Skupština Htvatske mljekarske udruge u Mariji Bistrici __ 1, 29
KRMNE KULTURE
korištenja krmnog sirka hibrida Grazer N tijekom vegetacije
HRANIDBA
Travna silaža (sjenaža) u hranidbi muznih krava _
VETERINARSIVO
Enterotoksemija ovaca i janjadi _________
Protok mlijeka tijekom strojne mužnje ______________ 11
GOSPODARSVO
Veterinarski troškovi na farmama u središnjoj i Europi.
IZ MINISTARSTVA POWOPRIVREDE
Izmjene Pravilnika o kapitalnim ulaganjima
KVALITETNO MLIJEKO
Mikroorganizmi i mlijeko - Zašto je
Redakcijski koleglj: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. ljiljana Huslnec, dipl. ing. Darko Kantoci, mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorlca: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica: Katarina-Zrinka prof., Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, zagreb, Uprava I uredništvo: zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 4,50 kn, priprema I tlBSk: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka
Mljekarski li.st 11/2003.
Dragi Mljekarskog lista, Na sjednici Upravnog odbora Hrvatske mljekarske udruge održane 6. listopada 2003. pored ostalog je
•da se Godišnja skupština Hrvatske mljekarskeudruge u skladu statutarnih odredbi Hrvatske mljekarske udruge - održi 21. studenog 2003. godine u Mari ji Bistrici u hotelu SALVE
REGINA
•da u dijelu programa Skupštine bude dodijeljen «ZLATNI ROG» - nagrada Hrvatske mljekarske udruge proizvodnje mlijeka po kravi u razdoblju od 1. 10. 2002. do 30. o9. 2003.
U tu svrhu izabrana je Povjerenstvo kojeg pet sa odabira dobitnika nagrade prema kriterijima:
- farma mora imati najmanje 10 muznih krava u spomenutom razdoblju
- mora biti evidentiran u mljekari kojoj predaje mlijeko, te u Središnjem laboratoriju u Križevcima.
Na osnovu dopisa Hrvatske mljekarske udruge mljekare uputiti svoje prijedloge, a povjerenstvo proglasiti dobitnika ZLATNOG ROGA.
Hrvatska mljekarska udruga prihvatila se veoma zahtjevne u sklopu plana djelatnosti i tiskala knjigu pod naslovom «MLIJEKO od farme do mljekare», autora prof. dr. se. Jasmine Havranek i prof. dr. se. Vlatka naših uglednih znanstvenika i profesora Agronomskog fakulteta u Zagrebu. nastavakna str.29
UI®JJWJ~~ITJ · · a · 1 · "
( Piše: Darko Uher, dipl.~)
JOsvrt na rezultate dobivene u ovogodišnjoj i prošlogodišnjoj proizvodnji na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu s obzirom na dugotrajnu sušu i ove vegetacijske sezone
Krmni sirak je kao krmna kultura u nas vrlo malo proširena pa se njegove u proizvodnji kvalitetne krme ni izdaleka ne koriste. Može se uzgajati u svim glavnim rokovima sjetve za zelenu krmu košnjom i hranidbom u staji, ili gdje to dopuštaju napasivanjem na parceli te pospremiti u vidu kvalitetne silaže. Silaža krmnog sirka je na razini kukuruzne silaže. Krmni sirak je sijati od zadnje dekade travnja pa do kraja mjeseca srpnja.
Danas naših poljoprivrednika zazire od sjetve krmnog sirka se zakorovljavanja parcele što je s divljim sirkom. Hibridni krmni sirak, u našim uvjetima, nema prezimljavanja. Širi se uglavnom iz busa i sjemenom. Ne formira podzemne vn1eze (podanke) i strada od mraza (-2 °C) kao i kukuruz. Njegova vegetacija jednaka je vegetaciji kukuruza. Od kukuruza ima razvijeniji korijenov sustav pa može crpsti vodu i hranjiva iz tla bolje od kukuruza. da za formiranje suhe tvari krmni sirak treba manje vode od kukuruza (ima niži transpiracijski koeficijent), on se može uzgajati i u sušnijim uvjetima. U sušnom razdoblju mu se voštana presvlaka koja ga štiti od transpiracije, te uvije i tako smanjuje potrošnju vode. U uvjetima osigurane vode tijekom vegetacije hibridi krmnog sirka daju sigurne i visoke prinose kvalitetne mase. Ove godine na pokušalištu Agronomskog fakulteta u Zagrebu dobivena su tri otkosa zelene mase krmnog sirka hibrida Grazer N pri v1sm1 korištenja od 100 cm, dva otkosa pri visini od 150
cm, te po jedan otkos pri visini od 200 cm i u punoj cvatnji sirka. se po jedan otkos pri svakoj __ I od prethodno navedenih v1sma korištenja krmnog sirka (tablica 1). Iz tablice je vidno da su se urodi zelene mase kretali od 65,6 t/ha pri visini korištenja krmnog sirka od 150 cm do 41,57 tiha visina od 200 cm. U tablici 2 je datum prinosa zelene mase po varijantama korištenja i otkosima u 2003. g. što je jako bitno za obiteljska gospodarstva da orjentaciono znaju kada je najpovoljnije vrijeme za skidanje krmnog sirka.
Tablica 1: Prinoszelene mase krmnogsirka u tiha ( 2003. g.)
Varijanta 1. otkos 2. otkos 3. otkos Ukupno Korištenja
Punacvatnja 44,88 44,88
Tablica2: prinosazelenemase po vart/antama korištenjai otkosima izvršeno je datuma u 2003. godini:
Datumi 1.Otkos 2.Otkos 3. Otkos
Do100cm 26.06.2003. 23.07.2003. 29.08.2003. I Do150cm 15.07.2003. 29.08.2003.
I D0200cm 23.07.2003.I I Punacvatnja 30.07.2003.
U 2002. g. urodi zelene mase krmnog sirka hibrida Grazer N kretali su se od 100,7 tiha pri visini korištenja krmnog sirka od 150 cm do 85,2 t/ha kod visine od 100 cm. U navedenoj godini
list 11/2003.
imali smo 4 otkosa krmnog sirka pri v1sm1 korištenja od 100 cm, tri otkosa pri visini od 150 cm, te po dva otkosa pri visini 200 cm i u punoj cvatnji sirka. U tablici 4 naveden je datum kada su prinosi zelene mase po varijantama korištenja i otkosima u 2002. godini.
Tablica 3. Prinoszelene mase krmnogsirka u tiha (2002. g.)
Faza I. otkos 2. otkos 3. otkos 4. otkos Ukupno korištenja
100cm 26,3 26,8 19,6 12,5 85,20
150cm 44,2 45,0 11,5 - 100,70
200cm 54,0 46,0 - - 100,00
Punacvatnja 59,3 26,1 - - 85,40
Tablica4: prinosazelene mase po varijantama korištenjai otkosima izvršeno je datuma u 2002. g.
Datumi 1.Otkos I 2.Otkos 3.Otkos 4.Otkos
Dol00cm O I 07.2002. 22.07.2002.18.08.2002. I 15.10.2002.
Do150cm I 10.07.2002.18.08.2002.15.10.2002.
Do200cm 17.07.2002.04.09.2002.
Punacvatnja23.07.2002.03.10.2002.
Neki hibridi krmnog sirka tanje stabljike, koji nabusavaju, mogu imati i dnevni porast. U povoljnim uvjetima po jednom hektaru dnevno može prirasti i preko 1500 kg zelene krme. Kombinacijama i rokovima sjetve krmnog sirka na slobodne površine, nakon skidanja ozimih usjeva, postiže se osiguranje zelene krme od sredine mjeseca srpnja pa do mraza u listopadu, što u kontinentalnim uvjetima iznosi 90 do 100 dana. Da bi se osigurao brz porast i regeneracija, odmah nakon skidanja sirak treba prihraniti gnojivima. Dobra se regeneracija postiže ako se sirak kosi nešto više (10 cm). Nisko košeni, ili jako duboko popasen sirak, sporije se regenerira. Tako korišten daje slabiji drugi porast, pogotovo ako izostane prihrana. Prirast je slabiji i u sušnom razdoblju. Od mraza strada uglavnom lisna masa, a osobito vršno ako je sklop vrlo gust a mraz nije jak, sirak može stradati samo
Mljekarski li,st 11/2003.
KRMNE KULTURE
površinski, dok su ostali dio stabljike i niže biljke malo tako da može nastaviti rast ako su iza mraza povoljne klimatske prilike. Ako je rijetki sklop, krmni sirak i na mrazu (od -2 °C) stradati bez regeneracije. O prvom mrazu u jesen ovisi i dužina korištenja krmnog sirka. da je krmni sirak termofilna kultura koja se uzgaja proljetnih i ranih jesenskih mrazeva, on je vrlo prikladan za sjetvu u kombinaciji s ozimim kulturama - žitaricama ili ozimim smjesama žitarica i mahunarki, odnosno oz1m1m1m krmnim Takvim kombinacijama krmnih kultura postižu se vrlo visoki urodi mase i prinosi hranjiva po jednom hektaru, kojima se namiruju potrebe za tri pa i više krava muzara s dnevnom proizvodnjom deset i više litara mlijeka. O
Slika 1. Krmni sirak u vegetaciji
Slika 2. faze korištenjakrmnogsirka
TRAVNASILAZA(SJENAZA)
Kemijski sastav i hranidbena vrijednost travne silaže (sjenaže) vrlo su raznoliki i promjenjivi ovisno o vrsti trava i stadiju vegetacije, sastavu tla i gnojidbi, promjeni klimatskih prilika, ubiranja, spremanja i korištenja krmiva. Na rast i kvalitetu krmiva veoma vlažnost tla, što da se posljedice dugotrajne suše i velikih vrlo nepovoljno na kvaliteti krmiva. U takvim prilikama posebice je važno primijeniti pravilnu tehnologiju siliranja krmiva.
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer (krupno mljevenih žitarica). (Tablica 1 a i b).
Krmni obroci sjenaže sadrže dovoljno teško probavljivih strukturnih ugljikohidrata (sirove vlaknine) pa bi trebalo sijeno u krmnim obrocima smanjiti na minimalno 2 do 3 kg, tj. samo za održavanje rastresitosti buragova sadržaja. U krmnim smjesa- Dobro siliranje i kvaliteta silaže osobito ovise o sadržaju i anaerobnim uvjetima u silaži. Bakterijama vrenja uvijek je potrebna ugljikohidratna podloga (lako probavljivih bez koje se ne može stvarati kiselina potrebna za dobro konzerviranje i kvalitetu krmiva, posebice trave koja se teško silira jer sadrži malo a više lako probavljivih i razgradivih i spojeve nastog dušika (NPN spojeve).
Najviše ukupnih nalazi se u vegetacijskom razdoblju prije cvjetanja trava, a u mjesecima je smanjena. Ove godine je, zbog suše i velikih smanjena koncentracija lako topljivih i razgradivih trava je otvrdnuta, pa tako dobivena silaža biti lako pokvarljiva te slabije kvalitete i hranidbene vrijednosti.
Dobro je, ako su ove godine prilikom siliranja trave koristili sredstva za pospješivanje siliranja, i to sredstva koja uz bakterije kiselog vrenja sadrže i lako razgradive ugljikahidra te ili melasu). je trebalo silažu pažljivo i dobro ugaziti zbog što boljih anaerobnih uvjeta za kiselo vrenje, jer se na taj smanjuje opasnost od kvarenja silaže.
U krmnim obrocima s travom i sjenažom gotovo uvijek nedostaje energije iznad 10 - 15 litara mlijeka/dan), što uz višak bjeotežava stanje, posebice kod krava visoke muznosti. Stoga je dobro uz sjenažu svakodnevno dodavati oko 1 kg kukuruzne prekrupe
ma za višu muznost krava ne treba biti više od 6 do 7 % siro-ve vlaknine, ali zato treba dodati više krmiva energetske hranidbene vrijednosti koja travnoj silaži (sjenaži) nedostaje. nas1ovakna str.6
Tablica 1: Osnovni krmni obrociuz sjenažu i sijeno
Sirovine Ukupnosadržekod15I mlijeka+1,0kgkukuruza
Sijeno kg I 6 Suhetvari g 15660 + 860= 16520 I
Sjenaža kgl 30 Sirovih g 1818 + 80 = 1898 -
Sirovevlaknine g 4866 t 21=4887
Kalcija g 99,0 +0,1= 99,1 Fosfora g 27,0 + 2,0=29,0
Magnezija g 21,5 + 1,1= 22,6
Energetskehranidbene
vrijednosti MJNEL 81,600+8,386= 89,986 H.j. 10,92 + 1,30= 12,22
vrijednosti MJNEL71,100+ 72,730= 143,830 I H.j. 9,51 + 11,30=20,81
t•:t1e1e.kl981o tvo za aut tsko I rueno pranJ • P3 Duett - praškasto, kombilkano o i pranje dez1nfe cyu • P3 Unisept - praškasto kiselo sredstvo za aultai:iralakt>Y rua-,opranje u utro • Zlatol MR-F - praškasto, alkalno sredstvo za rucno pranje i dezlfekclu • P Veloucld emulzija za njegu vimena • P3 Oxy-Foam - aktivna pjena za de21nf1:>ketJUvimena
Pl'IJ9muznje • P3 lo-Shleld - Zaštitni proizvod nakon muznje • P3 Blu-Gard - Mastibsprofllaksa
Treba pripaziti i na kvalitetu žitarica koje kao energetsko krmiva biti dodane neposredno u krmne obroke ili krmne smjese, jer ako je energija krava muznosti oko 30 do 35 litara mlijeka/dan (tablica 1c) manjkava, bit lošija kvaliteta mlijeka (manji postotak masti, laktoze i a više uree u mlijeku) ili uzrokovati neka metaoboljenja (ketoze, acetonemije i dr.).
Dobro je u krmne obroke, uz travnu silažu i sjenažu, dodavati u buragu lako probavljive i razgradive ugljikohidrate i kao što su: melasa, repini rezanci i žitarice, ali i u buragu stabilan škrob (iz kukuruza i krupno mljevenih žitarica) koji se poslije prolaza kroz burag i iskorištavati slijedom probave u tankom crijevu, i neposredno pretvarati u glukozu te resorbirati u krv.
Masti kao energetsko krmiva treba izbjegavati, osobito za hranidbu visoko i krava poslije teljenja.
Krmni obroci od sjenaže sadrže lako probavljivih i razgradivih u buragu, s višim postotkom nastog dušika (NPN spojeva). Stoga travnoj silaži, i zelenim krmivima, ne treba dodavati spojeve s ureom, kao ni Benural S. Kvaliteta iz sjenaže je vrlo dobra za sintezu mikrobnih a pogoduje razvoju i reprodukciji buragovih mikroorganizama. krave s visokom proizvodnjom mlijeka trebaju dobivati oko 30 do 35 % vina stabilnih u buragu, s biološki kvalitetnim aminokiselinama. Krmne smjese za visoku muznost krava moraju sadržavati sojine i suncokretove jer sadrže postotak biološki kvalitetnih i .u buragu stabilnih (tablica 2).
Tablica2: Potpunakrmna smjesaza muzne krave uz travu i zelena krmiva (19%sirovih
Sirovine % Sadrži I %
Kukuruz 49,0 Suhe tvari 86,00
Pšenica 4,5 Sirovih 19,19
Suhi repini rezanci 10,0 Sirove vlaknine 6,39
Sojina 44% 19,5 Kalcija 0,71
Suncokretova 33% 12,0 Fosfora 0,81
Fosfonal 18% 2,5 Magnezija 0,28
Vapnenac 1,5 Energetske hranidbene
Sol 0,5 vrijednosti u kg MJ NEL 7,273
Minerala.ovitaminski premiks 0,5 H.j. 1,13
Ukupno 100
S obzirom da krmnim obrocima nedostaje energije, za bolju muznost krava obroci moraju sadržavati i oko 50 % kukuruzne prekrupe, zatim brašno, suhe repine rezance i krmiva bogata škrobom i Moraju sadržavati iznad 1,1 H.j./kg ili iznad 7,2 MJ NEL
Za proizvodnju mlijeka treba kravama davati potpune krmne smjese uz travnu silažu, a ovisno o muznosti:
Za 20 I mlijeka/ dan - 3,0 kg/ dan
251 mlijeka/ dan - 5,5 kg/ dan
30 I mlijeka/ dan - 8,0 kg/ dan
351 mlijeka/ dan - 10,0 kg/ dan
Dovoljno je 40 do 50 % krmne smjese od ukupne suhe tvari krmnih obroka, i to podijeljena na više manjih (2 do 3 kg) obroka.
da u sjenaži ima mnogo kalcija, a malo fosfora, krmne smjese za proizvodnju mlijeka moraju sadržavati više fosfora. Zbog dugotrajne suše i visokih dnevnih temperatura u proteklom razdoblju, krmivima nedostajati vitamina i minerala koje obvezatno treba dodati krmnim obrocima.
TRA VNA I KUKURUZNA SILAŽA U
KRMNIM OBROCIMA KRAVA
Zbog nedostatka energije u travnoj silaži (sjenaži) dobro je u osnovne krmne obroke (prema istovremeno dodavati i kukuruznu silažu koja sadrži više energije, a manje
Na taj se, uz i kvalitetu krmne smjese, vrlo dobro hranidbene potrebe krava prema odgomuznosti. (tablica 3 a i b)
To je posebice za hranidbu krava s visokom proizvodnjom mlijeka, jer su krave muznosti iznad 35 litara/dan na granici svojih mouzimanja potrebne hrane i zadovoljavanja svojih fizioloških hranidbenih potreba. Krmni obroci s travnom, kao i kukuruznom silažom i drugim krmivima mogu zadovoljavati fiziološke i hranidbene potrebe za muznost do 35 litara mlijeka dnevno, ali krave moraju uzimati i oko 3,0 do 3,5 kg suhe tvari krmiva na 100 kg tjelesne mase (3,0 - 3,5%). Te su hrane za naših krava na fiziološkoj granici konzumiranja.
Ukupni krmni obroci krava moraju sadržavati oko 16 % sirovih i energetsku hranidbenu vrijednost oko 1,0 H.j. ili 6,6 do 7,0 M.J. NEL/kg suhe tvari krmnih obroka, s tim da najmanje oko 50 do 60 % ukupne suhe
tvari krmnih obroka od voluminoznih krmiva. To ne ostavlja dovoljno prostora za sirovu vlakninu, koja je od vitalne važnosti za a se i zanemaruje u težnji za postizanjem visoke proizvodnje mlijeka. Kod muznosti iznad 35 litara mlijeka dnevno krave su u nemaju uravnotežene krmne obroke pa im nedostaju pojedine hranjive tvari, posebice energija, neki minerali i vitamini. Pritom se zanemaruje sirova vlaknina i voluminozna krmiva koja su, zbog probavnog sustava, osnovna krmiva u hranidbi
Ako krave s jako visokom proizvodnjom mlijeka (iznad 35 litara/dan) - koje ne mogu konzumirati više od 3,5 do 4,0 kg suhe tvari krmiva na 100 kg tjelesne mase - dobivaju slabo uravnotežene krmne obroke k tome deficitarne pojedinim hranjivim sastojcima, obolijevaju zbog raznih organskih, i imunoloških promjena, dolazi do upala vimena, krave ostaju jalove ili dolazi do u reprodukciji. Sve to dovodi u pitanje stvarni gospo-
Zagreb,Žitnjakb.b.
Tel. (01) 2499 504 uprava (01) 2499 503
fax (01) 2499 508
tel (01) 2405 732 skladište
fax (01) 2499 509
TEPRODAJEMO
Sve naše sjeme u maloprodaji možete u preko 900 poljoprivrednih apoteka diljem Hrvatske i u našoj novootvorenoj maloprodaji "KALIA" na Žitnjaku b.b. u Zagrebu te u veleprodaji u Zagrebu i u Vinkovci ma.
darski interes tako visoke proizvodnje mlijeka i odnos prema istinskim vrijednostima uzgoja krava.O
Tablica3: Osnovni krmni obrocimuznih krava uz a) sjenažu, kukuruznu silažu i sijeno
grašak "Poneka" za zelenu masu grašak "Solara" za zrno mrkva "Ljubljanska žuta" repa "Brigadier" I "Eckendorf"
Jara grahorica" Jaga" i "Ebena"
a: CL.
Ozima grahorica "Popelsdorfer"
Lucertna "OS-66", "Elga", "Orca", "Europa"
Sve vrste djetelina i trava
Krave spremne .-~ ~-
za Startnakon telenja ~R.0
Za brži oporavak krava
nakon telenja
Zahtjev:
Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti. Proces izvanredno je Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.
Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste mineralne vode.
Uzrok:
Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, zaležavanje, groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.
Rješenje:
BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.
Djelovanje:
Otopina elektrolita za brzu regenerac1Ju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže snaga, pivski kvasac kao fitnes_~omp~menta i apetita u buragu. Dodatni 1zvoi:i energije uslijed laktoze i dekstroze (groždan1
Zašto:
Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,
klorid itd.), je glavna regulacija prom;ta vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzetno bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenja. Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u ili manjoj mjeri.
Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.
Kako: Jedna BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U potrebe dati sondom.
Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.
Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane. Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo posteljice, dobrog zdravlja krave.
U posljednjih nekoliko godina velik broj goveda, koza i ovaca sami životinje bez veterinara. Glavni razlog je izbjegavanje usluge veterinara.
mlijeka upale vimena. Umjesto da svu pažnju usmjere na mjere upala vimena i drugih bolesti, sami umjesto da traže ili savjet veterinara.
misle da je svaki antibiotik isti i da uvijek isti u bez obzira koji antibiotik primijenio, jako griješe. Posljedice takvog su infekcije vimena koje se teže (ili nikako) od upala vimena uzrokovanih bakterijama. Autor ovoga teksta nebrojeno se puta uvjerio kakve su posljedice i to ne samo upala vimena.
Kod intervencije vide koji je lijek veterinar dao životinji, pa umjesto da put ponovno pozovu veterinara oni istim lijekom bez konzultacije veterinara ne o da isti lijek ne svaku bolest.
Rezultat takvog je pojava rezistencije (odupiranja) mikroorganizama koji su izazvali upalu vimena pa skoro ni jedan antibiotik više ne može u takvih upala.
Velik dio kupuje lijekove u inozemstvu, ponajprije u i Sloveniji. U Hrvatskoj je zakonom propisano koji se lijekovi smiju koristiti u životinja. Nažalost, ne upute lijeka, a ako i ne razumiju terminologiju. Tako koriste lijekove koji ne odgovaraju bolesti.
Piše: mr. se. Antun
Antibiotik ( i drugi preparati) koliko je lijek, može biti i te kakav otrov ako se koristi. Neki predaju takvo mlijeko na sabirna mjesto, iako j~ mlijeko koje sadrži antibiotike opasno za zdravlje ljudi, a pogotovo djece. Osim toga ono je neiskoristivo u proizvodnji fermentiranih proizvoda (npr. jogurt). U se kazne za koji predaju mlijeko s antibioticima od 3500 pa sve do 35000 eura sami u kune)!
Zarazne bolesti ubijaju da ne može sam utvrditi o kojoj je bolesti njegovo «preventivno lijemože izazvati posljedice. primjer takve bolesti je O groznica od koje je ove godine oboljela dosta ljudi u Hrvatskoj.
Veterinar je preskup, a koliko košta zdravlje?
mora biti svjestan da ako se radi o zoonozi (životinjskoj bolesti koja može i na ljude) ugrožava vlastiti život ali i živote svoje obitelji. Stoga, MORA pozvati veterinara.
Izgovor da su veterinarske usluge preskupe ili da veterinari ne znaju nije opravdanje, tim više što Zakon dopušta izbor veterinara isto kao i Otvaranjem više veterinarskih stanica na pojedinim može birati veterinara ali pritom osnovni kriterij mora biti a ne cijena usluga.
Jeftinije nego
Ako dovoljno pažnje posvete smještaju, hranidbi i higijeni mužnje ne biti potrebno nego se smanjiti troškovi proizvodnje, što da zarada biti
Dakle, sve preventivne mjere uvijek su bile i bit jeftinije od gubitaka koje uzrokuju bolesti a osobito . ._f
§ bolesti je bakterija koja u ovaca svih dobnih kategorija, ali pretežno starije od 18 .µ mjeseci, uzrokuje bolest vrlo brzog tijeka, koja se probavnim bolesti 0 jetre, znakovima i nakupljanjem u trbušnoj šupljini. ,~ : bolesti je u tlu, hrani i stelji. Bolest se širi prljavom i hranom koja i:C S sadrži klice Janjad se inficira preko prljavih sisa ili pak mlijekom.
11/2003.
RAZVOJ BOLESTI. Bolest je povezana s prejedanjem mlijekom ili drugom krmom (svježom travom, kukuruzom, pšenicom, Obolijevaju najpohlepnije ovce u stadu, koje su i Bolest se može pojaviti naglom promjenom hrane, npr. prelaskom s lošijeg na bolji pašnjak. se javlja u izgonom ovaca na pašu. Kada ovce prelaze s paše na suhu krmu, nema opasnosti od ove bolesti.
ZNAKOVI BOLESTI. Bolest obilježavaju zatim proljev i teško nje jetre. ujutro mrtve životinje a da prije toga nisu nikakve znakove bolesti. Kod oblika koji traje 2-3 dana tjelesna temperatura je povišena (do 41,5 °C), ovce i janjad imaju proljev, ne jedu, nekoordinirano se i imaju koji traju sve do Ponekad na usta i nos izlazi pjena pomiješana s krvlju, a životinja se brzo sruši i ugine. bolesti je upitna, jer je životinja u trenutku intervencije u takvom stanju da upotrijebljeni lijekovi ne stignu djelovati, pa životinja ugiba.
PREVENTIVA. Suzbijanje bolesti ima mnogo od Bolest suzbijamo pravilnom hranidbom, cijepljenjem janjadi i ovaca. Važno je ovcama dati umjerene hrane koju vole kako bi se izbjegla prežderavanje. Bitno je naglu promjenu hrane, isto tako i nagli prijelaz sa slabe na dobru pašu ili s oskudne na obilnu prehranu. Janjad treba tijekom 14 dana postupno privikavati na koncentrat, a pri hranidbi koncentratom korisno je formirati skupine prema dobi i težini. Kada prelaze na kvalitetan i bogat pašnjak, ovcama treba tijekom u toru dati sijeno da se ne prejedu trave. Najbolja zaštita je cijepljenje ovaca i janjadi vakcinom koja je trenutno na tržištu.
GRIŽA ILI DIZENTERIJA JANJADI
Od griže obolijeva pretežno posve mlada janjad u dobi od 10 dana. Bolest je vrlo brzog tijeka. Gotovo uvijek završava smrtno, pa se da je smrtnost od ove bolesti 60-90%, i 100%. Bolest se pojavljuje sezonski, u vrijeme janjenja. Ako se zarazi janjad u dobi 2-3 tjedna,
broj životinja može preboljeti zarazu. Nerijetka se bolest javlja u istom uzgoju.
ŠIRENJA. Janje se zarazi preko sise uprljane zemljom ili balegom, a može se, inficirati mlijekom u kojem je bolesti. Opasna su mjesta torovi i u kojima ovce s janjadi dugo borave te pašnjaci gnojeni gnojem.
POGODNOSTI ZA RAZVOJ. janjad veoma je osjetljiva pa ako se zarazi obolijeva za 4-5 sati. Janje može oboljeti zbog zaostalog mlijeka u vimenu nakon sisanja jer se u tome mlijeku mogu razmnožiti bolesti koje sisanjem janje unese u organizam. Bolesti pogoduje loš smještaj ovaca i janjadi u osobito i vlaga, nedostatna prehrana tijekom zbog su janjci slabi i neotporni, zatim prisutnost crijevnih parazita u ovaca, te meteorološki i klimatski Griža janjadi se pojavljuje u vlažne planinske klime, a u blagoj umjerenoj i mediteranskoj klimi.
ZNAKOVI BOLESTI. U pojedinim jevima janje može uginuti iznenada, ili odjednom prestaje jesti, nije raspoloženo, a zbog bolova u trbuhu životinja leži. Tjelesna temperatura je povišena do 41°C 1 a smrt nastupa unutar 12 sati od pojave prvih znakova bolesti. Pri lakšem tijeku bolest traje nekoliko dana. U se javlja proljev, balega je kašasta, kasnije sadržava sluz i krv, a miris po truleži veoma je neugodan. Zbog proljeva janjetu je oko i stražnjih nogu jako uprljana.
Bolest se teoretski može zbog kratkog vremena od prvih znakova bolesti do smrti lijekovi puta ne mogu djelovati.
PREVENTIVA BOLESTI. Preventiva je od bolesti. Bolest lako suzbijamo cijepljenjem ovaca protiv enterotoksemije prije kraja tako da janjad kolostrumom (mlijekom) dobiva protutijela i biva od te opasne bolesti.
Dobrom vakcinom samo jednim cijepljenjem janjad i ovce od enterotoksemije, odnosno od griže janjadi.
Mljeka.rski list 11/2003.
PROTOK MLIJEKATIJEKOM
STROJNE MU ŽNJE I
Mužnja strojem odvija se u tri faze (vidi sliku
1):
1) faza protoka
2) faza platoa (faza u kojoj 1e maksimalni protok mlijeka)
3) faza protoka.
2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
Vrijeme(min)
Slika 1: Faze protoka mlijeka t1/ekomstrojnemužnje
Na faze protoka mlijeka tijekom strojne mužnje razni fiziološki i anatomski nici. Važno je istaknuti da na pojedine faze protoka i parametri za strojnu mužnju, kao npr. razina vakuuma, omjer i broj pulsacija, vrsta sisne gume itd. Faza protoka traje sve dok ne dostigne plato protoka mlijeka. Trajanje te faze najviše ovisi o vrsti i trajanju predstimulacije prije stavljanja sisnih na vime krave. Za vrijeme predstimulacije, u trajanju od jedne minute, faza protoka vrlo je kratka i odmah prelazi u fazu platoa. Ukoliko ne obavimo predstimulaciju, stimulacija tek stavljanjem sisnih na vime krave i tada faza rastuprotoka traje puno duže. Visina plato-faze ovisi prije svega o anatomiji sise. U nekoliko znanstvenih eksperimenata je pokazana kako
Piše: mr. se. Alen
dužina sisnog na maksimalni protok mlijeka tijekom strojne mužnje, kao i to da tonus muskulature sise nema nekog utjecaja. Na dužinu plato-faze raspored mlijeka u svakoj sisi, kao i brzina sekrecije alveolarnog mlijeka. Plato-faza prestaje u trenutku kada u cisterni jedne od sisa nestane mlijeka. U to se u pred-, njim sisama vimena. Faza protoka je za zdravlje vimena. Ukoliko u jednoj od sisa vimena nema više mlijeka, onda se na njoj provodi tzv. "slijepa mu.žnja ". Takva mužnja direktno na zdravlje te sise, pa je stoga vrlo važno imati kravu s mlijeka u svim sisama kako bi se izbjegla "slijepa mužnja".
Što iz ove teorije možemo
Svakako možemo da je vrlo važno obaviti predstimulaciju krave u trajanju. od 30-60 s u vidu pranja, izmuzivanja prvih mlazeva i brisanja sisa prije strojne mužnje kako bismo smanjili trajanje strojne mužnje a sebi olakšali i smanjili posao. možemo da pravilnom selekcijom prema protoku mlijeka izmuzenog mlijeka u vremenu) smanjujemo negativan utjecaj vakuuma na tkivo sise bez mlijeka u fazi protoka mlijeka.
Na kraju savjetovao bih svim farmerima koji se za ili za kupovinu nove muzne opreme da iskoriste informacije koje im nude protoka mlijeka a kako bi i sebi i kravi olakšali mužnju te dobit. Osim podatka o protoku mlijeka daju, naravno, i informaciju o dnevno izmuzenoj kolimlijeka po kravi.
Takva informacija je uspjeha u proizvodnji mlijeka.:.]
CYJ~~H~lru]@] HH~lru@] @CYJ[r@~fl
Veterinarski troškovi u proizvodnji a mlijeka predmet su rasprava u praksi naših obiteljskih gospodarstava.
Grafikon 1: Veterinarskitroškovipo muznomgrlu (u EUR.)
i-.. o N No, ne ovdje komentirati primjedbe goveda o cjeniku usluga, i efikasnosti 45 veterinarske službe. c.:i Veterinarske usluge .g stavku u troškovima ,~ svakog gospodarstva.
crne i kalkulacijama
P::: Prema anketnim podatcima obiteljskih gospodarstava u posljednje 2 godine troškovi veterinarskih usluga su u uvjetima (bez bolesti i zahvata u fazama, kao primjerice teljenje) za gospodarstva s 10 muznih grla u osnovnom stadu od 210 do 470 kuna (27,8 do 62,7 €) po muznom grlu.
Tablica 1: stada ·nafarmama
Broj krava
Zapadna Europa 35
Španjolska
Prema podatcima IFCN-a za farme razvijenih zapadnoeureopskih zemalja ovi su troškovi od 61 do 76 €. Izuzetak su Danska i Švedska gdje su ovi troškovi na razini 37-40 €.
U zemljama su troškovi veterinarskih usluga niži. Izuzetak je s troškovima od 69 € po grlu.
Na 100 kg proizvedenog mlijeka troškovi veterinarskih usluga su od 0,95 do 1,23 € u Španjolskoj, Velikoj Britaniji
U Danskoj, Švedskoj, te Poljskoj i Estoniji ovi su troškovi od 0,35 do 0,54 € na 100 kg mlijeka.
Za usporedbu, u našim gospodarstvima su ovi troškovi od 0,79 do 2,08 € na 100 kg mlijeka.
Tablica2: Veterinarskitroškoviu našim primjerima (u EUR.)
Po Na 100 kg mlijeka kravi 3000 lit
* 10 muznih grla u osnovnom stadu
U IFCN-a je prikazana promjena i troškova veterinarskih usluga s porastom broja goveda na farmi.
U zapadnoeuropskim zemljama s porastom broja grla ne se toliko jer je u ovim zemljama dostignuta relativno visoka
Od zemalja vrlo porast zabilježen je je u Poljskoj, a u i Estoniji zabilježena je smanjenje
Grafikon 2: Veterinarskitroškovina 100kg mlijeka (u EUR.)
Istovremeno, s broja grla zabilježen je i porast veterinarskih troškova od 12 do 207% po m~znom grlu u Švedskoj i Danskoj. U Spanjolskoj je zabilježena manje, a u Velikoj Britaniji smanjenje veterinarskih troškova po muznom grlu.
Po proizvoqnji mlijeka zabilježen je veliki porast veteri~arskih troškova na 100 kg mlijeka u panskoj i Svedskoj, ali u a posebno Spanjolskoj i Velikoj Britaniji, to je smanjenje
U primjerima je zabilježen samo porast troškova po grlu i po jedinici proizvodnje. Tako je zabilježen blaži porast troškova veterinarskih usluga u ali u Poljskoj i Estoniji je ovo više nego
POLOVNAPOLJOPRIVREDNA l MEHANIZACIJA • FOLIJE · HANGARI
Obratite nam se s povjerenjem! i ...
-ln!Ilmmfll IPIEiu (])
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva plasiralo je u protekle tri godine oko 350,000.000 kuna u poljoprivredne proizvodnje putem samostalnog kreditiranja ili udruživanjem novaca sa županijama i bankama. U odnosu na komercijalne kredite u ovom su uvjeti bili povoljniji jer je kamatna stopa bila od 3,5 do 5 posto, uz kredita.
U Mljekarskom listu smo pisali o novom modelu kapitalnih ulaganja, koji je definiran Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu, a podrazumijeva dodjelu kapitalnih nepovratn1h sredstava komercijalnim poljoprivrednim gospodarstvima te i pravnim osobama koje su registrirane za ribarstvo ili za šumarstvo, uz uvjet da su upi-sane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Ovim se modelom financijskim institucijama prepušta kreditiranje, ali zbog sporog obrta kapitala u poljoprivredi država se ne iz sustava kreditiranja poljoprivrede, se daju bespovratna sredstva kako bi se pokrila razlika komercijalne kamate i one koju može izdržati poljoprivredna proizvodnja.
U Narodnim novinama br. 91/03 objavljen je Pravilnik o provedbi modela kapitalnih ulaganja u poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu.
Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i za ostvarivanje prava na investicijsku potporu kapitalnim ulaganjima u poljoprivredu, šumarstvo i ribarstvo, najviši i najniži iznosi investicijske potpore, se korisnici i njihove obveze te propisuju obrasci zahtjeva za investicijsku potporu kapitalnim ulaganjima i potvrde banke o visini i datumu odobrenja i iskorištenja kredita. Investicijska potpora podrazumijeva dodjelu nepovratnih sredstava iz Državnog Republike Hrvatske kojima Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva sudjeluje u financiranju investicije za koju je komercijalna banka ili komercijalna financijska institucija odobrila kredit. Taj Pravilnik u nekoliko dana pretrpjeti promjene kako bi posto što i
l~~nad Mat1c, d1pl:._:ng.
našim poljoprivrednicima.
Investicijska potpora odobrava se samo za kredite u poljoprivredi, ribarstvu ili šumarstvu odobrene po komercijalnim uvjetima, koji nisu subvencionirani sredstvima državnog jedinica lokalne samouprave jedinica (regi-
analne) samouprave ili iz drugih
izvora. Izašlo se u susret mnogim poljoprivrednicima te se da se dobiju bespovratna sredstva od države i za zajam (financijski leasing).
Promjenama se iznimno u 2003. godini, investicijska potpora može odobriti i za kredite subvencionirane iz sredstava državnog jedinica lokalne samouprave, jedinica (regionalne) samouprave ili iz drugih izvora koji su odobreni do 20. studenog 2003. godine. To pojednostavljena da svi oni koji su dobili kredite iz sredstava Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i županija ili Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo mogu, ako zadovoljavaju sve ostale uvjete, podnijeti zahtjev i dobiti bespovratna 10 % od visine kredita, a ako su subvencioniranim kreditom kupovali uzgojna valjanu stoku iz uzgoja bespovratna dobiti 20 % od visine kredita.
Investicijska potpora se odobrava za kapitalna ulaganja:
a) Nabava osnovnog stada u
b) Podizanje višegodišnjih nasada;
c) Podizanje šuma;
d) Izgradnja i opremanje objekata za poljoprivrednu proizvodnju i akvakulturu;
e) poljoprivrednog zemljišta;
f) Nabava ribarskih plovila te nove opreme i mehanizacije za poljoprivredu, ribarstvo i šumarstvo;
g) Izgradnja i opremanje objekata za i preradu poljoprivrednih proizvoda i ribe.
Udio investicijske potpore može iznositi do 25% od ukupne vrijednosti iskorištenog kredita, ali ne više od 20% od ukupne vrijednosti investicije. Promjenama se, iznimno za nabavu osnovMl/ekarski list 11/2003.
nog stada uzgojno valjane stoke iz uzgoja dobiva 30 % od ukupne vrijednosti iskorištenog kredita, ali ne više od 25 % ukupne vrijednosti investicije.
Najviši iznos investicijske potpore po korisniku u jednoj kalendarskoj godini iznosi 250.000,00 kuna, a najniži iznos kredita za koji se može odobriti investicijska potpora iznosi 80.000,00 kuna. brigu o ma pojedinih proizvodnji, promjenama se da iznimno za nabavu: osnovnog stada u nabavu sustava za navodnjavanje, obranu od i mraza, najniži iznos kredita za koji se može odobriti investicijska potpora iznosi 40 000 00 kuna. -
Korisnik koji je ostvario pravo na sredstva za investicijski program Ministarstva izvan okvira ovoga Pravilnika, odnosno poticaj za podizanje višegodišnjih nasada, ne može za to isto kapitalno ulaganje ostvariti pravo na investicijsku potporu po osnovi ovog Pravilnika.
Zahtjev za odobrenje investicijske potpore korisnik podnosi Ministarstvu kontinuirano tijekom godine i to u roku od 60 dana od dana odobrenja kredita na obrascu br. 1, dok Zahtjev za isplatu investicijske potpore podnosi u roku od 60 dana od dana iskorištenja kredita na obrascu br. 2.
Mnogi poljoprivrednici nisu podnijeli zahtjeve na vrijeme, te se promjenama za kredite odobrene u 2003. godini, a prije stupanja na snagu ovoga Pravilnika, zahtjeve za odobrenje investicijske potpore mogu podnijeti do 30. studenog 2003. godine.
Uz zahtjev za odobrenje investicijske potpore prilaže se:
1. Ugovor o kreditu, original ili ovjeren preslik; _
2. Sažetak investicijskog programa ovjeren od strane komercijalne banke koja je odobrila kredit, a koji uz ostalo sadrži i ukupnu vrijednost investicije, udio kredita komercijalne banke u investiciji, udio vlastitih sredstava u financiranju investicije te opravdanost ulaganja odnosno poslovni plan. Promjenom je da ukoliko banka nije uvjetovala potrebu prilaganja investicijskog programa zahtjevu za kredit, banka o tome izdaje potvrdu podnositelju zahtjeva za investicijsku potporu.
3. Ovjerena potvrda banke da kredit nije subvencioniran
Ministar poljoprivrede i šumarstva imenuje Povjerenstvo za kapitalna ulaganja koje razmatra zahtjeve te predlaže ministru donošenje Prijedloga odluke o odobrenju investicijske potpore za pojedina kapitalna ulaganja.
Korisnik kojem je izdan Prijedlog odluke dužan je u roku od 3 mjeseca od dana donošenja Prijedloga odluke iskoristiti kredit, ali iznimno Ministarstvo može produžiti rok za iskorištenje kredita, ali ne dulje od 9 mjeseci, te ukoliko korisnik ne iskoristi kredit u zadanom roku gubi pravo na nepovratna sredstva.
Na temelju Odluke Ministarstvo investicijsku potporu na ili korisnika i to u roku 60 dan, od dana podnošenja zahtjeva za isplatu investicijske potpore, a vati se po redoslijedu zaprimanja zahtjeva za isplatu investicijske potpore, sukladno predvisredstvima u Ministarstva.
Za sve dodatne informacije obratite se na besplatni informacijski broj Ministarstva poljoprivrede i šumarstva 0800 77 22.
r I na kraju, ukratko da se ovim promjenama proširiti broj onih koji imaju pravo na ovaj vid potpore. Ukupna kreditna sredstva realizirana na ovaj iznose do 400,000.000 kuna. Stoga, reagirajte brzo, informirajte se dodatno kod djelatnika Hrvatskog zavoda za poljoprivredno savjetodavnu službu ili kod djelatnika Hrvatskog centra.
Iskoristite prednosti reforme u poljoprivredi na da ste dobro informirani o njima. O
)
Zbog nespretne interpretacije koja je objavljena u Dnevniku Dosljedna priHrvatske radio televizije, hrvatska javnost je na tren bila zbunjena mjena zakonske odredbe kojom se te je u potpunosti dovedena u pitanje daljnja provedba Upisnika regulira da osoba poljoprivrednih gospodarstava. Zbog svih zabrinutih ponavljamo umirovljenik poda je Upisnik poljoprivrednih gospodarstava interna baza poda- novnim stjecanjem taka Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i ne može se koristiti statusa osiguranika u druge svrhe, pa tako ni u poreznih obveza ili obveza po gubi pravo na miroosnovi doprinosa poljoprivrednika. vinu, dovela bi do
CI) XI) p:; Za nespretna zakona nije kriv Upisnik poljoprivredenih gospodarstava sustav poreza na dodanu vrijednost u kojemu se nalazi 3.628 poljoprivrednih
jest da je izmjenom propisa kojima su regulirane obveze uplate doprinosa za mirovinsko osiguranje, stvorene osnove za obveze doprinosa mirovinskog osiguranja po tzv. «generacijskoj solidarnosti» za sva poljoprivredna gospodarstva koja su svoje poslovanje regulirala kroz sustav PDV-a. Bez da je o tome obaviještena Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, broj ovih gospodarstava je ovih dana primio Rješenja od mirovinskog fonda i porezne uprave s iznosom obveze po osnovi doprinosa za mirovinsko osiguranje.
gubitka prava na
mirovinu upravo umirovljene poljoprivrednike koji su svoje poslovanje u potpunosti uskladili s odredbama poreznih zakona. Time bi se stvorila negativna diskriminacija ovih gospodarstava, a uz ispisivanje poljoprivrednika iz sustava PDV-a stvorio bi se kaos na tržištu.
Ove okolnosti ukazuju, kako je zbog izmjene zakonskih odredbi kojima su regulirane obveze po osnovi doprinosa za mirovinsko osiguranje, potrebno uskladiti i podzakonske propise kako bi se ovakve negativne posljedice izbjegle. Ministarsvo poljoprivrede i šumarstva je održalo sve potrebne sastanke i iniciralo izmjene svih zakonskih akata kako bi se poljoprivredni doveli u povoljniji, a ne lošiji položaj od drugih Republike Hrvatske. O
mr. se. Zdrav ko d d potencijal životinje za
Mlijeko je vrlo važan proizvo ovaca i njegova proizvo nja u proizvodnju. svijetu bilježi stalan rast. mlijeko interesantan je i ekonomski proiz.vedenog zanimljiv proizvod osobito u mediteranskim zemljama gdje je od h 1 mlijeka varira ovisno o davnih vremena u pre rani stanovništva. m ijeko k k · · d • ke pasmini; mnoge pasmine rijet o se onzumira u sirovom stan1u. Natme, to svjets proizvodnje mlijeka se u sir. U svijetu se od ovaca mogu proizveSt i 4. više mlijeka od mlijeka proizvode vrlo poznati sirevi, kao što su Roque 1ort, Fiore Sardo i Pecorino Sardo, Feta i dr. U Republici Hrvatskoj najpozna- koju posiše njihovo janje tiji sirevi su Paški i Istarski, a odnedavno se sve više obnavlja (janjad) u <lojnom razdotradicija proizvodnje sira i na otoku Rabu, Krku i blju. Cresu. Današnji uzgojni pro-
.______________________________ __, grami u uzimakoji na proizvodnju i sastav mlijeka jedan od najvažnijih je genotip životinje, odnosno genetski
ju u obzir svrhu proizvodnje i proizvodne potencijale životinja (genotip), tako da su i u "Programu uzgoja ovaca u Republici Hrvatskoj" defi-
li.st 11/2003.
ravniprednjimost zasveBELARUSmodele!
NAJPOVOUNIJIKREDITI
POVRATAprednjihutovari1ta
KREDITNIH~RED~TAVADO 1,%!!!
Balirke od8.999EUR-standard
odS.SOOEUR•Slrainjiutom
nirane pasmine kojih je uzgojna svrha mlijeko, odnosno pasmine za koje je nužno organizirati kontrolu kao sigurnu osnovu za odabiranje grla - roditelja za nove generacije.
Stalna su nastojanja selekcijskim zahvatima (uzgoj u krvi, križanja) dobiti ovcu proizvodnje mlijeka. Hrvatski centar u sklopu provedbe "Programa uzgoja i selekcije ovaca u Republici Hrvatskoj", temeljnog dokumenta u provedbi uzgojna selekcijskog rada u u stadima mlii kombiniranih pasmina ovaca organizira i provodi kontrolu radi prepoznavanja i odabiranja genetski najvrjednijih grla se korištenjem u daljnjem uzgoju (reprodukciji) osigurava poboljšavanje proizvodnih osobina.
pojedinih genotipova, odnosno izmepasmina postoje velike razlike u proizvodnji mlijeka i njegovom kemijskom sastavu. Za razliku od ovaca koje proizvode mlijeko samo za potrebe janjadi, odlike visoko pasmina ovaca znatno se razlikuju po dužem trajanju laktacije, po izgledu laktacijske krivulje, po perzistenciji laktacije itd.
pasmina ovaca namijenjenih za proizvodnju mesa, proizvode i 80 do 1501 mlijeka. U tu skupinu je, po svrstana naših izvornih pasmina ovaca.
svjetski poznatim pasminama izdvojit pasmine zastupljene u uzgoju ovaca u Republici Hrvatskoj ili one koje su to bile ranijih godina a danas ih više nema: ska, sardinijska, comisana i awasi.
Najbolje rezultate u proizvodnji mlijeka postiže ovca koja u laktaciji od 210 do 300 dana proizvede 450 do 6501 mlijeka. proizvodnja mlijeka ovaca talijanske pasmine sarda (u nas poznata kao sardinijska ovca) u prvoj laktaciji je 137 litara, a u kasnijim laktacijama 211 litara. Najbolja grla proizvedu i do 550 litara mlijeka u laktaciji. Mlijek<? u prosjeku sadrži 6 % masti i 5,3 % bjelan-
Ovce talijanske pasmine komisana u prvoj laktaciji proizvedu 104 litre mlijeka, a u kasnijim laktacijama 189 litara. Najbolja grla
Tablica 1: rezu/tati kontrole u stadima ovaca tijekom 2002. godine
broj dužina mlijekomlijekamastmastproteinprotein pasmina laktacije (kg) /dan(kg) (%) (kg) (%) (kg) laktacija (dana)
mogu proizvesti i 500 litara mlijeka u laktaciji. Mlijeko sadrži 6,5 % masti i 5,2 %
Izraelska pasmina ovaca awassi u laktaciji proizvodi oko 400 litara mlijeka, u boljima stadima i 500 litara, dok najbolja grla proizvode 11001300 litara mlijeka u laktaciji. Mlijeko sadrži od 6 do 7 % masti.
Genotip ovce i na kemijski sastav mlijeka pa pasminama postoji vrlo velika razlika u sadržaju pojedinih sastojaka mlijeka. mlijeka u negativnoj je korelaciji s postotkom masti i u mlijeku, pa mlijeko ovaca koje daju više mlijeka sadrži manje masti i Ova veza ne odnosi se samo na produktivnije pasmine u usporedbi s manje produktivnima u proizvodnji mlijeka, unutar proizvodnje iste životinje u fazama tijekom laktacije. Ova odražava se i na proizvodnju sira. S vefom proizvodnjom mlijeka ukupna proizvedenog sira iz mlijeka je ali relativni prinos sira iz svake litre mlijeka je manji. _ U tablici 1 prikazani su rezultati kontrole u stadima mlijei kombiniranih pasmina ovaca tijekom 2002. godine.
Proizvodnja ovce približava se vrijednostima koje su za ovu pasminu u uzgojima drugih zemalja. Od hrvatskih izvornih pasmina najbolji rezultati ostvaruju se uzgojem istarske pramenke. O
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci
MIKROORGANIZMI I MLIJEKO
Zašto je broja mikroorganizama dobilo veliki
- U mlijeku ne smije biti PATOGENIH mikroorganizama - raznih bolesti
- U mlijeku ne smiju biti mikroorganizmi koji uzrokuju kvarenja hrane
Kao što slika pokazuje, prehrambeni lanac (proizvodnja i prerada hrane uvoz - izvoz odnosno cjelokupno tržište) sve je kompliciraniji i složeniji.
okoliša iz dana u dan je sve a ne poduzimamo dovoljno mjera za efikasno rješavanje problema i osiguranja zdravog okoliša u kojem živimo i proizvodimo.
Svijet je promijenio života. Mnogo se putuje, razvija se turizam i druge gospodarske grane što donosi intenzivno kruženje stanovništva po cijelom svijetu. To postavlja raznolike zahtjeve i u prehrani: na oblik, vrstu, i na kvalitetu hrane. Zbog života i porasta potrošnje, vrlo loše hrane, sve je broj ljudi koji spadaju u skupine. Tako se i osjetljivost na prisustvo mikroorganizama u hrani a bolesti uzrokovane hran.om u svijetu i dalje su velik problem. Statistika govori da u svijetu svake minute od trovanja hranom i vodom umre šestero djece.
U SAD-u godišnje umre oko 10000, a zbog i mikrobiološki neispravne hrane oboli oko 60000 ljudi.
U Europi se posljednjih godina broj oboljelih zbog mikrobiološki neispravne hrane.
Može se i da je broj trovanja hranom vrlo visokom stupnju tehnologije u svijetu, ali premalo brige o OSIGURANJU ZORA VSTVENE ISPRAVNOSTI HRANE.
ŠTO TREBA ZADATAK DO REZULTATA! Odrediti (propisati) postizanja Na najmanju Tako dobrom preradom higijenski ispravne hrane od mjeru smanjiti mlijeka industrija i kvalitete mlijeka u gospodarstvima prisustvo patogenih vrlo visoku razinu kvalitete koja proizvode mlijeko i drugu hranu, mikroor2:anizama proizvodai lakše se brinuti za dakle kvaliteta svježeg sirovog mlijeka i onih koji kvare osiguranjezdravstvene vrlo je važna. mlijeko i drugu ispravnosti mlijeka i druge A TO JF PROPISANO! hranu. hrane.
PREKO MLIJEKAI DRUGEH
UVOZ-IZVOZMLIJEKA I DRUGEHRANE
Od proizvodnje na gospodarstvu, prerade, tržišta .pa i mlijeka i druge hrane u trgovinama kao i u SVI SMO ODGOVORNI!
Sve su to razlozi za:
• Pooštravanje kriterija za osiguranje zdravstvene ispravnosti MLIJEKAi druge hrane
• Sustavna edukacija svih u lancu - od proizvodnje do tržišta - o poznavanju i primjeni higijenskih postupaka u proizvodnji i manipulaciji hranom i MLIJEKOM
• Dobro poznavanje faktora rizika i njihove eliminacije
• Inspekcijski nadzor i temeljitu mikrobiološku kontrolu
• Postavljanje zahtjeva mikrobiološki kvalitetne hrane
Sjetimo se ranijih naših u kojima smo pisali" Kvaliteta cijenu".
Prva razina kontrole je mikrobiološke kvalitete svježeg sirovog mlijeka, ukupnog broja mikroorganizama u mlijeku, te svrstavanje mlijeka u kvalitativne razrede koji na cijenu proizvoda imaju utjecaj.
Dakle, za svježe sirovo mlijeko kriteriji su propisani i jasni.
l'.'l'DUSTRIJSKAPRERAI I DRUGEHRA
DITI PROCES KOJI OSIGURAVA EKO I DRUGU HRANU
KVALITETEMLIJEKAZAPROCJENUNJEGOVE
VRIJEDNOSTI I KLASEOBAVLJA"SLKM"
SCILJEMPOSTIZANJA I OSIGURANJAMAKSIMALNEKVALITETEMLIJEKA.
r
:fretpostavka je:
Sto je manji ukupni broj bakterija - manji je broj patogenih i onih mikroorganizama koji kvare mlijeko!
je garancija i manji su rizici u postizanju kvalitete gotovog proizvoda u preradi te "osiguranja zdravstveno ispravnog proizvoda. .J
Postavlja se pitanjei y KOJOJ MJERI JE MLIJEKO LOŠE MIKROBIOLOŠKE KVALITETE PRIHVATLJIVO ZA TRZISTE?
Ne radi se, dakle, samo o mikroorganizmima.
Radi se i o prisustvu toksina i enzima koje mikroorganizmi sintetiziraju, a uzrok su zdravstvenoj neispravnosti hrane.
KAKO SE DANAS U SVIJETU PRISTUPA OVOM PROBLEMU?
U programu istraživanja Svemira, Amerika je razvila SUSTAV OSIGURANJA ZDRAVSTVENE ISPRAVNOSTI HRANE. NAZVALI SU GA HACCP-SUSTAV (HAZARD ANALYSIS CRITICAL CONTROL PINTS). TO ANALIZA OPASNOSTI NA KONTROLNIM
Ovaj sustav dalje razvijaju: Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i komisija za mikrobiološku specifikaciju hrane.
To je, dakle, sustav kontrole hrane od preventivnih mjera, do nadzora cjelokupnog procesa proizvodnje i prerade, pa i na tržištu do
To je sustav koji (identifikaciju opasnosti) u cjelokupnom lancu proizvodnje hrane, te otklanjanje svih uzroka koji mogu dovoditi u pitanje zdravstvenu ispravnost hrane, a time i posljedice.
HACCP - sustav identifikaciju, ne samo mikrobioloških i drugih bioloških, j kemijskih i fizikalnih koji mogu ugroziti zdravstvenu ispravnost hrane.
Što HACCP zahtijeva?
1. Utvrditi sve opasnosti u svakoj fazi proizvodnog procesa od :
• ratarske prakse, proizvodnje i skladištenja hrane (pesticidi, gnojiva, insekticidi i dr.)
• uzgoja životinja držanja, postupci u proizvodnji mlijeka, zdravstvena kontrola i životinja)
• puštanje u promet neispravnih (ispranih proizvoda)
• nadzor okoliša u kojem proizvodimo
• nadzor vode za
• isporuka proizvoda i
• transport proizvoda
• prerada u industrijskim pogonima
2. Odrediti kontrolne za pojedine vrste opasnosti u proizvodnji, odrediti kontrole i preventivne mjere kojima bi se te opasnosti svele na minimum. se uvijek postupak nKorak po korak'' do eliminacije opasnosti.
3. Odrediti granice do kojih se opasnost tretira podnošljivom - prihvatljivom (dakle primijeniti propise) i odrediti koji opasnost stavlja pod potpunu kontrolu.
4. Pratiti i stalno testirati KKT - kontrolne Jedino je tako imati sve pod kontrolom.
5. Kada su KKT kontrolne je da poneka KKT ipak pobjegne kontroli, tada treba odrediti korektivne radnje i korektivne mjere poradi stavljanja procesa pod kontrolu.
6. Da bi se ovo uspješno provodilo potrebno je procedure i upute o svim tijekovima i postupcima i to sve dobro dokumentirati, voditi prave zapise o svakoj situaciji.
UVIJEK TREBA RAZMIŠLJATI
a) da proizvodimo mlijeko koje mora zadovoljiti propisima glede mikrobiološke kvalitete - HRANA ZA LJUDE
b) da loše mlijeko može biti opasno za zdravlje ljudi
c) važnost nadzora mlijeka
d) da nadzorom procesa i manipulacije mlijekom možemo poboljšati i kvalitetu mlijeka
e) o kontaminacije nepravilnim postupcima
f) da se mlijeko odmah nakon mužnje podvrgne i na +4° C ohladi najkasnije 2 sata nakon mužnje (prisjetimo se Baktericidne faze mlijeka tijekom koje mlijeko vlastitim sastojcima i mehanizmima kvalitetu i razvoj mikroorganizama, te ga zadržava duže vrijeme na broju).
Sve na da:
Koje su u proizvodnji mlijeka na gospodarstvu, na koje bi trebalo obratiti pozornost, te koje se opasnosti kriju u pojedinim fazama proizvodnje, pokušat odgovoriti u narednim
Hrvatski centar i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Uprava za vete.sf rinarstvo održali su 02. srpnja 2003. godine o.. u kino dvorani Ministarstva prezentaciju :u Sustava o obveznom i upisu u jedinstveni registar životinja te evidencije.
Svrha prezentacije bila je upoznati predstavnike ovlaštenih veterinarskih organizacija, i znanstvenih institucija s Pravilnikom koji je objavljen u NN br. 74/03, 07. svibnja 2003. godine, a se primjenjivati 01. srpnja 2003. godine za goveda, konja i magaraca, dok se svinja, ovaca i koza primjenjivati od 01. 2004. godine. Osnovni razlozi novog sustava su kvalitetnija provedba mjera zaštite zdravlja ljudi i kontrola prometa životinja, a osnovni cilj je životinja od njihovog pa sve do kraja života.
životinja obavljat pravne osobe koje je ovlastilo Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, a to su: ovlaštene veterinarske organizacije, veterinarske službe, Hrvatski centar te vlasnici/posjednici životinja koji na farmskim objektima imaju više od 20 grla.
U goveda koristit se jedinstvena ušna markica žute boje. Svako govedo bit s dvije istovjetne markice. sustava obveznog vanja popisom goveda na gospodarstvu i svih dosad
Reprodukcijski su u mlijekrava u laktaciji, a ciste na jajnicima, bliznjenje, rani embrionalni i zaostajanje posteljice, pa mogu rezultirati umanjenom reprodukcijskom funkcijom. Da li izlijekravu, koja pokazuje jedan ili više od spomenutih reprodukcijskih zadržati u uzgoju ili ju izdvojiti dvojba je i mlijeka i veterinara. Postoji,
Mijekcuski list 1112003.
kategorija goveda. Svaki posjednik goveda dužan je prijaviti svaku životinju ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji ili Hrvatskom centru. Novina u vanju je da svako tele mora biti propisnom ušnom markicom i registrirano do 29 dana starosti. Ovlašteni dužan je u roku sedam dana od sve podatke unijeti u Jedinstveni registar goveda (baza podataka) koji vodi HSC. Pravilnikom je propisana i sva i potrebita dokumentacija: potvrda o goveda, potvrda o - putni list, farmska knjiga.
Troškove prvog goveda u skladu s novim Pravilnikom o obveznom snosit Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva.
Shematski prikaz ušne markice
znanstvenika i u govedarstvu što se ekonomskog zbog ovih poremea u proizvodnji. Zbog te promanagement u proizvodnji mlijeka trebao bi biti više na prevenciju i kontrolu povezanih sa svakim poremenego na oboljelih krava. Neplodnost može biti razlogom izdvajanja krava od 15 do 20 % godišnje. 50-60% krava izdvaja se iz
JEDtNSTVENI
Skup proizvoda europske kvalitete za postizanje visoke kvalitete u proizvodnji mlijeka.
Zašto_,?
Visoka kvaliteta sredstava za pranje, dezinfekciju i njegu (vimena prije, za vrijeme i poslije mužnje, muznih lakofriza i ostalog
oalgonit O lužnato sredstvo za strojno i pranje i dezinfekciju svaki dm
oalgonitLR lužnato sredstvo sa dodatkom klora za ili strojno pranje i dezinfekciju koristiti kod tvrdih voda
oalgonlt S kiselo sredstvo za strojno i pranje, dezinfekciju i uklanjanji kamenca
Odlike deterdženata: mala potrošnja 0,5-1% (50-100 gr. na 10 L vode), ne stvaraju pjenu, ne nagrizaju gumene dijelove i opremu, uporaba jednostavna (1kg za 15 pranja muzilice)
calgonitEUTERREkonc, 1:100 dezinfekciju i njegu vimena prije mužnje; calgodipkoncentrat 1: 1O sa dodatkom j odo fora i glicerina za dezinfekciju, njegu i zaštitu vimena od mastitisa poslije mužnje; calgonitmelk creme balzam za njegu vimena mužnji oalgodipT-HEXX mastirem zaštitni film vimena koji se dugo zadržava na sisi poslije mužnje
OSTALO
Papirnati za vime, vlažni za vime DS 650, Sistem za samostalnu pripravu vlažnih za vime, za njegu vimena, posude za prvi mlaz itd.
vrhunska higijena mužnje
Uvjerite se sami da se kvaliteta sama po sebi isplati
uzgoja zbog niske proizvodnje, što je opet u vezi s neplodnosti.
Mjerenje reprodukcijskE uspješnosti
Iako se osjemenjivanjem ili pripustom unesu milijuni spermija u maternicu krave, neke krave ne ostanu Nadalje, u nekim razvijeni embrij bude resorbiran a plod ili fetus tijekom tele rezultat je samo jedne inseminacije, no tome može prethoditi nekoliko neuspješnih pripusta. Zbog toga reprodukcijska uspješnost može biti mjerena stupnjevima.
Stupanj plodnosti
Stupanj plodnosti u normalnih mlije~ krava je vrlo visok i se preko 96%, ah taj postotak može pasti i do 77% ako se koristi sjeme bikova loše Od uspješnih oplodnj~ svega 16 do 54% ovisi o plotkinji, a preostali postotak o biku. Dakle, sposobnost i bika i krave na oplodnju. Osim neuspješne oplodnj~, stupanj plodnosti smanjuje se i tijekom a to su embrionalni i fetalni gubitci (tablica 1)
Tablica 1: Smanjenjereprodukcijskeuspješnosti nakon prvof!,servisakrave
Broj dana nakon Reproduktivna inseminaciie uspješnost u %
Broj servis perioda po oplodnji
Jedan od sti je rektalna palpacija maternice krava 40 do 60 dana nakon inseminacije. Primjenom rane kao redovitoj aktivnosti u managementu ili upravljanju stadom, prosjebroj servis perioda ili inseminacija po oplodnji iznosi oko 1,3 sa stupnjem plodnosti oko 77%. Ipak, zbog ploda taj broj iznosi oko 1,6 servis perioda po teletu.
Stupanj neponovljivosti (nonreturn)
Stupanj neponovljivosti ili nonreturn je druga metoda mjerenja repodukcijske uspješnosti, a je za organizacije koje se bave umjetnim osjemenjivanjem jer ocjenjuju plodnost svojih bikova. Ako u roku od 60 do 90 dana ne traži ponovno krave, smatra se da je krava ostala od prve inseminacije. Ipak, ova metoda za testiranje bikova nije potpuno sigurna jer u nekim ne __ traži_ti ponovno osjemenjivanje ako npr. _1zdvop~rav~ 1_z uzgoja zbog razloga (po1ave c1st1na 1a1-
M{jekarskž li,st 11/2003.
niku krave i dr.). U nekim za ponovno osjemenjivanje može pozvati drugu organizaciju ili krava može biti pripuštena pod bika.
U prosjeku od 60-tog do 90-tog dana stupanj neponovljivosti iznosi oko 70%. Iznimno, u dobro upravljanim stadima taj udio može iznositi i do 80%. stupanj neponovljivosti je dobra, brza i jeftina metoda za usporedbu plodnosti bikova, za usporedbu uspješ?os~~ ~sj:kao i za usporedbu plodnosti ml11ecmh stada krava.
Stupanj telenja
Broj potrebnih inseminacija ukazuje na reprodukcijsku uspješnost. U dobro upravljanim mlijestadima broj inseminacija je oko 1,6 po teletu, odnosno uspješnost oko 62%, dok u stadima broj inseminacija iznosi oko 2,0.
S broja p~eganjanja ili servis perioda smanjuje se stupanj plodnosti (tablica 2).
Tablica2: Utjecajbrojainseminacijaili servis periodana reprodukct/skuuspješnost
Broj dana nakon Reprodukcijska inseminaciie uspješnost u%
Reprodukcijska uspješnost krave može se izraziti i kao broj proizvedene teladi tijekom života. Junice koje se prvi puta tele s oko 30 mjeseci starosti tijekom života otele u prosjeku samo 3 teleta, a one koje se prvi puta tele u dobi oko 24 mjeseca u prosjeku tijekom života otele 4 teleta.
Interval telenja
Ukoliko razdoblje dva telenja mladih krava (tzv.- interval telenja) koje se prvi puta tele, iznosi 13 mjeseci, a 12 mjeseci krava koje su se dva i više puta telile, stvoren je jedan od glavnih preduvjeta za maksimalnu proizvodnju mlijeka u narednoj laktaciji. Ako je proizvodnja i otpornost krava ne mora do gubitka u proizvodnji koji je zapažen u krava kada se interval telenja produži na 13 ili 14 mjeseci. Nadalje, neke visokoproizvodne krave ne pokazuju potrebu ponovnog tjeranja dovoljno rano nakon poroda da bi dostigle interval telenja od 12 mjeseci ._]
MLIJEKORASTENAPOLJU,
mlijeka? Loši ne igraju nogomet - ni vi ne bi trebali držati loše krave.
Treba se riješiti svih krava koje u vrhu laktacije (60. dan nakon teljenja)-daju dnevno manje od 20 litara mlijeka, kao i svih prvotelki koje daju manje od 18 litara. Niti su to krave niti od takvih prvotelki biti krave! Samo krave koje u vrhu laktacije daju od 25 do 35 litara i više mlijeka dnevno - jesu krave.
Kravu morate postaviti kao ekonomsku jedinicu.
Krave koje daju 20 i više litara mlijeka pozitivne su ekonomske jedinice.
Krave ispod 20 litara mlijeka su negativne ekonomske jedinice.
PRAKSA I ISKUSTVA RAZMIŠLJANJA
I PRIJEDLOZI
Naš moto za studeni:
Savjetnici mogu ali odluku vi sami donosite i vi realizirate
Proizvodnja mlijeka i razvojna politika obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva- OPG. mlijeka
Gola i Prekodravlja, kao i mlijeka na ostalih župap.ije, te cijelog Hrvatske.
Sto je vaša osnova razvoja i proizvodnje mlijeka?
Jeste li vaše OPG definirali kao privredno ekonomsku jedinicu? . Vaša vlastita razvojna politika!!!
Od svih razvojnih politika koje su vam drugi krojili do sada baš niste imali neke koristi. Barem je to pokazala praksa. Ako nešto poslušate i uz to sami planirate onda ste to i isplanirali i tako napraviti. Svi mi sa strane možemo planirati što možemo vam da lakše ralizirate proizvodnju mlijeka, ali odluku vi sami donosite i vi realizirate.
Imate li razvojnu politiku proizvodnje mlijeka za vaše OPG?
Koliki su godišnji efekti mjereni u izgradnji nove štale, proširenju štale, u izgradnji nadstrešnica za žensku telad i junice, broja krava, proizvodnje mlijeka po kravi, koliko godišnje vate broj uzgojenih junica i prvotelki, koliko krava godišnje zbog niske proizvodnje
Ako vam tko proda takvu kravu za proizvodnju mlijeka, trebali bi je vratiti pa neka je gazda vodi svojoj i neka je hrani. Takva jedva sama sebe otplati, a kamo li da stvara novostvorenu vrijednost za daljnje investicije. To nekima u Hrvatskoj nikako ne ide u glavu. Probajte takvu kravu ili junicu prodati u EU pa vas pitati odakle ste došli.
Rješavate li se muške teladi i tova junadi ili kako kažete bikova?
Uzgojem muške teladi i tovom junadi i bikova trebaju se bavitimesa, a ne mlijeka.
Na malome sitnom gospodarstvu nema mjesta za bikove i krave. Ta vremena su prošla!
Kada vaš posjed bude velik barem 30 hektara, tada uz krave i proizvodnju mlijeka možete imati i tov junadi.
Traktore, zemlju i sve ostalo više ne «kupuju» bikovi i junaci, nego krave i mlijeko.
Jeste li se riješili i svinja ?
Svinjogojstvom se trebaju baviti samo svinjogojci, a ne mlijeka. I ta vremena su prošla!
Vaši posjedi su premali da si možete dopustiti mješovitu sitno svaštarsku proizvodnju.
Prema proizvodnje mlijeka (nosiš mlijeko dva do tri dana) možeš kupiti i stokilaša ili dva, tri ako baš treba, ovisno o predanog mlijeka dnevno.
Riješite se svinja jer su vaši posjedi premali da bi. se mogli baviti i svinjogojstvom, a nemate ni dovoljno vremena. Svinje su jeftine, a bit i još jeftinije, (junad isto). Od svinjogojstva mogu živjeti samo veliki svinjogojci.
Sve što pojedu bikovi i svinje (na malom Mljekarski li.st 11/2003.
Slika 1: edukacija i pripremamladih
poljoprivrednikaza izgradnju novih «lauf» staja za 25 do 40 krava.
posjedu do 25 ha, a kamo li do 25 jutara) trebaju pojesti krave i od toga proizvesti mlijeko za koje svakoga mjeseca dobiti novac.
Nemojte odmah zapeti za cijenu mlijeka, klasiranje mlijeka i laboratorij. Cijena mlijeka je dobra, a problemi oko kvalitete mlijeka mogu se riješiti. Problem su krave niske proizvodnje mlijeka, tj. one koje u vrhu laktacije daju manje od 20 litara. Og.e su negativne ekonomske jedinice - «loši Sto se kvalitete mlijeka, ako ste tehnologiju i higijenu besprijekorno riješili, treba otkriti one krave u je vimenu i mlijeku broj somatskih stanica i mikroorganizama.
Nemojte zaboraviti i poticaje! Oni su tu makar nisu na vrijeme.
Ako broj krava. i proizvodnju mlijeka po kravi jedino vi možete Hrvatskoj osigurati kvotu u proizvodnji mlijeka za nacionalne potrebe i eventualne potrebe izvoza!!! Koji mehanizmi osiguravaju realizaciju vašeg zacrtanog programa razvoja ?
Ovo su pitanja s kojima se dugi niz godina.
Svi poljoprivrednici, mlijeka, s kojima od 1985. godine kada sam došao u Podravinu, u Koprivnicu znaju sa svih zimskih predavanja i svih ekskurzija u Sloveniju, Austriju, Italiju i Nizozemsku, o broja krava, o omjeru: 1 jutro, 1 krava+ ženski podmladak, o izgradnji novih staja kapaciteta, o izmuzištu, o betoniranom gnojištu, o ispustima za krave, o zasijanim travnjacima, o silosima i sjenaži, o rato kosama, o rezanju papaka, o kupovanju zemlje i okrupnjivanju posjeda.
je to koju i dan danas je to koju mogu mnogi potvrditi.
Mljekarski li.st 11/2003.
Mnogi su od vas sa svojim obiteljima stvorili modele OPG-a za proizvodnju mlijeka i sami ostvarili ono što su vidjeli na ekskurzijama u više europskih zemalja: proizvodnju mlijeka, proizvodnju koja ima perspektivu i koja se na vašim gospodarstvima
Po cijeloj Hrvatskoj, po svim županijama, imamo OPG-a i mlijeka koji su stvorili hrvatski model malog, srednjeg i velikog OPG-a za proizvodnju mlijeka.
Sve su to gospodarstva koja imaju od 8 do 15 ili od 16 do 40 krava. Ima gospodarstava i sa 60 i 80 krava, a uskoro imati i gospodarstva sa 100 do 120 krava. Sva ova gospodarstva imaju vlastiti uzgoj junica i prvotelki, a sve krave koje daju u vrhu laktacije manje od 20 litara mlijeka iz proizvodnje.
Tko savlada dobro tehnologiju i dobro organizira svoj posjed može biti zadovoljan s kravama koje u vrhu laktacije daju od 25 do 35 i više litara mlijeka dnevno.
Proizvodnja od 4500 do 5000 litara mlijeka godišnje po kravi još uvijek ide, od 5000 do 7000 je sasvim i nju može svatko od vas tko se malo potrudi. To ste dokazali u praksi, a onima koji ne vjeruju ne možemo pomo-
Je li u Goli u Prekodravlju, na podrucijele županije, kao i na ostalih županija, proizvodnju mlijeka u 2004. godini? je!
Samo 10 do 20 % i bit dosta.
Žalosno je gledati svu beskorisnu kukuruzovinu koja je ostala na našim poljima uzduž i poprijeko cijele Hrvatske.
Koliko se s tih površina moglo proizvesti mlijeka??? U
Slika 2: Izgradnja nove ((lau(>)staje na OPG Ivice (lijevo)i edukacijanositeljaOPG Vesne i Steve
ULOGA LAIKA NA
IZBORIMA~e:laikMarjan ]
Svi noviji vatikanski dokumenti o laicima traže od laika javno djelovanje na dobrobit zajednice, tj. države.
laik mora svoja svojim životom, što da mu život mora biti ispunjen poštenjem i a ne oživi svijest i uvjerenje u dobro koje je ujedno i pojedivlastito dobro. to su još stari kada su korupcijom i prijevarama.
Najvažniji dan u životu laika je dan izbora. Mnogi zapadni drže da i u najdemokratskijim zemljama svijeta demokracija vlada samo jedan dan i to upravo na dan izbora. Zbog toga se taj dan D (dan demokracije) ne smije propustiti. glasovanje je dužnost svakog a za katolika još i vjerska obveza. crkva ne može niti jednu stranku za glasovanje jer su vjernici stranaka, ali može pripremiti vjernika za glasovanje i to sredstvom za postizanje cilja, tj. molitvom. i laici trebali bi se moliti za barem dvije stvari:
1. da odvijanje izbora bude demokratsko, tj. da budu pošteni
2. da svi pristupe izborima.
Crkva može dati za koje stranke se može, a za koje ne bi trebalo glasovati i to prema gdje Krist kaže da se prave ljude prepoznati po njihovim djelima, a isto tako i stranke lako prepoznati po njihovim djelima i programima.
Na primjer stranke koje i podržavaju istospolne zajednice ne mogu dobiti glasove. Normalno dijete traži i oca i majku, a istospolne zajednice daju ili dva tate ili dvije mame. Djeca koja se odgajaju u takvim zajednicama najvjerojatnije postati homoseksualci i pedofili. To su protuprirodne i biološki mrtve zajednice koje u vode ljudski rod u propast, a hrvatski narod u zatiranje.
Po primjeru iz Svetog Pisma laik glasovati za one stranke koje i dostojanstvo i vrednotu ljudskog života i obitelji koja je prema Svetom Ocu put naroda i Crkve. Tome treba dodati i nacionalnu zajednicu u kojoj se ostvaruju vrednote ljudskog života i obitelji. i laici trebaju se trajno moliti, a poglavito u vrijeme izbora, da u hrvatskom narodu
__J dali uklesati u kne-
ževom dvoru natpis da se ne smije misliti samo na vlastito dobro nego i na dobro, što je isticana u štampi za nedavnog pohoda Svetog Oca Dubrovniku. Izostanak uvjerenja Hrvata da je dobro zajednice, tj. države i dobro posljedica je pomanjkanja slobode, jer su Hrvati doživljavali državu kao nešto strano i suprotno vlastitom interesu. danas više nema razloga za takav stav, pa ga treba odstraniti iz života. Uklanjanje takvog stava je pitanje mentaliteta, a ne samo znanja, pa je potrebno puno upornosti i strpljivosti, a katolik treba sredstvu za postizanje nekog cilja, a to je molitva.
Izostanak uvjerenja i svijesti da je dobro i vlastito dobro ima pogubne posljedice kao na primjer korupciju, nevjerojatno birokratiziranu državnu administraciju, samounimjere u gospodarstvu itd. U pogubne posljedice spada i da ju Hrvatskoj registrirano preko 80 stranaka. To nije preko 80 - programa, nego je to preko 80 predsjednika stranaka koji bi htjeli biti šefovi države.
Istim razlozima mogla bi se pripisati i ca da mnogi Hrvati zapadaju u depresivna raspoloženja. Pravi katolik uvijek mora životnim optimizmom, jer smo svi djeca Božja i Bog nas nikada ne napušta. Mnogi krivo misle kada ih nevolje i životni križevi da imaju baš oni peh i da im se to nije trebalo dogoditi. Križ je bitna sastavnica ljudskog života, jer je i sam Krist trpio za naše otkupljenje. Svaka naša patnja je bitno manja od Kristove muke jer se nitko od nas nije poput Krista krvlju znojio. Bez Božje volje se ništa ne i nikada nismo sami jer je s nama Bog. Zato se trebamo moliti da nas nikada ne napusti nada u bolje sutra i povjerenje u Božju providnost. poruka ovog nagovora glasi: SVI NA IZBORE!
Knjiga, udžbenik namijenjena je ponajprije studentima agronomije, te obrazovanim mlijeka kao i ostalim koji se bave problematikom proizvodnje i prerade mlijeka.
Knjiga sveobuhvatno problematiku proizvodnje mlijeka a pisana je svim korisnicima razumljivim
Suglasno je da ovo izdanje treba predstaviti širem auditoriju na godišnjoj skupštini Hrvatske mljekarske udruge.
Nakon sveobuhvatnog izvještaja o djelatnosti i pohvala redakcijama Upravni odbor je predložio da je nužno intenzivirati odnose s
nastavak sa stranice 1.
potencijalnim autorima znanstvenih i radova i priloga, radi održivosti nivoa i kontinuiteta izlaženja Mljekarstvo. Mljekarski list je neizostavno štivo mlijeka, se potreba opsega, radi prilagodbe zahtjevima suvremenih tehnoloških inovacija proizvodnje mlijeka.
Zbog navedenog Upravni odbor je da od broja 1 godine (2004.) Mljekarski list imati osam stranica više, što zahtijeva i korekciju cijene koja biti neznatna ( 0,50 kn više). :J
Uredništvo
[ MARIJABISTRICA - DušadušeHrvatske]
,--..
Hrvatska mljekarska udruga nije mo-
-~ gla izabrati za održavanje svoje godišnje skupštine bolje i ljepše mjesto negoli ovo uz Hrvatsko rl.acionalno svetište Majke ''-'' ·::: Bož1·e Kraljice Hrvata. I ovo je svetište, kao i druga u Hrvatskoj proizašlo iz davnina naše povijesti.
Blažene Djevice Marije širilo se na sjever Lijepe naše, pa se u ubavom Hrvatskom Zagorju, na obroncima Medvednice, u seocu Bistrica od 15. crno obojeni kip Presvete Bogorodice. Kip je bio najprije u crkvi na Vinskom Vrhu, a zatim je prenesenu današnju Mariju Bistricu gdje se od 1684. javno i slavi. ga puk iz Domovine i inozemstva. dao mu je naš sv. Otac IVAN PAVAO II. kad je 3. listopada 1998. pred Njenim kipom proglasio blaženim našeg kardinala Alojzija STEPINCA. Tom velebnom je oko 500.000 vjernika, a molbu za proglašenje blaženim izrekao je u ime crkve svih Hrvata sadašnji kardinal Josip
li,st 11/2003.
Nove metode evangelizacije suvremenih ljudi provodi u svetištu njen neumorni župnik msgr. Lovro CINDORI. On je u suradnji s
upravnim vlastima, udrugama i gospodarstvenicima, a pod pokroviteljstvom nadbiskupije, organizirao u bivšem hotelu «Kaj» okupljalište svih onih koji Hrvatskoj dobro i nazvao ga SALVE REGINA (ZDRAVO KRALJICE). Taj pozdrav je na kratke molitve ili antifone nastale u 17. koja se brzo proširila po cijelom svijetu. Ona se nastavlja «Majka koje nam je svim potrebno, a završava pobožnim uzdahom «O blaga, o mila, o slatka Djevice Mari jo». O
Hotel "Salve Regina"
mJIJKJIBOZJJIREmETSKJI
,c5 ·;:
Q) ob Kada se uspinje cestom, s njenog vrha odjednom spaziti crveni šiljasti koji mu biti putokaz u malu dolinu koju okružuju pitomi brežuljci Medvednice. Tu u dolini kliknuti od radosti kad ugleda prirodnu i ljepotu Svetišta Majke Božje Remetske iz kojeg sja i dio slavne hrvatske prošlosti.
s:: & To najstarije hrvatsko svetište podignuta g je u Blažene Djevice Marije. Prvi zapis o oj njegovu postojanju iz 1272. godine kada je kaptol udijelio pavlinima red) imanje Kratki dol uz potok
Bliznec da tu sagrade drvenu kapelu i samostan. ozdravljenja (bilo ih je 115) i pobožnost Majci Božjoj neprestano su rasli pa je 1673. zapisao Andrija Eggerer: »Napokon, u katoi u istinu marijanskoj kraljevini Hrvatskoj smjestila je Marija prijestolje svojih milosti u pavlinskoj pustinji koja se zove REMETE.»
Teška je bila povijest toga svetišta jer ga T urci tri puta rušiše i pališe, ali najteže je bilo 1591. kad je zloglasni Hasan-paša dao objesiti 12 pavlinskih redovnika na kruške u Vugrovcu. Ali, zadesila ga je zaslužena kazna, jer se dvije godine kasnije utopio u Kupi kod Siska kada je turska vojska doživjela posvemašnji poraz. Današnja crkva, pred baroknim prozadivljeni stojimo, iz 1722 godine. Ono je visoko i usko, ali bogato ukrašeno. Lijevo i desno su po dva pilastra (plosnati stupovi priljubljeni uz zid) a glave su im ukrašene listovima akantusa i glavicama U udubljenima
Lik Bogorodice - ''AdvocataeCroatiae"
su kameni kipovi dvaju pustinjaka: sv. Antuna opata i sv. Pavla, a iznad manji kipovi sv. Ane i sv. Joakima. Nad željeznim vratima je dvostruki prozor (bifora) a iznad njega natpis na latinskom jeziku koji u prijevodu glasi: ZDANJE OVO PODIGLA JE MARIJANSKA POBOŽNOST. Južni dio crkve prikazuje njen prvotni gotski slog jer postoji sedam potpornjaka i šest visokih prozora sa šiljastim završetkom i kamenim ukrasima. Pred crkvom je visoki stup na vrhu kojega je kip sv. Šimuna, a dolje grb biskupa Jurja BRANJUGA.
Iako je ulaz u crkvu nizak, u crkvi nam oko razveseli galerija od 47 zidnih slika ispod pjevališta. Živopisnim bojama je pavlinski slikar Ivan RANGER prikazao koja su se zbila po zagovoru Majke Božje Remetske. U prostranoj je pet pokrajnjih oltara, a u svetištu pod gotskim lukovima raskošni oltar od crnog mramora iz 1707. po uzoru na sjevernotalijanski barok. U sredini, u okviru je Marijin kip s Djetetom Isusom koji ju jednom grli oko vrata. Njen lik je mio, nasmiješen i gleda onoga tko pred njom Na podnožju kipa uklesan je slavni naslov koji na hrvatskom glasi: »NAJVJERNIJA ODVJETNICA HRVATSKE, MAJKA NAJSVETIJA, DJEVICE
REMETSKA.»To je Marija pokazala i u najnovijoj našoj povijesti. Glavna proštenja su na uskrsni i duhovski ponedjeljak te na Veliku i Malu Gospu. Danas nema više pavlina jer ih je car Josip II. rastjerao 1786., ali nam je dobra Providnost dovela 1959. pobožne redovnike koji su 1991. na temeljima srušenog samostana podigli novi samostanski kompleks u izvornom stilu. Tu oni na izvanredan spajaju razvoj svoje
Crkva Majke BožjeRemetske
Mljekarski list 11/2003.
Glavni oltar u remetskomsvetištu
osobne duhovnosti (kontemplativnost) sa suvremenom evengelizacijom potrebnom našem hrvatskom društvu, a posebno mladim generacijama. Oni su osnovali Institut za duhovnost i preuzeli remetsku župu kojoj je sada župnik agilni sin o. Vjenceslav MIHETEC. Za mlade je osnovao Župnu nogometnu »Zagovornica Hrvatske». Za razvoj duhovnosti župljana osnovan je Svjetovni karmelski red koji broji Tijekom Domovinskog rata zbrinuli su na stotine nesretnih izbjeglica.
Župa izdaje «Advocata Croatiae» na više od dvadesetak stranica, 34 x 24 cm u tehnici. Odgovorni urednik je o. V. Mihetec, a ga redovnici i intelektualci. Adresa je Zagreb, 1. Prigodom obilaska crkve i sakristije vodio nas je i nam o. Jure koji nas je uputio na 17. web stranicu: http://www.karmel.at/ hrvatska/Remete.htm s opisom svetišta kojega je on priredio. Time pridonose širenju pobožnosti prema Majci Božjoj Remetskoj kao nikad nitko do sada. O
[ KAKOSMJESTITIBIUKE U PROSTOR]
Jesen je vrijeme kada se pospremaju biljke koje su cijelo ljeto provele na otvorenome. Uostalom, to je'i vrijeme kada se nabavljaju nove biljke kako bi nadoknadili manjak zelenila u prirodi, pa je dobro podsjetiti se kako smjestiti biljke u prostor.
Nijedna ukrasna biljka ne smije rasti sve do stropa. Uspravna biljka neka doseže najviše dvije udaljenosti od poda do stropa.
Iznimka tog pravila: želite pokriti cijeli zid, ili smjestiti biljke tako da zamijene sliku, tada odaberite sitnog, lijepog ili šarenog objesite ih visoko, pa u slapovima padati nadolje.
Visinu i širinu biljaka uskladite s namještajem ili policom gdje ih smjestiti. Prevelike "progutati" prostor, a premalene se izgubiti.
Zbirku biljaka koje uzgajamo zbog dekorativnog stavite ispod razine da biste
:§. U polju• nastavite berbu proljetnih kultura -u i sjetvu ozime pšenice, osobito sorata koje podnose kasniju sjetvu. Slobodne površine nakon završetka jesenske sjetve duboko poorite i pognojite stajskim i mineralnim gnojem. Brazdu ostavite otvorenu kako bi zemlja mogla bolje i dublje izmrznuti i akumulirati vlagu.
co Cl a.i >C/l p::; U vinogradu nastavite radove (koji su propušteni prošlog mjeseca), ako to dopušta vn1eme.
Tlo treba rigolati, nabaviti materijal za proljetne radove.
vidjeli gornju, ljepšu stranu lista. Donja je neugledna.
biljke uvijek stavite dovoljno visoko da možete uživati u obješenim granama. Neka ne budu na prometnom mjestu.
Visokom i prostranom bilju mjesto je na podu. Možete ga staviti na ili na sasvim nizak ali to nije najbolje rješenje, veliki lonac ne smije ni vizualno izgubiti dodir s podom.
Ne miješajte krupno i sitno bilje, osim ako ga poslažete nekim redom, npr. da su na jednom kraju lonci, a na drugom niži. To je najbolje rješenje ako svjetlo dolazi sa strane.
Ako biljke stavljate na prozorsku dasku ili neku površinu u visini prozora, tada u sredini stavite najniže biljke, a lijevo i desno
Uskladite biljke s namještajem. Iako postoje "moderne" i "starinske" biljke. Nježna ciklama izgubiti se u prostranom, modernom namještaju žarkih boja, a visoka sanseverija nikako se uskladiti sa stilskim namještajem. O
KALENDAR RADOVA
U tlo, gnojiti, saditi mlade i provoditi zaštitu od niskih temperatura i
U povrtnjaku tlo gnojiti stajskim i mineralnim gnojem nakon duboko prekopati. Kontrolirajte provjetravanje u skladištima i trapovima. Spremajte za dugotrajno Klijališta praznite i raskužujte, a raskužujte i okvire i prozore. Pripremajte tlo za sjetvu i sadnju. Sijati: bob mahunar, grašak, mrkvu, peršin, a saditi i luk. Obavljati sjetvu u plastenik.
U vrtu, lukovice koje prezimljuju vani zaštite od Okopavajte ukrasno grmlje. Osjetljive vrste zaštitite od niskih temperatura. O
Mljekarski list 11/2003.
Otkrit Vam tajnu kvalitete moga
mlijeka!
Moj vlasnik za održavanje muzilica, mljekarskih kanti i ostalih posuda koje dolaze u dodir s mlijekom koristi:
Uvjerite se i vi u njegovu
KAKO? Ukratko vam objasniti:
- predispiranje: poslije svake mužnje provesti ispiranje potapanjem muznIh jedinica po u mlaku vodu: odstraniti grublje nakupine
Napomena: ispiranje ne provoditi vodom da ne do
koagulacije kazeina, te da se lakše isplahne emulzija.
- pranje i dezinfekcija: u 1O litara tople vode otopiti 100 do 150 g
BIS-a C 5330 (5 - 8 jušnih žlica ili 3/4 U pripremljenu otopinu potopiti muzne jedinice i po potrebi odstraniti nakupine
2:BA TEHNICKE PRIMJ
MARKETINGA INDUSTRIJE
31-513 • 593; fax: 031 - 513
PRODAJA
31 • 513. 577; fax: 031 - ~13
SAPONIA
·)91<•.prehrambena I farm""" d.d. Oeljek ·• Gupca 2. 31000
mojte imate (0311513·:> 311513-593) nazovite d možete dobiti pouz kiranje? od 5 GT; T-=- ·
1 ti 116Ct30I M 1._11
ZAGOWE ("DANICA" 1.904.)
Pripremio: Darko Kantoct~dipl. ing.
Onaj trokut što Zagorje zaprema, pripada dvjema županijama.
V Južni dio rijeke Krapine potpada pod Zupaniju te zaprema Kotar Sjeverni dio više od Krapine potpada u Zupaniju varaždinsku, pak se raspada u Kotar zlatarski, krapinski, i pregradski. Niže gore prema jugu ide Prigorje posavsko i MarijaGorica, a. na sjever od ide Maceljska gora, gora i Prigorje podravska. Zagorje se prema tomu sastoji od tri glavna dijela i to: prvi dio koji ide od gore do rijeke Krapine, drugi dio Krapine, i Krapinice i dio koji se od sjevera prema jugu prostire Krapine, Krapinice i Sutle.
U dije/11 Hrvat ke koji se prostire Save i Drave, ili pak komu je sada vlasnik barun iztt1ed11Sutle i Dunava najviše II gore lvatt ica i go- Lujo Vraniczany. Ono što je Božja priroda lijepim ra. I jedtta i druga u visi1te preko 1000 m. lztned11 ti/, gora i izmed la, ono je ljudska ruka još S11tle, koja dijeli Hrvatsku od tajerske, prostrlo se poljepšala. Uz krasan dvor 'Zagorje. 1111au Hrvatskoj krajeva koji u i ilniji, ima ii, prostire se još krasniji periveoma lijepilt, ali ttijedan goto...o tte do e.že ljepotom Zago,je. Ono voj isprepleten nise odlikuje i svojim 11rirodnim ljepotama, ,•ojit11brdin,a i doli11a- zom bijelih puteva, uz koje ma, vojitn vinogradima, šumama i livadama, a pak nigdje se rijetko iz dru dje nema to je ,eJiko obilje cla, ,a sila novih lijepo 11rede11ih dalekih krajeva; južno se dvoro,•a, pa starih, zap11štenih gradova. To u ve svjedoci prelijeva u svim bodavne, slav11e prošlosti. igdje u Hn•at koj nema ,nje ta gdje bi e jama po bujnim zelenim toliko t1aroda naseli/o kako ba " Zago,j11, a nigdje 11en1ažitelja livadama, a biSt ra se voda k ·· •· · • d 1. L '7- • vere posred uzane jaruge, O/t u ta,.:o veza,11 za V0/11 gru u %et11Je ""o "'"gorac to Je. dok se na drugoj strani javlja sjajan vodoskok, povrh koga se sjajne vodene kapi na Božjem suncu prelijevaju kao dragulji. Pogled na goru i na odavle je prekrasan.
Od Bistre i Stubice vode uz brdo strmi putevi, kojima marljivi Zagorci preko Sljemena nose u Zagreb živad na prodaju.
Prvi je dio strma strana gore koja je sva šumom obrasla, a tek u blizini Krapine vode prelazi u livade. Obilni potoci, koji teku prema zapadu u Krapinu, natapaju vrlo lijepe livade, na humovima iznad mjesta podiglo se nešto vinograda, a niz bijelih sela i zarubio je sjevernu stranu gore. Tu se od široke doline Krapine prostiru uz goru Bistra donja i gornja sa starim dvorom, onda Stubica u kojoj je danas sijelo kotarske oblasti i kotarskog suda; tu ima razvalina starodrevnog grada u kojem je negda sjedio i gospodario T ahi, gospodar susedgradski i zbog kojeg se podigla buna. Matiju Gubca, bune, uloviše i okruniše žarkom krunom na Markovu trgu u Zagrebu.
Kako u cijelom Zagorju, tako i u ovom kraju ima ljekovitih toplica, a te leže nedaleko od mjesta Stubice, pak se nazivlju toplice. Ima ondje izvor vode (58,6° C) koja vrlo mnogo pomaže bolesnicima. Oko vrela lijepo su uredili u kojima ljudi mogu stanovati, sazidali su kupalište i nasadili lijep vrt. Nešto bliže rijeci Krapini diže se prekrasni dvorac Oroslavje,
Pod sjevernom stranom gore, a na onom mjestu gdje se gora po malo snizuje, uleglo je na daleko poznato zavjetna mjesto Marija Bistrica. Ugledna crkva, pak velika za podaju bujnom zelenom kraju vrlo lijep pogled. Tu je nekoliko puta na godinu proštenje na koje se ne skupljaju samo Hrvati iz Zagorja, Posavine i Podrgvine, nego dolazi na stotine ljudi iz susjedne Stajerske i Ugarske. U novije je vrijeme preko gore lijepa cesta koja u velikim zavojima vodi iz Bistrice u Kašinu na južnu stranu gore. Na istoku se gora sve više snizuje. Tu u blizini ceste, koja vodi iz Zagorja u Sv. Ivana Zelinu, stoji malo mjesto znamenito jer je ondje pao godine 1751. mjeseca svibnja iz neba veliki kamen, kakvih mnogo po svemiru leti, a zovu ih meteori. Taj su kamen kasnije odnjeli u pa ondje u jednoj zbirci još i danas stoji. O
Vitaminsko-makromineralni premiks namiienien izradi krmnih smiesa za krave u suhostaiu
Svakodnevnom primienom u 100 - 200 grama po kravi osigurava se:
mlijeka uz ...
RINDAVIT energietrunk
• Energija za Vaše krave
• Ponuditi ga odmah nakon teljenja (prašenja)
• apetit
• mlijeka
• Smanjuje rizik od ketoze
• Otopiti 500g u 20 I mlake vode
SME Stabil
• Vitaminski koncentrat za sve vrste životinja
• Vrlo univerzalan u primjeni
• Efikasno podupire imunološki sustav
• Zdrave životinje imaju produkciju
• Potreban u malim
RINDAVITVK
• Smanjuje rizik pojave gromice
• Nizak sadržaj kalcija a visok fosfora
• kvalitetu kolostruma
• Visoka vit. E za zdravlje vimena
• Potpora zdravlja teladi
Za daljnje informacije nazovite generalnog uvoznika: marcon d.o.o. Marof, 65 42000 Varaždin tel: 042 /642-210 i 642-220
ili predstavnika: Ljiljana Pomper 16, Zagreb mob: 098 /350-463
za proizvodnju i usluge, unutarnju i vanjsku trgovinu Vukšinac D. 21, 10342 DUBRAVA HRVATSKA
oko pete godine roditelji promatraju svoje dijete i teško prijelaz iz «bebastoga» stanja u «ozbiljne» rast malo je usporen, ali su zato usavršene sve osnovne psihomotorne vještine i govor.
Q) Roditelji na selu nemaju B: prigode razmišljati o pa nestrpljivo prve školske dane kako bi odmjerili snalaženje svoga djeteta u sredini punoj djece. Pred školu ih uglavnom zabrinjava to što djeci nisu imali vremena pokazati sva slova ili ih potaknuti na neke jednostavnije misaone igrice. U trenutcima kada je savladao govor divi se odraslima a roditelji vrlo postaju i ostaju uzori. Curice se rado u kuhinju pa kada mame nisu tamo pripremaju «nešto» svojim lutkama. bicikl zamišljaju da su na traktoru koji iza sebe ostavlja brazde u tragovima njihova Tada su oni preslika svoga tate koji radi velike poslove. Komunikaciju odraslih djeca bilježe poput i prvom prigodom se hvale svojim vršnjacima nekoga od roditelja. To roditelji tek kada djecom izbije uvjeravanje koje nerijetka pobjegne u se smješkaju, a majke brže bolje «gase vatru» vršnjacima. Prilog tomu je zgoda kada su jednoga popodneva dvije mlade majke sjele uz kavu, a njihove se predškolarke, igrale u susjednoj prostoriji. Pola sata tišine pretvorilo se u suze jer jedna nije mogla dokazati drugoj da je njena mama ispekla bezbroj najfinijih, i da njena mama, i samo ona, pravi najbolje na cijelome svijetu. Druga je, naravno, uporno opovrgavala navode prve i došlo je do suza. Majke su se isto uzrujale i nije poznato jesu li odlasci na popodnevne kave i dalje nastavljeni.
11/2003.
Druga je u vezi s branjem jabuka kada je neoprezni otac stablo istresao jedan manji dio jabuka na glavu svog šestogodišnjaka. Ljutiti pogledao je u vis i polusuz-
nih ozbiljnim glasom rekao ocu: «Drugi put kad treseš misli da je ispod tebe!» Otac na to nije imao što jer je bio u pravu.
Bake i djedovi imaju više strpljenja pozabaviti se djecom svoje djece te vrlo pomna prate i bilježe reakcije Malo je teže s· autoritetom jer dobi vrlo rado koristi njihovu dobrotu i blagost. Tada se može zamijetiti narav, upornost ili možebitna tromost koja se « pripisuje drugoj strani».
Roditelji bi se trebali zabrinuti kada djeca poslove baka i djedova, svoje roditelje. To je dokaz koliko se tko posvepredškolskom djetetu. Ono što se djeci nikako ne smije zamjeriti je njihova iskrenost. Ta faza može biti bolna onim roditeljima koji nemaju vremena za vlastitu obitelj. Nerijetka se iz usta pokrene lavina nerazjašnjenih problema.
Djeca te dobi tražiti uzore, a pronalaze ih kod onih odraslih koji za njih imaju dovoljno razumijevanja i strpljivosti. Ako se u toj ulozi pronalaze roditelji, svitanja biti veselija cijeloj obitelji. Ako su u toj ulozi bake i djedovi, njihova starost se usporiti.
Dijete predškolske dobi traži skladnu obiteljsku atmosferu, a svoje uzore «preslikava» u igri. Ti uzori neminovna u dijete ozbiljnost i razumijevanje odraslosti, posebice djece na selu. Djeca iz grada dobivaju nezdrave poticaje u vidu darova koji stižu u paketu s «Tata (mama) je trebao(la) puno raditi da bi tebi mogao(la) kupiti dar !? «
Što mogu Skrušeno velike dane polaska u školu.
MALOOSUš1OVEGODINE
I/ !Piše:mr. se. Dražen agrometeorolog
O posljedicama ovogodišnje suše je dosta napisana. Njene se posljedice dugo pamtiti. Kada se ponovno suša pojaviti i koliko dugo trajati, teško je prognozirati. No, na nama je da se sada na njenu pojavu pripremimo. Kako bi nam priprema bila nešto lakša, podsjetit se kako je bilo ove godine.
Suša je ove godine još u drugoj dekadi Došlo je ljeto. Tijekom srpnja maksimalna temperatura zraka narasla je u Osijeku do 35, Krapini do 35.7, a u Daruvaru do 36.0°C. Ukupno je tijekom ovog mjeseca bilo u Krapini 10, a u Osijeku i Daruvaru 13 dana s maksimalnom temperaturom zraka od 30°C.
Još toplije vrijeme bilo je tijekom kolovoza, jer su maksimalne temperature zraka narasle u Osijeku i Daruvaru do 37.0, a u Krapini i do 38.3 Celzijevih stupnjeva. S maksimalnim temperaturama zraka, od 30°C, u spomenutim gradovima bilo je 26 dana. Dakle, je biljaka tih dana doživljavala tzv. temperaturni šok. Prisjetimo se, pri spomenutoj temperaturi zraka u strukturi i metabolizmu biljaka dolazi do nepovratnih promjena, ubrzava se hidroliza i amida te dolazi do nakupljanja amonijaka a koji je za biljaka u koncentraciji.
I tako u cjelini vrijeme tijekom ljeta, možemo da je ono ove godine bilo toplije od višegodišnjeg prosjeka za 4 do 5°C. Valja istaknuti, da su srednje maksimalne i minimalne temperature zraka ovoga ljeta, primjerice u Zagrebu, u protekle 142 godine.
Sadržaj vode u tlu tijekom ljeta bivao je sve manji, vode je bilo samo u slojevima tla, pa su zasijane kulture bile vrlo blizu donje fiziološki aktivne vode u tlu. Podsjetimo se, donja granica fiziološki aktivne vode u tlu je vlažnost odnosno to je vlažnost tla pri kojoj
biljke više nemaju na raspolaganju lako pristupavodu. Kad biljke nemaju na raspolaganju lako vodu, koriste vodu koja silama drži za tla pa je rast biljki usporen.
Potrebno je istaknuti, kako potrebu natapanja ratarskih kultura u Hrvatskoj mnogi poljodjelci ipak do ove godine nisu ozbiljno Do ove godine manjak vode u tlu tijekom proljetnih mjeseci nije zabilježen u tlu pa i zapadnih krajeva Hrvatske. Primjerice, na Glavnoj agrometeorološkoj postaji u Križevcima, i to u praškastoj ilo15. svibnja ove godine na 10 cm dubine do poljskog vodnog kapaciteta nedostajalo je 24 1,a na 50 cm dubine 119 1 vode na metar. Eto, razmišljajmo o natapanju, ali ne na nada se natapanje koristi samo u ponovne pojave suše, nego da se kontinuiranim korištenjem sistema za natapanje prekine s takozvanom poljoprivredom "suhog ratarenja". Naše su želje da nam poljoprivreda bude intenzivna, suvremena a njeni proizvodi što jeftiniji. Pomalo je sramotno da se u Albaniji natapa 54% a u Hrvatskoj samo 0.1% obradivih površina. U svijetu se danas natapa 18% obradivih površina. No, na spomenutim se površinama proizvodi više od 33% hrane u svijetu.~
Natapanje oranica
agrometeorologija
Piše: mr. se. Dražen agrometeorolog
izreka na blagdan sv. Kate (25.studeni) jedna je u nizu brojnih izreka koje skoru pojavu snijega. No, pojava snijega je ovoga mjeseca. Ne tako davne 1980. godine, u Zagrebu i u Osijeku snijeg je padao 3. studenoga. Vrijedno je istaknuti kako višegodišnji broj dana sa snijegom na tlu tijekom studenoga u Zagrebu i u Osijeku iznosi samo 2 dana. Dakle, ne moramo strahovati da nam snijeg u ovome mjesecu ometati radove.
Pojavi snijega ove godine, pa makar ona bila i vrlo rana, mnogi se poljodjelci ipak veseliti, a
KOZARSTVO
razlog je vrlo jednostavan. Naime, dublji slojevi tla još uvijek se nisu zasitili vodom do poljskog vodnog kapaciteta, a kako se zalihe vode u tlu upravo sada stvaraju, snijeg nam je od neprocjenjive koristi. Topljenjem snijega voda i na tlu dolazi do najdubljih slojeva tla se za proljetne pa i ljetne mjesece. Eto, vjerujemo da nivo podzemnih voda porasti i da jednom još ove godine mnogi izvori pitke vode oživjeti.
Nadamo se da je ovogodišnjoj suši došao kraj. :J
prof. dr. se. Boro • prof. dr. se. Vesna
Naši uvaženi profesori s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, prof.dr.sc. Boro i prof.dr.sc. Vesna obradovali su nas i podarili svima nama izuzetno vrijedno djelo s kozarstva. Ono zasigurno osuvreme-niti i upotpuniti literaturu te zadovoljiti potrebu za kvalitetnim štivom s tog Malo je autora napisati tako vrijedno djelo, u vrijeme nepovoljno za izdavaštvo. Tim više se s nestrpljenjem izlazak iz tiska ove vrijedne knjige, obzirom da literature s tog gotovo da i nema.
Djelo je namijenjena prvenstveno studentima Agronomskog i drugih srodnih fakulteta, koji u nastavnom programu teme iz kozarstva. Nadalje, koristit u praksi, nastav-nicima i u srednjim gospodarskim školama, ali istovremeno biti izuzetno štivo našim vrijednim koza.
Knjiga je sveobuhvatna, pisana u praksi provjerenim spoznajama, a brojne fotografije, crteži i tablice ovo djelo još preglednijim. Kvaliteti djela doprinosi i ukomponirana povezanost znanstvenoi informacija, što daje potpunog razumijevanja. Recenzirana je od strane naših eminentnih koji su u svojim vrlo pozitivnim ocjenama jedinstveni.
Kroz 16, slijedom poredanih poglavlja, je relativno brzo i lako usvajanje najvažnijih informacija o kozarstvu, kao jednoj od grana u 1. Uvod; 2. Privredno-ekonomska važnost koza; 3. Tipovi i pasmine koza u svijetu; 4. Namjena koza; 5. Uvijeti držanja koza; 6. Divlje koze i prilagodba; 7. Anatomske i fiziološke osobitosti koza; 8. Reprodukcija koza; 9. i selekcija koza; 1O. Uzgojna-tehnološki postupci s jarad i; 11. Hranidba koza; 12. Proizvodnja mesa; 13. Proizvodnja mlijeka; 14. Proizvodnja vlakna; 15.0bjekti i oprema; 16. Bolesti koza.
Cijena knjige iznosi 250,00 Kn, a narudžbu možete izvršiti na adresi Hrvatska mljekarska udruga, llica 31/111,tel/fax: 01/4833-349 i e-mail: hmu@zg.hinet.hr
Nepobitna je da nas dnevno uzima hranu u kojoj je barem 50 posto kalorija od pa medicinski eksperti upozoravaju na opasnost od prekomjerne tjelesne težine, a onda i od infarkta, moždanog udara ili raka. za prehranu, kao i medicinski autoriteti, reduciranje u hrani, a to da je 30 posto ukupnih dnevnih kalorija dovoljno hranjiva i da pruža hrani potrebnu ukusnost.
Što je to loše u mastima?
Kao prvo, masti debljaju. Svakim gramom mast nam daje dvostruko više kalorija nego ili ugljikohidrati. Poznato je da je debljina opasna po zdravlje. Bolesti srca i krvnih žila, visoki krvni tlak, bolest i mnoge vrste raka (na primjer dojki, debelog crijeva) osobe s prekomjernom tjelesnom težinom mnogo nego one s normalnom težinom. Ustvari, s porastom tjelesne težine se i vjerojatnost prijevremene smrti.
hranu s manje masnih kiselina), u krutom stanju koje su životinjskog porijekla.
Što je s i rakom?
Nedavni izvještaj Komiteta za prehranu i rak akademije znanosti ukazuje da je uska veza masti i pojave raka. Ta je veza bila najjasnija u raka dojke, debelog crijeva i prostate. i za prehranu najviše zanimaju tri vrste masti. To su: jednostruko i višestruko masti. masti životinjskog porijekla su (meso, sir, punomasno mlijeko, vrhnje, maslac, svinjska mast). Takva je mast i u
Jednostruko masti ima puno, na primjer u maslinovom ulju. Višestruko nalaze se u ulju od soje, suncokreta i kukuruza. biljne hrane: grah, žitarice, orasi, lješnjaci, sjemenke sadrže mješavinu višestruko jednostruko masti.
Iako sve vrste masti imaju isti broj kalorija (100 na jedne velike žlice) one djeluju na ljudski organizam. masti stvaranje kolesterola u jetri i pridonose razvoju ateroskleroze taloženju masnih naslaga na unutrašnjoj stijenci krvnih žila. Ove naslage rizik od infarkta srca i moždanog udara.
Višestruko masti smanjuju kolikolesterola u krvi. U istom smislu pomažu i jednostruko masti. udruženje kardiologa 10% masti u ukupno primljenim dnevnim kalorijama, a višestruko masti ne više od 10 posto. Ostatak «masnih» kalorija od jednostruko masti. Ove još uvijek osigurati hrani dovoljno ukusnosti i Konzumirajmo više ugljikohidrata iz riba bogate su omega-3 masnim kiselinama, to jest višestruko mastima. U jednoj studiji koja je trajala 20 godina a za to vrijeme su ispitanici (850 muškaraca iz Nizozemske) konzumirali barem 3 kg ribe dnevno, je, da je prepolovljen broj smrtnih od infarkta srca. Omega-3 masne kiseline smanjuju nakupljanje krvnih (trombocita). Kao višestruko omega-3, dakle, smanjuju rizik oboljenja. Istraživanja su otkrila da prehrana koja sadrži podjednake i višestruko masti može i u kontroli povišenog krvnog tlaka.
Prema tome, u skladu s onim što danas znamo, konzumiranje manjih masti u smanjenju prekomjerne tjelesne težine, kao i u smanjenju rizika infarkta srca, moždanog udara i vjerojatno raka. Da bismo smanjili ukupne konzumirajmo više ugljikohidrata (škroba). Mnogi od nas morat kontrolirati svoju ishranu, moramo promijeniti i odabir pri kupovini ali i pripremanja namirnica. Takve promjene zahtijevaju svjestan napor koji za mnoge biti sasvim lagan ali biti zdraviji, kažu prehrambeni
