Za antibiotike u mlijeku kazna, a za dezificijense? ___ 10
Tuberkuloza goveda _
MUŽNJA
strojna mužnja _
GOSPODARSTVO
Analiza troškova proizvodnje mlijeka prema IFCN _ _ 14
IZ HRVATSKEGOSPODARSKE KOMORE
sa sastanka i mlijeka i proizvoda _______________ 18
KAKO PROIZVESTI KVALITETNOMLIJEKO
Mikroorganizmi i mlijeko
Mlijeko ne smije sadržavati bakterije iz reda
IZLOŽBE
izložbe - ljeto 2003. 2003. ________________________ 25
Vrbovec 2003.
Sveti !van Žabn~ 2003.
Gorica
Gudovac 2003.
RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA
Mlijeko raste na polju, a muze u staji
Piše: mr. se. Dražen agromereorolog
j
Nakon toplog i ljeta, eto nam i jeseni. Proteklih smo godina željeli da nam jesen bude suha i topla, a ove su godine naše želje sasvim suprotne. "Kiše i samo kiše", su koje se tako No, bojimo se da kiše i ovog mjeseca biti u izobilju.
Listopad je jedini mjesec u kojem su prepoznatljive klimatske promjene u proteklih sto godina. Listopad je postao suši, odnosno ukupna oborina manja je za jednu
pretkazivanje vremena vrlo je nezahvalno, a pogotovo ove godine. Upravo zato, podsjetit se na pojavu snijega u mjesecu listopadu. Da, šestog dana u listopadu 1936. godine u Zagrebu i Varaždinu padao je snijeg. dana ujutro njegova je debljina u Varaždinu bila 11 cm. Dakle, kako je cijela ova godina, što se vremena bila pomalo pa i nepredvidiva, možda nas i bijele pahuljice snijega ovog mjeseca iznenade. ::J
Redakcijski kolegi]: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Br1ek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni i odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorlca: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica: Katarina-Zrinka prof., Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01 /4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro 23600001101408596, Cijena: 4,50 kn, priprema I tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka
-ZNACENJEOZIMIHSMJESA
I ( Piše: Darko Uher, dipl. in~')
Na našim obiteljskim gospodarstvima
nizinskog i djelomice brdskog pojasa
intenzivnom proizvodnjom i izravnim korištenjem može se namiriti zelena krma potrebna za hranidbu s polja i to 200 - 230 dana, a u sredozemnom i do 250 dana godišnje. Krmne kulture valja koristiti u slijedu na principu dviju žetvi godišnje, ozimih kultura koje u nas nisu dovoljno zastupljene a u nekim se ne koriste.
Ozime krmne kulture ili smjese kultura daju u rano vrlo kvalitetnu zelenu krmu za korištenje, tj. od sredine travnja u kontinentalnom a na sredozemnom i ranije što za biti vrlo važno zbog iznimno duge suše ove vegetacijske sezone. da je zbog suše ove vegetacijske sezone proizvedeno manje voluminozne krme od na travnjacima, djetelištima i DTS ali i kratkotrajnih krmnih kultura na oranicama, u rano nedostajat krme. Ovaj nedostatak može biti djelomice ublažen samo ako rano u proizvedemo zelenu krmu na osnovici ozimih smjesa krmnog graška i žitarica.
Ozima smjesa krmnog graška i žitarica kao zelena krma daje vrlo visoke urode kvalitetne krme. Nažalost, osim u rijetkim te se smjese vrlo malo ili ne siju. Mogu se koristiti za zelenu krmu, višak se može silirati, a može se i zrela ovršiti za zrno (koncentrat). Sjetvom ozime smjese krmnog graška cv. Maksimirski ozimi i nekog kultivara ozime
žitarice (pšenica) niskog rasta, busa, se dobivanje kvalitetne krme rano u Osim toga, nakon preoravanja strni, ove smjese ostavljaju u tlu 80-160 kg/ha dušika koji ostaje na raspolaganju kulturi, a od simbiotskog vezivanja dušika iz zraka. Vezale su ga kvržice, tj. bakterije koje žive na korijenu graška (tablica br. 1.). Žitarica koja služi kao grašku mora imati stabljiku i bus da bi izdržala grašak koji poslije cvatnje još raste i može povaliti žitaricu pa tako dovesti u pitanje i uporabe smjese u kasnijem stadiju razvoja (proizvodnja zrna). Za korištenje u zelenom stanju najranije u dolazi smjesa na osnovici graška i raži a zatim smjesa na osnovici graška i tritikale. Smjesa graška i pšenice prispijeva za iskorištavanje u drugoj polovici svibnja, ali i ranije (slika 1.). U korištenja daje niske urode zelene mase, no može se dugo iskorištavati za zeleno sve do zriobe žitarice, kada se može silirati. Nakon skidanja usjeva na tu se površinu, ovisno o orijentaciji gospodarstva, može posijati kukuruz za zrno, krmni sirak za zelenu krmu ili silažu, te presaditi razne prijesadnice paprika, kupus i dr.).
Obrada tla, predsjetvena priprema i gnojidba Smjese žitarica i graška mogu se sijati iza kultura koje na vrijeme ostavljaju tlo slobodno za sjetvu tako da je izvršiti osnovnu obradu na vrijeme i kvalitetno. Tlo za ozime kulture valja orati na 25 do 30 cm dubine nekoliko dana prije sjetve. Prije osnovne obrade
tlo treba nagnojiti organskim gnojivima, a nakon osnovne obrade mineralnim gnojivima. Usjevu treba osigurati gnojidbom 30 do 40 kg/ha dušika, 70 do 90 kg/ha fosfora i 80 do 120 kg kalija. Predsjetvena priprema tla ista je kao za sjetvu žitarica.
Sjetva ozimih smjesa žitarica i graška
Danas na tržištu postoji veliki broj kultivara žitarica vrlo osobina obzirom na rasta, visinu, lisnatost i vrijeme prispijevanja, zrna (masa 1000 zrna) i nabusavanja. Stoga je normu sjetve preciznije izražavati u broju klijavih zrna po m 2 nego u kilogramima po jedinici površine. Zbog mase 1000 zrna, okvirne norme sjetve imaju velik raspon u kilogramima pa ako bi se pri sjetvi primijenila ista sjemena u kilogramima dobio bi se usjev vrlo sklopa što je pri zakašnjeloj sjetvi u loše pripremljeno tlo i u nepovoljnim uvjetima sjetve (tablica 2.). Da naprijed navedena tvrdnja ima potporu, navodim raspone mase 1000 zrna žitarica koja iznosi od 26 pa i preko 50 grama, u krmnog graška masa 1000 zrna kod sitnozrnih kultivara iznosi oko 80 grama a kod krupnozrnih kultivara i preko 250 grama. Iz navedenog se vidi da bi se sjetvom sitnozrnih kultivara ili frakcija sitnog sjemena posijala dva puta, a u nekim gotovo tri puta
broj sjemenki po jedinici površine što bi se odrazilo na sklopa. Tako bi se sjetvom sitnog sjemena dobio pregust sklop, dok bi se sjetvom frakcija krupnog sjemena istom u kilogramima po jedinici površine ostvario rijedak sklop, dakle niži urod mase, a kod žitarica udio vlakanaca
Slika 1: Smjesa ozimoggraška i pšenice u krmi. Ako je cilj proizvodnje i korištenja zelena masa u ranijim stadijima razvoja (viša u kulturi ili smjesama sve se kulture siju Ako masu silirati u smjesama treba žitarice sijati (gornja norma sjetve). Za proizvodnju zrna (koncentrat) žitarice se siju (viša norma), dok se grašak zbog grananja i razvoja iznad žitarica (osim raži) sije da ne bi došlo do polijeganja i gubitaka. Žetva poleglog usjeva je otežana a uzrokuje i gubitke. je potrebno i dosušivanje sjemena zbog dozrijevanja. Mahunarke, a osobito grašak, treba sijati dublje (6 - 8 cm) u odnosu na sjetvu žitarica (3 - 4 cm duboko). Ako grašak posijemo plitko (3 cm), može do
Tablica 2: Vrijemesjetve, korištenjai normesjetveza ozimesmjesegraška sa žitaricama
Ozime krmne Vrijeme Korištenje
Normesjetve kulture sjetve Vrijeme Zrnanam' Okvirnokg/ha Okvirnok!l/kj Masa 1000zrna g. Ozimaraž + KrajVI. V. Zelenakrma 150-300 50-130 30-80 35-45
Ozimigrašak Prva mjeseca 80-120 60-300 35-180 80-250
izniklih biljaka kasnim mrazevima na povrsmu, što za posljedicu ima lomljenje korijena. da grašak nema razvoja sekundarnog korijenja kao žitarice, on se - ako je na površinu - ne može obnoviti pa propadne (osuši se). Zbog plitke sjetve graška i iznošenja mrazevima (sriježi) biljke graška tijekom zime, rijetko se postigne željeni sklop graška, tako da je u smjesama udio žitarice u odnosu na udio. Posljedica je niži urod i slabija
Da se to ne bi dogodilo, sjeme graška treba prvo posijati dublje a zatim na posijani usjev graška posijati sjemena žitarice. Pri sjetvi žitarice treba paziti na dubinu ulaza u tlo tijela da se sjetvom žitarica ne bi izbacilo na površinu sjeme posijanog graška. U suhim uvjetima i na vrlo laganim tlima (pjeskovita tlo) dobro je usjev nakon sjetve povaljati laganim valjkom. Sve kulture i smjese kultura za krmu treba sijati u prvoj polovici listopada. Ako su uvjeti za sjetvu loši ili se kasni sa sjetvom u odnosu na navedeni rok, radi sigurnosti mogu se povisiti norme sjetve i do 25 % ovisno o kašnjenju sjetve. Kasna sjetva krajem listopada ili studenoga može biti samo na Mediteranu, a u ostalim krajevima R. Hrvatske je nesigurna pa može dati slabije rezultate, ili propasti, pogotovo ako se grašak posije plitko jer ga kasni mrazevi (srijež) iznijeti na površinu zbog stradati.
HRANIDBA
(illJu 1:1
Vrijeme prispijevanja za korištenje ozimih žitarica odnosno smjesa
U tablici 2. naveden je slijed prispijevanja ozimih smjesa žitarica i graška te nacm korištenja. Ozime smjese žitarica i graška za košnju i ishranu zelenom krmom prispijevaju za korištenje u drugoj polovici travnja (ozima raž i smjesa na osnovici raži) ovisno o godini i na Mediteranu i ranije, a mogu se koristiti za zelenu krmu tijekom svibnja i u prvoj polovici lipnja (ozima zob i smjese na osnovici zobi). Za siliranje se žitarice mogu koristiti u zriobi pa do voštane zriobe što je krajem svibnja i u prvoj polovici lipnja, dok ozima zob te smjese zobi i graška prispijevaju za siliranje sredinom, odnosno u drugoj polovici lipnja. Ozime smjese krmnog graška i žitarica za zelenu masu daju osim vrlo visokih uroda zelene mase po jedinici površine i vrlo kvalitetnu krmu (tablica 3.)
Tablica 3: Krmna vrijednostozime ~mjesegraška sa žitaricama u zelenoj masi u % (Stafa i sur. 1 1993.)
I Krmna vrijednost
Ozime krmne kulture j Suha tvar Sirove Skrobna u% vriiednost
Smjesa ozima raž + 12-20
Feldhofrr
Po završetku pašnog razdoblja ili uz pretežno štalsko držanje krave dobivaju krmne obroke koji se sastoje od konzerviranih, siliranih ili osušenih krmiva. To su travna silaža ili sjenaža, kukuruzna silaža i sijeno kao osnovna voluminozna krmiva.
S obzirom na ovogodišnju sušu, i ponekad nedostatak krmiva, bit potrebno u krmnim obrocima krava kombinirati više krmiva, se služiti drugim proizvodima i ostatcima iz ratarske proizvodnje kao što su: repa, krumpir, glave i repe, kelj i Dobro mogu poslužiti ostatci i sekundarni proizvodi prerade žitarica, proizvodnje ulja, alkohola i kvasca, prerade i dr. (repini rezanci, glave i ostatci prerade repe, pivski trop, sladne klice, i kom i dr.). (Mljekarski list br. 8/2003.Hranidba) n=,'ak na str.6
za automatsko za automatsko i pranJe • P3 Duatt - ~o. k·'"'a"",_.,_,or. aedSM>za automatsko l pranje I dezinfet<ciju • P3 Uniaept • praškasto, kiselo sredstvo za rOeiioprarje '-4utro i • Zlatol MR-F - praškasto. alkalno sredstvo za pra,ie i dezJfekctJ • Veloucld - emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za dezinfek~ vtnena prije muzr1Je • P3 lo-Shield - Zaštitni proizvod nakon mužnje • P3 Blu-Gard - Mastitisprofitaksa
COLAB d.o.o. I. 01 6321 600, IX. 01 6321 633, avrtnica 17. 10 000 Zagreb, ww.ecolab.com
Tab/ica 1: Osnovni krmni obrocimuznih krava uz kukuruznu silažu i sijeno a)
b)
Sirovine
Ukupno sadrže kod 15 I mlijeka +1,0 kg sojine
Sijeno kg 6 Suhe tvari
silaža
Energetske hranidbene vrijednosti MJ
H.j.
Osnovni krmni obroci: kukuruzna silaža i sijeno kvalitete
Kukuruzna silaža i sijeno sadrže približno dovoljno hranjivih tvari za muznost 10 do 15 litara mlijeka (Tablica 1. a i b).
Ako kravama muznosti do 15 litara mlijeka na dan dajemo samo sijeno i kukuruznu silažu, dobit dovoljno sirove vlaknine i energije (ukupno 14,37 H,j. ili 94,50 MJ NEL) ali ne i dovoljno fosfora i nekih mikrominerala. To se može loše na i plodnost krava.
Za postizanje bolje i plodnosti krava, dobro je i kravama manje muznosti dodavati u krmne obroke oko 100 do 150 g po kravi/ dan mineralno vitaminskog premiksa, a onima muznosti 10 do 15 litara/dan još i 1,0 kg sojine (Tablica 1. b)
Kravama muznosti 10 do 15 litara mlijeka/dan dobro je u obrok dodati oko 1,0 do 1,5 kg potpune krmne smjese koja sadrži kvalitetne dobrog aminokiselinskog sastava. S krmnom smjesom krave dobivaju kvalitetnih i u buragu stabilnih više energije i mineralno vitaminskih dodataka što se stabilnijom i prema genetskim
proizvodnjom mlijeka, postotkom masti i i boljom plodnosti.
Za muznost, uz osnovna krmiva s kukuruznom silažom, kravama treba dodavati potpune krmne smjese s najmanje 19 % sirovih (Tablica 2.) i to:
za muznost 20 litara/dan - 3,0 kg/ dan, 25 litara/dan - 5,5 kg/ dan, 30 litara/dan - 8,0 kg/ dan, 35 litara/dan - 10,0 kg/dan Uz osnovna voluminozna krmiva dobro je dodati potpunu krmnu smjesu u najviše 40 do 50 % ukupne suhe tvari krmnih obroka, i to podijeljeno na više manjih (oko 2 do 3 kg) obroka. S obzirom na kapacitet buraga i potrebu da se za visoku muznost (iznad 20 - 35 litara/dan) daju lako probavljivih krepkih krmiva (krmnih smjesa), potrebno je u krmnim obrocima krava smanjivati suha voluminozna krmiva (sijeno) na samo 3 - 4 kg/ dan. (Tablica 1. a) To uzrokuje smanjenje sirove vlaknine u ukupnoj suhoj tvari osnovnih, pa i ukupnih krmnih obroka.
Potpune krmne smjese za visoku muznost krava sadrže samo oko 5 - 6 % sirove vlaknine. To da kravama s visokom muznosti oko 30 - 35 litara mlijeka/ dan, koje dobivaju dnevno oko 8 do 10
kg
potpune krmne smjese uz kukuruznu silažu s malim postotkom sirove vlaknine (oko 20 % u suhoj tvari), nedostaje sirova vlaknina jer dobivaju samo oko 16 - 18 % sirove vlaknine u suhoj tvari krmnih obroka.
Optimalne vrijednosti sirove vlaknine u krmnim obrocima krava iznose oko 18 - 23 %. To da se sirova vlaknina u našim navedenim krmnim obrocima za visoku muznost krava nalazi na donjim vrijednostima ispod kojih se mijenja pH vrijednost buragova sadržaja, dolazi do kiselih indigestija, probavnih i drugih oboljenja, snižavanja postotka masti u mlijeku i sl.
U nedostatka sirove vlaknine treba u krmne obroke krava dodavati 1,0 do 2,0 kg sojine ili suncokretove ljuske, zobene ili slame i sl.
Potpune krmne smjese za visoku muznost krava moraju sadržavati najmanje 19 % sirovih
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u zagrebu i u Vinkovcima.
(I)
grašak "Solara" za zrno j mrkva "Ljubljanska žuta" 1 repa "Brigadler" i "Eckendorf"
Jara grahorica" Jaga" i "Ebena"
Ozima grahorica "Popelsdorfer"
Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa"
Sve vrste djetelina i trava
Krave spremne ,,~-~za Startnakon
telen 1a -
Za brži oporavak krava ., ' nakon telenj a
Zahtjev:
Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti. Proces izvanredno je Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.
Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste mineralne vode.
Uzrok:
Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, zal~~ava~je, groznica, usporedni start laktac1Je, mska proizvodnja mlijeka.
Rješenje:
BoviFit, fitoes napitak za svježe oteljenu kravu.
Djelovanje:
Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže snaga, pivski kvasac kao fitnes komponenta i apetita u buragu. Dodatni izvori energije uslijed laktoze i dekstroze (groždani
Zašte:
Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,
klorid, itd.), je glavna regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzetno bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenja. Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u ili manjoj mjeri.
Kada: Neposredno _nakon telenja prije nego krava popije vode.
Kako: Jedna BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U potrebe dati sondom.
Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.
Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane. Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo posteljice, dobrog zdravlja krave.
Prednost: - zdrava krava - visok - optimalan start laktacije
više energije, kravama visoke muznosti mogu nedostajati i pored toga što dobivaju krmnih smjesa. Stoga za visoku muznost (iznad 15 litara/ dan) treba uz odgokrmne smjese po dodavati još oko 1,0 kg sojine kravi dnevno. (Tablica 1. b)
Osnovni krmni obroci s kukuruznom silažom, pivskim tropom i sijenom
Nedostatak u osnovnim krmnim obrocima s kukuruznom silažom može se, umjesto sojinom popuniti dodavanjem 10 kg svježeg pivskog tropa/ po kravi dnevno (Tablica 3.a i b). Dodatak svježeg pivskog tropa daje dobru energetsku hranidbenu vrijednost, u osnovnim krmnim obrocima pa krmnih smjesa možemo smanjiti na 9,0 kg/dan (za 35 1 mlijeka). tako smanjujemo sirovu vlakninu na oko 16 % u suhoj tvari ukupnih krmnih obroka za 35 litara mlijeka, nedostaju neki minerali, mikrominerali i vitamini koje treba obvezno dodavati mineralno vitaminskim premiksima. Osnovni krmni obroci s kukuruznom silažom sadrže malo a one su uglavnom u buragu stabilne
Sadrže manje lako topljivih i u buragu razgradivih sirovih (NPN - spojeva). S tim u vezi se u potpunu krmnu smjesu dodati 1,5 % Benurala S koji sadrži 42% uree ( -s Benalom) i ima ekvivalent vrijednosti oko 115 % sirovih (Tablica 2.)
Dodavanjem lako topljivih i razgradivih sirovih i NPN spojeva (Benurala S) kukuruznoj silaži poboljšava se reprodukcija buragovih mikroorganizama i sinteza mikrobnih u buragu, se probavljivost i iskoristivost krmiva. Zato je vrlo dobro kombinirati kukuruznu silažu s travnom silažom (sjenažom).
Krmni obroci krava moraju zadovoljavati sve osnovne potrebe za održavanje fiziološkog stanja u buragu krava, vrste i buragovih mikroorganizama jer je to uvjet za pravilno preživanje, iskorištavanje krmiva i održavanje zdravlja Krave stoga moraju dobivati u buragu lako topljive i probavljive sirove iz zelenih krmiva i spojeva dušika (NPN spojeve) s dovoljnim lako topljivih i razgradivih energetskih tvari i koli-
Tablica 3: Osnovni krmni obrocimuznih krava uz kukuruznu silažu, pivski trop i sijeno
sirove vlaknine iz voluminoznih krmiva. Za postizanje visoke muznosti i zadovokvalitete mlijeka masti, suhe tvari i laktoze) nisu dovoljni samo produkti izmjene tvari buragovih mikroorganizama, krave moraju dobivati i krmnih smjesa s postotkom biološki kvalitetnih, u buragu stabilnih i (škroba), minerala, vitamina i drugih biološki aktivnih tvari.
Minerali i vitamini imaju posebno za rast i izgradnju tjelesnog tkiva, kosti, krvi i stanje tkivnih ionsku ravnotežu i izmjenu tvari (metabolizam). Osobito su potrebni visoko gravidnim i kravama za razvoj i stvaranje ploda (fetusa) i sintezu mlijeka pa ih moramo obvezno dodavati mineralno vitaminskim premiksima.
Kravama s visokom muznosti gotovo redovito nedostaje fosfor, natrij, kalcij, magnezij i neki mikrominerali. Malo ovih minerala sadrže zelena,
VETERINARSTVO
Primjenom Pravilnika o svježeg sirovog mlijeka, odnosno novim cijene mlijeka koji se provodi nakon otvaranja
Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima - a prema tvrdnjama mjerodavnih osoba - u Hrvatskoj je u proteklom razdoblju poboljšana higijenska ispravnost mlijeka. To poboljšanje je i razumljivo s obzirom da su brojni mlijeka kvalitetnijom tehnikom mužnje i primjenom raznih sredstava za pranje i dezinfekciju vimena i stroja za mužnju popravili higijensku ispravnost mlijeka. Takve mjere su prisiljeni poduzimati ako žele najvišu otkupnu cijenu mlijeka, naravno uz kvalitetniju hranidbu i smještaj.
Pravilnikom je reguliran i postupak u da su u svježem sirovom mlijeku ostatci antibiotika. U u su mlijeku otkriveni ostatci antibiotika, može platiti kaznu od 3 500 do 35 000 eura što je u svakom vrlo visoka cijena.
a posebice suha voluminozna krmiva i kukuruzna silaža. Uz to, ako su i prisutni, se slabo resorbiraju i iskorištavaju u probavnom sustavu goveda, jer njihovu resorpciju (posebice fosfora i magnezija) spr1ecava kalija i spojeva koji se nalaze u biljnim krmivima.
Vitamine A, D i E treba svakodnevno dodavati hrani muznih i gravidnih krava, osobito u razdoblju visoke muznosti poslije teljenja, u vrijeme gonjenja (estrusa) i visoke gravidnosti.
Vitamini B skupine se sintetiziraju u buragu djelovanjem buragovih mikroorganizama. Neke vitamine B skupine, kao B12 i niacin dobro je davati kravama u zasušenju, tj. prije teljenja i tijekom uvoda u poslije teljenja. U
U broju «Mljekarskog lista Travna silaža (sjenaža) u hranidbi muznih krava.
NAAZADEZINFICIJENSE?
, 1 ~iše: mr. se. Antun I
10s nigdje nije postavljeno pitanje ostatka u mlijeku sredstava za pranje i dezinfekciju vimena i stroja za mužnju. Navedena sredstva ne samo što se propagiraju, se sve više primjenjuju u stajama širom Hrvatske, a da pritom nitko nije utvrdio (niti zakonski regulirao ili kontrolirao) primjenu takvih sredstava koja nesumnjivo mogu štetno djelovati na zdravlje ljudi.
Zakon je glede antibiotika vrlo jasan od samog prvo, smije SAMO VETERINAR; drugo, smije predati mlijeko tek nakon isteka karence; ako preda mlijeko s ostatcima antibiotika, bit kažnjen prema Zakonu.
Znamo da se antibiotici u predanom mlijeku nalaze nakon upala vimena i nepridržavanja karence za antibiotik, možemo slobodno da je problem antibiotika u mlijeku zanemariv u
odnosu na problem ostataka dezinficijensa s KOJIM SE NITKO DOSADA U HRVATSKOJ NIJE BAVIO (ILI OGLASIO)!!!
Velik broj mlijeka ne zna pravilno koristiti navedena sredstva a posljedica takvog neznanja, je to da sredstva završe u mlijeku a nitko ih (barem koliko je nama poznato) nije pokušao utvrditi u mlijeku ili nije objavio rezultate istraživanja (ako ih je bilo).
izvor mlijeka je muzilica koja se prema preporuci mora prati kemijskim sredstvima nakon svake mužnje, što je razumljivo, nitko nije postavio pitanje primjenjuju li mlijeka upute takvih sredstava. NE!
je da se ne pridržavaju ni uputa antibiotika (koje ilegalno nabave) odnosno veterinara, a vezanih uz karencu, pa nakon predaju mlijeko u kojemu su ostatci antibiotika.
Brojni nakon pranja muzilice
(ako je operu), urone sisne u otopinu dezinficijensa u kojoj su uronjene do mužnje. Prije mužnje ne isperu ih vodom nego ih ispiru mlazevima mlijeka tijekom mužnje. Dogodi se i to, da nakon pranja dezinfekcijskim sredstvom ne isperu dobro (sve dijelove) muzlice.
Možemo nabrojiti još nekoliko primjera nepravilnog korištenja takvih sredstava, ali posljedica je uvijek ista: ta sredstva završe u mlijeku!
Postavlja se pitanje kada se mjerodavne institucije baviti i problemom ostatka sredstava za pranje i dezinficijensa u mlijeku. Do tada piti mlijeko )}dobre«
Na kraju valja napomenuti, da je primjena navedenih sredstava u mužnji potrebna ali samo pod jednim uvjetom - mora biti pravilna.
U broju Mljekarskog lista bit govora o tome kako mlijeka mogu bolesnu životinju! O
UWJ:Jmffi~TJ~W~
r~~I![)~
Piše: nu. se. Antun
Tuberkuloza goveda je bolest proširena diljem svijeta. obolijevaju visoko goveda. Važno je istaknuti da od tuberkuloze obolijevaju brojne i divlje životinja, a i (zoonoza). Bolest karakterizira stvaranje (tuberkula) na organima životinja i
Tuberkuloza može nanijeti velike štete u uzgojima goveda zbog smanjenja i prirasta, zatim zabrane prometa životinja. Primjenom tuberkulinizacije je rano otkrivanje i uklanjanje inficiranih životinja, je pojava bolesti proteklih u Hrvatskoj svedena na minimum.
Mljekarski li.st 10/200B.
bolesti. Bolest u goveda uzrokuje bakterija Mycobacterium bovis koja bolest može izazvati i u ovaca, koza, konja, svinja, pasa, i je vrlo otporan te dugo preživljava u okolini pa, npr. u stajskom gnoju može preživjeti 176 dana. na djelovanje dezinficijensa nije otporan.
Širenje bolesti. Na širenje bolesti u uzgoju najviše iz inficirane životinje kao što su balega i sadržaj kašljem. Životinja se inficira udisanjem zraka ili konzumacijom vode ili hrane. Važno je naglasiti, da do infekcije može i preko sisnog kanala za vrijeme mužnje ili preko stelje. Životinje i ljudi obolijevaju nakon što su duži vremenski period izloženi bolesti (infekciji).
Znakovi bolesti. Vrijeme od ulaska bakterije u organizam životinja do pojave prvih znakova bolesti dosta je varijabilno, tj. od nekoliko dana pa sve do nekoliko godina. Vidljivi znakovi bolesti se nakon dužeg vremenskog razdoblja. Životinja se brže umara, sluznice postaju (blijede), koža postaje suha, a dlaka nakostriješena i bez sjaja. Daljnji znakovi bolesti
VETERINARSTVO
ovise o organskom sustavu zahKod
oblika bolesti javlja se kašalj u suh a kasnije postaje vlažan, pri životinja iskašljava sluzavi i gnojni sadržaj koji proguta. U da je probavni sustav javlja se proljev koji se izmjenjuje sa dok se u balegi može sluz ili ugrusc1 krvi.
Tuberkuloza vimena razvija se polagano pri nastaju koji nisu bolni na dodir. Razvojem broja koji dovode do cirkulacije krvi, u žljezdanom dijelu dolazi do atrofije pa oblik oboljele postaje nepravilan.
Pored navedenih organa i organskih sustava tuberkulozom mogu biti i drugi organi: jetra, zglobovi, bubrezi, spolni organi itd.
Dijagnoza bolesti. Bolest je teško prepoznati na temelju znakova. Sumnju možemo postaviti tek u da životinja mršavi iako ima dobru hranidbu i apetit ili da je došlo do svih opipljivih limfnih Bolest se sa može dokazati izdvajanjem i prepoznavanjem u balegi.
Danas je (zakonom propisana) metoda za tubekuloze tuberkulinizacija koja brzo otkrivanje oboljelih životinja.
Preventiva bolesti. U suzbijanju bolesti najsigurnija metoda je sustavna provedba tuberkulinizacije na svim govedima. U pozitivne reakcije svako govedo potrebno je neškodljivo ukloniti, a okolinu u kojoj je životinja boravila temeljito dezinficirati npr. pripravcima koji imaju najmanje 4% aktivnog klora . ..J
V UCINKOVITA V
Piše: · mr. se. Alen
STROJNAMUZNJ A
Strojna mužnja je interakcija stroja za mužnju i krave. Problemi nastaju ukoliko dio stroja za mužnju neispravno radi, ukoliko ne poznaje ili zanemaruje pravilnu proceduru strojne mužnje, te u kada je krava pod utjecajem stresa ili je bolesna.
uspjeha strojne mužnje je poznavanje fiziologije muzne krave, a radi namuzenog mlijeka na brz i potpun Vrlo je važno pritom paziti na zdravlje krave, kvalitetu mlijeka a istovremeno i na redovito održavanje stroja za mužnju. U skladu s postavlja se pitanje što je važno znati o fiziologiji muzne krave i kako nam to poznavanje može u proizvodnje mlijeka? Mnogo je studija u svijetu i u nas napravljena o toj temi. Prvo i osnovno jest poznavanje sekrecije mlijeka tijekom strojne mužnje. Kako bismo to razumjeli, potrebno je istaknuti da prije same mužnje postoje dvije frakcije mlijeka: cisternalna i alveolarna. Cisternalna frakcija oko 20% mlijeka koje muzemo strojnom mužnjom, a ostalih 80% alveolarno mlijeko (vidi sliku).
Alveolamo mlijeko 80%
Cistemalno mlijeko 20%
Alveolarno mlijeko je izmusti tijekom strojne mužnje uz predstimulacije koja se može izvesti na dva
Prvi pranje, izmuzivanje prvih mlazeva i brisanje ili papirnatim ubrusom. U ovom predstimulaciju obavlja i poželjno je da se sisni sklop stavi na sise vimena unutar jedne minute od pranja vimena.
Drugi stavljanje sisnog sklopa bez prethodnog diranja vimena. U tom predstimulaciju obavlja muzni tj. sisna guma. Drugi je loš jer predstimulacija s strojne mužnje se vrijeme mužnje produžuje. Ukoliko je cisternalnog mlijeka mala, na primjer u kasnoj laktaciji, jer nakon izmuzivanja cisternalnog dijela protok mlijeka prestaje sve dok alveolarno mlijeko ne dospije u cisternalni dio. Tada je pritisak koji sisna guma vrši na sisno tkivo i takvo stanje uzrokuje promjene stanja tkiva sise, a kasnije uvjetuje i pojavu infekcija. Naravno da korištenjem takvog strojne mužnje zanemarujemo higijenu koja na zdravlje krave kao i na kvalitetu proizvedenog mlijeka. Ukoliko se nepravilna predstimulacija provede kod junica kojima je proces mužnje -nov i stran, tada to može dodatno otežati situaciju jer je za njih strojna mužn·a stresna. Po·ava stresne situaci"e ti"ekom
strojne muzn1e uzrokuje hormona adrenalina koji direktno na smanjenje sekrecije mlijeka, tj. alveolarnog mlijeka koja bi se mogla izmusti. Smanjuje se tako, da je od 80% toga mlijeka izmusti puno manje.
Krave vole uvijek isti mužnje, a svaka promjena u izmuzištu ili u staji gdje krave muzemo može izazvati smanjenje izmuzenog mlijeka.
U broju govorit o krivulji toka mlijeka tijekom strojne mužnje i kako nam ona može da ostvarimo izmuzenog mlijeka. O
Strojnamužnja
AnalizatroškovaproizvodnjemlijekapremaIFCN
U nastavku prikazivanja podataka o proizvodnji mlijeka na govedarskim farmama širom svijeta prema analizama i IFCN-a (International Farm Comparison Network, Dairy Report 2002.) su podatci s farmi u zapadnoeuropskim zemljama. Za ovaj su odabrani podatci iz Danske, Finske i
Proizvodni i gospodarski uvjeti prikazanih zemalja se razlikuju, kao što se razlikuju i od uvjeta u nas.
Podatke prikazujemo radi usporedbe i radi pravca kojim bi se trebali razvijati najprije «bolji» kako bi u skoroj mogli biti i oni uspješni u uvjetima otvorenog europskog tržišta.
Analiza i usporedba
Osnovna obilježja prikazanih govedarskih farmi je relativno «nevelik» broj muznih grla s visokom Na farmama je dosta obradivih površina po grlu, sve su farme visokospecijalizirane pa govedarstvo ostvaruje gotovo sve prihode farme.
Usporedimo li podatke u tablici 1 sa primjerima kod nas, možemo da nema odstupanja osim jednog vrlo
tj. u Hrvatskoj je takvih manje od 300 (% od ukupnog broja mlijeka), a u Danskoj, Finskoj i ovakvi predstavljaju
Izdatci proizvodnje 100 kg mlijeka su od 21,0 do 27,0 € što otprilike odgovara izdatcima u našim uvjetima. Radi se o troškovima sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstava i drugih inputa u proizvodnji vlastite hrane, te veterinarskih usluga.
Kad se troškovi amortizacije, troškovi proizvodnje su oko· 30,0 € na 100 kg mlijeka što je u okvirima uvjeta i prilika.
Zanimljiva je usporedba troškova oportuniteta, što sam preveo kao troškovi vlasništva. Ovi troškovi proizlaze iz vlasništva nad imovinom u poljoprivredi te korištenja vlastite
Piše: doc. dr. se. Zoran
Grafikon 1: Prikaz osnovnihobilježjas farme Hartman 2000. godine
Mlijeko(lit.) Vrijednost mlijeka (kn) Vrijednost ukupno (kn)
• Gospodarstvo Hartman, Sv I. Žabno
Tablica2: Izdatci i ostali troškovimlijeka u€ za 100 kg
Troškoviproizvodnje mlijeka Danska Finska
Izdatci 27,0 25,0 21,0 Amortizacija
imovine, rada i kapitala.
Više nego dvostruko u Finskoj i Njenego u Danskoj ovi troškovi ukupne troškove proizvodnje iznad 51 odnosno 57 € na 100 kg mlijeka.
Kako je cijena ispod te razine, se sustavom potpore rješava osiguravanje povoljnog gospodarskog položaja
Tablica3: Troškoviproizvodnjemlijekau €za 100 kg
Strukturatroškova Danska Finska
Troškovimaterijala,usluga i amortizacije
Troškovirada
Troškovikapitala(kamate)
Zakupzemljišta
prikaz strukture troškova je u tablici 3. Tu je razdvojena struktura troškova materijala, rada i kapitala (kamata), a su troškovi zakupa.
Uz odstupanja (visoki troškovi materijala u Finskoj, rada u i kamata u Danskoj) troškovi proizvodnje mlijeka u ovim zemljama se od 40,8 do 49,8 € za 100 kg.
U našim uvjetima su razine pri iste strukture troškova dobivene proizvodnjom mlijeka od 10 muznih grla uz od 3 do 3,5 litara. su razlike zabilježene u strukturi troškova što je posljedica relativno niže cijene rada te manjih ostalih troškova u nas.
razmatranje
Vidljivo je da se i u nas broj uklapa u okvire zemalja EU koje imaju mjesto i ulogu u proizvodnji mlijeka.
ZAGRIJANOST
Grafikon2: Struktura troškovau gospodarstvus 1 1O muznihgrla
' prema anketi gospodarstva u 2000 godmi
Prihod od mljekarske proizvodnje se temelji na cijeni mlijeka ali prema navedenim strukturama i visini troškova i u razvijenim zemljama potporama se zadržava dobar gospodarski položaj
Jasno, pritom se zahtijeva kapacitet i iskorištenje tog kapaciteta u govedarstvu farme, broj grla, o trebati voditi pri planiranju i financijske potpore koji bi trebali konkurirati na otvorenom narodnom tržištu. :..J
AGROMETEOROLOGIJA
TLATIJEKOM OVEGODINE
Posljedice vremenskih prilika u ožujku, travnju pa i u svibnju ostavile su duboki trag na cjelokupnu poljodjelsku proizvodnju. Danas, kada i pomalo tužno razmišljamo kako smo od ovogodišnje ljetine mogli imati puno više, ostaje nam jedino da ovu godinu što prije zaboravimo. No, nije baš tako. Tko zna, možda i godina biti ovoj pa je to razlog da analiziramo zagrijanost tla tijekom ove godine.
Zagrijanost tla doznajemo mjerenjima temperatura tla, a prvi zapisi o mjerenjima temperatura tla u Hrvatskoj datiraju još od 1898. godine. Naime, te su godine u Križevcima postavljena tri termometra za mjerenje temperature tla. Danas se u Hrvatskoj temperature tla mjere na 48 meteoroloških postaja i to na dubinama 2, 5, 10, 20, 30, 50 i 100 cm.
Poznato nam je kako se tijekom
Mljekarski list 10/2003.
Piše: mr. se. Dražen agrometeorolog
toplina prenosi s površine tla u dubinu. Priliv energije u ovom dijelu godine je od gubitka.
Ovog su na 5 cm dubine temperature tla (tab. 1.) bile od višegodišnjih vrijednosti za 0,2°C u V eloj Luci do 2,2°C u Zadru. je u i zapadnim dijelovima Hrvatske bilo toplije za 1,4°C.
Svibanj je bio izrazito topao. U odnosu na višegodišnje vrijednosti, srednje ne temperature tla na 5 cm dubine bile su u zapadnim dijelovima Hrvatske za 3,6°C, a u za 4, 1°C. u Zadru je tlo spomenutog mjeseca bilo toplije i za 4,7°C.
Tlo je tijekom ožujka bilo hladno. Valja istaknuti da je u Osijeku srednja
temperatura tla na 5 cm dubine spomenutog mjeseca bila niža od višegodišnje vrijednosti i za 0,8°C.
Izrazit porast temperatura tla bio je 22. ožujka i 7. travnja (sl. 1. i 2.). Vrijedno je istaknuti da su temperature tla na 5 cm dubine od 13. travnja svakodnevno bile od 10,0 °C.
Temperature od 5,0°C zovemo efektivnim temperaturama, jer se tek u zoni iznad tih temperatura odigrava rast biljaka. Upravo zato vrijedno je poznavanje datuma kada su one prelazile temperaturni prag od 5,0°C.
Temperature tla na 5 cm dubine ove su godine, a u odnosu na ranije godine, kasnije prelazile temperaturni prag od 5,0°C. Razdoblje temperatura tla na 5 cm dubine, ali od 5,0°C (tab. 2. i 3.) je kasnije od višegodišnjeg datuma. Primjerice, u Vinkovcima je 6, Osijeku 7, a u 8 dana kasnije. Spomenuto kašnjenje nastupa temperatura tla od 5,0°C posljedica je hladnog tla tijekom a i ožujka.
Najraniji datum prelaska spomenutog temperaturnog praga i zapadnih dijelova Hrvatske je 3. ožujka (Sisak), a najkasniji 15. ožujka Brestovac i Ilok). No, u Dalmaciji su temperature tla na 5 cm dubine prelazile temperaturni prag od 5,0°C 16. (Zadar).
Dakle, toplina tla je posebno važna jer procesi pedogeneze, svi fizikalno-kemijski, biokemijski i biološki procesi u tlu ne bi bili bez topline. Toplina tla na energiju klijanja, nicanje, zriobu, morfologiju biljke, broj mikroorganizama itd.
i zagrijavanje
Tablica1: Srednje temperaturetla ("C) tijekom na 5 cmdubine
Postaja Križevci
Varaždin
Sisak
Zagreb
Osijek
Mjesec
2003. g. Viš. Sred.
Razlika
2003. g. Viš. Sred. Razlika
2003. g. Viš. sred. Razlika
2003. g. Viš. sred. Razlika
2003. g. Viš. sred. Razlika
2003. g. Viš. sred.
Razlika
Rab
Zadar
Vela Luka
2003. g. Viš. sred. Razlika
2003. g. Viš. sred.
Razlika
2003. g. Viš. sred.
Razlika
Tablica2: Temperaturnipragovi(datumi) temp. tla od 5,0 °C na 5 cm dubine
2003. odineg
Postaja (datum)
slojeva tla posljedica je smjera strujanja topline. Promjena smjera strujanja topline uzrokom je stvaranja hladnih i toplih zona zatopljenja i U vrijeme izlaska Sunca zona zatopljenja se nalazi u sloju od površine tla do otprilike 20 cm dubine. Tijekom podneva ova se zona još dublje. U drugom dijelu dana, kada je Sunce u zalaznoj putanji, temperature tla na površini opadaju dok u dubljim slojevima polako rastu pa dolazi do ravnoteže.
I na kraju, vrijedno je kako je tlo tijekom ove godine bilo izrazito toplo. No, temperature tla na 5 cm dubine od 5,0°C kasnile su u i zapadnim dijelovima Hrvatske 8 dana. Izrazito zagrijavanje tla je nakon 7. travnja. :J
Tablica3: Visegodišnjidatumi tem.praga za razdoblje1976.-1999.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori održan je 24. srpnja 2003. godine sastanak i mlijeka i proizvoda te predstavnika nadležnih institucija. Na sastanku se raspravljalo o gospodarskom položaju govedarstva, proizvodnje i prerade mlijeka, ocjeni razvojnih te su dani prijedlozi mjera i rješenja u cilju razvoja ove djelatnosti. Temeljem opsežne rasprave doneseni su
1. U provedbi agrarne politike upravljanja i gospodarenja državnim poljoprivrednim zemljištem prioritet treba davati programima proizvodnje mlijeka. Osnovni problemi su u usitnjenosti privatnog zemljišta, evidencije zemljišta i imovinsko pravnim odnosima, nerazvijenost tržišta poljoprivrednim zemljištem kao i nepovoljnim izvorima sredstava za kupnju zemljišta. Procesi razvoja i restrukturiranja govedarstva trebali bi biti usmjereni na specijalizaciju i regionalizaciju mlijeka prema kriterijima komparativnih prednosti. Posebne komparativne prednosti u Hrvatskoj imaju županije: Bjelovarsko-bilogorska, i
2. primjenjivati Program razvoja govedarstva usvojen na Vladi RH prije dvije godine.
3. U Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva potrebno je ustrojiti Upravu za prehrambenu industriju te Upravu za i mljekarstvo radi ovih djelatnosti.
Obzirom da uzgoj i proizvodnja junica ne podmiruju potrebe razvoja mljekarstva, potrebno je nabavu iz uvoza genetski kvalitetnih junica i to HolsteinFrisien pasmine. Sukladno tome, potrebno je ukinuti zabranu uvoza junica iz EU odnosno zemalja slobodnih od BSE, posebno Nizozemske i Austrije koje trguju stokom. Prema našim saznanjima, unazad nekoliko mjeseci kupovale su se junice u po cijeni od 13.000 kn. Iste su uvezene iz i Nizozemske te su u bile samo u karanteni i dobile novu selekcijsku karticu. Tako skupe junice u uvjetima proizvodnje mlijeka na selu teško mogu tvoriti dobit.
4. U uvjetima liberalizacije tržišta mljekarska je industrija s uvozom visokosubvencioniranih proizvoda što za posljedicu može imati prestanak proizvodnje nekih proizvoda. Predlaže se daljnje smanjenje ili ukidanje carina na uvoz sirovog kravljeg mlijeka sve dok ponuda mlijeka ne podmiri potrebe tržišta u cijelosti.
Potrebno je stimulirati ukupnu proizvodnju mlijeka do postizanja nivoa samodostatnosti jer diferencirane mjere agrarne politike (komercijalni i nekomercijalni nisu primjerene sadašnjem stanju nerazvijenosti proizvodnje i deficita mlijeka.
U procesu stabilizacije i pridruživanju za u EU Hrvatska bi trebala razvijati proizvodnju mlijeka kako bi osigurala godišnju proizvodnu kvotu od 1,100 mlrd. litara mlijeka. Prema iskustvu drugih zemalja teško se brane i kvote pri ulasku u EU. Stoga je nužno donijeti Program izgradnje farmi s godišnjom dinamikom realizacije te definirati udjele bespovratnih sredstava po osnovi kapitalnih ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju.
Potrebno je unaprijediti politiku kreditiranja razvoja poljoprivrede te osigurati prihvatljive uvjete izdavanja garancija koje bi bile primjerene naših poljoprivrednih Za kredit bi, pored imovinske garancije mlijeka, za dio sredstava garantirala Hrvatska garancijska agencija i tvrtka koja otkupljuje mlijeko. Krediti moraju biti na 15 godina uz 2 godine s kamatnom stopom ne od 3% godišnje uz uvjet da troškovi koji nastaju obradom kreditne dokumentacije ne prelaze dodatnih 1%. O
List 10/2003.
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci
MIKROORGANIZMI I MLIJEKO
ENTEROBAKTERIJ E (PORODICA ENTEROBACTERIACEAE)
U ovu veliku porodicu bakterija spada nekoliko dobro poznatih rodova, pripadnike i u mljekarskoj praksi. Najpoznatiji rodovi su:
ESCHERICHIA, KLEBSIELLA, ENTEROBACTER, SALMONELLA SHIGELLA, PROTEUS, YERSINIA, CITROBACTER i druge u mljekarstvumanje važne bakterije.
MORFOLOŠKE OSOBINE: IZGLED, I UVJETI RASTA
ENTEROBAKTERIJA
To su male bakterije koje žive kao fakultativni anaerobi (sa i bez kisika). Ne stvaraju spore. Poneke imaju flagele za pokretanje, a neke su nepokretne.
Neke su enterobakterije obavijene zaštitnom kapsulom (inkapsulirane), a neke su bez kapsule (neinkapsulirane) koja ih štiti od vanjskih utjecaja, im bolju otpornost i život u okolišu. Na hranjivim podlogama stvaraju kolonije 2-5 mm. Prema vanjskim su osjetljive i imaju zahtjeve glede hranjivih sastojaka. Poneke su vrlo otporne na razne fizikalne i kemijske supstance, dok su druge vrlo osjetljive prema istim utjecajima okoliša. Njihove biokemijske aktivnosti vrlo su
Ovi posebni zahtjevi na hranjivim sastojcima, osjetljivost na supstance, te njihov afinitet na korištenje nekih posebnih sastojaka u hranjivim podlogama i razgradnja tih sastojaka koristi se za pripremu hranjivih podloga na kojima se pojedini rodovi i vrste mogu dobro uzgajati, razlikovati, pa tako i identificirati. Pri tome se kombiniraju hranjivi sastojci tako da dobar rast i razvoj samo jedne vrste bakterija, dok drugu vrstu potpuno inhibiraju njen razvoj i rast), pa na takvim podlogama njihove kolonije ne rastu. aktivnosti nekih enterobakterija dobro su izražene u razgradnji laktoze Pri tome fermentacijski stvaraju kiseline i plin (plinotvorne bakterije). Na temelju afiniteta prema laktozi svrstane su grupe laktozapozitivnih i laktoza-negativnih, te laktoza varijabilnih bakterija. Neke stvaraju plinove, indol i sumporovodik, i ureju. odnosno njihove sastavne jedinice aminokiseline, a one koje sadrže sumpor. Svaka vrsta bakterija (Salmonellae,Shigellae,Escherichiacoli i druge) imaju svoje hranjive podloge na kojima najbolje rastu i na kojima je njihova aktivnost najbolja.
PATOGENOST
ENTEROBAKTERIJA
Postoje apatogene, uvjetno patogene i patogene enterobakterije, bilo za ili za životinju. Enterobakterije stvaraju endotoksine koji se oslobode raspadom svake pojedine bakterijske stanice, a omoenterobakterijama patogenost.
Neke su sposobne stvarati i egzotoksine toksine). Kada promijene okoliš u kojem su pripadnici Enterobakten/e kultivirane u laboratorijskimuvjetima normalne crijevne flore, u drugim tkivima i organima mogu izazvati upalne procese, pa i sepsu, a poneke su crijevnih trovanja. Tako Shigella dysenteriae uzrokuje bacilarnu dizenteriju, Salmonella typhi je tifusa, Salmonella entiritidis uzrokuje bakterijske proljeve. Escherichiacolli može biti teških infekcija organa i crijevnih infekcija.
IZVORI ENTEROBAKTERIJA
Mnoge enterobakterije su stanovnici i pripadnici fiziološke flore u i životinja. Tako su redovito sastavni dio fekalija (izmeta), nalaze se u tlu, na raznim otpadnim materijalima, na biljkama, te u vodi kontaminiranoj fekalijama, zato vrlo u mlijeko dolaze iz ovih izvora.
OTPORNOST ENTEROBAKTERIJA
Ove bakterije imaju vrlo (varijabilnu) otpornost od vrlo osjetljivijih do vrlo otpornih. Otpornost im je genetski, a ovisi i o vanjskim su osjetljive na antibiotike širokog spektra. Zato se bolesti uzrokovane ovim bakterijama dosta teško
ENTEROBAKTERIJAMA RAZLIKUJEMO
NEKOLIKO RODOVA, A DOBRO JE POZNAT ROD ESCHERICHIA! pripadnik ovoga roda je Escherichia coli.
To je bakterija, pokretna, sastavni je dio crijevne mikroflore koja, kada promijeni svoje stanište i naseli druga tkiva i organe sustav), može biti uzrokom teških upala. Ima sposobnost razgradnje (fermentacije) laktoze, pri stvara plin mirisa - indol.
Postoji niz sojeva E. coli infekcije sustava vrlo patogenih koji su pokretni (imaju fimbrije), a (pila) nitastih tvorbi su za stanice bubrega, te su tzv. Pyelonephritisa ali i upala drugih tkiva i organa. To su tzv. uropatogene E. coli.
Iako su stanovnici crijevne flore niz sojeva E. coli su kao enteropatogeni crijevnih tegoba) u situacijama i zastupljenosti tih sojeva te nizu drugih
Stvaranjem raznih enzima egzotoksina, odnosno endotoksina sojevi E. coli uzrok su crijevnih trovanja, tzv. E. COL/.
Postoje i ENTEROINV AZIVNI SOJEVI E. COL/ koji izravno na crijevnoj sluznici izazivanju teške proljeve (gnojna i krvava stolica).
Postoje i SOJEVI E. COL/ koji dovode do vrlo teških u crijevima, ali i na drugim organima (bubrezi).
Bakterija E. co/i poznati je mastitisa muznih krava. Mnogi sojevi stvaraju niz enzima koji osim što laktozu proteine odnosno aminokiseline u mlijeku, sastav i osobine mlijeka. Cesto ugruške mlijeka iz vimena koji su vidljivi prostim okom, a kod takvoga mlijeka pri alkoholnom pokusu redovito se dobiva pozitivna reakcija.
TAKOVO MLIJEKO NIJE ZA ISPORUKU I PRERADU U KVALITETNE PROIZVODE..
PRISUSTVO ESCHERICHIAE COL/ U SVJEŽEM SIROVOM MLIJEKU
UKAZUJE (A NA TEMELJU TOGA SE I PROCJENJUJE) NA
NEHIGIJENSKU PROIZVODNJU MLIJEKA NA FARMI.
MLIJEKO NE SMIJE SADRŽAVATI
BAKTERIJE IZ RODA SALMONELLA!
Bakterije iz ovoga roda spadaju u porodicu enterobakterija. Rod Salmonella dvije vrste bakterija sa velikim brojem podvrsta sojeva i varijateta. Vrlo su patogene za a najpoznatija je Salmonella typhi trbušnog tifusa kod ljudi.
Salmonella typhi je patogena za Bolesti koje uzrokuju Salmonella bakterije zovemo SALMONELOZE. Ove bakterije prenose se putem hrane na trbušnog tifusa Salmonella typhi može se prenositi osim hranom i vodom i
Bakterije nastanjuju tanko crijevo pa se od tuda putem krvi i limfe šire dalje po cijelom organizmu. Inkubacija trbušnog tifusa traje 10 dana a u tom razdoblju nastanjuju jetru, slezenu, koštanu moždinu te druga tkiva i organe. Bakterija je vrlo otporna i zahtjeva temeljito i ciljano antibioticima. Bolest se može manifestirati uz pojavu groznice, slabosti organizma, i osipa po tijelu, a može primiti oblik sepse (toksemije-trovanje). nakon preboljelog tifusa može više tjedana, mjeseci a u više od godinu dana.
I DRUGE SALMONELE SU CRIJEVNIH BOLESTI!
Konzumiranjem loše pripremljene hrane salmonelama te konzumiranjem vode nastanjuju tanko crijevo gdje uzrokuju teške i neugodne proljeve koji se javljaju nakon 48 sati nakon konzumiranja hrane. su Salmonella enteritdis i Salmonella typhimurium.
Trbušnom tifusu je bolest koju uzrokuje Salmonella paratyphi 1 neke druge salmonele a to je paratifus. Ova se bolest javlja kao teška upala crijevnog trakta i bakterijemije.
Težak oblik bolesti uzrokuje Salmonella cholleraesuis.To je oblik gastroenteritisa kod kojeg se bakterije vrlo brzo šire u ostale organe i tkiva: kosti, zglobove, i moždanu ovojnicu.
KAKO ŠIRENJE BOLESTI
Izvor zaraze salmonela bakterija može biti i oboljeli - kliconoša koji dolazi u izravni kontakt s hranom i vodom (kao što prikazuje slika). Glodavci (miš, štakor) putem svojih koje mogu u dodir s hranom u prostorima za hrane) mogu biti izvor zaraze.
Za salmoneloze kažemo "BOLEST RUKU" jer se mogu prenijeti rukama na hranu ili pribor upotrebe. Izvor zaraze može biti hrana zaraženih životinja (meso, mlijeko, jaja) kao i tretirano vodom.
Važno je nadzirati:
• vode, kontrolirati sumnjive izvore koji bi mogli sadržavati salmonela bakterije; • Hranu treba dobro i pripremati obradom i kuhanje hrane), a mlijeko u industrijskoj preradi obavezno pasterizirati; • Redovito obavljati deratizaciju i širenje glodavaca; • Prostore u kojima se nalazi ili hrana redovito i dezinficirati; • Redovito pranje ruku u procesu pripreme hrane kao i prije konzumiranja hrane; • Temeljito pranje i pribora prije konzumiranja hrane; • Oboljele od salmoneloza što prije smjestiti na i nadzor te detaljnu kontrolu nakon
Salmonela bakterije se ne smiju nalaziti u svježem sirovom mlijeku, a ukoliko se nadu ukazuju na problem nehigijenskih postupaka s mlijekom.
Na shemi koju smo prikazali u prethodnom broj11Mljekarskog lista jasno je vidljivo, da izvor ovih bakterija u mlijeku može biti voda, koja se koristi za održavanje prostora, pripremu hrane i pitka voda za životinje, voda za održavanje pribora i pos11da za mlijeko, za pranje vimena i održavanje ruku Izvor ovih bakterija može biti i sam ako je obolio ili je kliconoša i u tom bakterije prenosi na okoliš. Kao izvor ovih bakterija može biti i hrana, proizvedena u vlastitom gospodarstvu ili transportirana iz tvornica hrane (i prodaje sa skladišta) a u procesu proizvodnje kontaminirana bakterijama iz roda Salmonella
3,22 2,84
1,36
2,13
NEMOJTE BACATI NOVAC I VRIJEME NA DRUGA SREDSTVA ZA HIGIJENU MUŽNJE!
ULOŽITE IH U OXYL I REDOL, VRATIT VAM SE!
SAMO 2 SREDSTVA= KOMPLETAN POSTUPAK BEZ ISPIRANJA= ŠTEDITE VODU I VRIJEME 100%
NAJPOVOLJNIJA CIJENA= ŠTEDITE NOVAC 100%
HRVAlSKE MLJEKARSKE FIRME DOBILE SU IZVRSNE REZUL TAlE - ZAŠTO NE BISTE I VI !?
Stigle su OXYL vlažne maramice za vime
UNIVERZALNI DEZINFICIJENS
Koncentriran, trenutno dezinficira vime, svu opremu i u mljekarstvu. pojavu mastitisa. Ne ispire se nakon korištenja. Nije otrovan, ne nagriza.
Pitajte za naše cijene!
DETERDŽENTZA PRANJE - S PJENOM ILI BEZ PJENEPere vime, muzilice, izmuzišta, ruke. Uklanja i vodeni kamenac, ne nagriza vime i ruke, neotrovan je. Ispiranje nije potrebno.
POSJETITE NAŠ ŠTAND NA SAJMU U BIZOVCU OD 16. DO 20.10.2003.
Potražite u poljoprivrednim trgovinama, veterinarskim stanicama ili od nas!
TRAžlMO
DISTRIBUTERE ZA
Skup proizvoda europske kvalitete za postizanje visoke kvalitete u proizvodnji mlijeka.
Zašto-?
Visoka kvaliteta sredstava za pranje, dezinfekciju i njegu (vimena prije, za vrijeme i poslije mužnje, muznih lakofriza i ostalog
--
D lužnato sredstvo za strojno i pranje i dezinfekciju svaki dar calgonltlft lužnato sredstvo sa dodatkom klora za ili strojno pranje i dezinfekciju koristiti kod tvrdih voda
S kiselo sredstvo za strojno i pranje, dezinfekciju i uklanjanjt kamenca
Odlike deterdženata: mala potrošnja 0,5-1 % ( 50-100 gr. na 1O L vode), ne stvaraju pjenu, ne nagrizaju gumene dijelove i opremu, uporaba jednostavna (1kg za 15 pranja muzilice)
GBlgonltEIITERREIN konc, 1: 100 dezinfekciju i njegu vimena prije mužnje; 08lg0dlpkoncentrat 1: 1O sa dodatkom jodofora i glicerina za dezinfekciju, njegu i zaštitu vimena od mastitisa poslije mužnje; Oatuofilt melk creme balzam za njegu vimena mužnji oalgoilpT-HEXX mastirem zaštitni film vimena koji se dugo zadržava na sisi poslije mužnje
OSTALO
Papirnati za vime, vlažni za vime DS 650, Sistem za samostalnu pripravu vlažnih za vime, za njegu vimena, posude za prvi mlaz itd.
vrhunska higijena mužnje
Uvjeri te se sami da se kvaliteta sama po sebi isplati
Priredila: Vesna dipl. ing.
IV. IZLOŽBA
ŽUPANIJE
2003.
Dana 13. 06. 2003. godine održana je IV. izložba" 2003." u organizaciji Hrvatskog centra, Selekcijske službe i poljoprivredne savjetodavne službe, a pod pokroviteljstvom županije i centra.
Na izložbi je predstavljena pet kolekcija iz govedarstva s ukupno dvadeset sedam grla. Sva izložbena grla su diplomom Hrvatskog centra, te brojnim i naturalnim nagradama od sponzora izložbe.
su:
1. Vesna Totovec, za kravu JADRANKA simentalske pasmine koja je u prvoj laktaciji proizvela 5.~57 kg mlijeka s 4,2% m.m.
2. Josip Crep, Ivanovec, za kravu FANA simentalske pasmine iz uvoza koja je u prvo1 laktaciji proizvela 5.032 kg mlijeka, 3. Petar Vaš, Orehovica, za prvotelku PEPA simentalske pasmine koja je u prvih sto dana proizvela 2.194 kg mlijeka, 4. lvan Orehovica, za kravu DUNJA holstein friesian pasmine uzgoja koja je u prvoj laktaciji proizvela 7.669 kg mlijeka s 4,1% m.m.
Dražen Molnar, Palinovec, iz kategorije krava
XI. ŽUPANIJSKA
"VRBOVEC 2003."
KravaJADRANKAsimenta!skepasmine
holstein - friesian pasmine uzgoja - za šampionsko grlo izložbe WILLIEžb 33004268, oteljena 02. 07. '99., koja je u prvoj laktaciji proizvela 6.439 kg mlijeka s 4,5 % masti. Nakon izložbe održan je i okrugli stol na temu "Poboljšanje kvalitete mlijeka " koju je prisutnima elaborirao ravnatelj Hrvatskog skog centra dipl. ing. Krešimir Kuterovac.
Predsjednik Austrijskog Saveza simentalske pasmine gosp. Richard Pihler je zvono Josipu za prvonagrakravu simentalske pasmine - uvoz iz Austrije.
Iz kozarstva i u prikazu su bile: kolekcije jarica i jarac sanske pasmine, kolekcija jarica alpske pasmine, šilježice, ovce i ovan pasmine merino, te rasplodne koze i rasplodni pasmine alpina.
IZLOŽBA
Dana 15. 06. 2003. godine održana je XL Županijska izložba "Vrbovec 2003." povodom dana Grada Vrbovca i blagdana Sv. Vida župe Vrbovec. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, a u organizaciji HSC-a, Zagžupanije i Grada Vrbovca.
Na izložbi je predstavljena pet kolekcija iz govedarstva s ukupno dvadeset pet grla.
Sva izložbena grla su diplomom HSC-a, te brojnim i naturalnim nagradama sponzora izložbe.
Ml/ekarski list 10/2003.
Steona junica simentalskepasmineMINA
su:
1. Obiteljsko gospodarstvo Basrek, za steonu junicu simentalske pasmine MINA je majka maksimalnu imala u laktaciji od 7.690 kg mlijeka, 2. Obiteljsko gospodarstvo Basrek, za prvotelku MONA simentalske pasmine uzgoja, u prvoj kontroli proizvela je 30 kg mlijeka. 3. Milan Stara za kravu RUMENKA simental. pasmine uzgoja, max. mliimala je u 5. laktaciji od 5.953 kg mlijeka,
V. IZLOŽBA
"SVETI IVAN ŽABNO 2003."
ŽUPANIJE
22. 06. 2003. godine održana je V. izložba - županije povodom dana Sv. I. Žabno, 95.-te obljetnice Marvogojske udruge i 90.-te obljetnice Saveza marvogojskih udruga. Izložba je održana pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, - križežupanije i Sv. I. Žabno, a u organizaciji Hrvatskog centra, Udruge simentalskog goveda, županije i
Na izložbi je predstavljena 5 kolekcija natjecateljskog karaktera, 2 kolekcije u prikazu po biku Piton HB 7188 i po biku Rud HB 308, te krava s životnom proizvodnjom. Izložena je ukupno 36 grla.
Sva izložbena grla su diplomom Hrvatskog centra te brojnim i naturalnim nagradama sponzora izložbe.
su:
1. Matija Sv. I. Žabno, za steonu junicu MONIKA simentalske pasmine je majka maksimalnu imala u laktaciji od 6.576 kg mlijeka,
2. Ivan Sv. I. Žabno, za prvotelku simentalske pasmine uzgoja - MACA koja je u prvoj kontroli proizvela 24,6 kg mlijeka, 3. Dragutin Beštek, Kuštani, za kravu simentalske pasmine uzgoja - SUTLA koja je u prvoj laktaciji proizvela 8.136 kg mlijeka, 4. Marijan Hartman, Sv.I.Žabno, za prvotelku holstein - friesian pasmine - HANA koja je u prvoj kontroli proizvela 40,3 kg mlijeka,
4. Branko Dugo Selo, za kravu RUžA holstein - friesian pasmine koja je u prvoj laktaciji proizvela 7.019 kg mlijeka,
5. T omislav Bukal, za bikovsku majku RALLEkoja je max. imala u 3. laktaciji - 8.376 kg mlijeka s 4,2%m.m.i 3,6% proteina. Milan Cugovec, za šampionsko grlo izložbe BISERKA koja je max. imala u laktaciji - 8.520 kg mlijeka s 3,7 % m.m. i 3,3% proteina. O
Steona junica MONIKA simentalske pasmine
5. Matija Sv. I. Žabno, za bikovsku majku - MAZA koja je max. imala u laktaciji od 6.576 kg mlijeka s 4,5% m.m. i 3,6% proteina.
Dragutin Beštek, Kuštani, za šampionsko grlo izložbe SENA koja je max. imala u drugoj laktaciji - 6.734 kg mlijeka s 4,3 % m.m. i 3,6% proteina.
Uz ostale nagrade diplomom je Višnja Bašlin za kravu sa životnom proizvodnjom - MICA koja se dvanaest puta telila, a jednom je otelila muške blizance. Dosada je proizvela cca 49.488 kg mlijeka s od 3,3% m.m. i 3,0% proteina ili ukupno 1.633 kg m.m. i 1.484 kg proteina.
Iz i kozarskog dijela u prikazu je bio ovan pasmine merinolandschaf te jarac Janko i njegovih pet =1
I. IZLOŽBA
PODRAVSKE ŽUPANIJE
"VIROVITICA 2003."
25. 06. 2003. godine održana je I. izložba - podravske županije. Izložba je održana pod pokroviteljstvom - podravske županije, a u organizaciji HSC-a.
Na izložbi su predstavljene kolekcije iz govedarstva s ukupno petnaest grla.
Sva izložbena grla su diplomom Hrvatskog centra, te brojnim i naturalnim nagradama sponzora izložbe.
su:
Šampionskogrlo - krava BISERKA
1. Branko Lozan, za steonu junicu simentalske pasmine - RAJNA je majka maksimalnu imala u laktaciji od 7.018 kg mlijeka,
2. Dušan Borova, za kravu simentalske pasmine uzgoja - BONA koja je u prvoj laktaciji proizvela 4.453 kg mlijeka,
3. Dražen Kapela Dvor, za kravu holstein friesian - pasmine - MONIKA koja je u drugoj laktaciji proizvela 4.534 kg mlijeka,
4. Dušan Borova, za bikovsku majku FRIDA koja je max. imala u laktaciji od 5.886 kg mlijeka s 4,2% m.m. i 3,4 % proteina.
Mladen Pinc, T erezino Polje, za šampionsko grlo izložbe BISERKA koja je max. imala u laktaciji od 9.117 kg mlijeka sa 3,9 % m.m. i 3,2% proteina. O
IV. IZLOŽBA
GRADA VELIKA GORICA
Dana 2"8.06. ove godine održana je N. stoizložba Grada Velika Gorica pod pokroviteljstvom Gradskog poglavarstva i Grada Velike Gorice, a u organizaciji: Hrvatskog centra, selekcijske službe prstena, uzgojne organizacije V. Gorica i Gradskog poglavarsva Grada Velika Gorica.
Na izložbi je predstavljena pet kolekcija iz govedarstva s ukupno 21 grlom i održana aukcijska prodaja steonih junica.
Sva izložbena grla su diplomom Hrvatskog centra te brojnim i naturalnim nagradama sponzora izložbe.
su :
1. Milivoj Veleševac, za simentalsku steonu junicu - CITRA je majka maksimalnu imala u laktaciji 5.194 kg mlijeka, 2. Branko Vrbovo, za simentalsku
Mljekarski list 10/2003.
prvotelku iz uzgoja - PANA koja je u prvoj kontroli proizvela 24 kg mlijeka,
3. Stjepan Drobnjak, Zablatje, za kravu simentalske pasmine uzgoja - ZRINKA koja je max. imala u prvoj laktaciji od 5.676 kg mlijeka,
4. Stjepan za kravu simentalske pasmine iz uvoza - ŠARA koja je max. imala u prvoj laktaciji od 6.009 kg mlijeka, 5. Stjepan za bikovsku majkuJAGODA koja je maksimalnu imala u laktaciji od 5.782 kg mlijeka.
Stjepan Drobnjak, Zablatje, za šampionsko grlo izložbe - ZRNA koja je max. imala u drugoj laktaciji od 6.529 kg mlijeka s 4,0 % masti i 3,4 % proteina.
Na izložbi je organizirana i aukcijska prodaja steonih junica (devetnaest junica) koju je Grad Velika Gorica sufinancirala 50%. Nažalost, moramo konstatirati da nije bilo velikog interesa za kupnju junica ni uz sufinanciranje. Prodana je devet junica s cijenom od 10.500,00 kuna. _J
GUDOVAC2003.
Priredila: Vesna dipl.ing.
Tradicionalni XI. i gospodarski sajam i ove je godine održan od 05. do 07. rujna na sajamskom prostoru u Gudovcu kod Bjelovara. Organizatori Sajma bili su Bjelovarski sajam d.o.o. i Hrvatski centar. Suorganizatori su Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, HGK - županijska komora Bjelovar, Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu i komora Bjelovarsko-bilogorske županije. Županija partner, bila je Vukovarska-srijemska županija. Sajam je održan pod pokroviteljstvom Zlatka T predsjednika Hrvatskog Sabora.
Generalni sponzor ove izložbe bila je firma
Lura d.d. Zagreb, sponzor ishrane stoke promet d.o.o. Sv. Ivan Zelina i sponzor Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o.
U govedarskom dijelu izložbe sudjelovale su: Bjelovarsko-bilogorska, i Istarska županija. Izložena je više pasmina goveda po kolekcijama.
Za simentalsku pasminu izložena je pet razlikolekcija:
- kolekcija steonih junica (16 grla)
- kolekcija mladih krava (13 grla)
- kolekcija ostalih krava (11 grla)
- kolekcija bikovskih majki (12 krava)
- kolekcija rasplodnih bikova: Pan K 594 HB 7445 i Pandur K 600 HB 7451, vlasništvo Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. Zagreb.
Holstein friesian pasmina, tri kolekcije:
- kolekcija steonih junica (7 grla)
- kolekcija mladih krava (4 grla)
- kolekcija ostalih krava (7 grla)
Charolais pasmina predstavljena je kolekcijom od tri krave, dva teleta, junica i bik Conan Hb 33, vlasništvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Slavonsko srijemsko podolsko govedo bilo je predstavljena kolekcijom od dvije krave, te dva bika Bušak I. Hb 3 i Bušak II. Hb 4 pasmine buša, vlasništvo Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. Zagreb - Križevci.
Istarsko govedo predstavljena je kolekcijom od šest grla raznih kategorija.
Izložene kolekcije simentalske i HF pasmine ocijenilo je povjerenstvo za ocjenu goveda, a posebno imenovana Povjerenstvo za izbor krave šampionke "Gudovac 2003.", izabrala je kravu šampionku i dvije njene pratilje.
Prvo, drugo i grla, pored sponzora, su diplomom i knjigom 90-te obljetnice uzgojna selekcijskog rada u RH koju je ravnatelj Hrvatskog centra - Krešimir Kuterovac i a Ministar poljoprivrede i šumarstva gosp. Božidar Panje šampionsko zvono izabranom grlu.
grla po kolekcijama za simentalsku pasminu: - u kolekciji steonih junica - grlo MAJA žb 06057391, je majke u maksimalnoj drugoj laktaciji iznosila 6.168 kg mlijeka s 3,8% masti i 3,4 % Uzgajatelj: Stjepan Virje, - u kolekciji mladih krava - MERRI žb 06049748, u prvoj kontroli mlijeka proizvela je 24,2 kg mlijeka. Uzgajatelj: Ivan - u kolekciji ostalih krava - SUTLA žb 06039046, u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 8.136 kg mlijeka s 3,7% masti i 3,2% Uzgajatelj: Dragutin Beštek, Kuštani, Sv. I. Zabno M~ekarski list 10/2003.
Prva pratilja šampionke:krava AKKE žb 26002884
- u kolekciji bikovskih majki - krava ZORA žb 21044573, u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 8.400 kg mlijeka s 4,1 % mi. mast~i 3,5 %
Uzgajatelj: Mirka Imbrišak, Stefanje grla po kolekcijama za holstein - friesian pasminu: - u kolekciji steonih junica - grlo DUNJA žb 39008269, je majke u maksimalnoj drugoj laktaciji iznosila 10.300 kg mlijeka s 3,8% masti i 3,2 % Uzgajatelj: Davor Smidt, Hercegovac, - u kolekciji mladih krava - SAGA žb 39007338, u prvoj kontroli mlijeka proizve)a je 32,4 kg mlijeka. Uzgajatelj: Josip Stefanje, - u kolekciji ostalih krava - ASTA žb 26002885, u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 10.226 kg mlijeka s 4,6 % mi. masti i 3,7 % V Uzgajatelj: Marijan Hartman, Sv. I. Zabno. Šampionsko grlo izložbe: krava GILDA žb 06025482 simentalske pasmine, u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 8.341 kg mlijeka s 4,2 % masti i 3,7 % Uzgajatelj: Ivan Cepidlak, Sv. I. Zabno. Prva pratilja šampionke: krava AKKE žb 26002884 holstein friesian pasmine, u maksima-
Drugapratiljašampionke:kravaFLORISžb21059763
Inoj prvoj laktaciji proizvela je 9.022 kg mlijeka s 4,4 % masti i 3,8 % Uzgajatelj: Marijan Hartman, Sv. I. Zabno. Druga pratilja šampionke: krava FLORIS žb 21059763 simentalske pasmine, u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 6.930 kg mlijeka s 4,2 % masti i },4 % Uzgajatelj: Zlatka Pražetina, Stefanje.
U sklopu izložbe održana je i aukcijska prodaja 93 junice, a prodane su 33 junice prodajne cijene 11.387,00 kn.
Na ovoj Izložbi, osim goveda, izložene su i druge vrste stoke. U konjogojskom dijelu Izložbe izložene su kolekcije konja pasmine hrvatski posavac, hrvatski hladnokrvnjak, lipicanac, arapski konj i zaprege. U dijelu izložene su kolekcije ovaca pasmine merinolandschaf, istoovca, romanovska, pramenka, istarska pramenka i pramenka. U kozarskom dijelu izložbe izložene su koze pasmine francuska alpina, sanska i burska koza. je navesti da je 05. rujna 2003. godine bilo obilježavanje 90-te obljetnice uzgojna selekcijskog rada u Republike Hrvatske. Uvodnu proslavi dao je: Predsjednik Hrvatskog sabora gosp. Zlatka T Ministar poljoprivrede i šumarstva gosp. Božidar i ravnatelj Hrvatskog centra gosp. Krešimir Kuterovac, dok su povijesni pregled i rezultate uzgojna selekcijskog rada prezentirali voditelji gojidbenih programa. U sklopu Sajma održan je 06. rujna 2003. godine okrugli stol pod nazivom " Proizvodnja mesa u sustavu krava-tele".
Sudionici su bili: prof. dr. Mladen s Agronomskog fakulteta i Krešimir Kuterovac - ravnatelj Hrvatskog centra. U
MLIJEKORASTENAPOLJU, fA QlJ~IJ~O
CI) >CI) ii:
PRAKSAI ISKUSTVA RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
Kako se pripremiti za eventualnu sušu 2004. godine?
Na nekim gospodarstvima ove zime i nedostajat krme za normalnu proizvodnju mlijeka.
Ova suša nas ne smije obeshrabriti. I u drugim zemljama s razvijenim vrlo su sušni periodi. Za sve situacije postoje rješenja.
Ove jeseni moramo maksimalno proizvodnju ozimih krmnih meduusjeva, a za ljeto nabaviti dovoljno sjemena sudanske trave i sirka. Sve ovo, svakako, uz dobre travnjake.
Proizvodnju mlijeka moramo stalno !!!
Broj krava moramo za svako slobodno mjesto u staji
Svako žensko tele treba uzgojiti do junice i prvotelke.
Ne smijemo dopustiti da nakon žetve parcele ostanu prazne i da se na njima razvijaju korovi. Ako nakon žetve ne posijemo postrne krmne kulture, nakon nicanja korova parcelu je potrebno preorati ili prefrezati.
Sjeme pojedinih korova ostaje u zemlji klijavo 7 godina i više !!!
Prošli su kolovoz i rujan bez naše rubrike «Mlijeko raste na polju a muze u staji». Da, muze u staji, ali samo ako raste na polju. Nažalost, ovoga je ljeta slabo raslo. Kako je stala trava i
Naš motoza listopad; SUŠA2003.! SUŠA2004.?
posušili se travnjaci, tako je i kod mene presušila inspiracija za dijeljenje savjeta. Lako ti je dijeliti savjete kada sve ide kako treba. Ali dijeli savjete kada nema kiše i kada nastupi ovako dugi sušni period. Nije lako dijeliti savjete ni kada stalno pada kiša, ali po kiši trava raste, pa makar i prerasla opet ima krme i nema krize. Kada se suša produžila u srpanj i kolovoz, travnjacima i po polju vidio sam da je nastupila kriza.
li barem jedna dobra kiša? Dobra kiša je samo ona koja do dna brazde. Ako samo površinu pomaže tek toliko da biljke prežive.
Cijelo ljeto sam razmišljao i kombinirao, što ako se ovakve suše budu ponavljale, i budu li sušna ljetna razdoblja.
Kako i osigurati što proizvodnju zelene krme u sušnom periodu godine? Tražio sam odgovore i u literaturi, razmišljao o Sjedinjenim Državama i Australiji, tamo gdje su velika prostranstva u suhom podneblju ili koja sušna razdoblja. Razmišljao sam i o Alpama gdje vegetacija miruje gotovo sedam mjeseci, kao i o sjevernim zemljama od Finske do Kanade gdje krmu mogu proizvoditi samo u i pol mjeseca tijekom godine (od svibnja do rujna). li i mi ovisiti samo o 5 mjeseci, od travnja do listopada? Ako je zima duža, ožujak nam otpada. Na Like i Gorskog Kotara na ožujak tako i tako ne možemo bila zima kratka ili duga.
Što se ljetnog perioda, tj. srpnja i kolovoza, mi imamo jer mlijeko raste na polju zajedno s kukuruzom i Iucernom.
Sirak i sudanska trava dvije su kulture kod nas još uvijek slabo zastupljene, a jako se dobro uklapaju u plodored ozimih krmnih usjeva i smjesa prof. dr. Zvonimira Štafe. Te «Štafine smjese» su premalo zastupljene u proizvodnji voluminozne krme.
Plodored i sjetvena struktura
50 % površina pod travnjacima, lucernom ili crvenom djetelinom, a 50 % pod ozimim i ljetnim krmnim kulturama.
Tu i talijanski ljulj možemo ubaciti kao ozimi krmni meduusjev. »Talijan«, koji je sijan kao meduusjev, dade u 2 do 3 otkosa, pa parcelu preoremo i zasijemo kukuruz, sudansku travu ili sirak.
Ali ova tehnologija ne ide bez kemijske analize tla, kalcifikacije i sadržaja fosfora i kalija ispod 18 miligrama + 250 do 300 - 350 kg dušika po ha.
Ove godine je suša sigurno jednu stvar pokazala i dokazala ! ! !
Dobra agrotehnika, dobra struktura tla s dovoljno visokim sadržajem kalcija i ostalih hranjivih tvari najbolja su preventiva u sluovakvih suša. To ste ovoga ljeta mogli vidjeti gotovo na svim poljoprivrednim kulturama. Na pojedinim parcelama biljke su se dugo dobro držale i dale su donekle dobre prinose, a odmah preko mede biljke su poklekle na samom suše. Tako je i s travnjacima. Neki su u ovoj suši dali 2 dobra otkosa i 2 tek toliko, i preživjeli su, ali veliki broj travnjaka se potpuno posušio i propao.
Što se pak Dalmacije tamo ljeti ne rastu ni ove kulture, tamo ljeti rastu samo požari jer ovce i koze nisu popasle i obrstile suhu travu i nisko raslinje. I ovdje se vidi naša dobra agrarna i šumarska politika; da su ovce i koze pasle travu i brstile nisko raslinje, ne bi bilo toliko požara i ostao bi nam ipak dio šuma. Ali ovce i koze ne mogu u šumu. Ovako dalmatinskih šuma više nema!
Vratimo se našem problemu.
Koje kulture i koje kombinacije? Ako se ovo ponovi godine, kako rješenje i ima li ga Nekada, dok je atmosfera bila zdrava i dok je Zemlja bila zdrava, suše i sušni periodi su se javljali kao posljedica prirodnih koji su se normalno u svoju ravnotežu. Danas kada su Zemlja i njena atmosfera posljedicama razvoja naše znanosti i tehnologije, posljedice nije više sagledavati u okviru nekih prirodnih pojava i ciklusa. su se znanost i tehnologija razvijale u pravcu u kojem baš nema puno mudrosti i pameti.
U ovoj suši dali su slabe prinose i lucerna i sirak i sudanska trava, kulture koje se dobro nose s normalnim sušnim ljetnim periodom.
Jedino što se dobro nosilo ove godine sa sušom na našim poljima su korovi, a posebno kostrva ili koštan, te divlji sirak.
Dvije nekulturne biljke, dva korova, a tako
Mlfeka.rski list 10/2003.
Siliranjekukuruza na golojzemlji Milan Trkos,Rasinja
dobro rastu u suši. Postoji li kultiviranja ovih dviju nekulturnih biljki ?
Tom problemu ove jeseni i godine malo više posvetiti pažnje. Najprije moramo vidjeti što kemijske analize.
Stoka rado jede i jednu i drugu biljku, samo što kod divljeg sirka postoji opasnost zbog toga što sadrži neke otrovne spojeve.
U svijetu ima mnogo sorti jednogodišnjih ljetnih kultura je korijen dubok pa jako dobro podnose sušna razdoblja a to su: sirak, sudanska trava, njihovi križanci, zatim i paiza. Postoji samo jedan problem, a to je nabava dovoljnih sjemena.
U svim razgovorima krajem kolovoza, s mlijeka (Mladenom Perom Zlatkom Josipom Vrlcem, Mirkom Josipom Viškom, Darkom Mariom i drugima), prikupio sam puno informacija o kostrvi ili koštanu, te o divljem sirku. Ako nema zelene trave, lucerne ili sudanske trave, krave rado jedu nakošenu zelenu masu kostrve (koštana). Mirka upozorava: «Kostrvu krave rado jedu, ali kravama se može davati samo do faze metlice (klasa) i stvaranja sjemena. Sjeme se može nataložiti u buragu u knjižavcu i stvoriti probleme. Krava može završiti i na klanju». Kultivirani sirak je druga krmna kultura u SAD, baš zbog suša na dosta velikim Kostrvu (koštan) uzgajaju ili su uzgajali kao · krmnu kulturu (podatak iz literature).
da sjeme kostrve tek krajem i ljeta, možda bi bilo dobro posijati je ujesen zajedno s talijanskim
Dobrosloženi zatvoren silos
Siliranje kukuruza na golojzemlji
Dušan Veliki Rasinja
ljuljem. Talijanski ljulj u dati 2 do 3 otkosa, a od ljeta do jeseni, kostrva bi mogla dati 2 do 3 otkosa.
Kada bi kojim sjeme kultiviranog sirka, sudanske trave, ili paize zadržavalo klijavost u tlu od jeseni do kraja kada
SVETIŠTE
temperature postanu optimalne za njihov rast, bila bi to kombinacija s ozimim krmnim kulturama i njihovim smjesama.
Ove godine dobar potez su napravili svi koji su na vrijeme pospremili dovoljne kolikukuruzne silaže. Proizvodnja i spremanje krme tijekom vegetacije najvažniji je dio rada svakog mlijeka. U ovom poslu stvarno se mora startati uvijek na prvu loptu. Naprosto, mora se gledati unaprijed barem 6 mjeseci i strogo se pridržavati kalendara planiranih radova jer sve mora biti na vrijeme, ukoliko to vremenske prilike dopuštaju.
Naša agrarna politika i tehnologija proizvodnje kukuruza, izgleda, ipak nisu dobro Ove godine mnogi mlijeka imat problema zbog nedostatka voluminozne krme. Žalosno je vidjeti koliko smo ove godine proizveli beskorisne kukuruzovine koja ostati na poljima. U
GOSPAIlAClv\NAVODICI
Piše: Stjepan dipl. ing.
Na kraju slavonske ravnice gdje Srijem, na cesti od Vinkovaca prema T ovarniku, na sredini
Dunava i Bosuta leži pitamo mjestance U srednjem vijeku se zvalo Sv. Ilija i pripadalo župi T ovarnik. Na groblju je sredinom 18. lijepa crkvica oblika s kupolom kroz koju prodire svijetlost. Takve crkvice na Hrvgi.tskevojne krajine su po uzoru na crkvice Tirola i Stajerske. Kasnije je župna crkva u Sv. Jakova podignuta u središtu sela. današnju slavu dala je naša Gospa koja se tu ukazivati 1865. godine dakle, sedam godina nakon ukazivanja u francuskom Lurdu. Nije Gospa htjela zapostaviti ni svoj vj~rni hrvatski narod. Prema pisanju oca Ante KATALINICA sve je ovako: »Seljak Petar LAZIN, na dan nedjelje Glušnice je tjerati na pašu blago cestom Gospa na Vodici koja vodi prema Nijemcima, kadli opazi da je cesta, što se do tada nikada nije vidjelo, bila mokra, a njome je tekla voda, premda nije bilo kiše. Zapazio je mjesto gdje je bilo najviše vode, malo prstom pa štapom raskopavati, kad najednom na tom mjestu provrije debeli mlaz vode. Toga izvora nikada prije tu nije bilo, a poslije tog nikada više nije presušio.»
Iste je mladi seljak usnio B. D. Mariju, s djetetom Isusom u u bijelu i modru haljinu, s bijelom krunom na glavi. Gospa mu je rekla da je novi izvor njeno djelo i neka ga ogradi. On je to ubrzo brižljivo a narod je dolaziti, moliti se, prati u izvorskoj vodi, ozdravljati od raznih bolesti te su tako i pobožnosti «GOSPINA VODICI». Nadležni biskup J. J. Strossmayer dopustio je da se na tome mjestu postavi Gospin kip.
o o::: u N
Otkrit Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!
Moj vlasnik za održavanje muzilica, mljekarsklh kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:
BISC5 3
Uvjerite se i vi u njegovu
KAKO? Ukratko vam objasniti:
- predlsplranje: poslije svake mužnje provesti ispiranje potapanJem muznih jedinica po u mlaku vodu; odstraniti grublje nakupine
Napomena: ispiranje ne provoditi vodom da ne do koagulacije kazeina. te da se lakše isplahne emulzl]a.
- pranje I dezinfekcija: u 10 litara tople vode otopiti 100 do 150 g
BIS-a C 5330 (5 - 8 )ušnih žlica Ili 3/4 U pripremljenu otopinu potopiti muzne jedinice i po potrebi odstraniti
nakupine
- Ispiranje: ne jedinice isprati mlakom vodom (može I ,,
SLUmARHNICICe~E
MARICET1NOAINOUSTRLIE
laf: 1131·513 • 513; fu: 1131-51> • 503 PAOOAJA
lel: 031 • s,,-1177; fu: o,,• 513 • 903 SAPONIA
Ukazanja Gospina su se ponavljala, pa ju je vidio jedan Rusin sa suprugom, pedesetorica nika iz Babine Grede, a ukazanje bilo je gvardijanu samostana o.
Petru SMOLJANOVICU kojemu je, dok je molio na izvoru, došla svjetlost s istoka i u njoj lik B. D. Marije s malim Isusom u On je sve to pod prisegom potvrdio. Ozdravljenja bilo je sve više.
su godine na tom mjestu sagradili kapelicu koja je, ubrzo postala premalena pa je na Veliku Gospu godine 1870. blagoslovljena nova, lijepa i prostrana crkva. Uz crkvu su razne prostorije za potrebe mnogobrojnih pa je postala «Hrvatski Lurd».
SVETI MARKO
Najvažnija proštenja su na: Spasovo, Duhovski ponedjeljak, Petrovo i Pavlova, Veliku i Malu Gospu. Danas bi se moglo da je narodnih manjina u demokratskoj Hrvatskoj jer vjernici tamo zanosno pjevaju Marijanske pjesme na rusinskom, i jeziku.
Za vrijeme Domovinskog rata neprijatelj je oštetio i ovu crkvu a osobito krovište. Ali vjerni obnovili su svoje svetište pa novi župnik gosp. Krešimir na Malu Gospu slaviti sv. Misu nav vanjskom oltaru pred obnovljenom crkvom. Zelimo njemu, župljanima, mnogim i cijelom hrvatskom narodu da nas s naših granica štiti i brani Gospa na Vodici . .J
SV[TI Ml\RK O LV TC\
Sveti Marko je u židovskoj obitelji u Cireni na obali Sredozemnog mora, ali se kasnije obitelj seli u Jeruzalem. je primio nakon Isusovog i se sv. Pavlu na putovanjima po Maloj Aziji i otoku Cipru. Kasnije su obojica došla u Rim gdje je Marko postao stalni pratilac sv. Petru.
Kako je sv. Marko bio pismen revno je zapisivao sve propovijedi i sv. Petra, te je tako nastala po sv. Marku koje se podudarala s onim po sv. Mateju. Bilo je to oko 50 godina nakon Isusovog
Kad je Marko tako skupio potrebita znanja, i pokazao se vrlo revnim širiteljem sv. vjere Isusove, pošalje ga sv. Petar u Aleksandriju (Egipat) koja je bila drugi grad po u Rimskom carstvu a u kojoj je postojala zajednica. Marko je najprije propovijedao po selima i malim gradovima a zatim je došao u Aleksandiju. Tu je razvio tako veliku djelatnost da su mu vlasti uskoro zaprijetile izgnanstvom pa se vratio u Rim. u Italiji stigao je do Akvileje koja je postala važno novo uporište smrt
Po ponovnom povratku u Rim prisustvovao je smrtima sv. Petra i sv. Pavla te se vratio po drugi puta u Aleksandriju ali kao biskup. Vlasti su bile i dalje poganske te su jednog Uskrsa, kad je sv. Marko slavio sv. Misu, provalili u crkvu uhvatili ga, zavezali uže oko vrata i vukli ga ulicama po kojima su ostajali tragovi njegove krvi. ga baciše u tamnicu
Piše: Stjepan dipl. ing. da bi ga ujutro ponovno vukli po kamenitim ulicama. Kada je došao do kraja snaga zavapio je: »U Tvoje ruke Gospodine predajem duh svoj» i izdahnuo. Bilo je to 25. travnja 68. godine. Vjernici su ga uspjeli pokopati a na tom mjestu podignuta je kasnije crkva njemu u Simbol sv. Marka je krilati lav koji predstavlja Kristovu kraljevsku i Nakon gotovo osamsto godina, tj. 827. - 830., kada je u Veneciji vladao dužd Giustiani, dopremiše venecijanski trgovci posmrtne ostatke sv. Marka, proglasiše ga svojim zaštitnikom i sagradiše katedralu koju ukrasiše s 500 stupova prekrivenih šarenim moza1c1ma.
u Hrvatskoj
Najpoznatija crkva u nas je ona podignuta na središnjem trgu Gornjeg Grada još 13. u gotskom slogu. Ona je svjedokom najvažnijih povijesnih Hrvatskog naroda i Zagreba. Preko Save, kod Zagreba, u Jakuševcu postoji drvena župna crkva u baroknom slogu u kojoj je oltarna slika sv. Marka iz 1691. gosp. župnik rekao mi je da je danas sv. Marko ekološki svetac jer je zaštitnik polja i cijele prirode. U u Selnici gosp. župnik Josip HORVAT na Markovo prije sv. Mise vodi procesiju oko crkve pokraj koje je a na njemu nova pšenica s njive. svaki puta nastavak na sir. 37
Vitaminsko-makromineralni premiks namiienien izradi krmnih smiesa za krave u suhostaiu
Svakodnevnom primienom u 100 - 200 grama po kravi osigurava se:
Bolji hranidbe krava ...
RINDAMIN GM tijekom laktacije
• Organske komponente za visoku ukusnost
• Ca: P omjer 2,5:1 za smjesa
• Visoki sadržaj vitamina za vitalnost
• Koristiti sa 150g po kravi dnevno
RINDAVIT TOP tijekom cijele godine
• Visoke univerzalnosti u primjeni
• Sa BOVIN-S Complex-om
• Perfektan za period ispaše
• Vrlo ukusan
• Koristiti sa 1OOgpo kravi dnevno
RINDAVIT VK za period suhostaja
• Manje zaostalih posteljica
• Smanjuje rizik pojave groznice
• Nizak sadržaj Ca, visok sadržaj P
• kvalitetu kolostruma
• Visoka vit.E zdravlje vimena
• Potpora zdravlja teladi
• Koristiti sa 150g po kravi dnevno
Za daljnje informacije nazovite generalnog uvoznika: marcon d.o.o. Marof, 65 42000 Varaždin tel: 042 /642-210 i 642-220
ili predstavnika: Ljiljana Pomper 16, Zagreb mob: 098 /350-463
za proizvodnju i usluge, unutarnju i vanjsku trgovinu Vukšinac D. 21, 10342 DUBRAVA HRVATSKA
okrenut prema drugoj strani svijeta a zatim sazivlje Božji blagoslov na sve njive, livade, vinograde i
Crkva sv. Marka je na Veprincu (iznad Opatije gdje su ostatci srednjovjekovne crkve u današnju baroknu crkvu. U Istri postoje crkvice sv. Marka u (kod Pazina), zatim na Brijunima, a na sv. Marka jedan luk mosta.
U Dalmaciji na kod Vinjerca je kapela sv. Marka. Na hrvatskome jugu najvelebnije su crkve sv. Marku u U Makarskoj na trgu je crkva koja je do 1828. bila
[katedrala 1700., a posjeduje mnoge srebrne predmete i portrete makarskih biskupa. U je velebna katedrala iz 14. u gotskom slogu kojoj su u 15. dodani elementi cvjetne apulijske gotike. Oltarna slika djelo je talijanskog slikara Jakopa TINTORETA. U Hrvatskoj je 12 župa sv. Marku.
Ime Marko je opet zavaljena u našem narodu pa mnogi dobivaju na sv. Krstu njegovo ime, te njima i onim starijima, kao i Markicama, želimo blagoslov sv. Marka pisca ivatrenog širitelja Kristove ljubavi narodima.O
DJECA NA SELU
· HODANJEMDOPRIRODE
Roditelji na selu imaju promatrati svoju djecu na poseban Zdravo dijete pokreta postaje predmetom interesa svih oko sebe, te ima prigodu filtrirati pokušaje dodvoravanja. Kako je kretanje djeteta dobi razvijeno, dijete prilazi onim osobama koje su spremne na igre.
KOZARSTVO
P!še:Dražen pri]
Dvorište sela nudi djetetu omiljeni prostor. Zemljane i betonske površine se izmjenjuju te postaju putevi za vožnju kopanje lopaticama, crtanje zamišljenih likova cigle na betonu ili otrgnutih granna zemlji ili pijesku.
Poslovi u i oko nje idealna su prigoda za organiziranje igara u dvorištu, uz nekoliko nastavak no str.38
prof. dr. se. Boro • prof. dr. se. Vesna
Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Boro i prof.dr.sc. Vesna obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s kozarstva. Ono zasigurno osuvremeniti i upotpuniti literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog Malo je autora napisati tako vrijedno djelo, u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da literature s tog gotovo da i nema.
Djelo je namijenjena prvenstveno Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu teme iz kozarstva. Nadalje, koristit u praksi, nastavnicima i u srednjim gospodarskim školama, ali istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim koza.
Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i ukomponirana povezanost znanstvenoi informacija, što daje potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni. Kroz 16, slijedom poredanih poglavlja, je relativno brzo i lako usvajanje najvažnijih informacija o kozarstvu, kao jednoj od grana u 1. Uvod; 2. Privredno-ekonomska važnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5. Uvijeti držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8. Reprodukcija koza; 9. i selekcija koza; 1O. Uzgojna-tehnološki postupci s jaradi; 11. Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14. Proizvodnja vlakna; 15.Objekti i oprema; 16. Bolesti koza.
Cijena knjige iznosi 250,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi Hrvatska mljekarska udruga, llica 31/111,tel/fax: 01/4833-349 i e-mail: hmu@zg.hinet.hr
list 10/2003.
uvjeta. Prostor mora biti dovoljno velik, a zatvoren. Dijete mora osjetiti vašu blizinu, pa po potrebi morate prekidati vlastiti posao kako bi sudjelovali u igri.
Sudjelovati podržavati igru, zapitkivati dijete o igri, pohvaliti neku od djetetovih ideja, te ciljano predložiti nešto novo u igri.
Majke znaju kada treba potaknuti dijete na promjenu aktivnosti jer djetetu dobi nedostaje trajnije koncentracije za samo jednu igru. ponekad ne dijete u njegovim aktivnostima iako tu i tamo znaju dobaciti pokoju ohrabrenja djetetu u igri. Dijete je vrlo osjetljivo na nerazumijevanje bilo koje vrste. Komunikacijom se naglo djeteta kao i razumijevanje svega što mu se govori.
Omiljena djetetova aktivnost te dobi je tricikl. Dvorište na selu može biti idealan poligon, a mjesta cvjetnjaka idealno parkiralište. Na triciklu osim zabavne vožnje dijete može kopirati aktivnosti traktora, servisiranje i sl.). Iz seoskih dvorišta se odlazi u polja ili niz brijeg. Kako je te dobi vrlo razvijeno djeca se rado znaju i zaustaviti, te naglo ubrzati i opetovati to isto nekoliko puta. Roditelje takva aktivnost bezrazložno može uplašiti. Tricikl treba na brijegu izbjegavati, ali ga zato na ravnici vrlo nuditi djetetu kako bi odlazak izvan i dvorišta bio sadržajniji. Uz tricikl valja ponijeti i loptu. Ona u ispadati djetetu iz ruku, ali je s vremenom sigurno u
Bregoviti krajevi nose sadržaje omiljenog penjanja. Dijete to možda za vaše pojmove neumjereno, ali zato možete postaviti cilj. Primjerice stup vinograda ili stablo Na stablu je dobro imati ili komad vrlo debele špage za ljuljanje u svim smjerovima. Loptu najvjerojatnije, na brijegu brzo zaboraviti iz razloga, ali zato djeci omiljeno penjanje možete usavršiti u svim oblicima. Ako je kojim i sezona berbe, eto prilike za igru i posao.
Vaše dijete te dobi bi trebali razumjeti u govoru. Fond se oko 1000, a može vas nervirati jedino stil izgovora koji nikako ne mora biti kopija odraslih.
Iznenadit vas brzo razvijanje odnosa velikimali koje dijete te dobi koristi kao obrambeni mehanizam. U trenutcima nesigurnosti ili straha dijete Djeci na selu je jednostavnije i prirodnije spoznati opasnosti, primjerice od životinja, prirodnih okruženja (šuma, polje), pa to treba njegovati.
Hodanje do prirode, kao djetetovu aktivnost na selu, valja usmjeravati u kombinaciji s vlastitim poslovima. je željan istraživanja. Vi mu to uz malo truda, a puno vizualne kontrole. Time djetetu razvijate ubrzano sva njegova ( vid, opip, sluh, njuh ) O
\Til'I' N.11.Il.11.ZNl)I '1 1 I~Ili~
NI )l.1\
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing
Prilikom formiranja vrta, odnosno njegovog oblikovanja, potrebno je voditi o vrsti terena na kojemu vrt biti oblikovan. Tereni se dijele na planinski, šumski i onaj pored vodene površine. Svaki od ovih terena ima svoje specina planinskim terenima uglavnom služe za odmor, su na neobilježenim parcelama usred prirode na mjestu s dobrim vidikom i vegetacijom. Planinsko dvorište je manjih dimenzija, služi prvenstveno za odmor pa je podizanje povrtnjaka i
Kako su ovakve parcele na strmim terenima, rješenje treba prilagoditi stanju jer svaka promjena onemoguiskorištavanje prirodne ljepote. Razlika u visini svladava se potpornim zidom, suhozidom i kamenjarima. Osnovni element planinskog vrta treba biti veliki travnjak oko Ako je u šumi ili na šume, travnjak treba biti ispred nje ili treba ukloniti kako bi bilo što više svjetla oko ulaza u Na planini je manji broj dana pa dvorište treba biti otvoreno, s malo sjena i zatvorenih uglova. Zbog toga visoko valja saditi samo ili u manjim skupinama i to tako da nam najbolji pogled na okolinu. Potrebno je voditi i o vjetru.
da je okolina terena jednoobrazna, u sklopu dvorišta oblikuje se željena prirodna sredina. Prostor se zatvara ogradom ili zidovima, a kako su ovakvi vrtovi mogu sadržavati povrtnjak i Glavni dio vrta travnjak, a poželjna je i vodena površina koja razbija krajolika. Za razliku od planinskih vrtova u je primjena geometrijskog vrtnog prostora. Biljke grupiramo tako da s jedne strane vrt, dok s druge pružaju sjenovita mjesta. Najbolje je vegetacije ukloniti jako ulogu u vrtovima ima jer je glavni nositelj kolorita. Treba ga grupirati u manje ili cvjetne površine, kombinirane od jednogodišnjeg i višegodišnjeg a kompozicija treba biti bogata i raznovrsna. Ista pravila vrijede pri gradskog, prigradskog i seoskog vrta.
U polju slobodne površinenakon krumpira, suncokreta, soje, repe, sirka, krmnog bilja i ranih hibrida kukuruza - · zasijavati ozimim ozimom raži i sortama ozime pšenice koje zahtijevaju raniju sjetvu. Intenzivno se nastavlja berba kukuruza, repe i ti.i svih proljetnih kultura u svrhu oslo>Vl O::: površina za sjetvu pšenice. U listopadu obavljamo dio poslova u godini, jer valja preoravati površine, pognojiti ih stajskim i mineralnim gnojem zatim obaviti sjetvu jer krajem mjeseca završava optimalni rok za sijanje sorata, što ovisi o na kojem se uzgajaju.
U vinogradu, je nakon berbe, osnovni i najvažniji posao jesenska obrada i gnojidba. Svake godine potrebno je tlo gnojiti mineralnim gnojivima i zaorati ih. Iskopati jame za jesensku sadnju novih trsova.
U zasaditi nove i obaviti prihranjivanje. Stare i zapuštene urediti. stabla zaštititi od glodavaca.
Povrtnjak pognojiti stajskim i mineralnim gnojivom, duboko prekopati ili orati sve ~obodne površine za sjetvu ili sadnju u
Šumski vrt može biti u planini, ravnici ili na moru. Oblikuje se tako da vegetacije ili treba biti "skrivena" u šumi, mora biti smještena stablima. Ispred glavnog ulaza poželjno je širi prostor tako da izgleda poput travnjaka usred šume. Poželjno je da je teren pokriven prirodnim travnjakom a da put prolazi slobodno Najvažnije je prirodnu ljepotu svojstvenu za šumsku sredinu.
Na terenu uz vodu mora biti okrenuta prema vodi, zbog pogleda na vodenu površinu. Osim glavnog ulaza ovakvi vrtovi imaju i sporedni prema vodenoj površini. Pri izboru biljaka za sadnju treba voditi o izboru vrsta koje dobro podnose veliku vlažnost tla. Raspored nasada treba otkrivati i uramljivati najljepše predjele, štititi od vjetra i sunca prikrivati eventualne nedostatke okoline.~
Pripremiti tlo za sjetvu ili sadnju u ovome roku. Iz klijališta izvaditi zemlju i bioenergetski materijal, a nakon toga klijališta i prozore raskužiti. skladištiti i konzervirati. sjetva boba, mrkve, peršina i špinata, te sadnja luka, salate, luka srebrenca i kelja.
U vrtu sve slobodne površine treba prekopati. Zasaditi ukrasno bilje, a ono u lagano orezati. O
mir0\r1:iww~~J11i~1u10J
Nemojte se prijaviti inspekciji neuredne i ugostiteljske objekte.
) [P.U1JlIDl~
Piše: dr. Ivo Belan I
Možda ste za ovakav ili dijete se odjednom žaliti na bolove u trbuhu i dobije proljev. Dva dana kasnije, uz još uvijek prisutne bolove, majka odvede dijete u bolnicu. Dijete je dobilo krvavi proljev i unutar tjedan dana bubrezi su mu prestali raditi. Trovanje je bilo uzrokovano posebnim sojem bakterije Escherichiacofi prisutne u nedovoljno hamburgeru u fast-food restoranu. Krajnjim naporima dijete je bilo spašeno, ali s ozbiljnim posljedicama.
Usprkos brojnim upozorenjima, trovanja zaraženom hranom i dalje predstavljaju veliku zdravstvenu prijetnju. kažu da je pojedii grupnih trovanja hranom sve više. Zaraženost hrane spomenutom bakterijom samo je jedna od ozbiljnih prijetnji. Safmoneffa(u mesu, peradi, jajima), Clostridium botufinum (u pokvarenoj konzerviranoj hrani), kao i druge brojne patogene bakterije koje se smjeste u hranu, uzrokuju brojna oboljenja od kojih neka završe s teškim posljedicama pa i Premda sami možete smanjiti rizik brižljivom pripremom hrane u svojoj vlastitoj kuhinji, brojna otrovanja hranom uzrokovana su konzumiranjem hrane izvan posebno u restoranima. Obratite pažnju pruža li restoran izgled, jesu li pribor za jelo i jesu li krpe za brisanje stolova je li meso dovoljno Hrana ostavljena na sobnoj temperaturi, bit pogodno mjesto za razvoj bakterija.
No, restorani nisu jedine opasne zone. Trovanja hranom pojavljuju se i u domovima za starije osobe. Jedna studija pokazala je da su starije osobe deset puta osjetljivije na takva oboljenja nego mladi ljudi. Starijima je oslabljen imunološki sustav i imaju manje kiseline. Jedno inficirana dijete u može uzrokovati epidemiju ostalom djecom. Dijete s proljevom ne bi smjelo dolaziti u sve dok ne ozdravi.
Posebno je važno da dobro upoznate simptome bolesti. Mnogi blaži trovanja hranom nikad ne budu registrirani jer te simptome zamijenimo s gripom.
Simptomi se mogu pojaviti od šest sati do dva dana nakon konzumiranja pokvarene hrane ili nakon kontakta s inficiranom osobom. Može se javiti temperatura, glavobolja, bolovi u u želucu, proljev (koji može biti i krvav), i dehidracija.
Ako simptomi traju duže od dva dana, potrebno je obratiti se za Proljev i mogu imati teže posljedice u djece, jer djeca dehidriraju brže. Komplikacije mogu dovesti do sindroma koji može uzrokovati zatajenje bubrega. Ako dijete ili ima proljev duže od 24 sata, odrediti pretragu stolice na štetne bakterije, kao što su E. cofi i Shigelfa.
Nažalost velik broj blažih oblika trovanja hranom nikada ne bude prijavljena niku. A upravo je prijavljivanje od važnosti za zdravlje bliže i šire zajednice, zbog poduzimanja preventivnih mjera.
Svi ti zdravstveni problemi postaju posebno aktualni u toplim ljetnim mjesecima kada se hrana najlakše kvari. LJ
