lista», Upravni odbor Udruge donio je odluku, da se mlijeka s štalskim prosjekom po kravi dodijeli nagrada «ZLATNI ROG». Radi prikupljanja i provjeravanja podataka Upravni odbor Udruge oformio je Povjerenstvo od pet te odredio kriterije za dodjelu nagrade:
- farma - mora imati najmanje 10 muznih krava
- mora biti evidentiran u Središnjem laboratoriju u Križevcima, te u mljekari kojoj predaje mlijeko.
Na osnovu zadanih kriterija komisija je utvrdila da je u razdoblju od 01. 10. 2002. do 30. 09. 2003. godine mlijeka Mirka IMBRIŠAK, Staro Štefanje 80, iz Bjelovarska županije, 6750 litara mlijeka po kravi Ekstra i I. kvalitete, što predstavlja i štalski prosjek.
Na Godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge, ostalog donesen je da dodjela nagrade «Zlatni rog» preraste u tradiciju. U tu svrhu Udruga objaviti Pravilnik kojim biti definirani kriteriji i dostave podataka. nastavak na str. 30
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA
Za proizvodnju zelene krme na livadama i pašnjacima trave uzimaju iz tla velike mineralnih tvari koje su znatno od onih koje iznose žitarice na oranicama. Zbog toga se i livade i pašnjaci moraju dobro gnojiti, a to je ujedno i najvažnija mjera.
I pored toga što u Republici Hrvatskoj ima relativno velikih travnih površina, pa postoje realni uvjeti za uzgoj stoke na osnovici jeftinije krme s travnjaka i oranica, uz intenzivnu gnojidbu, to se kod nas nedovoljno koristi. Na privatnom posjedu zadržana je ishrana stoke lošim sijenom, a na gospodarstvima u vlasništvu države osnovu skupe krmne smjese. Svugdje u svijetu se, uzgoj stoke (posebno temelji na suvremenoj proizvodnji jeftine krme na travnjacima i oranicama uz minimalni dodatak koncentrata.
Gnojidba pašnjaka
Organska gnojiva dolaze u obzir za gnojidbu pašnjaka u uvjetima kada tih gnojiva ima dovoljno u neposrednoj blizini pašnjaka, odnosno na samom pašnjaku. To je stajski gnoj iz torova u kojima je smještena stoka na pašnjaku, zatim iz gnojnica i gnojovki iz staja na pašnjaku, ili u blizini. Ako, pak, u blizini ima površina, onda je opravdanije taj stajski gnoj, gnojovku ili gnojnicu koristiti za gnojenje oranica. Organska gnojiva sadrže malu biljnih hraniva.
Stajski gnoj sadrži oko 0,50 % dušika (N), oko 0,25 % fosfora (P2O 5) i oko 0,60 % kalija (K2O). Stoga je, radi zadovoljavanja potreba travnjaka biljnim hranivima, neophodno primijeniti velike organskih gnojiva. Za razliku od organskih gnojiva mineralna gnojiva sadrže visoki postotak biljnih hraniva pa se potrebe travnjaka mogu zadovoljiti relativno malim ovog gnojiva, npr. gnojivo KAN sadrži 27 % dušika, a urea 46 %. Kompleksna NPK gnojiva sadrže sva tri osnovna biljna hraniva elementa dušik, fosfor i kalij, i to u odnosima ovih hraniva. Ukupna koncentracija hraniva u tim gnojivima je i do 60% (npr NPK
10:20:30). Na brdsko-planinskim pašnjacima gnojiva se primjenjuju a gdje to konfiguracija terena dopušta može se upotrijebiti i traktorski Pašnjake valja gnojiti samo u se otopi
snijeg, dok je tlo još vlažno. Primjenjuje se oko 300 kg/ha NPK 15:15:15, ili oko 350 kg/ha NPK 13:10:12. Pašnjake srednjeg intenziteta koji koriste za više ispaša tijekom vegetacije treba gnojiti u s 250 kg NPK 15:15:15 po hektaru. Osim te proljetne gnojidbe treba gnojiti i iza svake ispaše s 200 kg/ha NPK 18:9:9, ili 150 kg/ha KAN-a. Intenzivne, pregonske pašnjake na kojima stoka po sistemu pase više puta tijekom godine, a isto tako i pašno-košne travnajake, treba gnojiti u više navrata i to: - u jesen kada prestane korištenje pašnjaka, pri kraju vegetacije ili rano u gnojiti s 500 kg/ha NPK 8:26:26 ili NPK 7:20:30.
- rano u s 200 kg/ha Uree, i - iza svakog turnusa ispaše ili košnje gnojiti s još
100 kg/ha U ree.
Ovakvom gnojidbom osigurana je dovoljna hraniva za dvostruko pa i trostruko proizvodnju kvalitetne ispaše, a u pašno-košnom sistemu sijena i zelene krme. Na ovaj može se u brdsko-planinskim pašnjacima proizvesti hrane za proizvodnju 150 do 200 kg prirasta mesa po hektaru, a intenzivni pašnjaci u pašno-košnom sistemu mogu dati paše i sijena za proizvodnju 500 kg prirasta mesa po hektaru. Korištenje travnjaka ispašom daje i vrlo dobre ekonomske jer su troškovi držanja stoke na pašnjaku mnogo manji od troškova spremanja sijena ili silaže, a manji su od ishrane stoke koncentratima. Na pašno-košenim travnjacima cijena za jednu krmnu jedinicu je 1,5-2 puta niža nego li proizvodnja jedne krmne jedinice sijenu, a 2-3 puta niža nego žitarica.
Gnojidba livada
U nešto povoljnijim klimatskim uv1et1ma, i na dubljim tlima, flora razvija se bujnije pa je prikladnija i za ispašu i za košnju.
M(jekaiski list 01/2004.
Košnjom se skida nadzemni dio tratine i koristi za ishranu stoke kao zelena hrana, a može se konzervirati siliranjem ili sušenjem. Glede proizvodnih potencijala livada postoje dosta velike razlike. Livade na vlažnim, nizinskim staništima mogu dati dva do otkosa i visoke prinose trave, dok livade u planini i na plitkim tlima daju svega jedan otkos i mnogo niže prinose. Isto tako, livade na staništima i livade na jako kiselim tlima daju niže prinose i slabiju krme. Sadašnja proizvodnja sijena na livadama u prosjeku iznosi 2,2 t/ha što s hranidbenog stajališta može u prirastu junadi dati proizvodnju od 100 kg mesa po hektaru. Gnojidba organskim gnojivima je opravdana ako je livada blizu staje ili ako gospodarstvo nema površina. Mineralna gnojiva imaju u gnojidbi livada od gnojidbe organskim gnojivima. Jednootkosne livade dovoljno je gnojiti samo u i to što ranije, se tlo tako prosuši da se može po njemu kretati. Tada treba gnojiti s 250 kg/ha NPK 8:26:26 po hektaru i 100 kg Uree po hektaru. Dvootkosne i trootkosne livade u treba
gnojiti sa 400 kg/ha NPK 8:26:26 po hektaru i 150 kg/ha uree, a zatim iza svakog otkosa još sa 100 kg uree po ha.
Gnojidba djetelinsko-travnih smjesa
Djetelinsko-travne smjese vrlo intenzivnu proizvodnju krme na oranicama, a nakon 3-4 godine korištenja tlo je vrlo dobre strukture, organskim dušikom i sadržajem humusa. Djetelinsko-travne smjese daju i bolju kvalitetu krme od uzgajanih trava ili djetelina. Intenzivne djetelinsko-travne smjese gnoje se NPK-gnojivima rano u a dušikom iza svakog korištenja (5-6 puta). Optimalna gnojidba ovisno tlu i klimi se oko:
300 kg/ha (N)
150 kg/ha fosfora (P20 5), i
200 kg/ha kalija (K20).
Primjer gnojidbe djetelinsko travne smjese: - rano u prije kretanja vegetacije 700 kg NPK 7:20:30 po hektaru, - iza prvog, drugog i otkosa po 150 kg uree po hektaru, a iza i petog otkosa po 150 kg/ha KAN-a 27 %. :.J
PERZIJSKA DJETELINA
(Trifolium
resupinatum L.)
Ova se djetelina sve više upotrebljava za ishranu stoke u svježem stanju. Daje visoke urode zelene mase kvalitete.
Suši se lagano i ne trusi se kao kod crvene djeteline. Bogata je nektarom te je za ispašu
Jednogodišnja je kultura. Naraste 30-100 i više cm. Formira grm. Stabljika je uspravna, šuplja, zeljasta, mekana, jako grana. Korijen je vretenast. Cvat je mala glavica boje, vrlo intenzivnog mirisa. List je troporast. Donje je na dugim peteljkama.
Dobro uspijeva u toplim s dosta oborina i vlage u tlu. Ako se dobro ukorijeni može podnijeti i mrazeve. Sušu relativno dobro
114/jekarskilist 01/2004.
Piše: Darko Uher, dipl. ing.
podnosi ali su tada urodi zelene mase veoma mali, jer prerano ulazi u fazu cvatnje. Najbolje uspijeva na lakšim, dubokim i plodnim tlima, kao što su aluvijalna tla. Reakcija pH tla 6-8 joj najviše odgovara, a na kiselim tlima slabije uspijeva. Perzijska djetelina se može uzgajati kao ozimi ili jari usjev, uspješno se može uzgajati i kao naknadni te postrni usjev i pogodna je za uzgajanje u sistemu zelenog krmnog slijeda. Može se uzgaJat1 sama ili u smjesi s jednogodišnjim ili dvogodišnjim travama. U jesenskom roku može se sijati zajedno s talijanskim ljuljem a u ljetnom sa sudanskom travom.
Nakon sjetve se sporo razvija, ali kasnije raste vrlo brzo, dobro regenerira pa daje 2-3 dobra
otkosa u godini sjetve, ako se navodnjava. Zato se koristi, ako ne uspije sjetva lucerne ili crvene djeteline 1 u kulturi ili smjesi.
Osnovna obrada, sjetva, gnojidba i njega ista je kao i za crvenu djetelinu. Sije se 15-20 kg/ha sjemena u kulturi ili u smjesama s visokim travama (talijanski i westerwoldski ljulj). Može se sijati i u smjesi s lucernom ako se sije u na vlažnijim tlima da prinos prve godine. Koristi se za zelenu krmu i sijeno. Za sijeno se koristi prvi otkos. Sijeno perzijske djeteline, ukoliko se dobro suši, hranjiva je i stoka ga rado jede. Ovu djetelinu treba kositi za sijeno kada je faze cvatnje 25 % i pune faze cvatnje. Najkvalitetnije je sijeno ako se biljke pokose u fazi cvatnje 25 % biljaka. Kada se usjev pokosi u ovoj fazi 1 tada se kod drugog otkosa može oploditi sjeme. prinos sijena ostvari se košnjom u punoj fazi cvatnje. Ako se usjev pokosi u punoj
cvatnji, drugi otkos ne proizvesti sjeme. Prvoklasno sijeno djeteline može se dobiti i od biljaka pokošenih u punoj cvatnji ukoliko se ispravno postupa sa sijenom. Silaža od perzijske djeteline je hrana za goveda i pasminu goveda. Da bi se postigli maksimalni prinosi, djetelinu treba silirati neposredno nakon pune faze cvatnje. O
Tablica 1. Kemijski sastav i krmna vrijednost perzijske djeteline
Plijesni i mikotoksini su prisutni u i ljudskoj hrani i nalaze se svuda oko nas. Plijesni rastu na organskoj tvari, biljkama, sjemenkama, gotovoj i konzerviranoj hrani, i organskom otpadu. U povoljnim uvjetima, uz prisutnost zraka, vlage i topline brzo se razmnožavaju i stvaraju otrovne tvari (mikotoksine).
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
dozrijevanja ili kasnog ubiranja krmiva s polja, tijekom ranog nastupa hladne i vlažne jeseni, ranih mrazeva i sl. Krmiva se "--------------------------_, mogu zaraziti plijesnima i preko Za razvoj plijesni nekad je dovoljna i vrlo mala zraka 1 a osobito ako su prisutni drugi povoljni uvjeti kao: vlaga u sirovinama preko 13-14%, relativna vlaga zraka 80-85% i temperatura oko 20-25 °C.
Plijesni se razvijaju u širokom rasponu pH vrijednosti (pH 1,5-8,5), dakle na kiselim i lužnatim podlogama, što na svim vrstama silaže i na spremljenoj i konzerviranoj hrani.
Hrana može biti u polju zaražena plijesnima. Plijesan se posebice intenzivno razvija u godinama s mnogo padalina, zatim zbog kasnog
strojeva za ubiranje i transport, a osobito ako su krmiva i ili pokisla prilikom berbe i transporta.
Vrlo intenzivno se razvijaju plijesni ako su nedovoljno osušena krmiva spremljena u topla, loše provjetravana i skladišta, te u skladištima i silosima toplinski slabo izoliranim i jednostrano izloženim U takvim uvjetima dolazi do nakupljana vlage i topline u pojedinim dijelovima skladišta i silosa, do zagrijavanja i migracije vlage u masi krmiva što pogoduje i razvoju plijesni.
Sredstva za pranje I dazlnfekcl u (vimena,muznih mljekovoda,hladnjakaza mll9ko I ostalog
P3 N - alkalno sredstvo za automatsko I prarie I cfezlnfekdju. • pa HIIN-11 kiselo sredstvo za automatsko l pranje • P3 Duett - pmkasto, konttwano (akalno I lci'lelO) sredstvo za aJtomatsko I pranje i dezinfekciju • P3 Unisept - praškast.o, kiselo sredstvo za automa18ko pranje ujutro i • Zlatol MR-F - praškasto. alkalno sredstvo za prar)Je I dezifekciju • Veloucld - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfekciju VIIT'IAnA P111emužnje • P3 lo-Shield - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastrtisprofilaksa.
Ovogodišnje klimatske prilike, visoke temperature i sušno razdoblje tijekom vegetacije i dozrijevanja, nisu bile povoljne za rast krmiva, a ni za razvoj plijesni. s obzirom da su jesen i zima godišnja doba s mnogo vlage i padalina povoljnih za razvoj plijesni i metabolita (mikotoksina), a uv1et1 krmiva nisu dobri, treba u tom razdoblju s više brige krmiva od kvarenja. Osobito je to ove godine jer zbog suše nedostaju potrebne krmiva, a uz to su vjerojatno spremljena krmiva lošije hranidbene kvalitete.
Nalaz plijesni na krmivima ne mora da krmiva sadrže i metabolite (mikotoksine). Nalaz plijesni samo opravdano ukazuje da su krmiva slabije hranidbene vrijednosti, s manjim sadržajem energije i da su lošijeg okusa i mogu biti uzrok slabijeg uzimanja hrane, izazivati lakše probavne smetnje i neka i oboljenja.
Pretpostavlja se da samo 30 do 40% plijesni stvara mikotoksine opasne po zdravlje životinja i ljudi. U povoljnim uvjetima mikotoksini mogu postati tijekom 1 do 2, a za 7 do 10 dana.
OTROVANJA PLIJESNIMA
Laboratorijski nalaz mikotoksina u krmivima, i mlijeku oboljelih životinja da su životinje otrovane plijesnima.
U nekim prilikama, primjerice poslije terili kemijske obrade krmiva, može se smanjiti plijesni, a može i potpuno nestati. ako su mikotoksini ranije nastali, hrane ostaje jer su mikotoksini vrlo stabilni na toplinu i na djelovanje kemijskih sredstava.
Otrovanja mikotoksinima javljaju se kod svih životinja i a simptomi i težina oboljenja ovisf o vrsti, dobi i otpornosti organizma, vrsti i toksina. Za razliku od drugih životinja, su otporniji na djelovanje nekih vrsta plijesni i toksina zadržavanju krmiva u buragu i djelovanju buragovih mikroorganizama. Osobito su teška otrovanja mladih životinja ako istovremeno djeluju toksini više vrsta plijesni.
tvari dolaze iz probavnog sustava i djeluju na metabolizam, vegetativna i hormonalni sustav životinja. slika je posebice složena u otrovanja s više vrsta plijesni.
slika otrovanja plijesnima - nije pojedinim vrstama plijesni. Otrovanja se
- simptomima oboljenja pojedinih organa uz smanjena uzimanje hrane, - probavnim i crijevnim oboljenjima, kao nadmom i proljevom krvavim), - (omamljenost, paralize, uznemirenost, nepravilno kretanje),
- bolestima jetre (žuticom i drugim simptomima),
- bolestima bubrega i puteva uz i krvava mokrenja, mikotoksini djeluju na maternicu i reproduktivne organe pa izazivaju upale, a posljedica je jalovost, nepravilno gonjenje, pobaslabo otpornog i nepravilno razvijenag ploda i sl.
Životinje se na1cesce otruju pljesnivim žitaricama, sjemenkama uljarica i njihovim produktima prerade, loše osušenim i nepravilno spremljenim sijenom, kukuruzovinom i sl., loše siliranim i konzerviranim krmivima. Osobito se brzo kvare samljevena ili vlažna krmiva ako izmiješana prije hranjenja stoje duže vrijeme na hrpi, u prikolici ili su rasuta u hranilištima i silosu.
Na gljivice, plijesni i bakteriološka upozorava zagrijanost krmiva, promjena mirisa, boje i okusa, smanjena sipkost, zgrudanost zbog životinje slabije uzimaju krmiva.
Posebno su opasne neke plijesni vrste Aspergillus, Penicillium, Fusarium, Rhizopus koje stvaraju vrlo metabolite (mikotoksine).
AFLA TOKSINI
Zaraženost plijesnima ne mora biti vidljiva, jer spore plijesni prolaze kroz vanjska biljke i prodiru u unutrašnjost.
Otrovanja muznih krava aflatoksinima se gubitkom teka i smanjenjem muznosti,
povremenim proljevom i Uz žuticu, jetra su i Osobito su na aflatoksine osjetljive gravidne krave i telad.
Ako se gravidne krave hrane krmivima, aflatoksini prolaze kroz barijeru posteljice (placente) i djeluju na plod koji se s tjelesnim deformacijama.
Telad zaraženih krava odmah poslije poroda dobivaju proljev, s primjesama krvi, brzo dehidriraju i ugibaju za nekoliko sati ili poslije 2 do 7 dana. Pupak im je i jako krvari. Prije razvija se žutica i se pore-
Za sigurnu dijagnozu otrovanja toksinima nije dovoljan nalaz plijesni, treba dokazati aflatoksine u koncentraciji u krmivima, i mlijeku. Aflatoksini, se postupno iz organizma balegom (fecesom), mokrai mlijekom i ne ostavljaju trajne rezidue (ostatke) u tkivu (mesu) i organima životinja.
Ako su muzne krave, ovce i koze dobivale hranu aflatoksinom, istraživanja su pokazala, da se aflatoksin M 1 mlijekom poslije 5-12 sati. Ako se životinje prestanu hraniti hranom, aflatoksina mlijekom prestaje za 4 do 9 dana.
PRAVILNIK O HRANE (NN br. 26 od 25. 1998.) propisuje dopuštene aflatoksina u -krmnim sm1esama za goveda, ovce, koze 50 ,ug/kg -potpunim i dopunskim sm1esama za krave 10 ,ug/kg -krmnim i dopunskim smjesama za telad, janjad 10 ,ug/kg -potpunim krmnim smjesama za svinje i perad 20 ,ug/kg -krmnim smjesama za prasad, 10 ,ug/kg aflatoksina za djecu i mlade životinje može se nalaziti u mlijeku krava koje su naizgled zdrave i ne pokazuju znakove otrovanja, a duže vrijeme dobivaju krmiva afla toksinom.
Ova razmatranja trebaju biti posebno upozorenje za i mlijeka, jer
mlijeko je osnovna hrana teladi, ali i za prehranu djece.
Kondenzacijom mlijeka i proizvodnjom mlijeka u prahu se koncentracija aflatoksina do 8 puta. Obiranjem masti dio aflatoksina ostaje u obranom mlijeku (oko 7586%).
Prema nekim istraživanjima je povezanost aflatoksina mlijekom s brojem somatskih stanica i upalama vimena, što može biti upozorenje da treba provoditi kontrolu hrane i mlijeka na afla toksinima.
OHRA TOKSINI
Ohratoksini su metaboliti nekih vrsta plijesni Aspergillus i Penicillium. Do otrovanja dolazi zaraženim zrnjem kukuruza, a manje drugim žitaricama i sijenom. se nalaze i djeluju zajedno s aflatoksinima, što otežava sliku oboljenja. Razvijenost i ohratoksina mnogo ovisi o vremenskim prilikama. obradom zaraženih krmiva ohratoksini se ne
Ohratoksini jetru, ali je mnogo da izazivaju teška oboljenja bubrega, svinja, peradi (pa i teška oboljenja ljudi), manje goveda. Uzrokuju i maligna oboljenja.
ZEARALENONI
Zearalenoni su metaboliti plijesni Fusaria. Do kontaminacije krmiva ovom plijesni dolazi na polju a nastavlja se u skladištima. Magloviti, vlažni i kišoviti jesenski dani i sniženje temperature zraka (ispod 17-24°C) pogoduju rastu ove plijesni. Stoga se javljaju na kasno zrelim hibridima kukuruza, vlažnim žitaricama, slabo osušenom i loše spremljenom sijenu. Na toksine zearalenona najosjetljivije su svinje, osobito mlade životinje, a manje goveda.
Otrovanja se nepravilnim i lažnim gonjenjem (estrusom), oteklinom, ispadanjem i krvarenjem radnice i maternice, krvarenjem i ispadanjem stražnjeg crijeva, oteklinom vimena. Kod gravidnih životinja može do resorpcije zametka, ploda i Smanjuje se plodnost krava. nastavak na str.9
M(jekarski list 01/200'-I.
Sano-koncept za telad
do 200 kg
Dvostruko povoljnija othrana teladi
- dodatna zarada na mlijeku
VAŠA PREDNOST:
• lijepa, zdrava telad
• visok prirast
• jednostavna primjena
• rano uzimanje hrane
• zdravo tele
Osobitosti proizvoda:
• koncentrat proteina, minerala, vitamina i elemenata u tragovima
Rezultat:
• optimalan starter za telad
• idealna dopuna mlijeku
• zdravu crijevnu floru, trenira enzimatski sustav i razvoj buragovih resica
• brz razvoj mladog organizma u = bolji rezultat tova
• sušeni pivski kvasac i laneno brašno
• aminokiselinama - lizinom, metioninom i treoninom
• ukusne aromatske tvari i tvari koje apetit
Plijesnise vrlo brzo razvijaju 1 ako su nedovoljnoosušenakrmiva spremljenau top!a 1 lošeprovjetravanai skladišta
Mikotoksini zearalenona se mlijekom zaraženih krava. U mlijeku se toksini nalaze 42 do 44 sata od hranjenja zaraženom hranom, a zearalenona prestaje 5 dana poslije uklanjanja zaraženih krmiva iz krmnih obroka. Zbog ovoga mikotoksina smanjuje se i krava.
MJERE ZA
STOKE PLIJESNIMA
OTROVANJA
- Prije svega moraju se u proizvodnji i spremanju krmiva poduzimati sve potrebne mjere kako bi krmiva bila i nezaražena.
- Stupanj vlage zrna u doba žetve je vrlo koji razvoj plijesni mikotoksina. Zbog toga
- skladišta moraju biti toplinski izolirana i uredna
- silose treba uvijek prije punjenja do kraja isprazniti i
- sušenje krmiva (ispod 14 % vlage) je presudno za kvalitetno duže krmiva
- Treba «znojenje krmiva» i migraciju vlage u silosima što je posljedica promjena temperature i vlage, u silosima koja su
lvf?jekarskilist 01/2004.
slabo izolirani i izloženi jednostranom zagrijavan1u sunca.
- treba mjeriti temperaturu uskladištene mase krmiva, a topline upozorava na intenzivan razvoj plijesni.
- Pljesnive dijelove krmiva treba i ukloniti slame, ljuske, lomljena zrna, prašinu i dr. jer se na· njima nalazi najviše plijesni i mikotoksina.
- Zrnata krmiva u uvjetima treba uvijek samljeti neposredno prije hranjenja, ne sitno u brašno, nego tako da ima granulaciju barem 50% iznad 0,5 mm (prekrupa) jer to usporiti razvoj gljivica i plijesni (vrenje).
- Zaražena krmiva s plijesni mogu se tretirati kemijskim sredstvima: Na-bisulfidom, askorbinskom kiselinom, propionskom kiselinom, formaldehidom, amonijakom i UBE-om 70 (za korištenje u hranidbi
- Krmiva sumnjiva na prisutnost mikotoksina mogu se pomiješati s alumosilikatima, Benalom, bentonitom, zeolitom i sl., za koje se u nekim istraživanjima pokazalo da vežu mikotoksine («kemijske spužve»).
- Zaražena krmiva s toksinima plijesni ne smiju se davati muznim i gravidnim kravama teladi ' ' i prascima, a ih treba smanjiti kod životinja u tovu (do 25% - ovisno o mikotoksina - toksikološke analize krmiva!).
- Zakonom je zabranjena upotreba krmiva, kao i ljudske hrane koja ne odgovara higijenskim propisima (broju mikroorganizama i toksikološkim pretragama - toksikološke analize mlijeka!).
- Dodavan1·e u hranu vitamina A E C ' ' ' folne kiseline i B12, zatim kalina, metionina i lizina, može ublažiti otrovno djelovanje mikotoksina u organizmu životinja (simptome otrovanja).
- dodavanje pivskog kvasca u krmne obroke može bržem oporavku životinja poslije trovanja s plijesnima.
- Treba provoditi mjere i higijenu hranidbe, posebice uredno uklanjati ostatke nepojedene ili rasipane hrane. O
Offifiil~S'fJ @~
U posljednje vrijeme u Republici Hrvatskoj proizvodnja i prerada mlijeka sve je raširenija. Ovce muzu i mlijeko u sireve, ne samo u tradicijskim krajevima (Pag, '-,...'._Istra, Lika ), nego i u kontinenV ""- talnim (Varaždin, Cakovec, ,~ Požega, Daruvar, Ud bina ... ) u kojima O:: navedena proizvodnja nema dugu tradiciju. Proizvodnja mlijeka uglavnom se temelji na izvornim pasminama, a mlijeko u sir na tradicionalni u obiteljskim gospodarstvima. mlijeka, ponajprije na otoku Pagu i u Varaždinu, se u mljekarama. Proizvodnja sira ekonomski je dosta interesantna pa se radi proizvodnje i mlijeka u sve više stada provode kontrole proizvedenoga mlijeka i uzimaju uzorci za kemijske analize, jer se bez analize stanja ne može planirati proizvodnja ni napredak.
kvalitetne i sveobuhvatne evidencije, za svako pojedino grlo, preduvjet je provedbe selekcije, odnosno kvantitativnog i kvalitativnog poboljšanja. Selekciji ovaca, osobito odabiru ovnova, mora se posebna pozornost. Za rasplod stalno treba ostavljati najbolja grla (janjad dobivena od najboljih ovaca i najboljih ovnova). Uz to treba voditi o obliku vimena, sisa i njihovoj prikladnosti strojnoj mužnji.
interes naših za proizvodnju i preradu mlijeka i uvoz pasmina ovaca frizijska), izgradnja s izmuzištima, primjena strojne mužnje, izgradnja mini mljekara specijaliziranih za preradu mlijeka itd. Uz to da bi proizvodnju i mlijeka, sve više primjenjuju tehnološke zahvate: vode o i vremenu pripusta, ranije odvajaju i odbijaju janjad od majki, kupiraju
repove, prve mlazove mlijeka izmuzuju van i sl. Genotip, odnosno pasmina, osnovni je proizvedenoga mlijeka i njegova kemijskog sastava. unutar pasmine, stada i unutar jednog stada, postoje velike varijacije u i kemijskom sastavu mlijeka a posljedica su negenetskih od kojih su najvažniji: hranidba, redoslijed i stadij laktacije, tjelesna razvijenost ovce, legla, sezona janjenja, dužina laktacije, broj dnevnih mužnji, temperatura okoliša, zdravlje i dr. Da bi ovca proizvela onoliko mlijeka koliko se od nje koliki je njen genetski potencijal, mora biti hranjena tijekom cijele godine a ne samo u fazi laktacije. S obzirom da je hranidba ovaca najvažniji negenetski (vanjski, okolišni) o kojemu ovisi ne samo proizvedenog mlijeka nego i njegov kemijski sastav te preradbene osobine, odnosno i sira, pristup tom problemu mora biti vrlo ozbiljan. U obroku ovaca važno je voditi o energetskom dijelu obroka da ovce u mlijeku veliki udio energije. se da ovca s litrom mlijeka koje sadrži 7% masti, izgubi 7,1 MJ energije. Bez kvantitativno i kvalitativno dostatnog i izbalansiranog obroka nema visoke proizvodnje mlijeka kemijskog sastava. Hranidba iskorištavanje genetskog potencijala u potpunosti. Ako se ovca visokog genetskog potencijala za proizvodnju mlijeka ne hrani adekvatno, ona proizvoditi do iscrpljenja vlastitih tjelesnih zatim se zamijetiti pad proizvodnje, a nakon toga može i do narušavanja zdravlja životinje. energije i u obroku, kao i njihov odnos, izravno se odražava na kolii sastav proizvedenog mlijeka. Sadržaj u mlijeku relativno je stabilan i pretpostavlja se da je osjetljiviji na energije u obroku nego na njegov sastav. Suprotno navedenom, mast je najvarijabilniji sastojak
mlijeka i dosta je pod utjecajem strukture obroka. Varijacije se odnose ne samo na ukupnu masti i na sastav masnih kiselina.
Krmiva za ovce
Ovca je i osnovni sastojak njenog godišnjeg obroka mora biti voluminozna krma (paša, zelena pokošena masa, sjenaža, silaža i sijeno, slama, lisnik). Koncentrat se daje samo kategorijama (janjad, ovnovi), ili ovcama u fiziološkim fazama (pred pripust, krajem gravidnosti, tijekom laktacije).
Obrok bogat ugljikohidratima, a siromašan vlaknima negativno se odražava na mikrofloru buraga, smanjuje funkciju vimena i rezultira nižom proizvodnjom mlijeka s manjim sadržajem masti. Sadržaj masti u mlijeku u pozitivnoj je korelaciji s vlakana u obroku i s mikrobne populacije buraga. Za i kemijski sastav mlijeka nije važna samo vlakana nego i njihova koja na vrijeme žvakanja i brzinu probave. Kada je sijeno ovce troše manje vremena na žvakanje i mogu pojesti više hrane što se pozitivno odražava na proizvodnje mlijeka i sadržaj Samim tim se i proizvedenoga sira. Nasuprot tome, velike koncentrata u obroku ovaca mogu biti uzrokom smanjenja kolikonzumiranih vlakana (voluminozne krme)
što rezultira nižom proizvodnjom mlijeka s manjim sadržajem masti. Sadržaj u obroku ovaca u laktaciji u izravnoj je svezi s udjelom dušika, odnosno u mlijeku. Visok udio u mlijeku, disbalansom udjela energije i dovodi do u mlijeku kao i neproteinskog dušika, osobito uree a posljedica toga je lošija preradbena osobina mlijeka.
Paša
Od pamtivjeka je najbolja i najjeftinija hrana za ovce - paša. Što je paše u obroku to su troškovi hranidbe ovaca niži pa je i proizvodnja
Smatra se da su ovce u iskorištavanju pašnjaka. Još uvijek, i u suvremenoj proizvodnji, ovce odnosno proizvodnje
najviše ovisi o pašnjaku i o biljnim zajednicama koje na njemu dominiraju. U pašnim navikama ovce se razlikuju od goveda po tome što traže finije i niže trave (visine do 30 cm), kao i u navici pasenja u stadu što je osobito izražena u mediteranskih pasmina ovaca. Ovce imaju usku glavu, vrlo pokretnu gornju usnu i oštre što im korištenje pašnjaka s niskim travama. S visokih trava ovce kidaju vrhove i Radije jedu mlade biljke, i izdanke, a starenjem biljke smanjuje se ješnost. ovca je na pašnjaku vrlo izbirljiva. Bira prvo vrste koje radije jede, a unutar biljne vrste prvo konzumira list i cvijet, a zatim stabljiku. Odabir vrste nije izgledom, i prinosom, nego i hranjivom Ovce koriste velik broj biljnih vrsta, trava, leguminoza, pa i korova ako su izbora smanjene. Sve biljne vrste nemaju istu hranjivu vrijednost. osobina svih zelenih voluminoznih krmiva je da sadrže malo suhe tvari (15 - 25%). Zelene trave sadrže 3 do 7% vlakana, 6 do 10% NET ekstraktivnih tvari) i 1,5 do 2,5% minerala. Zelena trava, osobito mlada, bogata je vitaminima A i D te provitaminom vitamina A. Ovisno o sadržaju suhe tvari u paši, zatim o pasmini i tjelesnoj razvijenosti ovce, spolu, dobi, fiziološkoj fazi, ovce dnevno mogu pojesti 5 do 10 kg paše, ili 10 do 20% od njihove tjelesne mase. Navedeno treba imati u vidu i ovcama da svakodnevno pojedu dovoljne paše. pojedene paše može se duljim boravkom ovaca na pašnjaku ili aktivnijim napasivanjem u vremenskom razdoblju. pojedene paše ovisi o pasmini, jedinci, tjelesnoj kondiciji i fiziološkoj (proizvodnoj) fazi ovce. je da mršave ovce pojedu i do 30% više paše od utovljenih ovaca, a ovce u laktaciji i do 50% više od ovaca u suhostaju. U vrijeme dugotrajnih suša, kao ove godine, ne smanjuje se samo prinos paše po jedinici površine nego i Ovce pasu i na takvom pašnjaku, ali u istoj paše u organizam unesu znatno manje hranjivih sastojaka.
Za vrijeme suše u paši osobito je smanjena i vitamina. U tom
list 01/2004.
ovcama u laktaciji, krepkim krmivima treba izbalansirati obrok i nadomjestiti nedostatak navedenih sastojaka. Obilne, i mlade trave idealni su obroci za stimuliranje proizvedenoga mlijeka, a proizvedenoga mlijeka dobar je pokazatelj kvalitete pašnjaka. Ovce se mogu napasivati na prirodnim i pregonskim, zasijanim pašnjacima. U nas se napasuju slobodno, na prirodnim pašnjacima, dok je korištenje pregonskog napasivanja doista rijetko. Osobito je malo napasivanja ovaca na zasijanim pregonskim pasniacima. po uzoru na razvijene europske zemlje, tamo gdje je moraju što prije zasijavati pašnjake i na taj prinos i voluminozne krme što se sigurno odraziti proizvedenoga mlijeka.
Sijeno u hranidbi ovaca
Sijeno je standardno krmiva u hranidbi ovaca tijekom zime, odnosno za vrijeme držanja ovaca u staji. Za ovce je najbolje sijeno dobiveno od leguminoza: lucerne, smiljkite, crvene djeteline, hibridne djeteline i sl. Trave za sijeno treba pokositi u optimalno vrijeme i pravilno ih osušiti. Takva sijena su ukusna, bogata kalcijem i vitaminima A i D. Iako je sijeno leguminoza najbolje i najkvalitetnije u hranidbi ovaca (osobito u nas) se koristi livadna sijeno ovisno o sastavu, vremenu košnje, spremanja i dr. dobrom sastavu, košnji u optimalno vrijeme i uzornom spremanju, livadna sijeno sadrži znatno manje kalcija i vitamina u odnosu na sijeno leguminoza. Stoga u hranidbi ovaca livadnim sijenom obvezno treba osigurati dodatak mineralnih tvari i žitarica zob, kukuruz) koje treba prekrupiti, a ne dodavati u zrnu. Zelen, rano pokošen kukuruz, stabljike sirka, rano pokošene žitarice se mogu davati ovcama u voluminoznom dijelu obroka. Hranjiva vrijednost navedenih krmiva ovisi o stupnju zrelosti, odnosno stadiju vegetacije za vrijeme košnje, i o lista. Navedena krmiva prije konzumacije potrebno je isjeckati da bi ih ovce bolje iskoristile.
Od slama najvrjednija je zobena, zatim i slama. ovcama slama se može davati u fazi suhostaja. Ovce se zimi mogu hraniti i sjenažom koja treba biti i dobre Silažom se ne ovce hraniti tijekom laktacije. U hranidbi ovaca mogu se koristiti i druga krmiva, kao npr. (blitva, repa, repini rezanci, mrkva). Navedena krmiva vrlo su sadrže 85 do 90% vode, imaju malo vlakana (5 do 11%, na bazi suhe tvari) i 4 do 12%. sadrže manje kalcija, fosfora i kalija. Sadrže dosta ugljikohidrata (50 do 75% na bazi suhe tvari) od najviše ima lakoprobavljivog secera. u hranidbi treba biti oprezan, postupno ovce privikavati na taj obrok im prvo manje Ovce nenaviknute na hranidbu navedenim krmivima mogu imati probavne smetnje. i ne valja davati cijele (u komadu) nego sasjeckane u kriške. i na proizvodnju mlijeka djeluju stimulativna pa ih ovce mogu dobivati u od 2,5 do 3 kg dnevno. Zbog visokog sadržaja vode prije navedenih krmiva, ovcama obvezno treba dati obrok sijena.
Ovce su dobri ostataka nakon žetve te korisnici nusproizvoda prehrambene industrije. Koncentrat je dodatak voluminoznom dijelu obroka i koristi se za balansiranje obroka i popunu sastojaka kojih nema u voluminoznom dijelu obroka.
koncentrata u obroku smanjuje se konzumacija voluminozne krme što se može negativno odraziti na postotak masti u mlijeku.
Za visoku proizvodnju mlijeka zadovokemijskog sastava nije dovoljan kvantitativno i kvalitativno izbalansiran i dostatan obrok samo tijekom laktacije nego tijekom cijele godine. Dokazana je, da je dodatnim prihranjivanjem ovaca u posljednjoj fazi gravidnosti janjad vitalnija, je porodne mase, a ovca ima i više mlijeka. Nasuprot tome, ovce koje nisu prihranjivane krajem gravidnosti imaju nerazvijeniji burag i smanjen intenzitet nakupljanja kolostruma prije i poslije janjenja. Ako su ovce u laktacije pothranjene, to se negativno odražava na sekreciju mlijeka i rast janjadi. O
(abortus) je izbacivanje nezrelog ploda iz maternice prije završetka graviditeta. plodovi su mrtvi. Ovisno o stadiju graviditeta dijelimo na rane i kasne/ a ovisno o uzroku na zarazne i nezarazne. Pored navedenog, mogu biti i 11mietnoizazvani.
stvaraju velike gubitke u proizvodnji pa je potrebno posvetiti puno pažnje gravidnim životinjama i rasplodnjacima kako do njih ne bi dolazilo.
Zarazni
Zarazni su posljedica štetnog djelovanja mikroorganizama odnosno virusa, bakterija, rikecija na gravidnu životinju. U tu skupinu spadaju i koje uzrokuju neke vrste nametnika (parazita).
je jedini simptom kod infekcije pojedinim vrstama mikroorganizama kao na primjer kod O- groznice, javlja se kod broja životinja u stadu (ovce i koze). mogu biti i posljedica infekcija pa se u tom javljaju kao sekundarni simptom. Kao što smo naveli, mogu biti rani i kasni, ovisno o stadiju graviditeta. Kod kasnih (zadnja graviditeta) dolazi do komplikacija u vidu zaostajanja posteljice, jalovosti ili upale spolnih organa. u velikom broju izazivaju mikroorganizmi koji ugrožavaju i zdravlje ljudi (zoonoze), zato je potrebno svaki svih životinja, prijaviti veterinarskoj službi kako bi uzeli materijal za mikrobiološku pretragu (krv, fetus, posteljica) i utvrdili uzrok
Zakonom su propisane mjere kojima je svrha suzbijanje zaraznih bolesti (zoonoza) a one su jedan od glavnih simptoma (O- groznica, bruceloza, leptospiroza itd.). Osobito je važna pretraga krvi (seruma) rasplodnih životinja. Preventiva zaraznih Glavna mjera u suzbijanju zaraznih je umjetno osjemenjivanje. U Hrvatskoj se ova metoda koristi jedino u govedarstvu i svm10gojstvu, dok se kod drugih životinja
JI{jekctrski!t:,t 01/200-+.
Piše: mr. se. Antun
(osobito u i kozarstvu) nažalost, ne koristi.
Prednost umjetnog osjemenjivanja je u zdravstvenom nadzoru rasplodnjaka (bikova, nerasta), 1er Je zakonski da se za umjetno os1emenjivan1e smije konstiti sperma
zdravih životinja koje su pod stalnim zdravstvenim nadzorom veterinara.
Kao što smo napomenuli, umjetno osjemenjivanje se u Hrvatskoj ne koristi u i kozarstvu stoga je posebnu pažnju potrebno posvetiti prilikom nabave novih rasplodnjaka i ovnova). Oni moraju potjecati iz zdravih i provjerenih uzgoja, a bez obzira na dobro zdravstveno stanje i kondiciju potrebno im je izvaditi krv te ju poslati u Hrvatski veterinarski institut na pretragu. U da su rasplodni ovan ili jarac inficirani, u sezoni pripusta mogu zaraziti cijelo stado.
Stoga je svakako rasplodnjake nabavljati iz provjerenih uzgoja i prije sezone pripusta kako bi se bez žurbe provjerila njihovo zdravlje.
Nezarazni
Uzroci nezaraznih su brojni, a dijelimo ih na unutarnje i vanjske.
je da se javljaju Životinje mogu pobaciti u svim stadijima graviditeta kao i kod zaraznih
Unutarnji uzroci mogu biti: nježna konstitucija krave), hormonalni smetnje u razvoju maternice tijekom graviditeta (priraslice), torzija (uvrtanje) pupkovine, višeplodnost kod uniparnih životinja (krava, kobila), kolike i timpanija.
Vanjski uzroci mogu biti zatim posljedica pogrešne hranidbe ili može izazvati grubo postupanje sa životinjama, udarci, padovi, transport ili Uzrok može biti i koja može dovesti do kontrakcija maternice.
Neizbalansirana hranidba može dovesti do (npr. nedostatak minerala) kao i napajanje hladnom vodom. nastavaknastr,16 __.
I. ENERGETSKI DEFICIT KOD KRAVA VISOKE
2. GROZNICU
3. ODRŽATI ZDRAVLJE KRAVA MUZARA U PRIJELAZNOM RAWOBLJU
4. KRAVI MUZARJ U STVARANJU GLUKOZE, ODNOSNO KAKO POJAVU KETOZE
JE u NAŠEM RADU, VAS DA NA VAŠIM NJIVAMA PROIZVEDETE
VISOKOKVALITETNU VOLUMINOZNU KRMU I ŽITARICE, A NAS "G.E.R. KOMPANIJA"
DA VAM UZ PRIMJENU NAŠIH HRANIDBENIH DODATAKA POMOGNEMO:
* PROIZVODNJU MLIJEKA PO KRAVI,
• POBOLJŠAMO KVALITETU MLIJEKA,
* ODRŽIMO DOBRU PLODNOST I ZDRAVSTVENO STANJE VAŠIH KRAVA MUZARA
da lcraveu laktacije mlijekom više hranjivihtvarinego što primaju obrokom,potrebnoim je taj nutritivni deficit nadoknaditi. Zbog složenosti probave kod to nije u potpunosti dodavanjem standardnih vitaminskomineralnih pripravaka. Mikroorganizmi buraga iskoriste skoro svu glukozu iz konzumirane hrane, zato sinteza LAKTOZE ovisi o stvaranju glukoze iz propionske kiseline,aminokiselina i glicerola u jetri.
krave je njenom da proizvedelaktozu"
Ponukani tom izradili smo (mikroinkopsulirane) proizvode, kojih je to nadoknaditi. Ovi pripravci nerazgradeni prolaze bw-agovu barijeru i resorbiraju se direktno u tankom crijevu.
Ako promatramo proizvodni ciklus unutar medutelidbenog razdoblja, M1 naglasak dajemo na narazdoblje SUHOSTAJA tj. od 55-60 tog. dana prije teljenja, i na razdoblje do nove gravidnosti, tj. 80-120-tog dana po teljenju, zato VAM "G.E.R. Kompanija" za to razdoblje nudi pripravke:
- koji su izvor aminokiselina za sintezu i laktoze mlijeka - koji povisuju koncentraciju glukoze u krvi
- koji povisuju imunitet krava u tranzicijskom razdoblju - koji broj bakterija i smanjuju koncentraciju kiseline
- koji ublažuju acidozu - koji disfunkcije jajnika, tj. cijelog reproduktivnog aparata
- koji smanjuju jetre i pomažu stvaranje propionske kiseline koji smanjuju razinu ketonskih tijela u krvi
A) VITAMJNSKO MINERALNI<: DODATKE :
SUHOVIT BYPASS-1 za razdoblje od 60 do 20-tog dana prije teljenja
SUHOVJT BYPASS-2 za razdoblje od 20-tog dana do teljenja
SUPERMJLK BYPASS-1 (super b-1) za razdoblje od teljenja do 50-tog dana
SUPERMJLK BYPASS-2 (super b-2) za razdoblje od 50 do 120-tog dana
SUPERMILK "Silaža "- za razdoblje od 120-tog dana do dana zasušenja
GEROTOL: stimulira funkcije jajnika-reproduktivnog aparata, prevenira poda/ne bolesti
B) HRANIDBENE PRIPRAVKE ZA KRAVE MUZARE
GLIKOGER; dodatak u hranidbi krava koji pojavu ketoze i jetre, Povisuje koncetraciju GLUKOZE u krvi (primjenjuje se 3 tjedna prije i 3 tjedna poslije teljenja)
MELOGER; melasirana hrana koja regulira floru buraga primjenjuje se od 20 tog dana poslije teljenja pa sve do 150 tog dana laktacije
ENERGETOL II B ; dopunska energetsko-proteinska krmna smjesa sa dodatkom OMEGA - 3 masnih kiselina
KVRŽICE. se inficira mužnjom oboljelih krava, a te kvržice 11 (naziv za bolest se na rukama
Bolesti pogoduju sitne rane na koži ruku (prsti). Prvo se javljaju kvržice koje postupno rastu 1-2 cm Kvržice pucaju a na njiho-
QJ
U jednom od prijašnjih brojeva Mljekarskog lista govorili smo kako se malo pažnje ostatcima (reziduama) u mlijeku/ o kemijskim preparatima koji se koriste u higijeni mužnje a koji/ uslijed rukovanja/ mlijeko i ugrožavaju zdravlje ljudi.
Na hrvatskome tržištu je skupina preparata za koju je znanstveno dokazana da nakon upotrebe ostavlja minimalne ostatke ili ih ne ostavlja, u odnosu na druge poznate dezinficijense. Princip rada s novom skupinom dezinficijensa zasniva se na metodi elektrokemijske aktivacije. Ova metoda je u Americi gdje su te dezinficijense i koristiti u higijeni mužnje, dezinfekciji objekata, a posebno u prehrambenoj industriji. Zanimljivo je napomenuti da su navedeni preparati testirani i u Nizozemskoj, zemlji s najrazvijenijom proizvod-
vom mjestu se stvara krasta. se pojavi jedna do dvije kvržice, pet. Promijenjena mjesta na koži potrebno je premazati ili poprskati antibiotikom, 70% alkoholom ili jodnom tinkturom kako bi se sekundarna infekcija. Nakon ne ostaju nikakvi ožiljci.i.]
mr. se. Antun
njom kravljeg mlijeka, gdje su ocijenili kao vrlo uspješni u higijeni mužnje.
Ovi dezinficijensi vrlo djeluju, tj. uništavaju upala vimena kao što su Staphylococcusaures ili Esherichiacoli, zatim na listerioze, tuberkuloze, salmoneloze itd. Pored navedenih bakterijskih bolesti, ovi preparati elektro-kemijskom aktivacijom uništavaju i spore, viruse i gljivice.
Dezinficijensi su i vrlo jer poslije pranja muzne opreme, neposredno prije mužnje i obvezatno nakon mužnje, nije potrebno ispiranje pri se štedi i voda i vrijeme.
Za svaku je pohvalu rad dezinficijensi u kratkom vremenu uništavaju sve skupine mikroorganizama. Primjena je jednostavna, a ne ugrožavaju zdravlje ljudi i životinja, te ne djeluju štetno na okolinu. Pored navedenog, a vrlo je važno za mlijeka, nova vrsta dezinficijensa je 50% jeftinija od dosadašnjih na tržištu. :.J
NA TKIVO SISE [ J
zdravog sisnog tkiva i sisnog nastajanje mastitisa/ odnosno ulazak patogenih bakterija u unutrašnjost vimena. Sisno tkivo i sisni otvor su izloženi promjenama tijekom strojne mužnje.
Mljekarski list 01/2004.
sile vakuuma i sisne gume u fazi odmora (zatvorena sisna guma) tijekom strojne mužnje najviše na tkivo sise. Malo zadebljanje tkiva sise nakon mužnje fiziološki je prihvatljiva reakcija tkiva na strojnu mužnju, a zadebljanje i hrapavo tkivo opasnost od infekcija. Zadebljanja tkiva sise nakon strojne mužnje treba pratiti i na
Piše:
MUŽNJA
komercijalnim farmama kako bi na vrijeme bio problem u upotrebi stroja za mužnju i procedura strojne mužnje ili pak nedostatak stroja za mužnju. Znanstvenici se bave ovom problematikom od kada postoje za strojnu mužnju pa su sukladno tome razvili metodologiju za ocjenu stanja tkiva sisa nakon mužnje koju je lako provesti u stadu.
Ocjena tkiva sise mora se provesti odmah nakon skidanja muzne jedinice, a prije stavljanja dezinfekcijskog sredstva. Vrlo je važno krave prilikom ocjene ne uznemiravati, osobito u stadima koja nisu navikla na ocjenjivanje. Sve sise treba pregledati i ocijeniti uvijek na isti Bilo bi dobro da osoba koja vrši ocjenjivanje ima slobodne ruke, a da sve zapisuje što govori. Svaku sisu treba ocijeniti po bez diranja, (ali kapljice zaostalog mlijeka prethodno obrisati). Sisu je potrebno ocijeniti sa strane i od vrha, tj. od sisnog otvora.
Ova klasifikacija ocjenjivanja znanstvenika iz «Teat dub international» služi kao referentna metoda za ocjenu stanja tkiva sise nakon strojne mužnje. Klasifikacija pojave prstena na sisnom otvoru: normalni otvor (N), malo izdignuti prsten (S), hrapav prsten izdignut 1-3 mm (R), jako hrapav prsten izdignut više od 4 mm (VR) (slika 1).
Krave je protok mlijeka slabiji, tj. one koje duže muzemo, kao i one koje muzemo i onda kada bi muznu jedinicu trebali skinuti s vimena, najsklonije su zadebljanju tkiva sise, a takvih je krava minimalno 20 % na velikim farmama. Ukoliko je broj krava na farmi manji od 80, potrebno ih je sve u ocjenjivanje. promjene vidljive nakon mužnje, a to su crvenilo ili plava boja sisa, te pojava zadebljanja pri vrhu sise, ili više od 2 mm otvoreni sisni uzrokuje pogrješka stroja za mužnju ili loše upravljanje strojnom
Slika 1: Izgled i oznake tkiva sisa vimena nakon strojnemužnje
OZNAKA
N-normalni
izgled ~)
>
Ovaj tekst je dio izlaganja na Savjetovanju u organizaciji HSC-a, u Opatiji, 9. i 10. listopada 2003. godine
IZGLED
S-mali izdignuti r-" .) prsten
R-hrapav prsten r- \ izdignut 1- 3 mmf~
VR-jako hrapav \ prsten , izdignut više od4 mm
T eat dub international
mužnjom, npr. duži periodi protoka mlijeka ispod 1kg/min. Ukoliko više od 5% ocijenjenih krava ima tkivo na jednoj ili više sisa, ili ukoliko je više od 10% krava ocijenjena ocjenom VR iz klasifikacije prikazane na slici 1, onda se ne radi o pogrješci strojne mužnje o lošem upravljanju farmom, kemijskoj iritaciji tkiva izazvanoj upotrebom lošeg dezinfekcijskog sredstva ili genetskom porijeklu krave. U tom svakako treba pozvati koji bi pomogao ukloniti nepravilnosti u proizvodnji na farmi.
Smatrate li da je na vašoj farmi potrebno provesti ocjenjivanje tkiva sisa vašeg stada, slobodno se obratite Uredništvu Mljekarskog lista, a mi Vam u narednom broju odgovarati na Vaš upit.
GOSPODARSVTO
_ doc. dr. se. Zoran Grgi'.
Uvod U Hrvatskoj je proizvodnja s obzirom na stalni nedostatak proizvoda (janjad, mlijeko i sir) što
gospodarstvima relativno laku prodaju «na pragu». U pravilu se radi o otkupu bez knjigovodstvene evidencije pri i i (pre) kupci s jasno vidljivim «prednostima» izbjegavanja PDV-a. Kako nema razvijenih tržišnih institucija, a zbog relativno nepovoljnog položaja poljoprivrednih ovakav poslovanja bio je prešutno i od nadležnih državnih institucija.
Obiteljska gospodarstva koja se bave proizvodnjom danas se nalaze pred poslovnim odlukama koje njihov sadašnji i gospodarski položaj na tržištu. Reforma sustava potpore poljoprivredi uvjetuje upis poljoprivrednika u Upisnik te u sustave «registracije» ako namjeravaju koristiti oblike potpore poslovanju.
preduvjeti i troškovi zasnivanja farme ovaca
Pri programiranju proizvodnje i izgradnji nastambi za ovce u kontinentalnim Hrvatske polazi se od pretpostavke da uzgoj ovaca biti utemeljen na proizvodnji vlastitih voluminoznih i koncentratnih krmiva. Nezamisliva je uspješna i rentabilna proizvodnja bez površina, jer je paša najjeftinija hrana ovaca. u vidu da osnovno stado u Hrvatske trebaju mesni, ili mesno-vunski tipovi ovce, ili krupniji predstavnik pasmina ovaca frizijska ovca) proizvodna i uzgojna namjera bit ponajprije proizvodnja mesa, a zatim proizvodnja mlijeka i po njegova prerada. Osnovna uzgoja ovaca na farmama treba biti proizvodnja mlade janjadi visoke mesa, uzgojene u ekološki uvjetima. Vuna i gnoj za sada nisu sporedni proizvodi, ali s razvojem, odnosno promjenama na tržištu, i od njih se u ostvarivati dio dohotka.
Najmanji proizvodni kapacitet koji osigurava osnovnu egzistenciju u našim uvjetima je oko 120 proizvodnih grla s rasplodnim podmla tkom. Sukladno organizaci jsko-ekonomskim proizvodnje našeg obiteljskog -gospodarstva (proizvodni kapaciteti, stalna uposlenost 2 radno aktivna tržište nabave i prodaje, visina ulaganja i dr.) 1 te ovisno o obilježjima proizvodnog prostora (klimatske prilike, raspoloživost i kvaliteta
Tablica 1: Okvirne potrebehraneza osnovnastada
Hrana / stada 120 250
Pšenica i 10450 14500
Slama 9600 18000
Sjenaža 49800 58700
Sijeno 16500 33700
Paša 237800 474000
zemljišta) najbolje su farme do 250 grla. U nastavku slijede neka proizvodna obilježja i zahtjevi osnovnog stada 120 i 250 rasplodnih grla.
Poljoprivredne povrsine Nezamisliva je uspješna i rentabilna proizvodnja bez površina. dio ukupnog godišnjeg obroka ovaca je paša. i površine zadovoljavaju potrebe ovaca voluminoznim krmivima (paša, sijeno, sjenaža, slama) i koncentratima zob, kukuruz). u vidu da bi s poljoprivrednih površina proizvodio svu nužnu voluminoznu i dio koncentratne krme, za navedenu najmanju osnovnog stada od 120 ovaca, s rasplodnim podmlatkom i ovnovima, potrebno je osigurati nešto manje od 28 ha poljoprivrednih površina. dio, oko 25 ha, bi pašnjaci i livade na kojima bi ovce pasle i s kojih bi, za zimsko razdoblje, bila osigurana dovoljna sijena i sjenaže. Oko 2,5 ha bi oranice na kojima bi se proizvodila koncentratna krmiva. Za stado od 250 ovaca potrebno je oko 60 ha oranica, pašnjaka i livada.
Poljoprivredna mehanizacija - Za osnovno stado od 120 rasplodnih grla s podmlatkom potrebna je osnovna poljoprivredna mehanizacija u nas. Za uzgoj broja grla potrebno je proširiti strojni park, posebice opremom za spremanje kvalitetne hrane. Od opreme za ovce najvažnija je oprema za pregonske pašnjake pastir i žica) i
muzna oprema (muzni s elektromotorom, vakuum pumpa i hladionik za mlijeko).
Ulaganja i gospodarska obilježja farme ovaca
Izgradnja objekata za ovce ne smije biti preskupa kako ne bi u samom previše «opteretila» ovcu. Ovca je skromna, nezahtjevna što treba imati u vidu pri projektiranju i izgradnji objekata. Objekti moraju biti funkcionalni i proizvodnoj namjeri. Troškovi ulaganja u objekte primjerene suvremenom uzgoju ovaca su oko 2000 - 2500 kuna po rasplodnom grlu.
Ukupna ulaganja u kapacitete koje preporusu preko 695 odnosno 1,19 milijuna kuna. Gospodarstva iz Modela kapitalnih ulaganja mogu s povratom oko 25% ulaganja, tako da su neto ulaganja oko 548 i 940 kuna. Iznosi povrata su na razini od preko 4 godišnja neto dobitka u punom poslovanju manje farme, odnosno preko 2 godišnja neto dobitka na farmi.
Osnovno stado - Osnovno stado se sastojati od rasplodnih ovaca pasmine poznate kao pramenka, ili oplemenjene ovce i odraslih ovnova.
dobiti na farmama
Na temelju tehnoloških normativa za suvremeni uzgoj ovaca kvalitetnih gospodarskih odlika su proizvodni rezultati farmi ovaca, te dobiti i gubitka. Na ukupne prihode proizvodnje na farmi djeluju stimulativne mjere državne potpore uzgoju ovaca u nas. Tako je prema sustavu poticaja i naknada u poljoprivredi 2003. godine davanje nepovratnih sredstava u iznosima: za proizvedeno i predano mlijeko 1,00 kn po litri, za .upisane ovce 200 kn po grlu. prihod na manjoj farmi kapaciteta kojega je oko 156600 kuna, od je 154800 kn vrijed-nost proizvodnje, a 10800 kuna sredstva državne naknade. Na farmi su ukupni prihodi oko 338750 kn, od je vrijednost proizvodnje oko 338750 kn.
prihod na manjoj farmi kapaciteta 120 proizvodnih grla s podmlatkom je oko 186100 kuna, od je 154800 kn vrijednost proizvodnje, a 31300 kuna sredstva državne potpore. Na farmi su ukupni prihodi oko 403350 kn, od je vrijednost proizvodnje oko 338750 kn. Za neregistrirano gospodarstvo nisu prorasredstva državne potpore. Isto tako, u troškove su samo izdatci, bez
Tablica 3: Okvirna ulaganja u zasnivanje farme ovaca (neregistriranogospodarstvo)u kn
Opis/ broj rasplodnih ovaca 120 250 objekti 310830 534300
Staja za ovce s ispustom 238680 449280
Pomoni objekti (silos, spremnik 72150 85020 hrane, gnojište)
Poljoprivredna mehanizacija 237900 355563
Traktor 111930 139113 93210 145080
Oprema pašnjaka 20670 33540
Muzna oprema 12090 37830
Osnovno stado 146640 303420
Ovce 140400 292500
Ovnovi 6240 10920
UKUPNO 695370 1.193283
Tab ica 4: Okvirna ulaganja u zasnivanje farme
ovaca (registriranogospodarstvo)
Oois I broi rasplodnih ovaca 120 250 objekti 326770 561700
Poljoprivredna mehanizacija 250100 373797
Oprema pašnjaka 21730 35260
Muzna oprema 12710 39770
Osnovno stado 154160 318980 UKUPNO 731030 1254477
Povrat kapitalnih ulaganja 182758 313619
Neto ulaganja 548273 940858
Grafikon 1: Ulaganja u zasnivanje farme ovaca
Tablica 5: Tehnološkaobilježjafarme ovaca
za fam1e
a 1ca : e 1cmastrukt t d ure Jsnovnogs a .a ovaca
Vrsta / Broj grla I II
Ovce 120 250
Ovnovi 4 7
Šilježice za obnovu stada 24 50 amortizacije i troškova vlastitog rada. Na takav «neekonomski» naša obiteljska gospodarstva. Takav poslovnog razmišljanja i ponašanja je osnovni razlog opstanka obiteljskog gospodarstva i u najtežim gospodarskim prilikama. No, ovo je u mjeri smanjilo gospodarsku sposobnost i vitost gospodarstva jer se vrlo teško obnavljaju istrošeni objekti, strojevi i oprema a osnovno stado.
Prema «bruto dobitku» u neregistriranom gospodarstvu za farme obiju vidljivo je zašto se gospodarstva nerado na upis u neki od oblika poslovanja. Iznos novca po odbitku troškova materijala i usluga (izdatci) je za 26.682, odnosno 49.297 kuna nego u registriranim gospodarstvima, im pretporezu (oko 17,8% troškova proizvodnje).
Prema navedenom, vidljiva je ekonomskofinancijska prednost registriranja obiteljskog gospodarstva proizvodnje u neki od oblika poslovnog subjekta. Korištenjem Modela kapitalnih ulaganja iz sustava potpore bi se
ITablica 7: dobiti registriranogospodarstvo7J (u kunama)
Vrijednost/ stada
IZa rasplodna grla
smanjili neto troškovi investirani u suvremenu farmu, a povratom pretporeza pri nabavi materijala i usluga bili bi smanjeni troškovi proizvodnje. Dodatni se prihodi ostvaruju dobivanjem poticaja po jedinici površine i rasplodnim grlima.
Tablica 8: dobiti neregistrirano15ospodarstvo u kunama
Crt!fikon 2: Usporedbadobitaka na farmama
U našim tržišnim uvjetima gospodarstva, s manjim brojem grla, se za sporiji rast ili zadržavanje iste razine proizvodnje i zadovoljit se prividno ostatkom novca od razlike prihoda i troškova materijala i usluga. To i jeste osnovni problem.
U praksi to na državnoj razini zadržavanjem slabijeg gospodarskog položaja relativno malih razvoj tehnološke razine proizvodnje nije dovoljan, a vrlo nemaju nasljednika ni konkurentne sposobnosti
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci
Novo u laboratorijskoj analitici selekcijskih uzoraka ureje u mlijeku
UREJE U MLIJEKU
Rezultati laboratorijskih analiza o ureje u mlijeku ukazuju na tijek probavnih i procesa u organizmu krave.
Na temelju rezultata može se pravilno dijagnosticirati eventualne uzrokovane prije svega nepravilnom hranidbom, a oni mogu imati negativan utjecaj na proizvodni i zdravstveni status mligrla.
Od se javljaju:
- zdravstvene (reflektiraju se jetre),
- sekrecija mlijeka broj somatskih stanica),
- odnos sastojaka mlijeka (poureje u mlijeku),
- reproduktivne smetnje plodnosti),
se troškovi životinja.
- u obroku nosi a bespotrebne troškove hranidbe,
- utrošak energije za stvaranje ureje iz viška amonijaka.
Pravilnom hranidbom osigurava se i stabilnija proizvodnja mlijeka i pojedinih sastojaka mlijeka.
Zdravlje životinja održava se stabilnim, i poboljšava se iskorištavanje hrane iz obroka, osiguravaju se dobre reproduktive sposobnosti životinja.
EUROPSKI PRISTUP KONTROLI UREJE U MLIJEKU
Ureja u mlijeku predmet je znanstvenih istraživanja duži niz godina. Razvoj laboratorijskih metoda i instrumentalne laboratorijske opreme, omogu-
Jfljckarski ltit 01/2004.
je brzi svih sastojaka mlijeka, pa tako i ureje u mlijeku.
U Središnjem laboratoriju za kontrolu mlijeka u Križevcima imamo moi ovaj sastojak mlijeka na najsuvremeniji i velike kapacitete.
Europske zamlje razijene mljekar-ske privrede, duži niz godina svojim mlijeka nude kontrolu ureje u mlijeku po prihvatljivim cijenama. tu koriste, jer im ona uvid u hranidbeni status njihovih životinja, ih na potrebu optimiranja hranidbenog obro-ka, na zdravstveni i reproduktivni status njihovih životinja i smanjenje troškova proizvodnje mlijeka.
U Danskoj je od 1992. poznata aktivnost savjetodavnih tijela i poljoprivrednih službi, te njihovo stajalište glede kontrole ureje u mlijeku. Kontrola mlijeka omoguje svim mlijeka. Švedska je paralelno sa Danskom sa manjim brojem uzoraka uglavnom skupnog mlijeka na gospodarstvima. Danas se nudi usluga proizmlijeka, jer je da je analitika isplativa i opravdava se smanjenjem troškova hranidbe.
U Finskoj postoji suradnja mljekarske industrije i znanstvenih ustanova koje iniciraju ureje u mlijeku.
U Norveškoj su od 1992. god. obavljana ispitivanja 5 000 uzoraka mlijeka godišnje, uglavnom skupnog mlijeka (stado).
pristup ima Luxemburg, te druge europske zemlje. ureje u mlijeku vrlo je skup i zahtijeva mnogo
Za korekciju obroka pri kojima nisu uravnoteženi energija i proteini preporuka je obratiti se službama, a posebno specijalistima za nutricionistiku. koji se bave ovim znanstvenim i sagledati sve aspekte i sve koji su bitni u donošenju procjene i prijedloga za korekciju obroka. Glede izvora proteina i energije, kako i drugih hranjivih sastojaka i hranidbenih tvari važnih za osiguranje normalnog hranidbenog statusa proizvodnih životinja, odabrati i na najbolji predložiti promjene.
Pri donošenju ocjene treba uvijek voditi o
1. Udio probavljivih proteina u obroku
2. Udio energetskih krmiva u obroku
3. Faza laktacije
4. proizvedenog mlijeka
5. Stanje zdravlja vimena
6. Reprodukcijske sposobnosti životinja
7. Tjelesna težina
8. stanje životinje
9. Sagledati sve ostale sastojke hrane
Rezultati analize mlijeka o ureje u mlijeku mogu posluži i biti smjernica pri sastavljanju tj. optimiranju obroka za krave. Pri tome može poslužiti tabelarni prikaz:
7 8 9 > 3,60 %
Manjak Višak energije Višak bjelarrcevina i i višak energije energtJe
4 5 6
Manjak i Višak i 3,20 3,60% mali višak energije energija u ravnoteži mali manjak energije
1 2 3
Manjak Manjak energije Višak i < 3,20 % i energije manjak energije
% u mlijeku sadržaj ureje u mlijeku < 150 150 -300 > 300
ureja
na st avak sa st r. 24 ne vodi može do koji imaju za posljedicu smanjenu mlijeka tijekom laktacije, (reflektiraju se na ukupnu proizvedenu mlijeka u lakta-ciji) na pojedinih sastojaka mlijeka, na zdravlje vimena i broj somatskih stanica u mli-jeku, na reprodukcijske i druge zdravstvene pro-bleme.
Takve pogreške u opskrbi krava energijom i proteinima treba što prije utvrditi , jer posljedice za proizvodnju i samu životinju mogu biti vrlo loše.
UREJE U MLIJEKU U NAŠEM LABORATORIJU
2003. god u rad je pušten analizator CHEMSPEC tvrtke Bentley, kapaciteta 150 uzoraka na sat. ureje u mlijeku se spekrofotometijski. Postupak ureje temeljen je na Berthelot-ovoj reakciji.
Obavili smo 22690 analiza uzoraka mlijeka, a rezultate prikazujemo
Kao što je vidljivo od ukupno 22 690 uzoraka mlijeka , više od 50 % ( 2 849 ) bilo je na donjoj granici i niže tj. 5-15 mgldcl mlijeka. Može se da bi ureje u mlijeku za proizvodne životinje i u našim uvjetima bilo od koristi svim našim mlijeka.
IZ HRVATSKOG
smo našim mlijeka tu kontrolu, a ona gospodarstva su proizvodne životinje kontrolom (selekcijska kontola) prikazivati rezultate zajedno sa prikazom ostalih pokazatelja proizvodnje i mlijeka na koja distibuiraju službe prema slici. Da bi se podaci mogli pravino i razmatrati svim gospodarstvima (u selekcijskoj kontroli)i biti « edukativni kontrolni karton» tj. predložak koji poslužiti za detaljnije informacije i primjenu u praksi, a prikazujemo ga na slici 14000
279 = 15-30 30-45 >45 mg/dcl
Uputa za primienu edukativnog kartona i o kvaliteti mlijeka proizvodnih životinja (selekcijska kontrola)
1. Edukativni karton iste je (A4 format) kao i koje gospodarstva dobivaju od službi.
2. Na svakom kartonu škarama treba izrezati
3. Karton priložiti na tako da promatramo prvu stranicu kartona.
4. Nakon prilaganja kartona u biti podaci samo za u mlijeku i ureje.
5. Nakon toga vrijednosti laboratorijske analize za proteine i ureju.
6. podataka vjernjatno se u nekom od navedenih koji su na kartonu op1sam.
7. Ako se nakon ovih podataka utvrde bitna odstupanja od normalnih vrijednosti, glede ureje i proteina potrebno je sagledati drugu stranicu edukativnog kartona i obratiti pažnju na proizvedenog mlijeka, fazu laktacije, broj somatskih stanica, te starost životinja.
8. Zatim treba pogledati predloženu tabelu na drugoj stranici kartona, pokušati rješenje za stanje, a ukoliko to nije potrebno je obratiti se za hranidbu koji zasigurno predložiti rješenje problema.
Ukoliko imate pitanja nazovite: 048/ 279-055 ili 048/ 279-065
Naši suradnici u laboratoriju koji rade na komunikaciji s korisnicima biti vam na raspolaganju, nastojati riješiti Vaš problem. O
Perem i dezinficiram za mužnju za svega2,00 kuna ?
KflkO 1 - 70 gr. calgonit O u prahu ili - 10 lit. vode ljeti na 40°C ili zimi 50° -60°C - operem muzni
Zapamtite: sa 1 kg. bilo kojeg calgo1itsredstva možete 14 puta oprati Vaš muzni dok sa kantom od 5 kg, koju kupite u Poljop. apoteci imate 70 pranja. Podijelite cijenu iz poljop. apoteke sa 70 pranja i dobit cijenu deterdženta potrebnog za jedno pranje muznog
MLIJEKORASTENAPOLJU, /A~~(1!)~1[~0
PRAKSA I ISKUSTVA
RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
U sklopu razvojne politike, odnosno razvojnag programa, prije svega je suvremena organizacija gospodarstva, a primjena suvremene tehnologije je sastavni dio toga. Neki mlijeka vode svoja gospodarstva putem razvoja brže ili sporije. Ovisno koliko imate ambicija i duha u okvirima mogute imate li dobre savjetnike i dobru suradnju sa svojim savjetnicima. Svuda u svijetu, u svim privrednim granama, vlasnici imaju svoje savjetnike, za programe razvoja, za suvremenu organizaciju i tehnologiju, te za ekonomska pitanja. da je razvoj tehnologija vrlo brzi, potrebna je specijalizacija u pojedinim podrute stalna suradnja farmera sa na tehnologije i ekonomsko financijskih pitanja jer znanje, dobra organizacija i dobar rad, daju kvalitetan proizvod. Maksimalno kvalitetan i maksimalno jeftin ! ! !
Pokušat obrazložiti još jednom to. Moram istaknuti, da sve što pišem u ovoj rubrici ima svoju realizaciju u praksi. Badava znanje i struako je loša praksa. Na županiji u 2002. godini je otkup mlijeka za 20 %. studenoga 2003.
župan Josip podžupan D~.rko Koren, za gospodarstvo Marijan Stimac te zamjenica ravnatelja HZPSS Marina obišli su modele malih gospodarstava od 8 do 15 krava, srednje velikih gospodarstava od 15 do 25 krava te velikih gospodarstava sa 25 do 40 i više krava. Ocjen? modela OPG u proizvodnji mlijeka bila je ODLICNA.
županija ima 268 sela i u svakom selu iz godine u godinu sve je broj specijaliziranih OPG-a za proizvodnju mlijeka.
iv/ljekarski {u;t 01/2004.
Naš moto za Svaka proizvedena litra mlijeka ima «svoje» troškove proizvodnje i «svoju» zaradu.
Što profitabilnost u proizvodnji mlijeka? Imamo dvije krave. Jedna u toku godine proizvede 5000 litara mlijeka u vrhu laktacije dnevno 22 litre. Druga u toku te iste godine proizvede 4000 litara mlijeka u vrhu laktacije 18 litara dnevno. Razlika ove dvije krave godišnje iznosi 1000 litara mlijeka, a u vrhu laktacije dnevno svega 4 litre. Svaka proizvedena litra mlijeka ima «svoje» troškove proizvodnje i «svoju» zaradu. Ako su jedno i drugo mlijeko ekstra klase, koje je mlijeko od ove dvije krave jeftinije? Koja je od ove dvije krave donijela zaradu? 5 000 litara x 3 kune = 15 000 kuna; 4 000 litara x 3 kune = 12 000 kuna. Razlika od 1 000 litara x 3 kune = 3 000 kuna. Na 10 krava to godišnje iznosi samo 30 000 kuna. Na 100 krava samo 300 000 kuna, a na 1000 krava samo 3 000 000 kuna. Iz ovoga se vidi koliki su stvarni gubitci hrvatskih seljaka, mlijeka. Nažalost mnogima je problem samo cijena mlijeka a ne proizvedenog mlijeka. To da je jedno gospodarstvo u toku godine s 10 krava uz isti rad i osnovni kapital zaradilo je manje 30 000 kuna. Evo zašto treba ulagati u selekciju krava, suvremenu organizaciju OPG-a i primjenu suvremene tehnologije. Još uvijek mala gospodarstva uz krave i tov junadi tove i i svinje; na kraju svašta pa ništa.
OBITELJSKO POLJOPRIVREDNO GOSPODARSTVO (OPG) Željka Logorište 27. Reka, Koprivnica Željko (1952.) i Ljiljana (1961.), te Milena (1985.), kuharica, zaposlena na 4 sata, a od 2004. godine Milena jo} 4 sata realizirati u proizvodnji mlijeka. Kao Zeljkov poljoprivredni savjetnik nastojim utjecati na razvojnu politiku njegova OPG-a.
Ovo OPG ima 15 jutara vlastite zemlje + 12 jutara u zakupu. je 9 jutara. Struktura stada 2003. godine 12 krava simentalki + 3 junice + 5 mladih junica. Gospodarstvo drži još nekoliko bikova, i svinje. Plan nove organizacije posjeda je definitivno se riješiti tova junadi, i cjelokupnog svinjogojstva. Najbolja krava u vrhu laktacije dnevno daje 25 litara, a najlošije ispod 16 litara. Unatrag 5 godina kupljene su samo 2 junice, sve ostale su iz vlasti-tog uzgoja. U 5 godina nije prodana ni jedna junica ni žensko tele.
Analiza broja krava i proizvodnje mlijeka:
1998. od 7 krava je oko 12 000 litara, 2000. od 9 krava oko 15 000 litara, 2001. od 9 krava oko 17 000 litara, 2002. od 9 krava oko 20 000 litara, 2003. od 12 krava je oko 40 000 litara.
2004. PLAN je od 15 krava oko 60 000 litara, a 2005. od 20 krava oko 100 000 litara.
Željko i Ljiljana postaju sve bolji proizmlijeka. Kako ništa ne ide preko pokazuje podatak, da je prije 3 godine kupio prvotelku simentalku koja je dojila dnevno 7 litara mlijeka, a sada ta ista krava u vrhu laktacije dnevno doji 20 litara mlijeka.
Od 2001. do 2003. su 3 silosa, a u 2004. planira izgradnju još 1 silosa zbog proizvodnje sjenaže i silaže. Prošle 2002. godine rekonstruirana je staja, tako je u njoj 12 vezova za krave + 10 vezova za junice.
To što se ovo gospodarstvo, kao i gospodarstava, nije prije razvilo u jednoj od proizvodnji kriva je odavno nedefinirana agrarna politika prema pojedinim tehnologijama i svaštarenju na gospodarstvima, kao i njihovo
u sustav PDV-a. Na ovom OPG-u od 2004. godine držat samo krave i uzgajati junice, te raditi na vrlo jakoj selekciji i planu za lauf staju. Ni jedna krava ispod 20 litara mliieka u vrhu laktacije ostajati u proizvodnji. Zeljko je svoje gospodarstvo tek 2003. u sustav PDV-a i samo za 3 dobio povrat poreza oko 15 000 kuna. Da je bio u sustav PDV-a prije, godišnji povrat poreza bio bi od 15 000 do 30 000 kuna.
Razvojna politika ovog OPG-a je da 2005. god. drže 20 krava koje bi proizvele 100 000 litara mlijeka.
Obitelj Željka r
DOD~EIJ\<<ZLATNOGROGA>>,ZA
NAJVECISTALSKIPROSJEKPO
KRAVI
(sa Godišnje skupštine Hrvatske mljekarske udruge, Marija Bistrica, studeni,2003.)
nastavak sa str .1
Želja nam je da se u ovo nagradna natjecanje što broj mlijeka i tako postigne željeni cilj.
Tijekom održavanja Skupštine promovirana je i vrlo vrijedna knjiga MLIJEKO od farme do mljekare, su autori, naši priznati profesori: prof. Jasmina Havranek i prof. Vlatko
Ova knjiga neizostavno je štivo i za svakog mlijeka, koji se opredijelio za takvu proizvodnju. Stoga Vam ovu knjigu, koja zasigurno obogatiti vaše znanje iz oblasti proizvodnje mlijeka.
Uredništvo
ZLATNI ROG
Dodjela nagrade "Zlatni rog"
)~ C1l
P-<i:q C1l I-< "O N u CI) ..; 8
ovaca i koza iz
županije/ 28. i 29. studeno~ posjetilo je kozarske i farme u Republici Austriji. Posjet su organizirali Udruge ovaca i koza županije potaknuti željom da upoznaju pojedinosti uzgoja ovaca i koza u susjednoj Austriji .
U organizaciji i financiranju ovog putovanja pomogao im je Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo županije, te Odjel za uzgoj, selekciju i razvoj i kozarstva Hrvatskog centra. Ovaj odjel je ranije uspostavio kontakte sa Savezom ovaca i koza iz pokrajine Donja Austrija, i naših
Prvog dana putovanja je farma na kojoj se uzgaja jedina mesna pasmina koza na svijetu - burska pasmina ili boer koza. Kako je ovo u posljednje vrijeme najtraženija pasmina koza u Republici Hrvatskoj, su s interesom slušali vlasnicu ove farme, Schwaiger, koja je opisala proizvodnju burskih koza. Schwaiger istaknula je da jarad šalju u klaonicu s tjelesnim masama od 25 - 30 kg. Cijena za kg trupa iznosi 5 eura (oko 38,00 kuna). Na upit o plodnosti koza Schwaiger odgovorila je kako burske koze jare na njezinoj farmi jare dva a i tri jareta. Cijena ženskog rasplodnog podmlatka u dobi od 5-6 mjeseci se 200 i 250 eura. Godišnji poticaj po rasplodnoj kozi iznosi 20 eura (oko 150,00 kuna). Schwaiger je istaknula da ostvaruje i godišnji poticaj od 150 eura (oko 1.140,00 kuna) po ha za livade. Na ovom gospodarstvu životinje cijelu godinu borave u štali. Na drugom gospodarstvu prvog dana putovanja uzgajaju i ovce i koze radi proizvodnje mlijeka što je i jasno s obzirom na pasmine koje ovdje uzgajaju: i srnasta pasmina. Vlasnik farme, gosp. Wallner, navodi kako je na farmi 27 ovaca pasmine i 21 koza pasmine Bunte Deutsche Edelziege, kod nas poznatija kao srnasta koza. Vlasnik ponosno navodi kako sve koze u laktaciji od oko 270 dana proizvode oko 1100 litara, a ovce u laktaciji od oko 240 dana oko 470 litara mlijeka. Ono što se osobito svidjelo ovaca i koza iz Hrvatske je da gosp. Wallner na
Mljekarski list 01/2004.
ijAm.ITI]!
SVOJOJ farmi ima potpuno zatvoren ciklus - od proizvodnje do prodaje proizvoda. Naime, na ovom gospodarstvu cjelokupno proizvedeno mlijeko u sir koji i prodaju na gospodarstvu. Farma posjeduje i prostor za klanje jaradi, kao i prostor za trupova te dozvolu za '------------------------__J
prodaju mesa na gospodarstvu. Prostori koje je morao gosp. Wallner izgraditi na svome gospodarstvu da bi proizvodio i prodavao sir, te klao jarad i prodavao meso vrlo su jednostavni i, uz male troškove, zadovoljavaju uvjete postavljene pred austrijskim Gosp. Wallner navodi kako su inspekcijske kontrole proizvoda i izuzetno rigorozne.
Drugog dana putovanja su 2 farme. Posjet je farmi Franza Webera koji uzgaja 95 sanskih koza. Gospodarstvo posjeduje i 26 ha zemlje, od je 6 ha šumsko zemljište. Na ovom gospodarstvu laktacijska proizvodnja iznosi oko 1000 litara po kozi. Uz da dio mlijeka zadrži za konzumaciju ili u sir za vlastite potrebe, i uz dio koji posiše jarad, godišnje moda 85000 i 90000 litara kozjeg mlijeka. Zivotinje su u štali tijekom cijele godine. Jarad siše samo tjedan dana, nakon koze muzu a jarad dobiva zamjenicu. Plodnost je visoka. Naime, 95 koza godišnje ojari oko 200 jaradi. Vlasnik druge farme je gosp. Herbert Haider koji uzgaja 40 ovaca mesne pasmine: merino ovcu (merinolandschaf) i crnoglavu ovcu (schwarkopf). Posjeduje 7,5 ha zemlje, od su 2 ha oranice. Cijena za kg trupa je 5,20 eura. Težina trupova iznosi 16-22 kg, a živu janjad, težine 40-45 kg, dostavljaju klaonici. Ova težina je postignuta za oko 3,5 mjeseca ako je janje bilo samac u leglu ili za nešto više vremena ako se radi o blizancima. Cijena kilograma žive janjadi iznosi 2,20 eura. legla ovih pasmina na ovoj farmi iznosi 1,8 janjadi. Otkupna cijena vune je 45 centi za kilogram (oko 3,40 kuna). Na upit o cijenama rasplodnih ovnova gosp. Herbert odgovara da mladi ovan ovih pasmina, star 9 mjeseci i težak 75-80 kg, košta 300 i 500 eura.
REPORTAŽE
Gosp. Johann Horth, predsjednik Saveza ovaca i koza Donje Austrije, objašnjasustave organiziranja austrijskih ovaca i koza napomenuo je kako se u cijeloj Austriji uzgaja 280000 ovaca i oko 70000 koza. Istaknuo je kako je u Savezu kojem predsjedava zaposlena ljudi (zajedno s predsjednikom) te da se Savez financira iz (27 eura godišnje po i po 5 eura godišnje po grlu, kao i sredstvima koje im dodjeljuje država. U Savez je 1200 Gosp. Horth navodi kako u Austriji postoji više Saveza uzgajiovaca i koza, kao i više Saveza koji udružuju ili samo ovaca ili samo koza, te da nisu rijetki koji su u više
Vod jednog Saveza. Na razini cijele države postoji krovni Savez sa sjedištem u Salzburgu. Savez - podatke o pripustima i janjenju i jarenju - vodi brigu o porijeklu (pedigreu), odabiru roditelja novih gene-racija, o održavanju aukcijskih prodaja rasplodnih grla (obvezno u ožujku i kolovozu a po potrebi i te o prodaji proizvoda (mesa, mlijeka) Saveza. Na povratku u Republiku Hrvatsku izrazila je zadovoljstvo uz naglasak kako njihove farme ne zaostaju u proizvodnji za farmama koje su posjetili, a poseban naglasak u svojim komentarima stavili su na potrebu kvalitetnijeg organiziranja ovaca i koza u cijeloj Republici Hrvatskoj. O
STRUCNOPREDAVANJE KOZARIMA
županija jedna je od najrazvijenijih što se uzgoja koza u Hrvatskoj. U Županiji je približno 3200 koza pod selekcijom od je najzastupljenija pasmina francuska alpina, dok se u manjem broju uzgajaju koze sanske pasmine. koza, osim zavidne mlijeka, proizvode rasplodni
<I) materijal, odnosno mlade jarice i
>v:l
o:; Vrlo je važno napomenuti da za obje ove pasmine uzgajane u postoji velik interes iz drugih dijelova Hrvatske, ali i inozemstva. Za razliku od drugih ne kupuju koze u inozemstvu nego naprotiv izvoze ih u susjedne zemlje (Slovenija, Makedonija). koza županije osnovali su prije sedam godina Regionalnu udrugu kozara (RUKA) koja uspješno sudjeluje u organiziranju izložbi, nabavi i prodaji rasplodnog materijala.
Na inicijativu gospodina Stjepana Zadravca iz Oporovca, predsjednika Udruge, organizirano je predavanje Udruge 29. studenog u selu Sveti Križ pred oko pedesetak koza iz županije.
Mr. se. Antun s Agronomskog fakulteta u Zagrebu održao je predavanje o
zaštiti zdravlja stada koza, te o problemima vezanim uz smještaj koza u županiji. Pored navedenog, su bili rezultati istraživanja o prisutnosti parazita u njihovim stadima. Istraživanje su proveli tijekom listopada i studenoga, Agronomskog i Veterinarskog fakulteta iz Zagreba i djelatnici Hrvatskog centra iz Cakovca, a u njega su bila 52 obiteljska gospodarstva Županije.
Gospodin Mirka iz tvrtke Gumex-Eko upoznao je o održavanju i servisu muznih te o novim proizvodima kojima se može olakšati higijena i tehnika mužnje. Posebno je naglašen utjecaj neispravnih na zdravlje vimena i dužinu trajanja mužnje. U sklopu predavanja održana je i prodaja opreme za mužnju po promotivnim cijenama.
Na kraju predavanja je predstavljena nova generacija dezinficijensa tvrtke Aquastel za koju su pokazali veliki interes, jer njihovi proizvodi ne ostavljaju rezidue (ostatke) nakon dezinfekcije muzne opreme.
U želji za što potpunijom edukacijom uzgajikoza, u 2004. godine, bit ponovno organizirano predavanje s temama vezanim uz higijenu mužnje, upalu vimena, pripremu krme i hranidbu jaradi i koza. O
LIJ od
U izdanju Hrvatske mljekarske udruge, tiskana je knjiga "Mlijeko od farme do mljekare" autora Jasmine Havranek i Vlatka uvaženih redovitih profesora Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Objavlji-vanje tog udžbenika odobrio je Senat u Zagrebu, Senat J. J. Strossmayer u Osijeku i Senat u Mostaru, a njezinom izdanju potpomoglo je Ministarstvo znanosti i tehnologije i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske. Potpora koju je knjiga dobila i opsežnost tema koje govore sami za sebe s kolikom željom je prvi udžbenik takve vrste objavljen u Hrvatskoj. Knjiga se sastoji od ali povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglavlja u kojima su tematske jedinice, na jednostavan i opisane te se mogu kao zasebne cjeline, što je i odlika svakog dobro napisanog udžbenika. U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim podatcima i vrlo dobro odabranim fotografijama te vrhunskim crtežima. U uvodnom prvom poglavlju je predstavljena i sva složenost proizvodnje mlijeka. Radi lakšeg i jednostavnijeg tematskih jedinica u knjizi poglavlje žlijezda - vime" uz detaljan opis i funkcije žlijezde,
Tekst pripremila:prof dr. se. Dubravka Samaržija koncizna opisuje sekreciju sastojka mlijeka. Kako proizvoditi, kako kontrolirati i kako pogrješke mlijeka na putu od farme do mljekare opisana je u poglavljima 3, 4, 5, 6, 11 i 12, s i korisnim informacijama. Iz razloga što je upala vimena najskuplja bolest u proizvodnji mlijeka autori su dva opširno napisana poglavlja posvetili prepoznavanja i dijagnosticiranja upale vimena.
Autorski pristup i raznolikost tema u knjizi: "Mlijeko od farme do mljekare" svrstavaju taj udžbenik u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za u praksi. Knjiga je izvrstan izvor u organiziranju edukativnih i radnih seminara za sve mlijeka.
Knjiga se može kupiti ili u Hrvatskoj mljekarskoj udruzi, Ilica 31/111, Zagreb (tel/fax:. 01/ 48 33 349; e-mail: hmu@zg.htnet.hr), kao i na Agronomskom fakultetu, u Zagrebu, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska 25 (tel. 01/ 23 93 848). Cijena knjige je 250,00 kuna . .l!fjl,l.w'/J·kilist Ol 2U0-J.
Otkrit Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!
Moj vlasnik za održavanje muzilica. mljekarskih kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:
Uvjerite se i vi u njegovu
KAKO?Ukratko vam objasniti:
- predispiranje: poslije svake mužnJe provest, 1spiran1epotapanjem muznih Jedinica po u mlaku vodu; odstraniti grublje nakupine Napomena; ispiranje ne provoditi vodom da ne do koagulacije kazeina, te da se lakše isplahne emulzIJa.
- pranje I dezinfekcija: u 1O litara tople vode otop1t1 100 do 150 g
BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnih žlica ili 3i4 U pnpreml1enu otopinu potopiti muzne Jedinice i po potrebi odstraniti
nakupine
- Ispiranje: ne Jedinice 1sprat1mlakom vodom (može i :7, / ,.
SLU2:BA PRIMJENE
MARKETINGAINOUS1'1WE
i.I: 0J1-S1l - 593· faa. 031 • 51' · 503
PROOA.14
tel· 031- 513 -sn; faXl 031 · S'3 • 503
nemo11e jeve imate ,031/51~ 031 /513-593 / nazov vod možete dobiti po kiranje? od
U ponudije nekolikotipovagumenih i PVCcijeviovisnoo namjeni i potrebi:
• Cijevizaprotokodpadnihvoda(fekalije),pretovarzrna(kukuruz,pšenice i sl.), za i otprašivanje,zaparui vodudo 210C.
• U promjerimaod 10mmdo 150mms rednimtlakomod6 barado20bara.
"SJAJfSVANJSKOMKUMOM"·ZAUZGOJ HRAUA
b.O .5
U stajama za goveda treba biti suh i ci.. hladan zrak, a ne vla:U V žan i topao. Sto više mlijeka krava proizvodi, to joj niže temperature bolje odgo-
.3"
Za smještaj visoko proizvodnih životinja potrebni su optimalni sustavi. Staje s vanjskom klimom, koje koriste mlijeka u europskih zemalja, vrlo su prikladno rješenje.
c3 varaju. Klimatski uvjeti u stajama s ': vanjskom klimom su onima na otvorenom. Postoje oblici staja za svaku starosnu dob i proizvodnu namjenu. Obilježja «staja s vanjskom klimom« su: povoljan i jednostavan izgradnje, stalna izmjena zraka, veliki volumen prostora po životinji, dobri uvjeti radnih mjesta i alternativne promjene objekta. Staja u pravilu treba biti otvorena prema jugoistoku, a zatvorena strana staje mora biti okrenuta prema vjetru. U zimskom dijelu godine zrake ulaze duboko u staju, osvjetljavaju je i zagrijavaju, a ljeti zrake gotovo i ne padaju u staju. Vanjski zid visok preko 4 m, gornji dio oko 2 m, a donji zatvoreni dio zida iznosi 2 do 2,5 m. U stajama s vanjskom klimom osigurava se prostorni volumen od 50-60 m 3 po jedinici. U odnosu na zatvorene staje, životinje imaju dvostruko zraka. Ove staje imaju oblik hala koje se kasnije mogu koristiti i u druge svrhe. U stajama s vanjskom klimom prostor je podijeljen na dio gdje obitavaju životinje i na odvojeni «prostor za mužnju«. Izmuzište je na sredini vanjske strane staje. Prostor za hranjenje, boksovi za ležanje i sustav za izgnojavanje dobro su povezani. Staja je pregledna pa je kontrola životinja laka. Izmuzišta na vanjskoj strani mogu imati ispuste s obje strane, a produžni betonski kanal za odvod stajskog gnoja, prekriven rešetkastim podom, odvodi gnojovku do gnojnice. Kanal ima pad prema jami. U slobodnom sustavu držanja u «stajama s vanjskom klimom» i u zatvorenim i poluotvorenim stajama dosta se koristi rešetkasti pod. Rešetkasti podovi imaju otvore 3,5
cm a dubina kanala iznosi 1,25 m. Rešetkasti pod u ovim stajama ima prednosti jer su papci uglavnom suhi i tvrdi. Puni podovi ne smiju biti skliski, a se kliznim napravama. Optimalno izvedeni puni podovi isto su tako dobri kao i rešetkasti podovi visoke kvalitete. boksova_za ležanje nalaze se blatni hodnici širine 2,20 m. Blatni hodnici se pokretnim strojevima ili kliznim napravama. Na kraju blatnog hodnika nalazi se kanal (2x2) za izgnojavanje. Boksovi za ležanje mogu biti povišeni i udubljeni, dužine 2,20 - 2,40 m i širine 1,20 m. Povišeni boksovi mogu biti prekriveni gumom ili steljom. Vanjski zidovi prave se od debele daske, debljine 2,5 cm. U gornjem dijelu štale, u sljemenu, su otvori za dovod i odvod zraka, a mogu biti vodoravni ili okomiti. Za osvjetljenje staje koristi se danje svjetlo u omjeru 1 : 15 površine staje. U ovakvim stajama koriste se izmuzišta tipa riblja kost ( 2 x 2, 2 x 4, 2 x 6 ) i tandem (2 x 2, 2 x 3, 2 x 4 ). Klimatizaciju izmuzišta valja izvesti tako da odgovara ljudskim zahtjevima.
Hranjenje voluminoznom krmom obavlja se na hranidbenom hodniku (stolu), a koncentrat krave dobivaju u kompjuterskim hranilicama koje se nalaze u boksovima. Krave su razvrstane po proizvodnim grupama. U R. Hrvatskoj nekoliko obiteljski farmi (50 - 80 krava) ima ovaj tip staja. Jedan od njih je Josip iz Vagovine kod Bjelovara (ima 80 krava pasmine holstein) i jedan je od mlijeka u R.H. Branko iz (selo pored Vinkovaca) gradi staju s vanjskom
2003. godina bit po dugotrajnoj karastrof alnoj suši. Prinosi su prepolovljeni, a ponegdje su sasvim izostali. Štete se mjere u milijunima kuna. Bez vode je uzgoj bilo koje kulture pa je uputno uložiti novac u sistem za navodnjavanje.
Navodnjavanje je melioracijska mjera kojom se dopunjuju prirodne oborine, kada tijekom vegetacije nema dovoljno vode u tlu, potrebne za normalan rast i razvoj uzgajanih kultura. U suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji ova je mjera vrlo važna, posebno na površinama s reguliranom odvodnjom. Prilikom pravilne primjene navodnjavanja je ostvariti napredniji uzgoj sa sigurnim visokim i kvalitetnim prinosima. Iako je navodnjavanje staro kao i ljudska civilizacija, ono ipak predstavlja modernu mjeru koja najintenzivniji iskorištavanja poljoprivrednih proizvodnih površina.
Danas se kod nas navodnjava samo mali dio obradivih površina, dok su stvarne potrebe za navodnjavanjem znatno oborina nisu dovoljne nigdje u zemlji i ne mogu zadovoljiti potrebu uzgajanih kultura pa je potrebno provoditi navodnjavanje.
U prošlosti su uglavnom primjenjivali površinski navodnjavanja (brazde i prelijevanja). Poslije drugog svjetskog rata sve se vise primjenjuje navodnjavanje kišenjem. Navodnjavanje infiltracijom i subirigacijom malo se koristi, a pogodni su za neke uvjete.
Noviji koji se sve više širi posebno zbog uštede vode je navodnjavanje kapanjem. Ovaj osobito je prikladan za drvenaste kulture i za navodnjavanje u zatvorenom prostoru. navodnjavanja treba izabrati ovisno o klimatskim i pedološkim prilikama, vrsti uzgajane kulture, i obliku proizvodne površine, položaju izvora vode, i kvaliteti vode u izvoru i o namjeni biljne proizvodnje.
Navodnjavanje brazdama
Brazde, ili samo razdjelni kanali i razdjelne brazde, zamjenjuju cijevima. Bolje je koristiti
Mljekarski list 01/2004.
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing.
cijevi od lakog materijala radi lakšeg prenošenja. Promjer cijevi iznosi 15 cm. Cijevi koje zamjenjuju razdjelne kanale i brazde imaju otvore koji se mogu zatvoriti što izbor brazda u koje ide boda. Prenosivim cijevima osigurava se bolja raspodjela i kontrola vode, smanjuju se gubitci vode
zbog filtracije, pa se mogu smanjiti i obroci navodnjavanja. je navodnjavanje i na neravnim terenima, se obradiva površina jer nisu potrebni stalni kanali i razdjelne brazde, a poboljšavaju se i radni uvjeti. Na tlu je tada potrebno samo brazde za natapanje, a sva se razdjelna mreža kanala i brazda zamjenjuje cijevima.
Razmak brazda ov1s1 o svojstvima tla i uzgajanoj kulturi. Lakša tla upijaju vodu i do udaljenosti od 40 cm od brazde, srednje teška tla do 60 cm, a teška do 100 cm. Zbog toga su za uzgoj ratarskih i vrtlarskih kultura brazde za natapanje na razmaku 50 do 200 cm, a za drvenaste kulture i do 500 cm. Poželjno je da zemljište navodnjavano brazdama bude ravno s ravnomjernim padom (optimalni pad je 2 do 4 %). Dužina brazda ovisi o svojstvima tla i padu terena, može iznositi 20 do 500 m, a dubina brazde 15 do 25 cm.
Punjenje brazda vodom ovisi o svojstvima tla i padu terena. Kako bi se smanjilo vode kroz dno brazde, intenzitet ulijevanja u brazdu iznosi 0,5 do 1 1/s na lakšim tlima, a na težim 0,1 do 0,51/s, jer je potrebno tlo duže vlažiti.
Obrok navodnjavanja ovisi o fizikalnim svojstvima tla, uzgajanoj kulturi i trenutnoj vlažnosti tla. Za poljoprivrednih kultura iznosi 30 do 60 mm.
Navodnjavanjem brazda narušava se struktura tla i stvaraju se uvjeti za formiranje pokorice. Kišenje
Pri navodnjavanju kišenjem voda se raspodjeljuje po površini tla u obliku kapljica kao umjetna kiša. Ovaj navodnjavanja ima mnoge prednosti: je
primjena u topografskim uv1et1ma, nepotrebni su (ili vrlo mali) pripremni radovi na zemljištu, ne smanjuju se obradive površine, je precizno dozirati vodu, minimalno se pogoršavaju fizikalna svojstva tla, mogu se navodnjavati sve vrste tla i u svim fazama razvoja biljaka uz istovremeno dodavanje folijarnog gnojiva. Nedostatci su visoka cijena visoki pogonski troškovi, neravnomjerna raspodjela vode pri jakom vjetru, zrak iznad tla postaje vlažniji što pogoduje razvoju bolesti, relativno su visoki gubitci vode zbog ishlapljivanja, teško je prenositi cijevi kad su usjevi visoki. Danas postoje sistemi kišenja: (prenosivi, polustabilni i stabilni), samohodni i razni tipovi hidromatika. Ovi sistemi pružaju dobrog rješenja za potrebe u praksi.
U prenosivom sistemu, zbog prenosivosti svih dijelova mogu se navodnjavati i površine. Nedostatak je gaženje nasada i gubljenje vremena.
U polustabilnom sistemu glavni je cjevovod ukopan, na površini su hidranti na koje se spajaju cijevi za Takav sistem je od prenosivog i stabilnog sistema.
U stabilnom sistemu svi su dijelovi stabilni, a se na cijevnu mrežu koja je ukopana. Tada je potrebno najmanje radnog vremena, ali su troškovi gradnje visoki. se razlikuju prema radnom tlaku, vode, površini koju navodnjavaju, intenzitetu kišenja i broju mlaznica. Ravnomjernost kišenja jedno je od važnih svojstava
Idealan raspored kvari vjetar, ali i neujednabrzina vrtnje Da bi se postigao što raspored kišenja, se moraju prikladno razmjest1t1 po povrsm1. se razmještaju u vrhove trokuta ili u vrhove kvadrata. U trokutnom rasporedu njihove udaljenosti iznose d =1,73 r i 1=1,5 r, gdje jer domet U kvadratnom rasporedu razmaci su u oba smjera jednaki i iznos d = 1,41 r. Površina koja pripada jednim uz trokutni raspored iznosi 2,6 r2, a uz kvadratni raspored 2 r2.
Intenzitet kišenja Trajanje kišenja, u minutama, jednako je omjeru obroka kišenja (mm) i intenzivnosti kišenja (mm/min). Intenzitet kišenja ((mm/min) je formulom: i = nq/A, gdje je n koeficijent iskorištenja vode (dio vode koji padne na tlo prilikom kišenja, 0,90 do 0,95), q vode koju izbacuje (1/min), a A površina kišenja (m 2 ).
Intenzitet kišenja treba prilagoditi upijanju vode (infiltraciji tla). Intenzitet kišenja mora biti manji od infiltracije tla. On se, naime, postepeno smanjuje s kišenjem. Ako je intenzitet od infiltracije voda se skuplja na površini što može negativno utjecati na tlo i biljke. Intenzitet kišenja može se regulirati podešavanjem mlaznica ili izborom a infiltracijska sposobnost tla zahvatima (gnojidba, obrada, plodored).
Tablica 1: Orijentacijskevrijednostiinft"/tracije i intenzitet kišenja u mm/min
Provodi se vode kroz tlo. Cijevi se postavljaju na dubinu 0,5 do 1,5 m. Voda ulazi u tlo kroz rupice ili pore, prema vrsti cijevi, a u njemu se širi kroz kapilare na sve strane. Što je tlo vlažnije prima manje vode iz cijevi, a kada je vodom otvara se ventil na kraju cijevi pa voda odlazi u kolektor. Promjer cijevi iznosi 5 do 12 cm, a razmak ovisi o vrsti tla i iznosi 1,5 do 5 m. Dužina cijevi može iznositi do 200 m. Pretpostavljalo se, da se navodnjavanje subrigacijom naglo proširiti. Zbog veliki ulaganja to se nije dogodilo, usprkos prednosti takvog navodnjavanja.
Navodnjavanje kapanjem
Voda se iz cijevi kap po kap dodaje tlu i to neposredno uz biljku. Navodnjavanje kapanjem može se primijeniti na svim tlima, poljima i u staklenicima. Zemljište nije potrebno ni ravnati ni posebno pripremati, a ne narušava se ni struktura tla. Vodu je vrlo precizno
dozirati, pa je velika ušteda vode uz stalno održavanje optimalne vlažnosti. Može se primijeniti za navodnjavanje kultura sijanim ili u redovima. Vodu je potrebno filtrirati da bi se rupica na cijevima kroz koje kapa voda. Voda je pod niskim tlakom.
Glavne dovodne cijevi imaju promjer 2,5 do 5 cm, a cijevi s rupicama promjer 1 do 2 cm. Razmak cijevi s rupicama ovisi o razmaku biljaka i iznosi 40 do 100 cm, dok je razmak rupica (kapaljki) 40 do 60 cm. Primjer kapaljki je 1 mm. Iz jedne kapaljke na tlo padne 2 do 4 1/h, a ima i takvih iz kojih se dovodi do 8 1/h.
Ovakvima se navodnjavanjem postižu prinosi. Uz visoku investiciju, nedostatak je stalna potreba za filtriranjem vode i kapaljki. Ovaj se sistem još uvijek malo primjenjuje.
Doziranje vode pri navodnjavanju
Pravilno doziranje vode vrlo je važno u praksi navodnjavanja. Unutar doziranja vode osnovna su dva elementa: vode pri svakom navodnjavanju ili obrok navodnjavanja i trenutak kada treba navodnjavanje.
Obrok navodnjavanja
To je vode (m 3/ha ili mm) koja se dodaje jednokratnim navodnjavanjem, a predstavlja dio deficita vode u vegetacijskom razdoblju ili dio norme navodnjavanja. Obrok navodnjavanja zavisi o dubini tla koje želimo navlažiti, vrsti tla i vlazi u tlu prije navodnja-vanja. Dubina tla koju treba navlažiti ovisi o dubini korijenja, odnosno o vrsti kulture i fazi razvoja biljke. Nije, potrebno navlažiti tlo do dubine do koje dopire korijenje, samo aktivni sloj tla u kojem se nalazi glavna masa korijenja. Dubine glavne mase korijenja kultura u raznim fazama rasta su tablici 2.
Obrokom navodnjavanja treba navlažiti tlo do poljskog vodnog kapaciteta i to do dubine prema tabeli, što da obrok navodnjavanja ovisi o vrsti tla. Za lakša (pjeskovita) tla potreban je manji obrok navodnjavanja nego za teža (glinovita). pjeskovita tla treba navodnjavati nego glinovita jer biljkama trebaju jednake vode bez obzira na tlo na kojem se uzgajaju. da tlo treba zasititi do poljskog vodnog kapaciteta, za obroka navodnjavanja treba poznavati vlažnost tlo prije navodnjavanja. Obrok navodnjavanja (m 3
Tablica2- Dubinaglavne mas, ko,ijenjaku/tu,a I u raznimfazama razvoja
vrsta kulture faza razvoia dubina u cm kukuruz 5 do 6 listova 30 do 40 70 do 80 voštana zrioba 90 do 100 repa ukorjenjivanje 40 do 50 razvoj 60 do 70 razvoi koriienia 80 do 100 krumpir razvoj 40 do 50 butonizacija 50 do 60 razvoi l?omolia 60 do 80 ukorjenjivanje 30 do 40 razvoj 40 do 50 razvoi olodova 50 do 60 grašak ukorjenjivanje 20 do 30 cvatnja 30 do 40 naliievanie zrna 40 do 60
zelje, krastavci, luk ukorjenjivanje 20 do 30 razvoj 30 do 40 sazriievanie 40 do 50
/ha) može se odrediti formule
No = 100 qt h (Pk-TJ gdje je: qt - tla (t/m 3 ) h - dubina vlaženja (m)
Pk - poljski vodni kapacitet (vol%)
Tv - sadržaj vode u tlu prije navodnjavanja (vol%) Navedeni izraz vrijedi za homogeno tlo. Ako je tlo heterogeno, obrok navodnjavanja se vrijednosti qt, Pki Tv. navodnjavanja trenutka dodavanja obroka navodnjavanja jedan je od uvjeta za uspješno i racionalna navodnjavanje. Ako se trenutak ka navodnjavanja «odoka» navodnjavanje je neracionalna, a može biti i štetno. Ako se navodnjava od potreb-nog troši se suviše vode, narušavaju se prirodna svojstva tla, ispiru se hranjive tvari a tlo se može zasoliti od podizanja razine podzemnih voda. Ukoliko se pak navodnjava nego je potrebno, ne mogu se ostvariti visoki i kvalitetni prinosi pa je navodnjavanje nerentabilno. Trenutak navodnjavanja se mjerenjem vlažnosti tla. U praksi se primjenjuju i zastarjele metode koje se osnivaju na promatranju morfoloških promjena biljke i procjene vlažnosti tla.
Mjerenje vlažnosti tla
Mjerenje vlage u tlu osnova je za racionalna navodnjavanje. Vlažnost tla mjeri se na dubini na
M(jekarski t,:sl01/2004.
PREVENTIVASUŠI
kojoj je najaktivniji dio korijenja. je, stanje vlažnosti tla dobiva se ako se mjeri u glavne mase korijenja tj. na svakih 10 cm dubine. Na temelju ovih mjerenja se i obrok navodnjavanja.
Vlažnost je najednostavnije i najbrže mjeriti na polju. Postoje instrumenti za neposredno i posredno mjerenje. Za neposredno mjerenje služe tenziometri, dok se posredno mjerenja osniva na mjerenju otpora tla.
T enziometrom mjerimo napetost u kapilarnom prostoru tla. Sastoji se od staklene ili metalne cijevi koja na dnu ima poroznu od keramike. Prilikom postavljanja tenziometra u tlo, porozna mora biti u neposrednom dodiru s tlom. Kada je cijev postavljena u tlo, napuni se vodom i zatvori. Sušenjem tla u njemu se napetost, pa voda iz tla ulazi u Obrnuto je kada se vlažnost tla jer tada voda iz ulazi u tlo. Zato raste ili pada tlak u cijevi a se kao razlika žive u cijevi oblika slova U ili kao položaj kazaljke vakuumometra. otpor tla ovisi o njegovoj vlažnosti, a koristi se za mjerenje vlažnosti tla. Blok od gipsa
42 x6,5x31,5·cm) postavljen u tlo, a oko njega se nabije zemlja kako bi se uspostavio što bolji kontakt bloka i tla. U bloku su mrežaste elektrode kroz koje prolazi istosmjerna struja. Ukopani blok preuzima vlagu iz tla, ako je vlažnost tla od vlažnosti bloka, odnosno blok predaje vlagu tlu ako je vlažnost bloka Struju koja kroz blok mjerimo ampermetrom, te u postotak vlažnosti tla.
Voda za navodnjavanje
Svaka voda u prirodi ima više ili manje otopljenih soli i suspendiranih koje mogu nepovoljno utjecati na tlo i biljke, pa i na za navodnjavanje. Osim toga, temperatura vode na djelotvornost navodnjavanja.
Što se kemijskih svojstava vode, uzorak treba odnijeti na analizu kako bi se utvrdilo kakva je voda i u koje se svrhe može koristiti.
Minimalna temperatura vode za navodnjavanje trebala bi biti 19° C, a maksimalna 34 ° C. Optimalna temperatura je 29 do 30° C. Ako voda sadrži O,10 do O,15 mm, treba je filtrirati, jer se ove lako talože u za navodnjavanje. O
Vezovi, topli podovi, ograde krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice sve vrste spojnica
Folije i mreže:
Folije za okrugle bale Rani, folije za silažu Rani, mreže za bale Novatex
Polovno:
Izmuzišta, mehanizacija, hangari
Instalacija:
Izmuzišta, stajske opreme
Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hihtnet hr
Ne riskirajte sa kvalitetom izmiješanosti komponenti u Vašoj smjesi I II
Uštedite vrijeme I
SCHAUMANN je uz svoje proizvode za govedarstvo
Rindavit VK
Rindamin GM
Rindavit TOP
Rindamast 2000
SME Stabil
Energietrunk proširio ponudu. Na raspolaganju Vamje
Pokretna mješaonica hrane koja dolazi na poziv u Vaše dvorište .
kakvu pod vašom od vaših Ueftinijih) sirovina specijalnih dodataka dvorištu bez dodatne radne snage i troškova
Informacije i narudžbe: Izrada receptura Schaumann:
je, prepun o novoj sredini, novim prijateljima - vršnjacima, ulazi u svijet ozbiljnih odnosa, radnih navika ali i vlastitoga snalaženja. Nejaka prvoškolaca trpe teret knjiga prepunih znanja iz života (najzamišljenoga idealno). Roditelji na selu prisiljeni su se
Piše:Dražen prof
Svake jeseni mnoge obitelji moraju uskladiti aktiv-1 nosti roditelja na poslu s aktivnostima u I školi. Problemi se s prvoškolcima djeci kojoj škola nije još postala ozbiljno mjesto a je davno iza njih. Na selu su problemi povezani I i s prijevozom do (i nekoliko kilometara) udaljenih škola.
prilagoditi potrebama prvoškolca. Nerijetka majke ostaju kod sudjeluju u odlascima i dolascima djece iz škole, ih i gotovo su cijele dane djetetu na usluzi. tu i tamo u a ponekad bake i djedovi.
U jednom selu, tijekom jeseni, umorni roditelji pokušavali su objasniti svom kako treba malo misliti i na knjigu a ne samo na igre po dvorištu, a on i ponosno izjavljuje: « Ma ja vam sve to znam. Moj djed je mene sve još prije. A ona mene ne gleda, nego samo onog Stipu koji se stalno hvali kako njegov tata svaki tjedan ima novi auto, i onu Maju koja vrti kosu kao da nikad nije imala u ruci «
Dijete i na selu i u gradu mora biti u procesu snalaženja jer se u protivnom nagomilavati frustracije ili odbojnosti što može rezultirati neprirodnom izolacijom. Prostor škole odudara od obiteljskoga standarda pa i na to valja pripremiti dijete. Prvoškolci se odmje-
ravaju, u razredu i otvaraju nebrojene manipulacijama. Time svoj status vršnjacima i jako se dobro pozna tko je iznad ili ispod prosjeka Roditeljima na selu teško je prvoškolcu usaditi nadmetanje, hvalisanje, primjerice u tehnološkim novotarijama game-boy i sl.), a da pri tome ne povrijede svoj budžet. Rješenje je u puno razgovora i uvjeravanja kako postoje ciljevi (nešto dobro te nagrade na njihovu kraju.
Prvoškolca prati i razdoblje uživljavanja u likove TV ekrana sapunice i sl.) pa je vrlo važno razgovarati s djetetom o dobrim i zlim likovima, o onome što je u filmu dobro a što je loše. Zaigranost prvoškolaca ne treba sputavati ali istovremeno usmjeravati ga na knjigu i stvaranja radnih navika.
Iznenadit vas razvoj Na kraju školske godine primjetit prve crte ozbiljnosti. To je tek
Došla je kak i onda, negdar. Zdavnja.
T ak i ve.. To se ne menja. Za urla jo oštri vetri... i zasvetli · sonce koje ima zobe.
Podravska ravnica ogoli, opusti, sprazni se, utone vu one lepljive i goste megle.
Sve se uokolo smiri, zamre, zledi se zemlja negdar zdavnja toga ve nema .... zemlja na konake .. (konak udaljeniji posjed na kojemu se za sezonskih poslova moglo ili konakovati). Negdar so familije imele gospodarstva na
ZIMA NA SELU
konake z hižom, zdencom, štalom, farmom. Na konakima su imele svoje konjare re, kanase i takozvane majurice (gazdarice) koje so brigo vodile o hrani, spremanju mleka, sira i sadnji povrtnjaka
I Virje je negdar imelo svoje konake koje se denes zova «Novo Virje». Svoje konake imel je i Novigrad Podravski. Negdašnji konaki bili so pod jurisdikcijom župe svetog Martina u Virju, te su župnici z foringom ili z biciklinom othajali služit mešo, spovedat ili davat posljednju pomast: Treba da so vu hiže na konaku bile (razbacane) po poljima i sjenokošama, tak da je bila sva sila klancof i zaselkof ispod šuma. Zatim su gospodari seobu prema glavnom putu (K patu, Na drum) posutom šljunkom ili kamenom a vodio je kroz sva naselja od Virja kroz Molve, Molvarske grede, Brežanu, Sekulinu, MedvedŠirine, Drenovicu, Bukevlje, Crnec, T i Pavljance u jedan lanac.
Oni koji se nikak niso mogli prilagoditi na divljino, doge i jake zime (sneg severom, debele zapuhe) selili su u Virje, jer su konaki od pruge ili Virje) udaljeni 12 km.
Pre bi stigel v nebo nego do prve bolnice, doktora, živinara, japotekara.
Ljudi so se na tim konakima spremaneke napitke, a okolu blaga f štali manipulirali su ljudi darovitiji koji
so nekaj okre blaga razmeli. Uostalom, gdo bi i išel v bolnico? Ako je vmreti, on bo tak i tak vrml išel v špitalj ili ne išel.
Na konaku ne bilo babice, pa su porode, rezanje pupka obavljale same žene, kako su najbolje znale i umjele. Pa ipak, uz sve metilje po livadama uz «mrtvice», komarce u baruštinama, oštre ledene vjetrove koji su derali od pusta, onaj tko je znao uživati u surovoj i sirovoj ljepoti podravske prirode, tko se znao radovati kupanju na Dravi, živio je dobro na virovske konake.
Hrane se našla dovoljno, jer je odmorena zemlja, puna od napadalog po bila izdašna.
Malo sem zastala na konake, a štela sem vam prav za prav ve dok imam kak nigdar, da je zima zgodno godišnje doba jer mrazi ljuti i debeli zapuhi jednostavno terajo na miruvanje, plandovanje v
To je doba dok se dobro nasedi, naspi, pretegne v miru po postelji, poseti so rodbino, godovnjake i vršnjake i pajdaše z solda-
To je vreme dok se ima za snoboke i ženidbo.
I još bi vam štela povedati kej bote znali. Dok se je virovska dekla vdavala trebala je sobom donesti zamož ruho i opremu: metlu, peglju, hambrelu, korito za pranje, važe (uže za sušenje robe), kolovrata, preslica z povesmom, kuharice koje so išle na zid, šamije i dušlince (marame za glavu), i matvonke, a od platna do 10 krp. Bolje dekle so dobile i del zemlje, nameštaja, kojo kravo šarano, debelo i dobro
Na kraju se ne znalo jel' je bolša krava pisava ili šara ili mlada. A tek grunt ...
Je, je .. bilo je to jempot zdavnja po zimi, po letu, po danu i po brdi kmici na vire vuz petrolejsko lampo i dupljere Zbilja zdavnja uz krušno I puno
Da nije bilo toga negdar zdavnja, ne bih znala koliko je danas bolje i lakše daljine vidjeti i svašta.
Ali samo da ne izgubimo u toj trci mir, da se ne prestanemo radovati malim lijepim stvarima. (I
.1/l.fekrml,ilt>;tO1/200.+.
~o upoizvodniu .m idobrozaravUekrava
-~ Prva seoba Slavena, a
Tijekom godina 1990.-1992., kada se snagom i njima i Hrvata bila f voljom hrvatskoga naroda ponovo rodila slobodna država je 493. prema donjem ''-'' Hrvatska s priznanjem, nastala je toku Dunava, u pokrajine ] pjesma «Od sedmog» kojoj je glavna Bizantskog carstva.
Jmisao u stihu:»Tko na tvrdoj stini svoju povist piše tom ne PRILIKE VII. s:: može nitko prošlost da izbriše. Varaju se, i ne misle tako.
lŠto se krvlju brani ne pušta se lako ... Mi smo tu odavna svi Rimsko carstvo, u v3 moraju znati. To je naša zemlja, tu žive Hrvati. Od kojem su bile i današnje >~ sedmog o tom slova pišu, to je naša zemlja, tu Hrvati dišu. naše pokrajine Slavonija i ii: _
_. Dalmacija, razorili su
Ta pjesma uz domoljubni zanos prikazuje Germani 476. godine te su pripale pobjedniku stvarnu povijesnu istinu jer od tog VII. TEODORIKU, kralju Gata. Ta vladavina poslije Krista povijest hrvatskoga naroda, bila je povoljna za spomenute pokrajine, a a uskoro i hrvatske države na pokrajine završila je 535. kada ih je bizantski car JUSTIJAN zvane Dalmacija koja je tako postala njenom nakon 20-godišnjeg krvavog rata osvojio za svoje kolijevkom. Zbog je potrebno poz- carstvo. Taj rat nije pravo ni završio kad li su navanje svoje povijesti pa je redakcijski kolegij Slaveni prodirati prema našim krajevima, a Mljekarskoga lista da i sa svoje strane najstrašniju provalu su Avari sa sebi dade prilog ponovnom na pradavne slavenskim plemenima 597. kada su kojima su naši hrvatski osvojili, preko Srijema, kroz današnju Basnu, došli u nastanili i ovaj dragi i nezamjenjivi dio Dalmaciju razorivši usput 50 tvrdih gradova. europskoga kopna kojega nazivamo Najgore je prošla Salona grad na mjestu današnjeg Hrvatska. Naši tekstovi osnivat se na podat- Solina. grad bio je do temelja razoren i cima eminentnih Vjekoslava spaljen, a samo mali dio romanskog Ferde Josipa Horvata, Trpimira Macana, i uspio je na obližnje otoke: Otokara Keršovanija koji se svi slažu u jednom, Šoltu, Hvar, Vis i Istu sudbinu su kako iz tih prvih razdoblja hrvatske povijesti ne 7. doživjeli gradovi Epidaur, postoji obilje pisanih podataka. današnji Cavtat i Narona kod
IME I PRADOMOVINA HRVATA Stanovnici Trogira su pobjegli na a Imena hrvatskome nalaze se u Iranu, saveznici Avari i Slaveni jedino nisu mogli osvojiti kraj Bagistana (520. g. pr. Krista) i u dva Zadar. Avari su tek 626. doživjeli poraz pred natpisa iz 2. i 3. u gradu Azovu, gdje Carigradom. rijeka u istoimeno more. Napisana je DOLAZAK HRVATA ime HOROATHOS i HOROUATHOS za koja se smatra da su iranskoga podrijetla. Teorija o iranskom porijeklu Hrvata ostala je uglavnom Hrvati zajedno s ostalim Slavenima, Germanima, Ilirima, Grcima, Italicima, Keltima spadaju u INDOEUROPLJANE. Pradomovina Hrvata bila je Bijela Hrvatska u današnjoj južnoj Poljskoj, uz gornji tok rijeke Visle, sa središtem u Krakovu. U susjedstvima živjeli su i drugi sunarodnjaci Slaveni pa su svi govorili jezikom.
11·1/jekarskilt'.s-t01/20()4.
Za razumijevanje koji su dolazak Hrvata, potrebno je znati da je u oslabljeno Bizantsko carstvo 610. došao na prijestolje sposobni cezar Heraklije koji je želio vratiti izgubljenu Dalmaciju i Panoniju. On pozva Hrvate iz Bijele Hrvatske da kao dobro organizirana plemena otmu Avarima u njegovo ime pokrajine, te da se u njima nastane i bore protiv novih barbarskih provala. Sedam do osam hrvatskih plemena prihvatilo je poziv i 627.-640. krenulo s oružjem prema
Car Heraklije
Balkanskom poluotoku. Svako pleme imalo je kneza ili kneginju. Poznata je stara legenda da je hrvate vadilo petero Klugas, lobel, Kosjenac, Muhlo i Hrvat i dvije njihove sestre Tuga i Buga. Nije poznato kojim su putovima prodirali Hrvati na jug, ali se smatra da je osvajanje i borba
s Avarima i njima pokornim Slavenima trajala više godina, kada je stara rimska pokrajina Dalmacija postala nova domovina hrabrih Hrvata. Jezgra Hrvata zaustavila se na južno od Gvozda i Save do Jadranskog mora te uzduž njegovih obala do rijeke Cetine. Zatim su na zapad otišli u Istru, a na istok do rijeke Vrbasa i Bosne. S tog širili su se postepeno na sjever do Drave, a do Drine i Boke Kotarske. Ta povremeno je Hrvatska koja je utjecala na njihov razvoj. U doba dolaska Hrvata u novu domovinu,- u Rimu je bio Papa Ivan IV. rodom iz Dalmacije. On je (oko 641.) poslao u Dalmaciju pobožnoga opata Martina s velikim svotama novca da iskupi zarobljenike i uzme svetaca iz razorenih crkava. Opat Martin je na svoje našao krotke hrvatske knezove i župane koje je zacijelo od njihovih poganskih božanstava i propovijedati im vjeru.
Krajem 7-og su hrvatska plemena organizirati svoja ili oblasti o biti u našem nastavku.
Tako je opet nova pjesma «Od sedmog» imala pravo u stihovima:»tom ne može nitko povist da izbriše varaju se ako misle tako što se krvlju brani ne pušta se lako!»:}
"ZAGRIJAVANJE
I TIJEKOM ZIME"
Piše:mr. se. Dražen
Ovisno o sastavu i atmosfere koja okružuje Zemlju, pa i o udaljenosti Zemlje od Sunca, naša se planeta ovih zimskih dana zagrijavati. Rijetko ujutro, kad ugledamo nebo prekriveno oblacima, doživjeti da nam bude pretjerano hladno jer oblaci puni vodene pare ne dopustiti da nam toplina odjuri u Svemir. Nasuprot tome, tijekom vedrih jutara temperatura zraka pada, toplina nesmetana odlazi u Svemir, tlo se hladi pa je pojava mraza vrlo Ovaj je efekat vrlo a najizraženiji je u suhim pustinjama gdje temperature zraka tijekom dana narastu do 40 °C, a pred jutro padnu i ispod O0 C. No, spomenuta atmosfere koja okružuje Zemlju cijele godine štiti našu planetu od pretjeranog zagrijavanja. Smanjenje naše atmosfere danas je razlogom prisutnih klimatskih promjena i na našim prostorima. O
Jt{jekarski list 01/2004.
Dolazak Hrvata
z AGo RJE ( 1904 )
• nazvaše "Zagorka". U toj se tvornici pravi roba
postaviše lijepu tvornicu glinene robe koju '------------------------
«Od posljednjih petnaest godina u ovom se kraju Zagorja razvija znatan i život. U blizini
Kamene gorice vadi se iz gore dobar vapnenac koji se željeznicom na debelim željeznim žicama vozi u dolinu, gdje je pokraj pruge namještena velika palionica vapna. Sav južni slaz i koja se prvoj na zapad prostire, ima obilno kamenog ugljena koji se u dosta velikoj množini kopa kod Zagorska željeznica, koja se kod pa ide najprije prema sjeveru do Zaboka a onda se dijeli na dva krila, jedno do Krapine, a drugo dolinom potoka Krapine do Varaždina, mnogo je olakšala izvoz rukotvorina i proizvoda, pak lijesa iz Baš na samoj pruzi kod
od svake vrsti stisnute gline: tarac,
odvodne cijevi za kanale i koje što drugo. U najzapadnijem kraju gdje cesta prevaljuje 292 m visoku prevalu, našla se dosta kamenog ugljena kod Sv. Jakova, pa su to mjesto spojili željeznicom s Varaždinom. Na sredini donjeg Zagorja položila se ugledno mjesto Zlatar sa preko 1000 žitelja; tu je sijelo kotarske oblasti. Sve naokolo Zlatara poredala se imanja zagorskih posred vinogradnih gora koje su nedavno bile poharane od nesmiljene trsne uši, ali su u posljednje vrijeme opet ponovljene lozom. Nedaleko Zlatara, na cesti koja vodi u Radoboj, stisnuše izbrešci i gora cestu u usku sutjesku. Šumoviti strmi slazovi zatvaraju cijelu zanimljivu dolinu posred koje se uvalilo dobro poznato kupalište Sutinsko. Tu se nalaze toplice s temperaturom vode od 37° C koje osobito rado gosti iz Zagreba i Varaždina.» :J
f8ii.oin8tBoro1Di08
Dugotrajnoj suši je došao kraj pa agronomi i hidrolozi nastoje iz nastalih šteta i neke koristi. Naime, podsjetili smo se na Okrugli stol održan 1993. godine, a i na znanstveni skup Prilagodba poljoprivrede i šumarstva klimi i njenim promjenama održan 1998. godine gdje se upozoravalo na sušu s elementima elementarne nepogode. No, i 28. listopada 2003. godine održan je u organizaciji Ministarstva poljoprivrede i šumarstva te Hrvatskih voda Znanstveni skup o stanju i održivom razvoju hidromelioracijskih sustava u Hrvatskoj. Na spomenutom je Skupu ministar upoznao prisutne, pa i širu javnost s dokumentima koje je izradila Vlada Republike Hrvatske, a kojima se poljoprivredne proizvodnje radi primjerenog životnog standarda poljoprivrednika. Ministar je upozorio na nužnost
iWjekarski list 01/2004.
vodnog režima uz melioracijskih mjera kako odvodnje tako i navodnjavanja. Dakle, Vlada Republike Hrvatske svjesna je posljedica suše kako ove i u godinama koje slijede.
Iz izlaganja dr. D. na spomenutom Skupu doznajemo kako ovogodišnja hidrološka suša spada najizraženije suše u posljednjih 59 godina. No, ovogodišnja hidrološka suša trajala je i do rekordna 103 dana, a a prvi put od Vrijedno je istaknuti da korištenje vode u poljoprivrednom sektoru iznosi danas oko 75 posto globalne potrošnje vode u svijetu. Upravo zato, prof. D. Gereš iz Hrvatskih voda naglašava potrebu još investiranja u sustave melioracije.
Dakle, ponovno da je sada vrijeme za pripremu naših tala kako bi se u dubljim slojevima moglo akumulirati što više vode. Duboka zimska obrada tla jedna je od garancija stvaranja zaliha vode u tlu itekako potrebne biljkama tijekom pa i ljeta.
[I][3~ DC3~[3~ CQ[lt\p)[I]0a & ~[3~ lB~
(---------------------------
«Mislim da je to teško pitanje. Mi još uvijek ne razumijemo u potpunosti sustav regulacije temperature u tijelu», kaže prof. Robert Heller s Medicinskog fakulteta u Los Angelesu. Poznato je da tjelesnu
Piše: dr. Ivo Belan J
Jedna žena kaže:»Moje ruke uvijek su hladne. Kad u automobil prvo upalim grijanje kako bih ugrijala ruke.» Zašto neki ljudi od zime, dok se u isto vrijeme drugi kao da su u raju. Jedni drže prozore otvorene godinu, dok drugi nose džemper usred ljeta.
temperaturu regulira dio mozga koji se zove hipotalamus, tjelesni «termostat)). Osjetila za temperaturu, koja se nalaze na koži, šalju poruke hipotalamusu a on natrag svoju poruku. Kad vam je toplo, poruka je hipotalamusa da se prošire krvne žile u koži i «neka znojenje)). Kad vam je hladno, poruka je da se stisnu krvne žile, da drhtati i stvaranje topline.
oboljenja kao što su infekcije, tumori, bolesti štitne žlijezde mogu povisiti ili sniziti temperaturu tijela. ako se takva stanja može se samo zašto se jedan trese od zime, dok drugi nosi majicu i kratke Doktori spominju i «biološke
Mršavije osobe su zimogroznije. naslage mogu zadržati više topline. Muškarci imaju manji postotak masnog tkiva negoli žene što da bi trebali a zanimljivo je da se žene tuže na Bez obzira na tjelesnu težinu, aktivni ljudi su topliji od osoba koje sjede. Djeca mogu skakati bez mnogo na sebi i ne se požaliti na dok se njihovi roditelji tresu i boje da im djeca zaraditi upalu Ima ljudi koji jednostavno mirno sjede, dok su drugi nemirniji, stalno nogu na nogu
itd Oni su hiperaktivniji i Tijelo im je u stalnom pokretu i možda im je zato toplije.
vrlo aktivne osobe, koje mnogo vježbaju, mogu imati brži metabolizam i stoga se toplije», kaže prof. Frederich Ziel, internist i endokrinolog iz Los Angelesa. Ljudi koji imaju dobru krvnu cirkulaciju u koži se toplije. Dob, sama po sebi, vjerojatno ne pridonosi tome da osoba ne podnosi starenjem ljudi više sjede i miruju, gube tjelesnu težinu i to su faktori koji mogu utjecati na li se hladno ili toplo, može ovisiti o dobi dana jer se tjelesna temperatura normalno diže i pada. je najniža temperatura u 2 i 4 sata. Najviša je u vrijeme kada se najviše U vrijeme visokih temperatura zraka i normalna tjelesna temperatura može se znatno pov1s1t1. u vidu sve te promjenjive faktore, vjerojatnost je da «termostati» uredskog i njegove obitelj biti u raskoraku. Ako održavate odretemperaturu u svojoj trebat vam izvjesno vrijeme prilagodbe hladnijoj ili toplijoj temperaturi u drugoj Upravo prilagodbom možemo objasniti slabiju na radniku u ::)
Teškoje odoljeti slasnom izazovu!
S ponosom vam predstavljamoprvi sir ementalskogtipa - rezultat iskustvai rada našihsirarskih iz Bjelovara. Brižljivonjegovantijekom višetjednogzrenja, BILOGORAC vaszavestisvojimblagoslatkastimokusomi mirisomkoji na mlade orahe. Bogatje kalcijem,a sadrži i vitamine A i B kompleksa.Sirnotijestoje meko, glatko i s poznatim i svojstvenimvelikimsirnim na prerezu.
