Datum predaje obrasca i potpis: ............................ X sku mljekarsku ud' : rugu 01/4831-265. I I o
RedakclJakl kolegi]: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Arnelija Šipak, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaklorlca: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica: prof. Kalarina-Zrinka Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga. Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, Hica 31/111,tel.: 0t/4833·349, 4831-265, fax: 01/4833-349. e-mail: hmu@zg.hlnet.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, priprema i Usak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43000 primjeraka
'~~u
1!Vt!
c;OOl\f)~l
Rezultati postignuti istraživanjima
mnogih autora u proizvodnji kvalitetne
]- krme ozimih žitarica i smjesa s ozimim
~- mahunarkama ukazuju na velike proizvodnje kvalitetne
:::J krme. Kreiran je niz novih kultivara o ozimih žitarica, odnosno mahunarki ci) q (grašak, grahorice) koje se mogu sijati u smjesama s kultivarima ozimih žitarica za zelenu krmu, siliranje odnosno proizvodnju zrna (koncentrat).
Nakon skidanja ozimih smjesa, a sjetvom krmnog sirka, hibrida kukuruza i raznih bilo bi dovoljno krme tijekom ljeta i jeseni do Na taj bi na istoj površini bile dvije žetve tijekom jedne godine i znatno više krme po jedinici površine u odnosu na jednu kulturu. Za dovoljnu kvalitetne zelene krme u slijedu tijekom vegetacije treba koristiti nekoliko kombinacija ozimih i naknadnih kultura. Odnosno, treba podesiti rokove, omjere sjetve i kultivare koji pristizati u slijedu kako bi za · korištenja, na lokaciji, uvijek bilo
PROIZVODA
-SVE ZA SVINJE
-SVE ZA OVCEI KOZE
-SVE ZA KRAVEI KONJE
Ozime žitarice, odnosno smjese ozimih žitarica, trava i krmnih mahunarki u Hrvatskoj se ne proizvode dovoljno kao krmne kulture, premda su uvjeti za proizvodnju ove krme vrlo povo(jni.
dovoljno kvalitetne krme. Viškove proizvedene krme, u optimalnoj fazi treba spremiti za korištenje na onaj koji najbolje odgovara vrsti i kategoriji stoke, odnosno na korištenja za koji je gospodarstvo opremljeno, a gospodar educiran. Smjese kultura, ako su dobro kultivara, mogu dati znatno bolje rezultate negoli kulture i kultivarijer bolje koriste tlo i mogu se koristiti na više Duže je vrijeme korištenja, jer smjese daju više i sigurnije urode mase, bolje su i izbalansirane zbog su u praksi dobro
Osobito su ih dobro prihvatili farmeri s brojem krava visoke proizvodnje mlijeka po kravi i f armeri su površine za proizvodnju a nemaju
površine. Na takvim se farmama krma mora proizvoditi intenzivno i u slijedu, na principu dvije žetve godišnje kako bi za potrebe tijekom vegetacije uvijek bilo dovoljno kvalitetne krme
10310 Grad Tel.:01/'2882 811,Fax:28 82 482 E-mail:gumex-eko@inet.hr
za skidanje. Viškove proizvedene krme treba konzervirati. Kombinacijama dviju kultura (žetve), u jednoj se godini proizvede dovoljno kvalitetne voluminozne krme za ishranu jedne do tri krave muzare, a u vrlo povoljnim utjetima i više po jednom hektaru, što je u posljednje godine na nekoliko gospodarstava poistraživanjima u Mljekarskom listu broj 12/ 2003. g.). Na tim je gospodarstvima primijenjena agrotehnika proizvodnje i korištenja kombinacija krmnih kultura (ozima smjesa graška i žitarica), a nakon njihova skidanja sjetva krmnog sirka, odnosno kukuruza. U takvim kombinacijama ozime smjese s naknadnim kulturama na istoj površini je koristiti više godina a da se tlo ne iscrpi.
PROIZVODNJA SMJESA OZIMOG GRAŠKA I ŽITARICA
I.Plodored
Smjese je sijati iza kultura nakon kojih je tlo na vrijeme slobodno za sjetvu. Najbolje predkulture su okopavine (npr. kukuruz za zrno rani hibridi ili za silažu, krumpir, itd.) dok su žitarice i mahunarke (posebice crvena djetelina), zbog bolesti i štetnika, manje prikladne. Ove smjese su predusjev svim kulturama, osim pšenici i grašku.
2. Obrada tla
Obrada tla za smjese žitarica i graška jednaka je obradi tla za sjetvu ozimih žitarica. To da predusjev mora biti dovoljno rano skinut kako bi kvalitetno i na vrijeme mogla biti obavljena osnovna obrada i priprema tla za sjetvu. Zatim slijedi tanjuranje i drljanje. Najbolje je tlo pripremiti
da se radi o smjesi, agrotehniku bi trebalo podesiti kulturi u smjesi koja je i zahtjevnija.
3.Gnojidba
Mineralna gnojiva dodaju se tako da se 1/3 P 2 0 5 i K 2 0 zaore, a ostatak doda prije predsjetvene priprema tla. Za ishranu ove smjese potrebno je gnojiti sa 70 do 90 kg/ha fosfora, 80 do 120 kg/ha kalija, a dušika 30 do 40 kg/ha u predsjetvenoj pripremi, odnosno toliko
da se usjev hrani dok bakterije na korijenu graška ne fiksaciju dušika. Grašak apsorbira dosta kalcija, pa ako ga u tlu nema dovoljno potrebno gaje dodati pri osnovnoj obradi ili pripremi za sjetvu.
4. Sjetva
Danas je na tržištu mnogo kultivara žitarica vrlo osobina obzirom na rasta, visinu, lisnatost i vrijeme prispijevanja, krupnozrna (masa 1000 zrna) i nabusavanja. Stoga je normu sjetve preciznije izražavati brojem klijavih zrna po m 2 nego kilogramima po jedinici površine. Zbog mase 1000 zrna, okvirne norme sjetve imaju veliki raspon u kilogramima. Ako bi se pri sjetvi primijenila ista sjemena u kilogramima, usjev bi bio vrlo sklopa što je pri zakašnjeloj sjetvi u loše pripremljenom tlu i u nepovoljnim utjetima sjetve. Daje naprijed navedena tvrdnja navodim raspone mase: 1000 zrna žitarica iznosi od 26 pa i preko 50 grama, krmnog graška masa 1000 zrna sitnozrnih kultivara iznosi oko 80 grama a kod krupnozrnih kultivara i preko 250 grama (tablica 1). Dakle, sjetvom sitnozrnih kultivara ili frakcija sitnog sjemena bilo bi posijana dva puta, a u nekim gotovo i tri puta više sjemenki po jedinici površine, što bi utjecalo na sklopa. Sjetvom sitnog sjemena sklop je pregust, a sjetvom frakcija krupnog sjemena istom u kilogramima po jedinici površine sklop bi bio rijedak pa bi urod mase bio manji, a kod žitarica udio vlakanaca u krmi. Ako je svrha proizvodnje i korištenja zelena masa, u ranijim stadijima razvoja (viša - u kulturi ili smjesama - sve kulture treba sijati Ako želimo masu silirati u smjesama, žitarice treba sijati (gornja norma sjetve). Za proizvodnju zrna (koncentrat) žitarica sjetva mora biti (viša norma) a grašak, zbog grananja i razvoja iznad žitarica (osim raži), sijati da ne bi došlo do polijeganja i gubitaka. Žetva poleglog usjeva je otežana i s gubitcima, a je potrebno i dosušivanje sjemena zbog dozrijevanja. Mahunarke, osobito grašak, treba sijati
Mljekarski list 10/2004.
Tablica1: Vn/eme sjetve, korištenjai normesjetveza ozimesmjesegraška sa žitaricama
Ozimekrmne
Korištenje Vrijeme sjetve kulture
Ozimaraž+
Ozimi grašak
Norme sjetve
Vrijeme
Kraj rv. V. mjeseca Prva polovica
Ozimaraž"+ X.mjeseca
Ozimi grašak
Tritikale +
Zelena krma
Sredina V.mjeseca
Ozimi grašak V. mjeseca Prva polovica
Tritikale + X.mjeseca
Ozimi grašak
Ozima pšenica +
Ozimi grašak
Ozima pšenica + Prva polovica
Ozimi grašak
Ozima pšenica +
Ozimi grašak
Ozimazob+
Zelena krma
Druga polovica V. mjeseca
Druga polovica V. mjeseca
Kraj V. Vl. mjeseca X.mjeseca
Sredina Vll. mjeseca
Kraj V prva polovica VI.
Ozimi grašak mjeseca
Ozimazob + Prva polovica
Ozimi grašak X.mjeseca
Ozimazob+
Ozimi grašak
krma
Sredina VI. mjeseca
Sredina VII. mjeseca
dublje (6-8 cm) u odnosu na sjetvu žitarica (3-4 cm duboko). Ako je grašak posijan plitko (3 cm), može do lomljenja korijena na površinu izniklih biljaka u vrijeme kasnih mrazeva. da grašak ne razvija sekundarno korijenje kao žitarice, ako je na površinu ne može se obnoviti pa propada (osuši se). Zbog plitke sjetve graška i izloženosti mrazevima (sriježi), biljke graška tijekom zime rijetko kad su željenog sklopa zbog u smjesama udio žitarice negoli je pa su urodi niži i slabije Da se to ne bi dogodilo sjeme graška treba posijati dublje a zatim na njega sijati sjemena žitarice. Pri sjetvi žitarice treba paziti na dubinu ulaza tijela u tlo kako se, pri sjetvi žitarice, ne bi izbacilo na površinu sjeme
posijanog graška. U suhim uvjetima i na vrlo laganim tlima (pjeskovito tlo) dobro je nakon sjetve usjev povaljati laganim valjkom. Sve kulture i smjese kultura za krmu treba sijati u prvoj polovici listopada. Ako su uvjeti za sjetvu loši ili se kasni sa sjetvom u odnosu na navedeni rok, norme sjetve, radi sigurnosti, mogu se povisiti i do 25 % ovisno o kašnjenju sjetve. Kasna sjetva (krajem listopada ili studenoga) može biti samo na Mediteranu, a u ostalim krajevima R. Hrvatske urod može biti ili propasti. Ako je grašak posijan plitko, kasni ga mrazevi (srijež) iznijeti na površinu zbog stradati.
5. Njega usjeva
Zbog gustog sklopa korovi se rijetko javljaju. Mogu ga eventualno zakoroviti kamilica (Matrinastavak na str.7 -+ Mljekarski list 10/2004.
OSTVARUJTE SAMO "EKSTRA" ILI PRVU KLASU
HIGIJENSKOM
MLIJEKA VAŠIH KRAVA I I V
OMOGUCITE SI VISI
DOHODAK OD PRODAJE MLIJEKA!
SAMOSTALNO KONTROLIRAJTE HIGIJENSKU MLIJEKA VAŠIH
KRAVA NA SADRŽAJ SOMATSKIH STANICA, KORIŠTENJEM
NOVOG STAJSKOG TESTA
SgmaTest®
ODSAD, JEDNOSTAVNIM
TESTOM
PROVJERAVAJTE HIGIJENSKU
MLIJEKA U VAŠOJ
STAJI I UNAPRIJEDITE VLASTITU PROIZVODNJU
ZDRAVOG MLIJEKA.
SG>maTesr - V A š N o V I
NEOPHODNI RADNI PRIBOR, KAO SUVREMENOG MLIJEKA.
NOVIM MASTITIS TESTOM, POSEBNO PRIPREMLJENIM ZA VAS, MLIJEKA, JEDNOSTAVNO I TESTIRAJTE SVJEŽE IZMUZENO
MLIJEKO VAŠIH KRAVA I NA SABIRALIŠTE MLIJEKA
PREDAJTENA OTKUP SAMO HIGIJENSKI ISPRAVNO
MLIJEKO!
TROŠAK TESTIRANJA JE NEZNATAN ALI JE ZNATNA
PRIHODA OD STADA:
JEDNO TESTIRANJE SVIH VIMENA
Soma Test®
INDIKATOR
PRVO REGISTRIRANO HRVATSKO
SREDSTVO ZA OTKRIVANJE
PRIKRIVENIH UPALA VIMENA
SomaTest"KOMPLETSADRŽI:
er INDIKATOR
2 x 500 mi (za više od 80 testiranja svih vimena)
er ZA DOZIRANJE
er DOZATOR(pumpica za doziranje indikatora u šalice testatora); er TESTATOR(plitica s salice za testiranj(tSVih er PRAKTICNI PRIRUCNIK za mlijeka na seoskim gospodarstvima
er UPUTU ZA KORIŠTENJE
Napomena: zadržava pravo promjene sadržaja kompleta ili bilo kojeg njegovog dijela
PRIBOR IZ KOMPLETA IMA TRAJNI KARAKTER, A NAKON 80-TAK IZVRŠENIH TESTIRANJA SVIH VIMENA, TJ. NAKON ISKORIŠTENJA SADRŽAJA OBIJU S INDIKATOROM, NABAVLJAJU SE SAMO DOPUNSKE INDIKATORA OD PO 500 ML, SVAKA ZA 40-TAK TESTIRANJA.
PO
79,80 kn* 1 D Soma Test® Komplet - Cijena: ~kn + troškovi poštarine 1 49 80 kn* i D Soma Test® INDIKATOR (2 x 500ml) - Cijena: ~kn + troškovi poštarine * promotivne cijene vrijede samo za narudžbe koje se dostavljaju poštom
CIJENI I
Ime i prezime: _________________ _ (obvezno ispuniti štampanim slovima)
Adresa (ulica i kbr:, mjesto): ____________________ (obvezno ispuniti)
Poštanski broj i mjesto: _____________________ _ ( obvezno ispuniti) 1
Telefon/mobitel: _________ _ Broj krava na mojem seoskom gospodarstvu: LJ I Mlijeko dajem u otkup: Ooa
Naziv mljekare: _____________ _
Za dodatne informacije i eventualne izvolite se obratiti direktno na broj tel: 042/207-990; mob: 091/5178-281; 098/288-659
Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: 1 : FARM d.o.o., 24, Vrbanovec, 42232 Donji Martijanec : - - - ><- - - - - - --§o,,E,
caria chamomila), osjak (Cirsium arvense), neke ozime (Brassicaceae sp.) ili drugi koji se šire korijenom i podankom, odnosno koji se brže razvijaju. Ako se korovi ipak jave, usjev se može tretirati Basagranom i to 2 do 3 l/ha tijekom vegetacije.
6. Korištenje smjesa graška i žitarica
Kako bi vrijednost ovih smjesa kao vrlo kvalitetne hrane bila potpuna, potrebno je odabrati pravi trenutak košnje, a on zavisi o iskorištavanja, o vremenu sjetve i vrsti žitarice u smjesi te o potrebnim i krme.
Smjese krmnog graška i žitarica mogu se koristiti:
• košnjom i hranidbom u svježem stanju (zelena krma u staji)
• napasivanjem s udjelom žitarica ili trava
• siliranjem (uz udio žitarica u smjesi) -slika 1
• za sideraciju ili (protiv korova)
• kao zrno koncentrat (bogat proteinima i energijom)
• eventualno i za sijeno (u povoljnim uvjetima). se koristi kao zelena krma i to od cvatnje do formiranja mahuna, što od 15 do 20 dana i više. Za proizvodnju sijena u suhim uvjetima može se koristiti samo u krajnjim jer se list graška brže suši od stabljike pa otpada i smanjuje prinos i hranjivu vrijednost. Grašak je bolje proizvoditi za podmirenje potreba zelenom krmom, a viškove proizvedene krme valja silirati i to u fazi punog formiranja mahuna kada sadrži najviše i kada daje masu, odnosno kadaje žitarica u zrio bi. li
Mljekarski list 10/2004.
VIROVITICA•J.J. Štrosmajer
• štednjacina krutagoriva
• štednjacizacentralnogrijanje
• nakrutagoriva
• kotlovizakamine,kalijeve
• dijelovizazidane . dimnih izvoda i vodovodnih prema želji kupca.
I NAPILJEVINUZA CENTRALNOGRIJANJE
za grijanje prostorija, objekata i kompleksa stanovanja, plastenika, staklenika, farmi i prostora
Slika 1: Spremanjesmjeseozimoggraška i pšeniceu rolo- bale
Prednosti s Lactoma:
Ciljevi Sano:
1. Sano želi, da Vi s kravama zaradite novac, jer
• Sano treba platno sposobne kupce
• Sano kupci moraju biti najbolji
• Sano i za 5 ili 10 godina treba kupce
• Sano želi zadovoljne, stalne kupce.
2. Kako s kravama zaraditi novac:
• velikom mlijeka
• svake godine za 500 litara
• puno proteina i masti u mlijeku
• svake godine jedno zdravo tele
• zdravo vime i papci
3. Što da bi se s kravama zaradio novac?
• napajati telad sa Sano Milsan.
• po teletu trebate 40 kg = ca. 300 kn
• l litra Milsan stoji O. 94 kn.
• l litra prodanog kravljeg mlijeka donosi ca 2,85 kn.
• mlijeko za telad po litri stoji 1.13 kn
• uz 400 litara zamjene. to je 1.140 kn više za mlijeko.
• vaša dobit: 840 kn.
4. S·rnjojkravi trebate davati:
• puno zraka. i tijekom zime
• puno svjetla. i tijekom zime
• puno vodi:!. i tijekom zime
Milk-maker za plodne, proizvodno sposobne krave
Kompleks
1. mlijeka
2. Visok sadržaj proteina i masti u mlijeku
3. Poboljšava plodnost
4. štiti od pojava deficita i gubitka težine
s. Redovna plodnost
5. Vaši troškovi za oko 4.5 kg Lactoma iznose oko 13,50 kn dnevno.
To donosi oko 10 litara mlijeka dnevno više= 28,50kn!
To 15 kn više po kra,i dnevno, a godišnje 4.575 kn dobiti putem Lactoma.
6. Uz to:
• pobol.išana plodnost
• bolje zdravlje
• više masti i proteina Sano ovo proizvodnje i uspjeh svakodnevno na desecima gospodarstal·a.
I Vi možete biti njima!
Vaš Sano partner rado Vas savjetovati!
Zanima Vas TMR miješalica?Sano ima dobre ponudeza prodajui najam.
Uputa za hranidbu:
mlijeka koju krava daje odje za primjene:
20 litara mlijeka = 3 kg Lactoma
25 litara mlijeka = 5 kg Lactoma
30 litara mlijeka = 7 kg Lactoma
35 litara mlijeka = 9 kg Lactoma
40 litara mlijeka = I I kg Lactoma umiješati u hranu kao potpuni obrok. Uz to dati Camisan. Profisan ili Topsan. i to 10 g / litri mlijeka.
Poznavanje vlakana i razumzJevanje njihova neophodno je u sasta.
vljanju obroka kravama. Da bi u potpunosti razjasnili i ulogu vlakana, moramo postaviti pitanja: Što su to vlakna? Na koji premalo ili previše vlakana u obroku utjecati na metabolizam i proizvodnju mlijeka? Koji su optimalni odnosi vlakana u obroku krava u stadijima proizvodnje?
Što su vlakna?
Vlakna su sporo probavljiva ili neprobavljiva tvar krmiva. vlakna predstavljaju stijenku, strukturalni dio stanice biljaka koji im daje oblik i Vlaknasti dio stijenke celuloza, hemiceluloza i lignin, te pektin, razgradiv jedino u procesima mikrobiološke fermentacije. U buragu krava populacija je bakterija, protozoa i gljivica koje proizvode enzime i vrlo složene dijelove stijenke na manje molekule, kao što je glukoza.
S hranidbenog gledišta vlakna su dio krmiva koji je teže probaviti; životinja ih usitnjava žvakanjem ili preživanjem. Vlakna sadrže sporo razgradive tvari krme, kao što su celuloza i hemiceluloza, te nerazgradivi lignin. Hranidbom vlakana u obroku, je normalan proces preživanja, a izbjegava se niska masti u mlijeku, te acidoza. Vlaknasta krmiva, kao što su voluminozna (suha ili svježa), zauzimaju mnogo više mjesta u buragu nego žitarice i druga koncentratna krmiva, a voluminoznost hrane koju krava može pojesti ukoliko se hrani samo takvom vrstom hrane. Kapacitet popunjavanja probavila hranom predstavlja stvarni limit pojedene hrane, pa što je viši udio voluminozne krme ili nekog drugog vlaknastog krmiva u obroku taj limit bit prije dostignut.
M1jekarski list 10/2004.
~DC:J ~W&
[_ Piše: mr. se. Goran Kiš ] dijela vlakana u krmivima
Tri su osnovne skupine (frakcije) vlakana udio u krmivima
Svaka skupina ovih vlakana dobivena je analizom krmiva i opisana u i znanstvenim publikacijama. Svaka od ovih skupina predstavlja vrijednost za jedno te isto krmiva. Da bi izbjegli zbunjivanje u interpretaciji vrijednosti vlakana, moramo poznavati kemijske metode nja, kao i metodu kojom se kemijske tvari stijenke.
Sirova vlakna
U procjenjivanju hranidbene vrijednosti krmiva najprije su ova vlakna a i najviše se koriste u sastavljanju obroka. Metoda temelji se u kuhanju uzorka krmiva 30 min. u jakoj kiselini, te zatim 30 min. u jakoj lužini. Sirova vlakna, kao mjera, ne predstavljaju vrijednost celuloze, hemiceluloze i lignina u krmivima. Razlog tome je što kiselina dijelom otopi hemicelulozu, lužina otopi lignin, pa broj koji dobijemo kao SV ne predstavlja vlakana u krmivu.
Kisela detergent vlakna
Kisela detergent vlakna (KDV, u literaturi kao ADV ili ADF) dobijemo kuhanjem uzorka krmiva jedan sat u otopini detergenta i sumporne kiseline. Kiselina otopi hemicelulozu, i na taj dobijemo vrijednost KDV koja
predstavlja samo celulozu i lignin. da ovom metodom nije lužina, kao u SV, ovdje nema gubitaka lignina prilikom kuhanja uzorka u kiselom detergentu.
Ovom metodom KDV možemo pretpostaviti da su KDV vrijednosti od SV, da su manji gubitci prilikom kuhanja uzorka.
Neutralna detergent vlakna
Uzorak koncentratne ili voluminozne krme kuha se jedan sat u neutralnoj (pH = 7) otopini. Jedna od osnovnih kemikalija u neutralnoj detergent otopini, natrij-lauril sulfat, je detergent koji nalazimo u sredstvima za pranje rublja ili u šamponima. Kako ovim nema ni kiseline ni lužine, nema ni gubitaka he'miceluloze ili lignina. To da je NDV (u literaturi i kao NDF) mjera koja predstavlja celulozu, hemicelulozu i lignin, tri osnovna strukturna dijela stijenke biljaka.
NDV imaju vrijednost, u odnosu na ostale komponente vlakana, slijedi KDV, a SV imaju najmanju hranidbenu vrijednost. Tablica 1 predstavlja primjer udjela vlakana u nekim krmivima.
Vlaknasta krmiva u odnosu na proizvodnju mlijeka sadržaj vlakana i njihova forma u obroku normalan proces preživanja i funkcioniranje buraga. Zbog toga sva koncentrirana i voluminozna krmiva imaju grubu ili krmnu vrijednost. Vrijednost je u stimuliranju žvakanja, osobito za
Tablica 1: Udio
u nekim
vrijeme preživanja, pri je bitna tekstura, (grubost), odnosno krme.
Visoko vlaknasti nusproizvodi prehrambene industrije, kao što su sojine ljuske ili kukuruzni gluten, sadržavaju puno vlakana, ali su sitnih i male efektivne, odnosno male krmne vrijednosti. Ostala krmiva bogata vlaknima, ali male krmne vrijednosti su: repini rezanci, pivski trop, i kukuruzne posije te suncokretova
Za razliku od ostalih hranjivih tvari, kravama potrebne su male vrijednosti vlakana u obroku, za maksimalnu proizvodnju. Vlakna u obroku krava imaju dva Prvo, udjela vlakana u obroku, od nule prema optimalnoj razini, stimuliraju preživanje i održavaju normalno funkcioniranje buraga. Drugo, za proizvodnju u obrok dodajemo više vlakana nego što je potrebno, pa vlakna ogranikonzumaciju i probavljivost obroka. Udio vlakana u obroku
Premalo vlakana ili su vlakna neadekvatne teksture (grubosti)
Obrok visokoproizvodnih krava s udjelom NDV-a ispod 26-28 % ili obrok koji sadrži vlakna su presitne, može izazvati ozbiljne Prvi simptomi neadekvatne krmne vrijednosti (udio vlakana x grubost) obroka je smanjena aktivnost preživanja. Kako se normalno preživanje i žvakanje krava (osam do 10 sati na dan) proizvodnja sline opada. Slina, koja sadrži bikarbonate, djeluje u buragu kao pufer i neutralizira kiseline koje nastaju prilikom mikrobne fer-
metodama mentacije krmiva u buragu. Vrijednost pH buragova sadržaja ne smije pasti ispod 6,0-6,2 jer mikroorganizmi slabije vlakna. Ako je u buragu premalo bikarbonata, pojavljuje se acidoza. Ovakvo stanje krava povezuje se i s padom masti, te ostalim meta-
vlakana
krmivima
Tablica 2 prikazuje neke od Tablica2: udjelavlakana u obroku krava vlakana u obroku na metabolizam i proizvodnju. Kako se udio NDV-a u obroku smanjuje, tako opada razina octene kiseline u buragu, dok razina propionske I NDV, o;. kiseline raste. Ove kiseline glavni Udio dugih, grubih vlakana u
b fi Žvakanje (min/dan) su proizvodi mikro ne ermen-
tacije krmiva u predželucu. Octena Slina (1/dan) kiselina prethodi sintezi , masti, dok je propionska usmje- !Ac::i hur~ga, 01 • ___]_ 70
rena produkciJ'i tjelesnih
Propionati buraga, % I Tako se obrokom s malim udjelom
vlakana tjelesna masno- mast,% ali ne i mlijeka.
Previše vlakana ili vlakna neadekvatne teksture
Kao što premalo vlakana u obroku nepovoljno djeluje na proizvodnju mlijeka, mast i na metabolizam životinje, tako i previše vlakana može smanjiti proizvodnju mlijeka.
Previše vlakana smanjuje koncentraciju energije u obroku jer voluminozna krmiva sadrže manje energije od žitarica ili drugih krepkih krmiva. Kako krava konzumacijom voluminoznih krmiva puni burag, tako se konzumacija krmiva bogata vlaknima smanjuje. Obroci bogati vlaknima uzrokuju smanjenje proizvodnje mlijeka, pa ih ne bi trebali davati kravama.
Optimalna NDV-a u obroku
Optimalna razina vlakana u obroku uvjetovana je samom proizvodnjom mlijeka. Što je viša proizvodnja, treba smanjivati vlakana u obroku. Za vrlo visoku proizvodnju mlijeka, udio NDV-a u obroku opada na 26% i smatra se minimumom u proizvodnji. Svaki puta kada udio vlakana (u formi NDV-a) u obroku padne ispod 26-27 %, postoje dobre šanse da krava pasti u acidozu ili patiti od niske razine masti.
Preporuke za minimalni udio vlakana u obroku bazirane su na pretpostavci da 75% vlakana dolazi iz grube, voluminozne krme. udio NDV-a u obroku prikazan je u tablici 3.
Mljekarski list 10/2004.
3,7 3,5 3,4 1,0 .
Udio vlakana u obroku krava bitanje u regulaciji konzumacije hrane i ukupnoj proizvodnji mlijeka. Da bi sastavili obrok koji podmiruje potrebe vlaknima, trebaju razumjeti što vlakna jesu, koje mjere vlakana koriste i koju ulogu vlakna imaju u podmirenju normalne funkcije buraga. Sastavljanje obroka s optimalnim udjelom NDV-a treba osigurati maksimalnu konzumaciju hrane i maksimalnu proizvodnju mlijeka. O
Tablica3: udioNDV-a u obrokukrava
Kraveu laktaciji
Vrlovisokaproizvodnja,višeod 50 kg/dan
Visokaproizvodnja,35-50kg/dan
proizvodnja,20-35kg/ dan
Niskaproizvodnja,manjeod 20 kg/dan
Kraveu ranojlaktaciji( 3.-4.tjedanlaktacije)
Kraveu suhostaju Junice
/-;,ianje od 200kg
1200-400kg
400-600kg
l? u
Nedavni iz okolice Sinja, u kojima je od bruceloze oboljelo nekoliko ljudi, ukazali su na opasnosti od istih bolesti i ljudi i životinja. Glavni simptom bolesti je Sustavnom provedbom preventivnih mjera, pojava ove bolesti u Hrvatskoj svedenaje na najmanju mjeru.
BOLESTI. bolesti je bakterija roda Brucella. Bolest goveda uzrokuje B. abortus, a bolest ovaca i koza uzrokuju B. melitensis i B. ovis. može preživjeti na tlu 37 dana, na u vodi do 3 mjeseca. Važno je naglasiti da preživljava u mlijeku nekoliko tjedana, a maslacu i siru od slatkog mlijeka 30 dana. Brucelle su osjetljive na dezinficyens§l.
NACIN SIRENJA. Glavni izvor infekcije su plod i plodne ovojnice. U organizam životinje ulazi hranom, vodom, preko kože, sluznice i vimena. Bruceloza se širi napasivanjem na livadama, pašnjacima, zatim vodom i hranom koju je zagadio iscjedak i plodne vode inficiranih životinja ili dodirom s plodom, odnosno oboljelim Bolest mogu širiti i psi, štakori i insekti (krpelji).
ZNAKOVI BOLESTI. Vrijeme proteklo od ulaska u životinju do pojave prvih znakova bolesti dosta je a u goveda se od 14-180 dana. Krave pobace u zadnjoj graviditeta. Kod ovaca i koza se javljaju zadnja dva mjeseca graviditeta. U muških životinja bolest se upalom testisa i završava sterilitetom. Pored
Piše: mr. se. Antun
i jalovosti uslijed infekcije, može i do upale zglobova, a pod kožom se mogu stvarati apscesi (nakupine gnoja). Pored navedenog mogu se javiti i upale vimena, šepanje (ovce) i po-
sustava.
DIJAGNOZA BOLESTI. Na bolest se sumnja nakon pogotovo ako je istovremeno pobacilo ;više životinja u stadu. Sigurnu dijagnozu postavljamo nalazom i identifikacijom u plodu ili plodnim ovojnicama, zatim serološkom pretragom krvi. Jedna od dijagnometoda je i prstenasta proba kojom možemo utvrditi prisutnost u mlijeku.
BOLEST U LJUDI. Bruceloza ljudi je dugotrajna i teška bolest. Do infekcije dolazi pomaganjem životinji kod udisanjem zraka, konzumacijom mlijeka ili sira. Bolest se groznicom, a može i do upale moždanih ovojnica.
PREVENTNA BOLESTI. Osnovna preventivna mjera je umjetno osjemenjivanje krava, a bolest ovaca i koza se redovitom kontrolom zdravlja rasplodnjaka krvi), zatim prijavljivanjem svih veterinarskoj službi koja uzeti materijal za laboratorijske pretrage kojima se prisustvo brucela. Posebnu pažnju treba posvetiti nabavi novih životinja, osobito rasplodnjaka kojima prije u stado treba pregledati krvnu sliku ne samo radi bruceloza nego i drugih zaraznih bolesti kojima bi se moglo zaraziti stado. :.J
(abortus) je izbacivanje nezrelog ploda iz maternice prije fi,ziološkog završetka graviditeta. U broju plodovi su mrtvi.
Ovisno o stadiju graviditeta dijelimo ih na rane i kasne, a ovisno o uzroku na zarazne i nezarazne. Pored navedenog, mogu biti i umjetno izazvani.
Zarazni
Zarazni su posljedica štetnog djelovanja mikroorganizama odnosno virusa, bakterija, rikecija na
gravidnu maternicu, plod i/ili plodne ovojnice. U tu skupinu spadaju i koje uzrokuju neke vrste nametnika (parazita).
Važno je napomenuti da je jedini simptom infekcije pojedinim vrstama mikroorganizama kao na primjer Q- groznice i bruceloze, te da se javlja kod broja životinja u stadu (ovce i koze). mogu biti i posljedica infekcija te se u tom javljaju kao sekundarni simptom. Kao što smo prije naveli, mogu biti rani i kasni, ovisno o stadiju graviditeta. Kod kasnih (zadnja graviditeta) dolazi i do komplikacija u vidu zaostajanja posteljice, jalovosti ili upale spolnih organa.
Važno je napomenuti da kod životinja uglavnom izazivaju mikroorganizmi koji ugrožavaju i zdravlje ljudi (zoonoze), zato je potrebno svake životinje prijaviti veterinarskoj službi radi mikrobiološke pretrage (krv, fetus, posteljica), kako bi bio uzrok
Zakonom su propisane mjere za suzbijanje zaraznih bolesti (zoonoza) kojima je jedan od glavnih simptoma (Q- groznica, bruceloza, leptospiroza itd.).
Preventiva zaraznih
Glavna mjera u suzbijanju zaraznih je umjetno osjemenjivanje. U Hrvatskoj se ova metoda koristi jedino u govedarstvu i svinjogojstvu, a u uzgoju drugih životinja, osobito u i kozarstvu, nažalost, se ne koristi.
Prednost umjetnog osjemenjivanja je u zdravstvenom nadzoru rasplodnjaka (bikova, nerasta), a zakonski je umjetno osjemenjivanje samo spermom zdravih životinja koje su pod stalnim zdravstvenim nadzorom veterinara.
Kao što smo napomenuli, umjetno osjemenjivanje se u Hrvatskoj ne koristi u i kozarstvu paje potrebno posebnu pažnju posvetiti nabavi zdravih rasplodnjaka i ovno-
va) iz zdravih i provjerenih uzgoja, a bez obzira na dobro zdravstveno stanje i kondiciju potrebno im je izvaditi krv te ju poslati na pretragu u Hrvatski veterinarski institut. U da su rasplodni ovan ili jarac inficirani, u sezoni pripusta mogu zaraziti cijelo stado pa se u tom (po zakonu!) cijelo stado mora neškodljivo ukloniti.
Dakle, rasplodnjake nabaviti iz provjerenih uzgoja i prije sezone pripusta kako bi se bez žurbe provjerila njihovo zdravlje.
Nezarazni
Uzroci nezaraznih su brojni, a dijelimo ih na unutarnje i vanjske. Kaje da se javljaju Životinje mogu pobaciti u svim stadijima graviditeta kao i kod zaraznih
Unutarnji uzroci mogu biti: nježna konstitucija krave), hormonalni smetnje u razvoju maternice tijekom graviditeta (priraslice), torzija (uvrtanje) pupkovine, višeplodnost uniparnih životinja (krava, kobila), kolike i timpanija.
Vanjski uzroci mogu biti zatim posljedica pogrješne hranidbe ili može izazvati grubo postupanje sa životinjama, udarci, padovi, transport ili te koja može dovesti do kontrakcija maternice.
N eizbalansirana hranidba može dovesti do (npr. nedostatak minerala), kao i napajanje hladnom vodom.
nezaraznih
S gravidnim životinjama moramo postupati pažljivo i oprezno. Moramo im osigurati dovoljno prostora. Poželjno je životinje u suhostaju, a pogotovo one koje su pred porodom, odvojiti od stada. Hranidba mora biti graviditetu. Treba prežderavanje životinja. Krmiva moraju biti kvalitetna. Dva do tri tjedna prije poroda životinje valja postupno navikavati na krmiva koja koristiti tijekom
laktacije. Poželjno je dva mjeseca do mjesec dana prije poroda dati životinjama vitaminskomineralne preparate, posebno vitamine A, D, E i minerale selen i kalcij (fosfor). Tako osigurati normalan razvoj ploda u zadnjoj graviditeta te bolju zaštitu kolostrumom.
Potrebno je izbjegavati transport visokogravidnih životinja jer dolazi do stresa koji može rezultirati
Dužnosti u Svaki je (goveda, ovce, koze, svinje, konji) dužan prijaviti nadležnoj veterinarskoj službi. Veterinar mora uzeti uzorke za pretragu plod, fetus, posteljica) te izvaditi krv od životinje koja je pobacila. Zvanje veterinara je obveza jer, kao što smo naveli, može ugroziti zdravlje ljudi u Sinju!). Izuzetno je važno pokušati utvrditi uzrok
PROMJENAPOLOZAJASIRISTAGOVEDA
Promjena položaja sirišta je bolest koja se javlja kod I Piše:mr. se. Antun goveda u intenzivnom uzgoju i to goveda holštajnske pasmine, dok se kod drugih pasmina pn krava odbija pojavljuje.
Sirište se iz fiziološkog položaja može pomaknuti na lijevu ili desnu stranu trbušne šupljine, pri može i do njegova izvrtanja (torzije). je da je promjena položaja u lijevu stranu, a u desnu stranu Bolest se razvija u kratkom vremenskom razdoblju.
UZROK BOLESTI. Kao što je navedeno, obolijevaju visokoproduktivne intenzivno hranjene krave u dobi od 3-8 godina. U preko 80% bolest se javlja unutar 3 tjedna prije poroda i 4 tjedna nakon poroda. je da se javlja kod stajskog držanja.
Pojavi bolesti pogoduje atonija (prestanak rada) sirišta koja može biti posljedica nagle promjene hrane, zaostajanja posteljice, edema i upala vimena itd. Visoka može pogodovati pojavi bolesti. Promjene položaja trbušnih organa nakon poroda, a posebno promjene položaja buraga, pogoduju razvoju bolesti.
ZNAKOVI BOLESTI. Jedan od prvih znakova bolesti je smanjen i promjenjiv apetit
Mije/carski list 10/2004.
koncentrat. Uslijed bolesti dolazi do pada
Javlja se i promjena u i obliku balege. Krava može imati ili proljev.
U da bolest duže traje krava mršavi, drži se potišteno i zbog bola u trbušnoj šupljini, mogu se javiti i znakovi kolika (bolova u trbuhu). Ako se bolest ne može se javiti nadam buraga i upala potrbušnice. Kod promjene položaja sirišta u lijevu stranu, u lijevoj gladnoj jami može se javiti poput kupole.
DIJAGNOZA. Bolest sa može dijagnosticirati jedino veterinar nakon uzimanja podataka o stadiju proizvodnje (stupanj graviditeta, porod), hranidbe i držanja. Precizna dijagnoza postavlja se tek nakon temeljitog pregleda životinje. Metoda kojom sa možemo utvrditi promjenu položaja sirišta je laporatomija, odnosno otvaranje trbušne šupljine na lijevoj ili desnoj strani.
Bolest se može operativno ili konzervativna. U lijeve dislokacije kravu se zavezanih nogu položi na desni bok pri se snažno masira trbuh duž
luka rebara prema pupku i to 2-3 put nakon je potrebno kravu snažno prebaciti na lijevi bok. Desna dislokacija se puno teže konzervativna.
Najbolji je otvaranjem trbušne stijenke na strani dislociranog sirišta, a ponekad se i obostrano otvaranje.
PREVENTIVA. Osnovno pravilo u promjene položaja sirišta je hranidba krava stadiju proizvodnje. Kao što smo naveli, bolest se
javlja 3 tjedna prije i 4 nakon poroda pa je osobito važno u tom vremenskom razdoblju (tranzicijski period) kravu hraniti uravnoteženim obrokom.
Jedna od modernijih preventivnih metoda je davanje velike (40 - 70 litara) mlake otopine elektrolita sondom u burag koji nakon toga lakše i brže zauzima fiziološki položaj. Pored navedenoga bolesti pridonosi i držanje krava na ispustima i pašnjacima. O
U prošlom broju Mljekarskog lista, u ovoj rubrici, opisani su sadašnji uvjeti prodajnih cijena i prihoda u mljekarskoj proizvodnji u nas i u Europi. Kakvi su prihodi govedarskih farmi u EU? Prema podatcima IFCN-a (slobodni prijevod: mreža usporedbe farmi) za 2002. godinu prihodi govedarskih farmi temelje se na 0,59 eura po litri proizvedenog mlijeka na „boljih 10% farmi" i 0,47 eura po litri mlijeka na „lošijih 10% farmi".
U tih 0,59, odnosno 0,47 eura su, osim cijene mlijeka (oko 0,31 euro), i svi ostali poticaji po grlu.
0,7
0,6 i 0,5 E 04 J g_0,3 f!! 1110,2 0,1 o 10.3al 10.21 I Top 10%
D Gross Margin (prihodvarijabilni trošak) 10.21 1
Zadnjih 10% O Varijabilni troškovi {hrana)
Grafikon 1: Struktura prihoda po litri mlijeka u EU primjerima
list 10/2004.
Kako to izgleda u našim primjerima?
U zeli smo podatke skupljene od obiteljskih gospodarstava sa 7 do 15 muznih grla i prodanim od 2 500 do 6 000 litara
0,271
2500 4500 Razina proizvodnje (litara)
6000 Osnovna cijena mlijeka D Poticaji za mlijeko D Ostali poticaji
Grafikon 2: Struktura prihoda po litri mlijeka naših (u eurima)
mlijeka po grlu. Uzeli smo tu najnižu proizvodnju radi slikovitog prikaza što se u praksi ostvaruje s proizvodnjom mlijeka u nas.
U nas je ekonomski apsurd, tj. na nižoj razini proizvodnje ostvaruje se prihod po litri, jer se temelji na poticajima a ne na proizvodnji. Tako imamo lošu situaciju da naši poticaji godinama ne proizvodnju nego „uljuljkavaju" u nepromjenjivost godina debelih krava. Da, samo se sladimo lijepim godinama, kao da nam sve to uskoro naplatiti otvaranje tržišne utakmice.
Uvjeti Programom razvitka
Za proizvodne jedinice podržavane ovim Programom razvitka je bruto marža (GM) ili doprinos varijabilnih troškova, kako bi bila ocijenjena njihova poslovanja u gospodarskim uvjetima. Gross margin je mjerilo gospodarske obiteljskih gospodarstava u suvremenim uvjetima subvencionirane poljoprivrede. Bruto marža se odnosi na pokrivenost varijabilnih troškova prihodima.
Prihodi farme su prema cijenama od 2,40 kn/litra mlijeka i 19,50 kn/kg telad, što odgovara cijeni od 0,32 eura za litru mlijeka, te 2,64 eura za kg teleta. Struktura i visina poticaja su prema pretpostavljenim uvjetima:
Poticaji Kn Eura
Za uzgojenu junicu 1.500,00 202,70 (prvotelka) - po junici
Za držanje krave - po kravi 300,00 40,54
Mlijeko po - litri 0,20 0,03
Pretpostavljeno je da se za adaptirane staje i niže razine koriste dijelom grla simentalske pasmine, a za specijalizirane farme i više razine grla holštajnske pasmine.
GMje za tri razine intenzivnosti poslovanja mjerene i prirastom po grlu. Normativi proizvodnje mesa i mlijeka, te
utroška rada i materijala dobiveni su prema proizvodnim rezultatima odabranih primjera u nas i na temelju simulacije u sadašnjim odnosima cijena inputa i outputa.
Za najbrojniji tip "adaptirane staje" bruto marža je na razinama od 3 000 do 5 000 litara prodanog mlijeka po grlu. Vidljivo je kako projekt zadovoljava uvjete bruto marže, što relativnu uspješnost projekta. Neto marža projekta je negativna pri ispitivanim razinama intenzivnosti, što je posljedica troškova otplate kredita. U uvjetima poslovanja, nakon otplate kredita situacija je znatno nepovoljna samo na razini manjoj od 3 500 litara prodanog mlijeka po muznom grlu, pa se o tome mora voditi pri i financijskoj potpori ovom tipu U protivnom bi dodatno trebalo osigurati financiranje razvitka i nakon 10-godišnjeg razdoblja ovog projekta.
Dakle, za ove manje proizvodne jedinice je dohodak gospodarstva na razini od 63, 88 i 119 kuna, što u
Tablica 1: bruto maržeza adaptirane staje
Opisproizvodnejedinice Adaptirane 15 1 1a· gra s 1e
gospodarskim uvjetima predstavlja dobru osnovu za egzistenciju obiteljskog gospodarstva. Naravno, što su gospodarstva bliža razini od 5 000 litara, sposobnija su u potpunosti poslovati ekonomski efikasno. Na razini od samo 3 000 litara vrlo je upitna potpuno pokrivanje svih fiksnih troškova (amortizacija objekata i opreme, osiguranje, zakupnine, otplata kredita).
Kao i na takvoj niskoj razini proizvodnje naši su prisiljeni ne amortizaciju i vlastiti rad, što je pogubno. O nekom razvoju tada ne možemo govoriti. Možemo govoriti samo o opstanku, što nam ne bi trebao biti cilj u ovako ambicioznom Programu.
Za proizvodnu jedinicu u proizvodnji mlijeka s 40 grla u osnovnom stadu je na temelju proizvodnje za tržište od 5 do 7 litara mlijeka. Relativno visoka ulaganja u ovaj tip farme opravdan je na navedenim razinama proizvodnje. proizvodnjom od 6 litara u uvjetima smanjenog dohotka probez se problema, u uvjetima poslovanja, servisiraju troškovi kredita.
Dakle, za ove proizvodne jedinice je dohodak gospodarstva na razini od 270 do 438 kuna što u gospodarskim uvjetima predstavlja dobru osnovu za preuzimanje velikih kredita pod povoljnim uvjetima koje Program, te punu uposlenost i egzistenciju obiteljskog gospodarstva s više od 2 radno aktivna
Na razini od 2 500 litara po grlu, za koje je prije nekoliko brojeva Mljekarskog lista pitao kolega može se da ovi korisnici Programa s 15 muznih grla ostvaruju dohotke od 44 kuna. O nekom dobitku nema govora, jer su fiksni troškovi od 0,15 eura po litri mlijeka, odnosno za cijelu proizvodnju, odnosno za gospodarstvo iznose oko 42 kuna.
Dakle, s 2 500 litara po grlu i s 15 muznih krava u stadu, bolje je „butigu" zatvoriti sada kad potencijalni korisnik Programa, ima svega 3-4 grla pa proizvodi manje gubitke. Samo, realnost i nema naznaka da u 5-6 godina smanjiti svoj udio u ukupnim a kamoli nestati. Sustav poticaja u nas je do sada bio takav da je neizravno stimulirana „regrutiranje" upravo takvih iz poljoprivredne populacije ,,malih". Do 3-4 krave relativno se lako dolazilo; ne treba puno zemlje i mehanizacije, prihodi su stalni a i poticaji su obilni, makar i kasnili.
Što se dogoditi s dohotkom korisnika Programa razvitka u lošijim gospodarskim uvjetima?
Za ove dvije kategorije koji glavninu na kojoj se temelji tržna proizvodnja mlijeka i razvitak govedarske proizvodnje u nas, su i uvjeti poslovanja u pogoršanim uvjetima gospodarenja. Dakle, otkupna cijena mlijeka smanjena je na 0,29 eura, a troškovi su za 10%. U tim uvjetima dvjema analiziranim kategorijama dohotci su od 41 do 89 kuna za manja gospodarstva (15 muznih grla), te od 186 do 332 kuna za
farme (40 muznih grla). neto dohodak je negativan ispod 5 000 litara mlijeka po grlu, što je vrlo važno za ova mala gospodarstava koja trebaju dohodak ostvariti s pretpostavljenim grlima simentalske pasmine.
Mogu li ove kategorije podnijeti i niže otkupne cijene mlijeka (0,22 eura/litra, bez poticaja)? Tada bi s istim ovim poticajima prihodi po litri mlijeka bili oko eura.
Takav pokazuje da ove kategorije mogu ekonomski podnijeti pad otkupne cijene, ali samo ako proizvode više od 4,5 litara po grlu s manjim stadom, te preko 5 s stadom. Ako nikada ne koriste kredite! Aje li zasnivati takvu farmu bez kredita? Prema našem iskustvu i praksi u hrvatskim uvjetima, baš i nije. Zato nema druge nego svoju efikasnost graditi na razinama proizvodnje od 4,5 Tako ispada da se i mali (15 grla) i (40 grla) moraju što više približiti višoj razini proizvodnje, što danas tako rijetkih, no ipak i manjem broju ostvarivih 5, 6 ili 7 litara po jednom grlu. Ako mislimo na neto dohodak ili
Opis Adaptirane staje 15 grla
Razina proizvodnje
dobitak, a moramo, 7 litara nužan je zahtjev poslovnog razvitka farme.
U resornom ministarstvu pri javnoj objavi Programa (koji je, usput proizvod ministarske ekipe iz prošle Vlade koja ga iz nepoznatih razloga nikada nije javno promovirala, a kašnjenje od 2 godine može biti pogubno ako prema planu za 4 godine u EU) izjavljena je kako sredstva za poticaje biti za polovicu smanjena.
U takvim uvjetima ostvaruju se dohotci u svim proizvodnim jedinicama. Dobitaka nema dok traje otplata kredita, tako da najviše razine proizvodnje (5 000 litara mlijeka po grlu s manjim stadom od 15 grla i 7 000 litara po grlu na farmama s 40 muznih grla) daju ekonomsku korist koja opstanak gospodarstava tijekom razdoblja Programa i dobru osnovu za poslovanje i razvitak nakon kredita.
To mora biti cilj mljekarske proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima. U suprotnom ili zadovoljiti bilance, ili ih ispuniti na malih i slabih Teško da državni platiti _tu razliku nedostatka mlijeka i dohotka od mljekarske proizvodnje. Ipak biti Europa, a ona ne trpi
Tablica3: Dohodakprogramskihmodelau pogoršanimu1,jetimagospodarenja(kn) gubitnike, odnosno još ih dodatno optereti jer su na teret zajeprora-
Specijalizirane farme 40 qrla
Tablica4: Dohodak s otkupnomcijenommlijeka od 0,22 eura (sa sadašnjimpoticajima) u kunama
Tablica5: Dohodak na razini otkupne cijenemlijeka od 0,22 eura (s 50% manjimpoticajima) u kunama
R PACK
POVECAVA VASU ZARADU
u proizvodnji mlijeka i u tovu junadi
Rezultati neovisnih istraživanja pokazuju dnevnog prirasta kod junadi u tovu za 9%, a u krava 1,51 više mlijeka po grlu dnevno.
YEA·SAC C 1026 je prva kultura kvasca koja je dobila EU odobrenje kao mikroorganizam - odlika za krave, junad u tovu, telad i konje.
• Dugotrajno djelovanje - suzbija i korove koji dva ili više mjeseci nakon prskanja.
• Sigurna primjena i pri niskim temperaturama.
• Herbicid s najduljim rokom primjene - od nicanja u jesen sve do kraja busanja u
• JESENSKAJE PRIMJENAOPTIMALNA!!!
• IZVANREDNAPOUZDANOSTKADAŽITARICE V IMAJU VISE OD DVA LISTA!!!
STOGA JE DICURAN FORTE HERBICID BROJ 1 ZA ŽITARICE U HRVATSKOJ!
Proizvodi: ti syngenta
PredstavništvoZAGREB Kotarnica 26
Tel.: 01 / 388 76 70
U suradnji sa: «CHROMOS AGRO d.d.
10000 ZAGREB
Ulica grada Vukovara 271
Tel.: 01 / 604 05 33
o w -,....J o z 1w
HSC SLKM uspostavio je Sustav upravljanja kvalitetom rada i prilikom ocjenjivanja dokumentirao razinu implementacije sustava u svakodevnom radu.
Ocjenjivano je zadovoljavanje svih zahtjeva norme i njihovo u radu laboratorija prema
ZAHTJEVI ZA ORGANIZACIJU I UPRAVLJANJE LABORATORIJEM
Prilikom ocjenjivanja SLKM je morao dokumentirati kako i na koji ispunjava zahtjeve po narednim
1. Laboratorij je sastavni, funkcionalni i organizacijski dio HSC-a koji je pravna osoba na temelju rješenja izdanog od suda Zagreb.
2. Udovoljavamo zahtjevima norme HRN EN 1SO/IEC 17025:2000 za obavljanje usluga koje su potrebne korisnicima koje postavljaju zakonodavna tijela i akreditacijske
3. Poslovodstvo HSC-a se za uspostavu laboratorija prema navedenoj normi, te akreditaciju u ispitni laboratorij i dokumentirani primjenjiv sustav upravljanja u svim našim prostorima i svim segmentima rada. Sva umjeravanja i ispitivanja i cjelokupan proces u SLKM-u provodi se sukladno normi HRN EN 1SO/IEC 17025:2000 sukladno odredbama
4. drugih propisa te zahtjeva organizacija koje daju ovlaštenja.
Kako je laboratorij dio organizacije koja se bavi djelatnostima od ispitivanja i umjeravanja, Uprava je odredila odgovornosti osoblja koje svojim radom može utjecati na laboratorijske rezultate, radi prepoznavanja i sukoba interesa.
5.
Uprava je odredila i osoblje sa potrebnim ovlaštenjima i osigurala sredstva za provedbu svih dužnosti, za odstupanja od sustava kvalitete rada, ili postupaka u provedbi laboratorijske analitike kao i za pokretanje radnji koje mogu smanjiti ili takva odstupanja.1cn w
6. Osigurane su mjere i postupanja da bi osoblje bilo bilo kakvih unutarnjih ili vanjskih pritisaka koji bi mogli imati negativan utjecaj na kvalitetu rada laboratorija i rezultate.
7. su i postupci za zaštitu povjerljivih podataka, za zaštitu integriteta korisnika, kao i postupci za zaštitu prenosivih podataka, te podataka. o cr: 8. a.. Posebno su i postupci za u djelatnosti koje bi umanjile povjerenje u osoblja laboratorija, nepristranost, objektivnost, ispravnost prosudbe rezultata i poštenje. o
9. Dokumentiranje organizacijski i upravni ustroj laboratorija njegov položaj u organizaciji) i odnos upravljanja kvalitete, poslova, službi i
poslova. Posebno je dokumentirana odgovornost, ovlaštenja 1 odnosi osoblja u laboratoriju.
1O.Nadzor vanjskog osoblja, vježbenika i praktikanata - posebno je definiran.
11. Nadzor osoblja u vrijeme probnog rada definiranje posebnim proceduralnim tijekom i uputama, te vjerno dokumentiran.
12. Laboratorij ima upravu maksimalne odgovornosti, obvezama pri izvršavanju svih poslova i pristup svim resursima potrebnim za osiguranje i ispunjenje zahtjeva norme i rada u laboratoriju.
13. Upravaje odredila osobu - suradnika za kvalitetu koji ima posebne odgovornosti i ovlasti vezane uz sustav kvalitete i komunikacije sa najvišim rukovodstvom, a posebno u rješavanja spornih situacija.
14. Radi lakšeg i temeljitijeg obavljanja posla imenovani su zantjenici osoblja kako bi laboratorij osigurao fleksibilnost poslovanja i u izostanka osobe za laboratorij.
Sustav kvalitete
15. Laboratorij je uspostavio i implementirao sustav upravljanja kvalitetom rada, prikladan svojoj djelatnosti, dalje ga održava i razvija, a pri ocjenjivanju dokumentiranje u takvoj mjeri i na takvoj razini daje ocijenjen vrlo visokom ocjenom.
«Sustav nije dobio samo prolaznu ocjenu, dobio je visoku ocjenu».
16. U Poslovniku kvalitete prikazana je kompletna strategija HSC SLKM-a sa svim i ciljevima glede norme HRN EN ISO/IEC 17025:2000 i zahtjeva korisnika. Izjavu o politici kvalitete rada laboratorija prihvatilo je najviše rukovodno tijelo, tj. Uprava HSC SLKM-a još u 2002. godine, kada je laboratorij posjetila EU komisija za hranu i tada visoko ocijenila laboratorij.
1 7. Dokumentirana je dobre profesionalne laboratorijske prakse i obveza laboratorija na sustavno iste.
18. Definirani su ciljevi i pružanja usluga korisnicima.
19. Dokumentirali smo da su svi zaposlenici upoznati sa dokumentacijom sustava kvalitete, da se ista primjenjuje tj. da se prema istoj postupa.
20. Uprava se obvezala na primjenu norme HRN EN ISO/IEC 17025:2000 u svim segmentima rada laboratorija.
21. Prikazano je ustrojstvo dokumentacije sustava upravljanja kvalitetom rada laboratorija, te primjena svih dokumenata kao i sljedivost dokumentacije sukladno njezinoj hijerarhiji.
22. Dokumentirana je uloga i odgovornost osoblja i osoblja te poštivanja i ispunjavanja odgovornosti za osiguranje sukladnosti s normom HRN EN ISO/IEC 17025:2000.
23. Unutar laboratorija dokumentirana je hijerarhija odgovornosti za poslove i zadatke, a isti se odvijaju prema vrlo precizno i detaljno opisima poslova. Upravljanje dokumentima unutar SLKM-a i prema van
24. Laboratorij je ocjeniteljima svu dokumentaciju internih i eksternih izvora, odnosno dokumentaciju niže i više razine koja je sastavni dio sustava i ukupnog upravljanja radom.
25. Sva dokumentacija sustava prethodno je ocijenjena i odobrena prije upotrebe od strane odgovornih za SLKM.
26. Laboratorij je dokumentirao vrlo ažurno popis svih dokumenata, njihovo odobravanje, izgled i distribuciju na mjesta te dostupnost svim zaposleni cima ovisno o hijerarhiji.
27. Dokumentiranje pregled, preradba, verifikacija, i arhiviranje svih dokumenata.
28. Svi su dokumenti uredno datumom izdavanja, brojem revizije, brojem stranica, ukupnim brojem stranica, oznakom kraja dokumenta, referentnim brojem, podatcima o osobi koja je kreirala dokument i osobi koja je pregledala i odobrila dokument.
29. Dokumentirani su postupanja s dokumentima tj. izmjenama i dopunama dokumenata i dokumente na sustavima.
Suradnja s korisnicima i ocjena zahtjeva ponuda i ugovora
30. Dokumentiranje ocjenjivanja zahtjeva ponuda i ugovora najednostavan i razumljiv sve bilješke o razmjeni mišljenja s korisnicima, dokumentirani su ugovori, dokumentirane su upute koje smo korisnicima.
31. Postupak i rješavanja pritužbi prikazanje sa 4 proceduralna tijeka i radnim uputama, a kvaliteta rješavanja pritužbi dokumentirana je nizom primjera koje su ocjenitelji odabrali unutar opsežne arhivirane dokumentacije.
32. Laboratorij je dokumentirao i suradnju s korisnicima te postupanje u pojašnjavanju njihovih zahtjeva, povjerljivosti svakog pojedinog korisnika u odnosu na druge.
33. S ciljem integriteta korisnika HSC SLKM dokumentirao je spremnost na ispunjenje svoje i potpuno eliminirao pojam «podugovaranja poslova» za bilo koji segment laboratorijskih ispitivanja. U interesu povjerljivosti i tajnosti podataka korisnika od samog laboratorij smo i kadrovski ustrojili tako da smo u cjelosti spremni obnavljati svoju
Postupci nabave
34. S nekoliko vrlo temeljitih proceduralnih tijekova i uputama kao i obrascima dokumentirani su postupci nabave svega što je potrebno za rad laboratorija, nabavu opreme te njezino testiranje unutar garantnog roka i ocjenu njezine kvalitete.
35. Dokumentirani su postupci nabave svih roba koje se kontinuirano za potrebe laboratorija.
36. Nabava referentnih uzoraka u svrhu osiguranja mjerne sljedivosti posebno je definirana proceduralnim tijekom i oštrim pristupom u ocjeni ispravnosti pri samom ulazu u laboratorij.
37. Ocjena kvalitete cjelokupne robe koja se dokumentirana je na vrlo visokoj razini svim relevantnim o kvaliteti.
38. Sva dokumentacija vezana uz nabavu roba i usluga, pregledana je i odobrena od strane osoba.
39. Laboratorij je dokumentirao ocjenu za sve roba i usluga.
40. Posebno je dokumentiran ocjenjivanja mjeriteljske opreme - prikazan vrlo temeljito za cjelokupno razdoblje rada laboratorija.
Upravljanje pogrješkama u radu
41. Dokumentirani su postupci i koja vrijede i poštuju u nastajanja pogrješaka u radu.
42. Jasno su definirane odgovornosti i ovlasti za uzroka pogrješaka, ocjene njihove težine i posljedica, te poduzimanja mjera u svrhu istih.
43. Posebno su dokumentirani modeli poduzimanja popravnih radnji (korektivnih mjera), njihova i prihvatljivosti njihova rješenja te da se iste ne ponove.
44. N aglašenje iskrenog i transparentnog obavještavanja korisnika u pogrješke koja bi mogla imati negativan utjecaj na rezultate laboratorijskih ispitivanja.
45. Naglašena je prisustvovanja korisnika analizi uzoraka za vrijeme ispitivanja i bez prethodne najave) - njihovih uzoraka.
46. Dokumentiran je obavještavanja korisnika u potrebe opoziva rezultata laboratorijske analitike.
Popravne radnje
4 7. popravnih radnji definirano je i dokumentirana vrlo opsežnim prikazom uzroka i analiza uzroka nesukladnosti, što prethodi donošenju popravnih radnji .
48. Ocjenjuje se pogrješke i njezine posljedice i sukladno tome se popravne radnje.
49. Dokumentiraju se sve promjene i svi zahvati tijeka popravnih radnji, donosi se njihova ocjena, odnosno ocjena njihove djelotvornosti.
Nastavak u broju
Mnoge zemlje svijeta utemeljile su programe «školskog mlijeka» nakon mnogobrojnih upozorenja nastavnika, roditelja te u podprehrane, da mnoga djeca ujutro ne da im je koncentracija slaba, volja za niska te da i tijekom dana ne unose obrocima potrebne nutritivne sastojke.
Mlijeko kao jedan od najcjelovitijih prehrambenih proizvoda prepoznat je kao nosioc mnogih hranjivih vrijednosti ali i za djecu, vrlo važne
Danas je školsko mlijeko u mnogim zemljama svijeta program njihovih vlada. Pristup njima je, negdje cjelokupne programe financira Ministarstvo poljoprivrde i obrazovanja, negdje dio roditelji. Veliki interes za to imaju mlijeka (farmeri), kao na primjer u Kanadi gdje su oni i nosioci programa. Dobar primjer prepoznavanja toga je i što Europska unija dozvoljava subvencije za školsko mlijeko. Interes imaju i koji i merketinški i organizacijski rješavaju problem kako što više djece da popiju svaki dan svoje mlijeko. U svim zemljama škole su se dobrovoljno u sustav raspodjele obroka, jer su vidjele bolje rezultate kod svojih
A što se kod nas?
Jf{jekarski list 10/200'1-.
Piše: Prof. dr. se. Jasmina Havranek j s
Stalno sami sebe uvjeravamo da se dobro hranimo, što nije Iskoristimo istraživanja o i navikama prehrane naše djece (pa i nas samih!), te nešto za njihov boljitak. brojnih pisama i Ministarstvu obrazovanja i Ministarstvu poljoprivrede te nekim drugima, još uvijek nemamo dovoljno sluha.
Zdravlje i dobrobit djece trebali bi nam biti prioritet i zbog života mladih i Zemlje. Stoga za sada, bar se prisjetimo, da je ove godine 29. rujna - Svjetski dan školskog mlijeka, koji se u svijetu proslaviti od škole do centralnih gradskih trgova u mnogim gradovima svijeta.
Tradicionalni XII. i gospodarski sajam i ove je godine održan od 03. do 05. rujna na sajamskom prostoru u Gudovcu kod Bjelovara.
Organizatori ovog sajma su Bjelovarski sajam d.o.o. i Hrvatski centar, a suorganizatori su Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva RH, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, HGK - županijska komora Bjelovar, Hrvatski zavod za poljoprivredno savjetodavnu službu i komora Bjelovarsko-bilogorske županije. Istarska županija bila je partner. Sajam je održan pod pokroviteljstvom ministra Petra
Generalni sponzor ove izložbe je firma
LURA d.d. Zagreb, sponzor ishrane stoke promet d.o.o. Sv. Ivan Zelina i sponzor Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o.
U govedarskom dijelu izložbe bilo je više županija sudionica: Bjelovarsko-bilogorska, Istarska iIzloženo je više pasmina goveda po kolekcijama. Izloženo je pet kolekcija simentalske pasmine:
• kolekcija steonih junica - šest grla
• kolekcija mladih krava - dvanaest grla
• kolekcija ostalih krava - dvanaest grla
• kolekcija bikovskih majki - devet krava
- kolekcija rasplodnih bikova, predstavljena je s dva bika: Vuk K-613 HB 7488 i Rambo K-622 HB 7528, vlasništvo Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. Zagreb.
Holstein friesian pasminu predstavljale su tri kolekcije:
• kolekcija steonihjunica- šest grla
• kolekcija mladih krava - šest grla
• kolekcija ostalih krava - pet grla
Mije/carski list 10/2004.
Charolais pasmina predstavljena je kolekcijom od pet junica i bikom Valentino HB 21, u vlasništvu Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Slavonsko-srijemsko podolsko govedo predstavljeno je kolekcijom od dvije krave i bikom, te dva bika Bušak I HB 3 i Bušak II HB 4 pasmine buša, vlasništvo Centra za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. Zagreb Križevci. Istarsko govedo predstavljeno je kolekcijom od šest grla raznih kategorija u vlasništvu pet govedo predstavljeno je kolekcijom od pet junica, uzgajatelj je Silvano a kolekcija hereford pasmine predstavljena je s dva bika, uzgajatelj je Rodoljub Džakula.
Izložene kolekcije simentalske i HF pasmine ocijenilo je povjerenstvo za ocjenu goveda: predstavnici HSC-a, zatim gosp. Kees Ruyter- predstavnik Nizozemske, Katarzyna Zoufaly- predstavnik austrijske selekcijske službe i Friedrich Pilsl- predstavnik U povjerenstvu za izbor krave šampionke "Gudovac bili su: prof. dr. Pavo Caput, dr. se. Ivan dr. se Milan i Vesna dipl. ing. Šampionka je krava simentalske pasmine, i po prvi put krava šampionka holstein friesian pasmine "Gudovac 2004."
Sva prvo, drugo i grla, pored brojnih darova sponzora, su diplomom koju je ravnatelj Hrvatskog centra - Krešimir Kuterovac i a gosp. Josip državni tajnik MPSVG-a je zvona za šampionke izložbe. grla simentalske pasmine po kolekcijama:
•u kolekciji steonih junica - grlo SUMURAJA žb 06063822, je majke u
IZLOŽBA
maksimalnoj petoj laktaciji iznosila 9 458 kg mlijeka s 3,5% masti i 3,2 %
Uzgajatelj: Dragutin Beštek, Sv. I. Žabno,
•u kolekciji mladih krava - NINA žb. 21061980, koja je u prvoj kontroli mlijeka proizvela 27,2 kg mlijeka, 4%m.m. i 3,93% proteina. Uzgajatelj: Davor V.
7 112 kg mlijeka, 4,6% masti i 3,0% bjeUzgajatelj: Stjepan
Gradec, • u kolekciji bikovskih majki krava STELA žb 21045547, u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela je 7 758 kg mlijeka sa 4,0 % masti i 3,5 % Uzgajatelj: Mirko lmbrišak, Štefanje. Predsjednik Austrijskog Saveza simentalske pasmine gosp. Richard Pihler i Katarzyna Zoufalypredstavnica Austrijske selekcijske službe su ispred Saveza zvono gospodinu Imbrišaku za kravu u kolekciji bikovskih majki.
•u kolekciji ostalih krava FINA žbl 7055601, koja je u maksimalnoj prvoj laktaciji proizvela
grla holstein friesian pasmine po kolekcijama: -u kolekciji steonih junica - grlo BUBA žb 39009050, je majke u maksimalnoj petoj laktaciji iznosila 10 993 kg
mlijeka 3,4% masti i 3,3 %
Uzgajatelj: Davor Šmidt, Hercegovac, •u kolekciji mladih krava - ZERA žb 39009500, koja je u prvoj kontroli mlijeka proizvela 31,6 kg mlijeka. Uzgajatelj: Drago Kovažik, Štefanje, •u kolekciji ostalih krava HILDA žb 39008105, koja je u prvoj laktaciji proizvela 7210 kg mlijeka s 4,2 % masti i 3,6 %
Uzgajatelj: DragoKovažik, Štefanje
Diplomu za grla u kolekcijama holstein friesian pasmine je je predsjednik Udruge hrvatskih holstein goveda - gosp. J.
Šampionsko grlo holstein friesian pasmine: krava DUMECO žb26000268, u maksimalnoj drugoj laktaciji proizvela je 9 100 kg mlijeka s 5, 7 % masti i 3,6 % Marijan Hartman, Sv. I. Žabno.
Šampionsko grlo simentalske pasmine: krava GOLDA žb06048412, u prvoj laktaciji proizvela je 6 306 kg mlijeka s 4,3 % masti i 3,6 %
Uzgajatelj: lvan Cepidlak, Sv. I. Žabno.
Mljekarski list 10/2004.
U sklopu izložbe održana je i aukcijska prodaja, a prijavljena su 52 grla, predvedena 44 grla, a prodana je 41 junica. prodajna cijena je 11.829,27 kn. Minimalna prodajna cijena za steonu junicu iznosila je 9.800,00 kn, a max. 13.900,00 kn za tele ijunicu holstein friesian pasmine.
U sklopu sajma održan je 03.09.2004. g. okrugli stol pod nazivom "Provedba operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj ". Sudionici su bili: Stjepan dipl. iur., ministra MPŠVG, zatim dr. se. Ivan savjetnik za MPŠVG, Krešimir Kuterovac, dipl. ing., ravnatelj Hrvatskog centra, Vesna dipl. ing. - voditelj uzgojnog programa za govedarstvo HSC te predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak Hrvatske garancijskeagencije.;:J
O automatizaciji procesa mužnje postojale su ideje krajem sedamdesetih godina. Prvi prototipovi robota za strojnu mužnju s izgledima za komercijalizaciju pojavili su se krajem 80-tih godina.
žbeno 1992. godine u s::i::: Nizozemskoj. Razvoj robotske mužnje bio je slab tako da nije prelazio više od 150 instaliranih robota sve do negdje 1998. ,~ godine kada vrtoglavi rast, tako da i::t:: je 2001. godine preko 1100 prodanih robota za mužnju i to u sjevernom .___ _, dijelu Europe. Osnovno tržište takvih sistema za mužnju su farme na kojima je radna snaga skupa, krave proizvode puno mlijeka a cijena mlijeka je visoka. Strojna mužnja je dvokratna dnevna aktivnost na farmi i to 365 dana u godini. Smanjenje posla oko mužnje i više slobodnog vremena glavne su prednosti robotske mužnje. namuzenog mlijeka dodatna je
pogodnost, s obzirom daje frekvencija broja mužnji od dva. Znano je da vime puno mlijeka nije nikakav izazov za kravu da posjeti muzno mjesto, potrebno je staviti automatsku hranilicu u tandem boks u kojem se obavlja robotska mužnja. Naravno, koncentrata ne treba biti prevelika (0,5 - 1 kg) kako zbog dužine trajanja strojne mužnje tako i zbog koju krava treba dobiti u cijelom obroku. Povrh toga, potreban je poseban management kretanja krava u štali (tzv. cow traffic). Najpoznatiji je obvezni pravac kretanja krava: mužnja, hranjenje i ležanje u štali. Robot za mužnju sastoji se od za elektronsku identifikaciju krave na muznom
mjestu, sistema za muzn3u 1 c1scenje te kompjuterski kontroliranih senzora. Vrste robota se dijele po broju muznih mjesta na robote s jednim, dva, tri i muzna mjesta. Robote s više muznih mjesta opslužuje jedna ruka za stavljanje sisnog sklopa na vime krave, a se od jednog do drugog muznog mjesta. Robot s jednim muznim mjestom dovoljan je za 55 do 65 muznih krava ili 150 do 200 mužnji dnevno. Robot s dva muzna mjesta opslužuje 90 do 100 krava ili 270 do 320 mužnji. Tri muzna mjesta su dovoljna za 125 do 135 krava ili 375 do 425 mužnji i na kraju robot sa muzna mjesta može pomusti 150 do 160 krava i to 400 do 525 puta. Iz ovog se lako može da se broja muznih mjesta s jednim robotom smanjuje kapacitet, pa su na nekim farmama s brojem krava, pogotovo u dijelu instalirati više robota s jednim muznim mjestom kako bi kapacitet.
Glavni problem prilikom razvoja robota predstavljao je sistem za automatsku identifikaciju i stavljanje sisnog sklopa na vime krave. Dodatni faktor bile su same krave nepravilnog izgleda vimena i položaja sisa. Prvi takav sistem se zasnivao na senzoru s ultrazvukom u robot tvrtke Prolion (Nizozemska). Bilo je velikih problema zbog nepravilnog izgleda sisa, a pogotovo sisa crne boje. Farmer koji je devedesetih kupio jedan takav sistem morao je selektirati stado koje je muzao robotom. sistem robotske mužnje koristio je laser za identifikaciju. Takav sistem je puno uspješniji i opstao je do danas. U Francuskoj je devedesetih razvijan sistem sa CCD kamerom koji je tek zadnjih godina zaživio u DeLavalovom (Švedska) VMS robotu za mužnju koji koristi i laser zajedno s kamerom za detekciju položaja sisa. Važno je istaknuti, da takav sistem radi u uvjetima velike vlage, i prašine i vrlo je važno da je trajan i postojan. Današnji sistemi stavljaju prvu sisnu za oko 15 sekundi, dokje tijekom konvencionalne mužnje to vrijeme dostatno da stavi sve sisne na vime krave.
Drugi dio sistema sistem za sisa a postoje vrste sistema: 1) ili valjcima s trajnim 2) svih sisa odjednom velikom rotacionom 3) sisa sisnom koja se koristi kasnije za mužnju 4) sisa posebnom sisnom koja se koristi samo za
Svaki za treba dvije mužnje dezinfekcijskim sredstvom ili isprati vodom. Svi ti sistemi za sada ne mogu zamijeniti u konvencionalnoj mužnji koju provodi ali postoji programska podešavanja broja pojedine krave. Za kravu kojaje prljavija od ostalih još jedno dodatno može se programski podesiti. Naravno u da sisna obavlja vrijeme mužnje i zadržavanja krave u robotu dosta se produžuje.
Prvi mlazevi se izmuzuju tijekom ili nakon i izbacuju kroz ventil na crijevu za odmah nakon izmuzivanja.
Stimulacija sekrecije hormona oksitocina, te nakon toga i same sekrecije mlijeka tijekom robotske mužnje, dešava se tijekom faze Svi sistemi prisutni na tržištu mogu potaknuti sekreciju mlijeka tijekom normalne mužnje i prije mužnje. Moja istraživanja u tom dijelu pokazala su da za krave koje imaju više od 50 % vime ispunjeno mlijekom dostatna je predstimulacija, i. e. u trajanju od 30 sekundi, dok je kod krava s manjom mlijeka (krave na kraju laktacije ili nakon kratkog intervala od prethodne mužnje) potrebna jedna minuta predstimulacije. Ovdje, svakako, treba istaknuti i iz tih istraživanja da pranje vimena vodom temperature oko 13°C i 30°C nije dalo nikakvih razlika ni u sekreciji hormona oksitocina niti u namuzenog mlijeka. Naravno, prije komercijalne upotrebe hladne vode za pranje, potrebno je prethodno ispitati zdravlje vimena.
Sisni sklop je konvencionalnome, jedino što ne postoji kolektor, pa se primjenjuje individualna mužnja svake vimena. Tijekom robotske mužnje prikupljaju se svi podatci vezani uz karakteristike mužnje, kao što su: namuzenog mlijeka, dužina trajanja mužnje, i maksimalan protok mlijeka svake i cijelog vimena kao i konduktivitet mlijeka. Mjerenje konduktiviteta radi pojave mastitisa pouzdano je za prijevremenu detekciju samo nekih vrsta mastitisa, tako da se taj podatak ne može koristiti kao jedina preventivna mjera zaštite vimena od infekcije. Ta informacija je i u konvencionalnom sistemu mužnje. Kompletno sistema treba obaviti minimalno jedanput tijekom dana, dok se jedno kratko pranje tijekom ili u ranim jutarnjim satima.Naravno, obvezno je nakon krava koje imaju mastitis, te krava koje su se netom otelile i imaju kolostrum. Kada nema krava koje spadaju u ove
dvije kategorije, onda sistem radi 95% svoga vremena, dok u obrnutom pada na SO%.
Kao što smo spomenuli u uvodu, jedna od važnih pozitivnih karakteristika robotske mužnje je frekvencije broja mužnji tijekom jednoga dana. Poznato je iz konvencionalnog sistema, ako se frekvencija mužnje s dva na tri puta dnevno, namuzenog mlijeka se za 5 do 25%. Jedna švedska studija je tijekom 25 tjedana promatranja utvrdila 7% mlijeka robotskom mužnjom u odnosu na konvencionalnu. Frekvencija mužnji u jednom danu kod takvoga robota se od 2,5 do 3. interval mužnji trebao bi za krava biti 6 i 10 sati. Što je broj mužnji bliži intervalu od 6 sati, to je proizvodnja na toj farmi
mlijeka u konvencionalnoj mužnji obavlja se unutar 3 sata nakon mužnje na 4°C. Kod mužnje robotom mlijeko se najprije u predspremniku ohladi na 11 °C, a potom u spremniku na 4°C. Vrlo je važno da put mlijeka od sisnog sklopa do spremnika za mlijeko nije jer robot muze skoro 24 sata, a postoje i dijelovi dana kada neko vrijeme nema mužnje što pogoduje razvoju mikroorganizama.
Ušteda vremena farmera tijekom robotske mužnje je u prosjeku oko 10% kada se s konvencionalnim sistemima, no važna novost je da je metoda rada tj. puno lakša. Vrlo je važno barem dva puta dnevno pratiti listu pomuzenih krava, a kako bi se utvrdilo koje krave nisu pomužene preko 12 ili 13 sati, ovisno o proizvodnji mlijeka, i takve krave je potrebno dovesti do robota kako bi bile pomuzene. Kvalitetan management farme svakako svesti takav broj krava na minimum, no nekvalitetan može broj krava (i preko 10) koje treba dva puta dnevno dovoditi do robota, pa se onda postavlja pitanje isplativosti robota za mužnju. Manager ovakve farme mora isto tako vrlo dobro poznavati rad na kompjuteru i biti spreman i par stranica uputa ukoliko želi potpuno znati što robot radi, a i u kada nastanu Ukoliko se kupiti robot za mužnju, potrebno je dobro poznavati managment svojeg stada, kako bi prijelaz bio što bezbolniji. Druga važna stvar je osigurati kvalitetan, brz i blizu lociran servis, jer ukoliko je zastoj od 2 sata dolazi do problema i vratit se u normalno poslovanje tek možda dan. Firmi koja proizvodi robote za mužnju ne isplati se angažirati servisera ukoliko ne postoji tržište za
barem 20 robota u skoroj tako daje to vrlo važna informacija o kojoj treba prije kupnje raspraviti s opreme. Isto tako predložio bih da obvezno pogledate jednu farmu koja je vašoj kako biste uvidom u dokumentaciju i razgovorom s farmerom stekli što bolji uvid u cjelokupnu situaciju,jer kada oprema stigne više biti vremena za to.
U svakom robotska mužnja poboljšava dobrobit krava, bolje zdravlje vimena, a kravi slobodan izbor dnevne rutine kretanja, hranjenja i mužnje. Pri robotskoj mužnji svakako još treba razviti pouzdan sistem za identifikaciju abnormalnog mlijeka, kao i poboljšati sistem za mlijeka. Individualni pristup svakoj kravi bolji management, kao i proizvodnje svake krave i podešavanje sistema prema njenim potrebama. Za farmera to više slobodnog vremena, ali i stalno novih stvari kako bi sve funkcioniralo uredu.li
Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi.htnet hr
ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica
Folije i mreže
Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo
L/ 1,1/jekm-skilist i 0/2004.
Partner: Surge
~w~mm~rm~
~[Dffl wITmEi~@!J15.116.STUDENI1004.GODINE
U organizaciji Hrvatskog
centra 25. i 26. studenog 2004. godine u toplicama održat se I. savjetovanje goveda u Republici Hrvatskoj s temom 'Prilagodba hrvatskog govedarstva uvjetima Europske unije". na Satjetovanju bit istaknuti iz poljoprivrede Republike Hrvatske i zemalja Europske unije.
Osnovni cilj i želja je upoznati s trendovima razvoja govedarstva u zemljama Europske unije, a unutar glavne teme bit predavanja:
1.Iskustva susjednih država iz govedarstva pri ulasku u Europsku uniju
2. kvote
3. Uvjeti registracije farmi za proizvodnju mlijeka
4. poticaji u govedarstvu u Europskoj
UillJl
5. Dobrobit životinja
6. Zakonska regulativa, promjene i potrebe
7.Menagement i tehnologija proizvodnje mlijeka i mesa, te genetsko goveda.
U sklopu savjetovanja održat se i dva okrugla stola s temama:
• Provedba uzgoja i uzgojnih programa, te uloga udruga u procesu približavanja Europskoj uniji
• Iskustva susjednih država u govedarstvu pri ulasku u Europsku uniju
Molimo sve zainteresirane za Savjetovanje da nam se jave kako bismo im uputili sve dodatne obavijesti (uvjeti smještaja, kotizacija) na adresu:
Hrvatski centar
Odjel za uzgoj, selekciju i razvoj govedarstva i konjogojstva llica 101, Zagreb
Tel. 01/3903 128, 3903 124, 3903 139 ili na broj fax: 01/3903 192 O
sam gosp. i zadivljen sam njegovim neznanjem o problemima poljoprivrede i u Republici Hrvatskoj .
Gosp. se trudi sa fakultetima, institucijama i savjetodavnim službama da natjera lijenog mlijeka na proizvodnju, da ima ugodan evropski život, a on to
Ne misli li da treba ukinuti te institucije koje ne pokazuju nikakve rezultate i sami su sebi svrha. Nije li naše rezultat
Mljekarski list 10/2004.
njihova razmišljanja, rasprava i pokusa na tzv. nivou. Zašto ne kopiraju koju evropsku zemlju sa razvijenom poljoprivredom (od budžeta do
.. grupiranja zemljišta i obrazovanja).
Realnost je, gosp. Tahi, u Hrvatskoj sasvim
- promjenjivost politike prema zemljištu iz godine u godinu te potpuno nepoštivanje državnih i lokalnih spahija, vlastitih zakona
- promjenjivost ulaganja (ove godine 6 mjeseci u hidrološke radove, a ostalo u
- lokalni problemi u pokušaju izgradnje farmi:
projekti, fizibili studije, FIBR i ostale banke, garancije, zatim zemljišta i grupiranje te na kraju kupovina stoke, te veterinari, poljoprivredne biznis zadruge selekcije, Križevci - rad i udaranje glavom u birokratski aparat i na kraju rizik uzgoja te neredovita sa svim zakidanjima.
Nije li lakše živjeti na državnim jaslama, na godišnji i gledati nogomet te komentirati
Znate li Vi da se proljetos, nakon sušne godine u Slavoniji mogla kupiti dobra steona krava na vašaru za 500-3. 000 kuna
A znate li Vi da su poticaji stizali do ljeta, a ne u zakonskom roku te da se kukuruz kupovao i do 180 kuna metar.
Da li ste vi svoju dobili u zakonskom roku?
Vam i kako ovaj gospodarski program.
- Dio birokrata fiktivno napraviti projekte i novce za dizanje osobnog standarda ili neki drugi «biznis» (tu ubrajam i ministarstva, institute i dr.).
- Dio koji su se domogli gotovih farmi sa do novca.
- Nešto malo upornih entuzijasta
ODGOVOR NA PISMO
[iJ
uspjeti ostvariti cilj; to je tek nebrojenih problema od strane prve dvije grupe.
- Puno ozbiljnih ljudi probat do cilja i nakon silnih gubitaka odustat
Ovih 77 000 malih mlijeka imati šanse.
Ali to biti Vaš problem jer na godinu izmišljati nove programe, dizati honorare za autorska prava i te sudjelovati u debatama o i nogometu.
P.S.
Koliko i u našem glavnom gradu je poljoprivreda najrazvijenija u Hrvatskoj, kao i da su poticaji maksimalni. Nadam se da godine stoka hodati i Savskom cestom, a oranice se širiti do katedrale.
Mi u Slavoniji i dalje uzgajati partizanku i biti kažnjavanijer netko tamo kiše od nje.
one Vaše tri krave - Antoni Ratko iz
/ Zamolili smo gosp. doc. dr. Zorana autora «O nekim programa razvitka govedarske proizvodnje u Hrvatskoj» - objavljenog u Mljekarskom listu broj 8/2004 - za komentar, kojemu se rado odazvao pa ga tiskamo u cijelosti. Uredništvo ~R;lll o>3rrnryf.\1Df1Mf.\~IDfl foY?,~f.\fo\f.\ Piše:doc.dr. se. '8..!Jt{WJJ.1.M.WLJ tJ~ Zoran i:=::===============i
Dobro, nakon 6-7 o Programu razvitka na stranicama Mljekarskog lista krenule su reakcije, osvrti i komentari. Svatko ima pravo na svoje mišljenje, nadam se svi pišemo ovdje zbog boljitka i proizvodnje mlijeka kako stoji na naslovnici našeg Mljekarskog lista.
pisanju da bi se gospodin Ratko i ja ipak usuglasili oko problematike mljekarstva da je poštovani one „moje" tri krave detaljnije i moj tekst u broju 8, i tekstove u zadnjih 4-5 brojeva Mljekarskoga lista. i_ ________________________ Idemo redom. Pa na kraju
Gospodin Ratko iz Slavonije, stada od tri krave, jedan od onih o kojima sam razgovarao preko s kolegom „zadivljen" je mojim pisanjem. Imam po njegovom
zamoliti da još jednom raspravimo o znanju i neznanju.· Dakle, Zoran je agrarni ekonomist, sam ili s tehnologom u obiteljsko gospodarstvo. Nema a
kamoli Ima prijenosno dobru volju i nikad izgubljeno oduševljenje selom iz kojega je potekao i ljudima toga sela. Da, gospodine Ratko, slavonac sam kao i Vi, šokac, potomak granice na Savi, ne puno od Vas trogrlog stada. Izabrao sam ovo zanimanje jer nisam dijete asfalta, i mislim da mogu i trebam da se ne „plete kotac kao otac" nego da Vaši nasljednici pristojno žive od proizvodnje mlijeka. Nadam se da Vam je jasno da se tri grla ne može pristojno živjeti. ni imati nasljednike u proizvodnji mlijeka ako ih ne trgnemo s 3 grla i razine manje od 10 litara godišnje.
Nisam do sada, i nadam se da nikad izgubiti niti svojih predaka koji su duboko vezani uz rad na zemlji. posao mi je takav da dosta vremena provodim u izravnoj proizvodnji i s
Kažete da se trudim s fakultetima i službama natjerati lijenog mlijeka da udobno živi na europski Krivo. Rekoh ne držim ali je, da bih rado da se dio od 500 milijuna, kuna koliko Lijepa naša godišnje troši na govedarske poticaje, ne daje malima koji se mijenjati, odnosno ne bih dao onima koji ne pokazuju napredovanje. Zbog svih nas. Europski život nije tako lijep, pogotovo ne malima. Troškovi se pristupite u EU, a prihodi se režu, porezi rastu. Mislite li da meni na Agronomskom fakultetu biti lagodan europski život? Varate se, konkurencija bit i kod mene - ,,krv, suze i znoj". A eto, ja izazov. Morat i Vi. Ili Vas biti kao korisnika poticaja za proizvodnju. mlijeka nisu lijeni. Nikada to nisu ni bili. Nema ni kapi mlijeka bez znoja i truda. Ja bih samo htio da se znoj kao i novac ne prosipaju uzalud. Ali, složit se u jednom, imamo previše koji ne mijenjaju svoj proizvodnje, a sve oko nas je u promjenama. Shvatite da nam biti sredstva za poticanje Prvi iz poticaja izletjeti ovi mali - tri kravice. Da, životariti uz ali drugi ubirati bolji dio dohotka Vašeg malog stada. Bojim se da ako na poticaje iz drugog dijela - kao ruralni razvitak ili eko proizvodnja, ni tu nema previše prostora za Vas. Neka mirovina? Da, ali tada svoje kravice i zemlju
ODGOVOR NA PISMO
M(jekarski hst 10/2004.
dati na korištenje susjedu koji biti "pravi" krava.
Ne mislim daje ukidanje institucija kao što su savjetodavna služba, instituti i fakulteti u poljoprivredi rješenje. Nikako. Samo brzim usvajanjem novih tehnologija i istih našim prilikama, te pravim obrazovanjem možemo pratiti konkurenciju. Suglasan sam da treba odgovornost tih institucija. Baš kao što se mora odgovornost mlijeka. Sto o tome mislim rekao sam na stranici 19 istoga u broju 8 za koji me proziva gospodin Ratko.
Uzalud nam o dobrom genetskom potencijalu, uzalud nam dobri primjeri, uzalud potpora fakulteta, instituta, savjetodavne i službe. sad koliko i državu i košta ova potpora, ali sigurno se radi o lijepom iznosu koji treba pridodati na oko 500 milijuna kuna godišnje potpore koliko se iz državnog izdvaja za govedarstvo. Svima nama na dušu pada ovaj rezultat od 2 500 litara mlijeka po grlu godišnje.
Kao što se vidi, napisao sam da potpora fakulteta, instituta, savjetodavne i službe puno košta (evo, poljoprivredni fakulteti i instituti potroše oko 50 milijuna kuna godišnje), zato i nama pada na dušu ovako niska muznost po grlu. Ne mogu nija kriviti za slabu muznost koji ima 2 jutra zemlje, 2-3 kravice i nisku muznost, kasne mu poticaji, mljekara isplatu, laboratorij kaže da je loša kvaliteta ...Krivimja tu onog koji muje rekao da živjeti s tom i takvom proizvodnjom. I onoga tko ga prije nije savjetovao da ne ide u to bez planiranog porasta.
A i ako nešto ne možeš i ne znaš, trebaš si to priznati. Spominjete mi nogomet. Da, kao klinac sam volio i igrao nogomet. Samo na vrijeme sam shvatio da ima puno talenata boljih od mene. I da Dinamo nije moja Prihvatio sam se knjige. Vjerujte "državne jasle" nisu pale same od sebe. Tako je i s vas 77 Ili igrati s dobrom taktikom koja pokazivati rezultate ili ispadate u europskom pretkolu. Ja takvima objesiti o klin, bolje sada nego kad voda preko grla . Znate one koji
su digli kredite, pa ih pokopala ili suša ili krava jalovica, slaba muzarica? Uvijek me oduševi kad ta ista kravica kod drugoga dobro daje. A je kupio za onih 500-3.000 kuna. I neka je. Neka zaradi na neznanju. I nekima nije smetala suša. Znate, tržište je gadna stvar, tko se ne prilagodi propada. Zar je grijeh na vrijeme upozoravati nato?
Je li tako teško prihvatiti da su ispod granice koju tržište i nije to za mene? Mislim, može se i svjesno ostati na lošoj proizvodnji, ali tada prihvatite da drugi na Vama.
Jesmo li tu bar donekle suglasni gospodine Ratko?
Pitate je li naše rezultat naših razmišljanja i pokusa na tzv. nivou? Institucije državne potpore proizvodnje (savjetodavna, i veterinarska služba, fakulteti i instituti i sl.) su u pravilu kad predlažu nove tehnologije i tehnološka rješenja. Njihovo je da savjetuju i predlažu, a korisnici državne potpore u mljekarstvu, mogu ali ne moraju te savjete i ponude prihvatiti. Koliko malih u onih 77 je spremno mijenjati se na bolje?
Gospodine Ratko, siguran sam prema svojim podatcima i nekim podatcima mojih kolega da su rezultati struke puno od 3 krave i 10 litara mlijeka u gospodarstvu. Gospodarstva koja s institucijama i koriste nove tehnologije imaju puno više. Evo, to možete vidjeti i na primjerima gospodarstava u našem i Vašem Mljekarskom listu. Molim, vjerujem da bi meni i Vama kolega rado pokazao gospodarstva koja opisuje u ovome listu. Nikakav problem do Vas i odvezemo se zajedno do njih. Ne znam ih sve osobno (osim 2 gospodarstva do sada spominjana), ali osobno vjerujem da ih ima dosta koji su s tri krave, ali danas su odmakli daleko od toga. Oni se dati pomesti s tržišta kad nam ta Europa.
Institucije? Previše koštamo državu da bi si mogli dopustiti gubljenje vremena na takve male
Znate tko bi se trebao brinuti o vama? Kreatori agrarne politike. A to na žalost u nas nije struka nego politika. Politika Vas
održava na životu jer joj trebate, kao i da poslije mogu propali su svi pokušaji poboljšanja, jer vi niste odradili svoj dio posla. Vrlo za to niste vi mali izravno krivi. Puno vas je ali tako ste mali da vam se glas ne daleko. Zato ste laka meta. Ujedinit se ili ne možete. Promijenit se ili ne možete. A politika Vam nije rekla da kao što je otpušteno gotovo 400 radnika u gospodarstvu, treba biti „otpušteno" i 30-40 od nekadašnjih 110 hrvatskih krava. Vam to pa Vam time biti teže kad odluka „kao grom iz vedra neba".
grješku kad se pitate zašto ne kopiramo koju europsku zemlju po pitanju obrazovanja i okrupnjavanja zemljišta. Tehnologiju, tehniku i taktiku ne možete i ne smijete kopirati. Morate je najprije prilagoditi svojim uvjetima. I napraviti najbolje promjene. Osim novca, za to morate imati osposobljene i kvalitetne te obrazovane Mi visinom u govedarstvu premašujemo europske primjere, samo se uz „šlepaju" trogrlog stada, kao što nam se uz vuku
Mogu se suglasiti s Vama da nema jasne politike korištenja državnog zemljišta, ali i privatnoga. Postoje državni i lokalni
Znate li, da smo u razvijenoj europskoj zemlji, niti bi Vi bili podržavani s Vaše tri krave i pretpostavljam isto toliko hektara zemlje, niti bih ja smio kao zaposlenik Fakulteta imati u Slavoniji. I moje i Vaše bi netko tko živi samo od poljoprivrede, ali ne poljoprivrede kao života nego izvora dohotka. I Vi i ja bi dobili samo najamninu. Možete li zamisliti što se dogoditi kad uskoro netko iz politike to kaže meni i Vama i nama
A morat Odvojit nas od poljoprivrednih resursa koji nam nisu jedini ili glavni izvor prihoda. I svi biti porezni obveznici. Suglasan sam s Vama po pitanju birokratskog aparpta i problema s izgradnjom farme. Zato i najbolji projekti padaju jer se svatko želi okoristiti, na koji sve to I zato su nam i najpovoljniji krediti upitni. M(jekarski list 10/2004.
3925 Arbesbach, Austrija, www.klinger-export.com
</Jugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekarama i trgovcima diljem svijeta.
Prodaja visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL
i
GOVEDO
u sustavu selekcije
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE,
i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
f3udite korak ispred! f nvestirajte u bolju
Je li lakše živjeti na državnimjaslama, na godišnji i gledati nogomet, te komentirati Pa, kako se uzme. mi se više puta dogodilo da prijatelji i me dok se doslovce znojim u kažu kako im je jednostavnije sjesti na traktor ili štalu ili iskopati kanal nego studirati puste knjige. I knjiga zna biti teška, znaju to mnogi koji su odustali od studija. I državne jasle, nisu što su nekada bile. Zavod na kojem sam trenutno predstojnik ostao je u nekoliko godina bez gotovo polovice kadra koji nije bio u stanju kusati s tih visoko podignutih jasala. Znate svako malo nam podignu letvicu i kažu što još moramo napraviti da bi ostali uz te jasle. Dolaze iz Europe. Mi smo odavno na tržištu. A asistent godišnje zaradi kao Vi na 10-12 litara mlijeka i 5 hektara oranice. Je li to puno za 18 godina školovanja (osnovna škola, srednja škola, fakultet, poslijediplomski studij)?
Iz Slavonije sam. Bebrina kod Slavonskog Broda. Od Jelas polja prema Savi. Znam da se zbog suše mogla kupiti steona junica za 3.000 kuna. Znam ljude koji su ih kupovali. su stada. Ni jedan nije ostao na manje od 10 grla. Znam ja ljude koji su platili grla na kredit preko 2.200 eura. Pa ih prodali za 1.000. I sad misle da netko drugi vratiti njihove kredite. Znam· neke koji su najprije nabavili stoku. Držali su je doslovce pod najlonskim nadstrešnicama uokvirenim balama sijena. Istima su krave tijekom proteklih 7 godina debelih krava izgradile novu štalu s muznim postrojenjem. Znate, su s 5-6 grla, sad imaju preko 20, a muznost im je od 4,5 litara po grlu. I imaju manje od hektara po grlu. Znate, ne pišem ja ovo iz kancelarije. Prolazio sam od svoga radnog vijeka i danas prolazim selima. Ne samo slavonskim. I dobri i loši primjeri. Ni jedno ne izbjegavam. Gotovo dva vikenda provedem u Brodu. mi biti teško ako se dogovorimo odvojiti jednu subotu, za posjetiti i Vaše mjesto i gospodarstvo. Možemo i na primjeru Vašeg gospodarstva složiti i prikazati je u našem i Vašem Mljekarskom listu. Suša? O posljedicama sušne 2000. godine sam pisao u Mljekarskom listu (br. 10/2000. „Gospodarske posljedice suše u Hrvatskoj i utjecaj na proizvodnju mlijeka", str. 17-20)
Nadam se da ste Suša. I ja dobijem osip kad jedne godine hvalospjeve o velikom broju novih farmi muznih krava u jednoj našoj Slavonskoj županiji. A druge godine slijedi uvoz sijena u istu Županiju i prodaja krava zbog suše. Ma dajte, da Vas kad za vikend u Slavoniju odvezem ljudima kojima suša nije tako naudila. Znate zašto? Obrazovali su se. Obavijestili su se od savjetodavaca, profesora i drugih I od boljih Koristili su tehnološke postupke, sorte i kulture kojima su ublažili ugroženost od suše. Evo,jedan takav. Imao je samo 3 krave u štali. Dobro, može se da je bio naš pokusni poslušao je profesora i ima dobro hranjene krave i svinje. Kakva suša? To je opravdaaje za one koji se ne znaju i prilagoditi. Da, neki su samo dodatno, uz svoje, pokosili i zapuštene površine. Na žalost, ima puno zapuštenih površina u Vašoj i mojoj Slavoniji. I u suši su ostale neiskorištene.
O utjecaju kašnjenja poticaja na dohodak u proizvodnji mlijeka pisao sam još 2000. godine (ML, br. 7, ,,Utjecaj promjena poticaja i naknada na financijski rezultat proizvodnje mlijeka obiteljskih gospodarstava", str. 19-22). Znam što to No, morate praviti razliku poticaja i cijene.
Pitate za moj Ja svoju primam gotovo redovito. Nije velika. Znate. Ali trebate znati da poticaji nisu Vaša nego je to dodatak na A meni država ne daruje dodatak na Vama daruje. godinama. I tek sad država priznaje da poticaji ne naše mljekarstvo. I do sada Vas država nije tjerala da poreze. Meni to ne prašta. Moram sam izmusti iz sebe dodatne radove, komentare, studije. S tri krave sigurno da Vam je za sjesti i plakati da se iz državnog uplate poticaji na Vaš Znam dosta Vaših kolega mlijeka kojima je poticaj dobitak. Regres za ljetovanje. Mislite da sam ja ili netko od kolega agronoma iz savjetodavne službe krivi što Vi nemate isto u Vašim jaslama?
Usput budi ovo pišem u petak 17.09. u 2 sata ujutro, znate, gospodin urednik želi u 8 ujutro imati tekst za lektoriranje. Jutros sam imao jednu obranu diplomskog i 10 studenata na ispitima. Redoviti sastanci, izvještaji državi kako
trošim njen novac. Ništa na lijepe Popodne sam pisao skriptu za nove studente. sam gledao Dinamo, to mi valjda zamjeriti, i sad opet pišem. ovo mi je „mužnja" danas. Ja sam Vam slavonski simentalac, nisam neki nizozemski holstein. Od sebe ne dajem 7-8, ali dajem 5 litara I na godišnjem ne „padam" ispod 3 Sve za osnovnu cijenu rada, evo sad dodatno punim laktofriz Hrvatske mljekarske udruge, pa biti ovaj mjesec i poticaja za mene. Trebam li se krivim zbog toga?
Znate, da sam ja mislio samo na državne jasle ne bih još kao student krajem 80-ih s ocem posadio 120 stabala šljive. Ne bih kao asistent na fakultetu posadio šljivik sa 60 stabala. I ne bih oca (opet državne jasle, ha?) nagovorio da nedavno svoju i opet posadi 150 stabala šljive. Znate, ja svoje godišnje odmore provodim i u radu. Ma dobro, volim ja i nogomet, ne propuštam kirvaje, ali nakon dva dana plandovanja svrbe me prsti i traže tipkovnicu da se bavim kalkulacijama. I znate što mislim i znam. Da me danas otrgnete od državnih jasli i bacite u Bebrinu ili Vaše slavonsko selo, ne bih si dopustio da tresnem na glavu i ostanem ležati. Vrlo brzo bih bio ne 3 nego barem 10-ak krava. Jednostavno sam takav. Ne bih si dopustio da ostanem gubitnik, da mi obitelj ne živi normalno, i najviše od svega, ne bih volio da mi sin ne nastavi širiti moje gospodarstvo. To je valjda u genima, koji su nas i u najgora vremena na toj slavonskoj zemlji. A slavonska zemlja je sve samo ne škrta. Kad mi netko to kaže u Slavoniji odmah mu spomenem uvjete koje imaju u Lici i dalmatinskom Da vidite što je škrtost, a opet nekima krave daju 5 litara mlijeka. A simentalke su, ne "crne".
Idemo sada o Vašem ovog Projekta. Nadam se da niste u pravu glede fiktivnog pravljenja projekta i dizanja novca. Iskreno vjerujem da se novac uložiti u farme. Problem je što se vjerojatno nakrpiti birokrata i poluparazita. Tu kao i Vi, vidim upletene iste institucije, koje možda svoju korist na bilo koji a to višom cijenom investicije investitori mlijeka. Nadam se da postojati bolja društvena kontrola nego do sada.
Ma, neka im novac ako kapacitete i proizvodnju. Važno je da ovaj novac nije dar, nego kredit kojeg moraju
Zašto mislite da „entuzijasti" uspjeti?
Vjerujem da kolege, ponajprije savjetodavci na terenu prepoznati gospodarstva u koja vrijedi ulagati, i da im da prebrode birokraciju, dobiju kredit i realiziraju projekt. Ne možemo valjda uvijek baš sve pokvariti?
Za 77 malih mi se da niste u pravu. Jednostavno, se samo na entuzijaste i ozbiljne njima. Drugi neka postoje, ali ne na državnim jaslama - poticajima. U pravu ste. Oni koji ostati na 3 krave i 2,5 litara po kravi zaista biti moj problem. I ne trebaju.
Malo ste po pitanju „mojih" izmišljanja novih programa i dizanja autorskih honorara. Znate, za svoj polugodišnji rad na Programu ni ja ni koliko znam 7 suradnika (profesori, agronomi) nisu dobili ni lipe. Možete to vidjeti i u mom tekstu objavljenom u Mljekarskom listu 2002. godine (8/2002., ,,O programu razvitka govedarske proizvodnje u Hrvatskoj", str.17-20).
Za PS. U pravu ste. Grad Zagreb i županija su najrazvijeniji po proizvodnji i koriste najviše poticaja i kredita. Moram Vam da je to zasluga manjeg birokratskog aparata, manjeg broja lokalnih (spahija kako kažete), a broja entuzijasta i ozbiljnih ljudi na i mjestima. Vi se nadate da stoka hodati Savskom cestom, a ja se nadam da slavonskim cestama od stoke ili bar kamiona punih stoke. Oranice? Pa, možemo se dogovoriti da Vas provezem naseljima oko Zagreba. Vi biste se iznenadili da nema gdje rasti korov, sve je Partizanka raste samo oko Agronomskog fakulteta i po tramvajskim A Vi znate kao ija koliko je zapuštenog i zemljišta u Slavoniji. Neki kažu da se primaju i poticaji na ime tog više godina nekorištenog zemljišta, za što Vam je najmanje kriv Zagreb.
Drago mije da smo razmijenili misli i nadam se da smo neke stvari malo razjasnili. pozdrav- Zoran
M(jelwrski hst 10/2004.
Kvalitetne rasplodne steone junice iz
STEPHAN REISACHER agribusiness
INTERBOVES GmbH Germany
Germany • d-87452 altusried • diepolz 8
te/: 0049-83 73-9 30 64 • fax: 0049-83 73-9 30 65
IZVANREDNA STOKA ŠIROM SVIJETA GmbH Germany
Govorimo hrvatskijavite nam se radi individua Ine ponude!
Iskoristite prednosti svjetske populacije goveda iz
Trpimirov), za kojegaje bilo zatišje, što nije bilo borbi sa sutdedima kao ni sukob(javanja .
Njegovo ime uklesano je 895. godine u o_. oltarnu pregradu u crkvici sela Uzdolja kraj Knina. Uz ime na latinskom jeziku upisanje i naslov- «princeps», što knez.
On je, dakle, bio predzadnji knez jer se nakon njega oko 910. pojavljuje knez TOMISLA V, zacijelo njegov sin, koji se kasnije kraljevskom krunom i tako sjajno završiti kneževsko razdoblje u hrvatskoj povijesti.
Zbivanja prije krunidbe
Pero (1895.) nas da je prema starim zapisima Tomislav bio hrabar jak na oružju, vele poduzetan i kripak u rvanjih. Njegovo vladanje je vojevanjima u Posavskoj Hrvatskoj u koju su provaljivali. Prema Dukljanskoj kronici borbe su trajale nekoliko godina, ali je Tomislav bio dobitnik. Zadobio je Zemlju slovinsku, u Sisku osnovao banovinu i sjedinio sa svojom kneževinom na obalama Jadrana.
Daljnji dobio je sukob jakog bugarskog cara SIMEONA (893.- 927.) s bizantskim carem a zbog prevlasti nad srpskom kneževinom kojom je vladao ZAKARIJA. Kad su Bugari krenuli prema Carigradu, bilo je carstvo u tako teškom položaju daje zatražilo pape
Mljekarski hst 10/2004.
IVANA X. molivši ga da kneza Tomislava pridobije za savez protiv Bugara. Kad je Tomislav na to pristao, za uzvrat se
carigradski patrijarh odrekao svojeg vrhovništva u crkvenom pogledu nad dalmatinskim gradovima i otocima, a car Roman povjerio je svjetovnu upravu nad tim samom Tomislavu. Dao muje naslov prokonzula ili stratega te se Tomislav mogao nazvati «Knez Hrvatske i Dalmacije» što je bilo prvi puta u našoj povijesti. Sve su to bili za hrvatski narod koji je do dana današnjega ostao u Zapadnoj ili crkvi, a romansko stanovništvo u gradovima se postepeno
Tomislav je stekao vlast i nad bosanskim županijama: Livnjanskoj, i Duvanjskoj, te nad crveno- hrvatskim oblastima u N eretve. Time je Tomislavove države dostigla svoj vrhunac a imala je oko 1 500.000 stanovnika. Tomislav je 925. godine svladao bugarskog vojvodu ALOGOBOTURA u klancima svojih brdovitih
Krunidba kralja Tomislava
Ruski ljetopisac NESTOR zapisao je: «Simeon na Hrvate i bi od Hrvata». Sva su ta zbivanja stvorila uvjete da se Tomislav proglasi kraljem.
Hrvatska postaje kraljevinom
Prema V. neposredno nakon bitke s Bugarima skupila se pobjedonosna vojska, ali i mnoštvo naroda sa i županima na Duvanjskom polju pod vedrim nebom i pred jednom crkvom (podatci iz Ljetopisa popa Dukljanina) i uz silno oduševljenje proglasila Tomislava kraljem. Kralj s krunom na glavi, na konju je zamahnuo na sve strane svijeta u znak da braniti svoj narod od svih neprijatelja došli ma s koje strane.
Snaga nove države odrazila se u njezinoj vojnoj na kopnu i moru, a brojila je oko 100 000 pješaka, 60 000 konjanika, a Jadranskim morem plovilo je 80 sagena (veliki brodovi) sa po 40 mornara-ratnika, 100 kondura (mali brodovi) sa po 10-20 mornara te potrebnim brojem
Ubrzo nakon krunidbe stigoše u Hrvatsku dva poslanika pape Ivana X. s poslanicama za biskupe te jednom poslanicom za Kralja u kojoj gaje oslovio: »Ljubljenom sinu Tomislavu, kralju Hrvata». Tim pismom Papa je priznao Tomislavu kraljevski naslov nazvavši ga «rex Chroatorum» što je za onodobne prilike i odnose bilo od važnosti.
Povod dolaska papinih izaslanika bilo je otvaranje Crkvenog sabora u Splitu, kojem je Kralj povremeno prisustvovao i sporu latinskog i hrvatskoga koje je bogoslužje vršilo na staroslavenskom jeziku. Nakon II. sabora 928. godine je da vrhovništva nad crkvom u cijelom kraljevstvu pripada splitskom nadbiskupu kao nasljedniku sv. Dujma. To je bio gubitak za hrvatskog biskupa Grgura u Ninu koji se po preporuci pape, za Skradinsku biskupiju.
Kralj Tomislav je umro nakon tih zacijelo 928. godine, nakon što je ostvario Kraljevinu Hrvatsku i Dalmaciju koja je zajedno sa Slavonijom potrajala sve do 1918. godine. od naziva kralja važnija je Tomislavova velika vizija o sjedinjenoj i priznatoj državi koja je danas, eto, naša ostvarena stvarnost. O
HRVATSKI NAZIVI MJESECA
"Ne istražujlistopaduime, jerbonjega izdaje vrime, list opada i golise drvo..."
Ovako je J. S. u 18.
objasnio naziv mjeseca listopada. Listopad je mjesec kada pada s Na tlu se stvara sloj otpalog koji se nekada nazivao listopad. Tako narodni pjesnik pjeva Pokrile se gore listopadom. A što se kada listopad prekrije izvore vode, kaže nam drugi narodni pjesnik Kaž' mi - - sluzice, ti hladenac hladne vode I listopad ukloniti, a vode se napiti.
Naziv ovog mjeseca je vrlo star. Znamo da je korišten još u srednjem vijeku, a zapisan je 1273. u Bugarskoj, u Trnovskom staroj rukopisnoj biblijskoj knjizi. U staroslavenskom jeziku je postajao mjesec naziva listopad, ali tada je to bio jedanaesti mjesec. I danas se u poljskom i ukrajinskom jeziku jedanaesti mjesec zove listopad. U Mikaljinu su se i deseti i jednaesti mjesec nazivali listopadom. Pridjevi izvedeni od listopada bili bi listopadan, listopadski. koje su nastale na su listoplodan, listorodan, listotvoran.
su listopad nazivali i po svecu Mihovilu koji se prije promjene kalendara slavio u listopadu a danas u rujnu. ime oktobar dolazi iz latinskog jezika, a izvedeno je iz broja osam jer je oktobar bio osmi mjesec rimskog kalendara. Ostali nazivi listopada: listopan, padolist, otubar, oktubar, october,ottobre. O
agrometeorologija
"U listopadu mraz i bura brije, i sunce grije"
"U listopadu mraz i bura brije, i sunce grije", govori nam jedna od brojnih izreka. I stvarno, se da nakon hladnog listopada, i budu topli.
Ove je godine do prve pojave mraza došlo 10. rujna. Minimalna se temperatura
zraka na 5 cm od tla tada spustila u Križevcima do -2 Celzijeva stupnja. Pojava mraza tijekom listopada u našim krajevima nije tako a kad do nje i bojimo se da je pojava hladnih dana preuranila. Tijekom ovog mjeseca u Zagrebu, pa i u Osijeku, mraz se pojavljuje tijekom 5 dana. No, i to je dovoljno da se prekine zrioba kukuruza i berba duhana, stradava a i opada. Poljodjelci ranom pojavom mraza nisu zadovoljni jer se prekidaju svi fiziološki procesi u biljci, pa s pravom govorimo o kraju razdoblja
Piše: Darko Kantoci, dipl. ing
Upolju
Saditi nove obaviti prihranjivanje. Stare i zapuštene urediti.
U povrtnjaku
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 10. 20. 10. 31. 10.
OSIJEK5,52 17,12 6,05 16,536,20 16,36
ZAGREB~~ 11,2316,17 17,0516,3216,48
Razbacati stajski gnoj i rasipati mineralno Slobodne površine nakon krum- gnojivo. Duboko kopati ili orati slobodne pira, suncokreta, soje, repe, površine za sjetvu ili sadnju u sirka, krmnog bilja i ranijih hibrida Pripremiti tlo za sjetvu ili sadnju ovog kukuruza, kao i sjemenskog kuku- roka. Iz klijališta izvaditi zemlju i ruza zasijavamo ozi- bioenergetski materijal. Raskužiti klijališta, mom raži i sortama ozime pšenice okvire i prozore. Skladištiti i konzervirati koje treba ranije sijati. Nastavljamo za dugotrajnu zimu. Sijati bob, mrkvu, berbu kukuruza, repe i svih peršin i špinat. Saditi luk, salatu, proljetnih kultura radi luksrebrenacikelj. površina za sjetvu pšenice. U listo- U vrtu padu se obavlja dio poslova u Sve slobodne površine treba duboko C::J c:::J polju: preoravanje, gnojidba stajskim i prekopati. Saditi ukrasno grmlje, a ono mineralnim gnojivima i sjetva do kraja u lagano orezati. O mjeseca kada završava i optimalni rok ~==================~==============:::;1 sjetve sorti, što zavisi o Uvinogradu Nakon berbe osnovni je i najvažniji posao jesenska obrada i gnojidba. Svake godine potrebno je tlo gnojiti mineralnim gnojivima i zaorati ih. Iskopati jame za jesensku sadnju novih ili za popunjavanje, a mlade trsove zaštititi od glodavaca.
Mljekarski li:st 10/2004.
Prviuzroktojneugodnojpojavijošje uvijeknepoznat
Vjerovali ili ne, Amerikanci svake godine potroše dvadeset milijuna dolara na kupnja vodica kako bi se riješili neugodne pojave na vlasištu. To su gotovo uvijek bezuspješni pokušaji.
nije zarazno oboljenje, ne možete ju dobiti ni prenijeti, npr. upotrebom Ona izrazito svrbi, a kosa ispada. ni jakog peru tanja dovesti do '.:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::":
Suvišno je opisivati kako izgleda perut jer svi to vrlo dobro znamo. Nema koji nije, makar povremeno, imao glavobolje s peruti u kosi, koja pada na ovratke odijela, košulja i bluza.
U koži glave, a i na nekim drugim dijelovima tijela, nalazi se velik broj žlijezda, lojnica. rad lojnih žlijezda zove se seboreja, a jedan od znakova te bolesti je stvaranje peruti, sitnih ljuskica - mrtvih stanica koje otpadaju s kože. Iako se radi o radu žlijezda lojnica, razlikujemo suho i masno perutanje.
Zašto kod nekih ljudi dolazi do izrazito lojnih žlijezda a kod drugih ne, to medicina još nije uspjela odgonetnuti. na to mnogo toga. Jedno su hormoni spolnih žlijezda, a dokaz je za to rada lojnih žlijezda u vrijeme puberteta. U to vrijeme na masnoj koži javljaju se (akne), a na vlasištu obilnije perutanje. Sumnja se da su krivci neki mikroorganizmi. Dermatolozima nije promaklo da se seboreja katkad javlja kod nekoliko jedne obitelji, pa se zbog toga razmišlja i o nasljednom faktoru. Postoji mišljenje da i hrana što obiluje jaki alkohol, kava i mogu simptome seboreje. Seborejaje uglavnom bolest mladih ljudi i od nje više obolijevaju muškarci nego žene. Perut
Na simptoma sebo-
reje, dakle i na perut, i emocionalna napetost, napor, neprospavane itd. Oboljenja vezana uz funkciju lojnica su kod gradskog stanovništva nego kod seoskog, kod stalno «napetih» intelektualaca, nego kod ljudi mirna života.
Imali lijeka?
Nažalost, medicinska znanost zasad nema pravog lijeka za od tih bijelih ljuskica. privremena se olakšanja mogu Temeljno sredstvo za seboreje i perutijoš uvijek je sumpor, bio u obliku masti, šampona, losiona i sl. Mijenjajte šampone dok ne koji vam najviše odgovara. Osobito kod masnih oblika se pranje glave, bar jednom tjedno, može i Osim sumpora upotrebljava se još salicilna kiselina, rezorcin, katran itd. Šampon umasirajte u kožu i ostavite ga pet minuta prije nego ga dobro isperete. Ako nema nikakvog poboljšanja, potražite savjet dermatologa. U svakom nemojte ali i dobrom higijenom glave vaše biti sigurno manje, a možda se potpuno osloboditi peruti. A kada se ona vrati natrag, opet isto I nemojte biti jako zabrinuti jer, kao što je jedan dermatolog u šali dobacio, još nitko nije umro od prhuti. U
l9petpwi,1
Zagltd',ii pombdJi!
PRVIU HRVATSKOJ I SVIJETU
Najnoviji proizvodi u Vlndijinom asortimanu su VMS jogurti u atraktivno dizajniranoj mirisnoj PETboci od pola litre.
Svakodnevnom konzumacijom fermentiranih proizvoda ljudski organizam dobiva visokokvalitetne nutriente poput kalcija, proteina I sl., prijeko potrebne za zdravlje.
