Produktivnost i hibrida lamnog sirka S. Sioux i Grazer N na obiteljskim gospodarstvima
HRANIDBA
Voluminozna krmiva - osnovna krmiva u hranidbi krava
VEfERINARSTVO
Enterotoksemija ovaca i janjadi
Vune (ne)treba prati
KOZARSTVO
Organizacija i provedba pripusta ovaca i koza ________________________________
HRVATSKI CENTAR
Europski kriteriji rada Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Republici Hrvatskoj prema i hrvatskoj normi HRN EN ISO/IEC17025:2000 _______________
GOSPODARSTVO u govedarskoj proizvodnji obiteljskih gospodarstava i mjere
Mlijeko raste na polju, a muze u staji _____________ 32 U POSJETI SUVREMENOJFARMI
Suvremena govedarska farma u srcu Istre __________ 37 IZ ŽUPANIJE
Najbolji mlijeka u 2003. god.
ZLATNI ROG
Godišnja nagrada Hrvatske mljekarskeudruge mlijeka za
štalski prosjek po kravi, proizvedenogza tržište
KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA»:
• mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog centra, Zagreb).
• Priložena potvrda o kolimlijeka mljekari
• mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog centra, Zagreb)
Podatke tijekom godine razmatrati i procijeniti Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada se godine.
Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Hica 31/111. I
izložba
"Virovitica
Promotivna izložba simentalskih goveda
, Napomena: X I I Ime i prezime
Adresa: ..
Broj krava:
*Popunjeni obrazac s podatcima za mjesec LISTOPAD dostaviti tijekom studenog o.g mlijeka Za eventualna domlJ0ekari (litara):... d b
atna o jašnjenja izKlasa mlijeka: .
volite nazvati HrvatX Datum predaje obrasca i potpis:.... . ...................
sku mljekarsku ud: , rugu 01/4831-265.
I I o
Redakcijski kolegi): dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan Brlek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Amelija Šipak, dipl. ing. Dalko Kantoci, mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorlca: dipl. ing. Vera urednica: ing. Mirna Lektorica:prof. Katarina-Zrinka Vlasnik I Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I urednlitvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, priprema I Usak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43000 prtmjeraka
HIBRIDA KRMNOG SIRKA S. SIOUX I GRAZER N NA
OBITELJSKIM GOSPODARSTVIMA I Darko
Uher,dipl. ing.
Osvrt na trogodišnje rezultate hibrida U nizinskim gusto naseljenim sjeverne Hrvatske poljoprivredne su površine usitnjene, nedovoljno i neiskorištene. Na tim se površinama proizvodi hrana za namirenje potreba krmnog sirka S. Sioux i Grazer N dobivene na obiteljskim gospodarstvima Republike
Hrvatske u okviru VIP-Projekta Ministarstva poljoprivrede i šumarstva.
Danas poljoprivrednika u nas zazire od sjetve krmnog sirka se zakorovljavanja parcele što je s divljim sirkom. Hibridni krmni sirak nema prezimljavanja u nas. Širi se uglavnom sjemenom i iz busa. Ne formira podzemne vriježe (podanke) i strada od mraza (-2 °C) kao i kukuruz. Njegova vegetacija jednaka je vegetaciji kukuruza. Od kukuruza ima razvijeniji korijenov sustav, a vodu i hranjiva iz tla može crpiti bolje od kukuruza. da za formiranje suhe tvari krmni sirak treba manje vode od kukuruza (ima niži transpiracijski koeficijent) može se uzgajati i u sušnijim uvjetima od kukuruza. U sušnom razdoblju mu se voštana presvlaka koja ga štiti od transpiracije, te uvije i tako smanjuje potrošnju vode.
gospodarstva za ljude i stoku. Hrana za stoku (zelena krma, sijeno) proizvodi se na travnjacima i djetelištima, djetelinsko-travnim smjesama, a vrlo rijetko na oranicama interpolacijom, ozimim i naknadnim kulturama. Interpolirane ozime i naknadne kulture se prinosima i te vremenom prispijevanja vrlo dobro uklapaju u slijed proizvodnje i korištenja krme. Hibridi krmnog sirka, kao naknadna kultura, vrlo dobro se uklapaju u taj slijed proizvodnje. Oni se mogu sijati nakon skidanja ozimih, ranih jarih kultura ili strnih žitarica. Prispijevaju za upotrebu u drugoj polovici ljeta, ovisno o roku sjetve i oborinama jer zbog suše i visokih temperatura u pravilu ima malo zelene krme na djetelištima i travnjacima. Svrha ovih istraživanja bila je utvrditi prinose, i vrijeme pristizanja hibrida S. Sioux i Grazer N kao druge kulture
usjev) na obiteljskimgospodarstvima
Obiteljsko
Ukupni prinosi zelene mase sirka u tiha
Godina gospodarstvo 1999. 2000. 2001. X
1. 80,0 60,0 79,0 73,0
2. Mlinar-M.Bukovec 70,0 100,0 110,0 93,3
3. Uher-Virovitica 93,0 83,0 80,0 85,3
4. Gal-Ludbreg 100,0 80,0 90,0 90,0
X 85,8 80,8 89,7 85,4
Tablica2: Prinosisuhe tvari hibrida krmnogsirka S. Sioux i G N k d b. /' k. razer 1 na na ni us;ev,na o tte JS 1m gospodarstvimaRH
Ukupni prinosi suhe tvari sirka u tiha I
Tablica 5: Kemijski sastav hibrida krmnogsirka {%) %u %u
Kemijski sastav suhoj tvari zelenoj masi
Suha tvar -
vlakna
Obiteljsko
Godina gospodarstvo 1999. 2000. 2001. X
1. 14,4 10,2 14,2 12,93
2. Mlinar-M.Bukovec 11,9 16,0 17,6 15,17
3. Uher-Virovitica 14,9 13,3 13,6 13,93
4. Gal-Ludbreg 16,0 12,8 14,4 14,40 I X 14,30 13,08 14.95 14,11
Tablica3: Prinosiprobavljivihsurovih krmnog sirka sijanogkao naknadni usjev na obiteljskim gospodarstvimaRH
Obiteljsko Ukupni prinosi PSB sirka u kg/ha Godina gospodarstvo 1999. 2000. 2001. X
Bukovec, - D. Zelina, Uher - Grabovac, Virovitica su osobine i potencijali rodnosti hibrida krmnog sirka (S. Sioux u 1999. i 2000. god., a Grazer N u 2001. god.) sijanog u krmnom slijedu kao naknadni usjev, nakon skidanja zelene mase smjesa ozimog graška (cv. Maksimirski ozimi) i žitarica (tritikale-cv. Clercal, pšenica-cv. Sana i Žitarka). Nakon skidanja ozimih smjesa tlo je plitko preorano na dubinu od 15 cm, pognojeno sa 400 kg/ha NPK-kombinacije 8:26:26. Krmni sirak je sijan žitnom 21 kg/ha sjemena na razmak 50 cm. Nakon sjetve tlo je tretirano s 2,0 kg/ha Radazina WP-50. Usjev sirka je za svaki otkos prihranjen sa 110 kg/ha KAN-a (Kalcij amonij nitrat 27 % N, 30 kg/ha dušika). Urodi mase su u dva (Uher, odnosno tri otkosa (Gal, Mlinar) kod visine stabljike 150 do 200 cm na svakoj lokaciji i otkos s 10 m 2 u ponavljanja.
Rezultati istraživanja
Urodi zelene mase hibrida krmnog sirka S. (naknadna sjetva nakon skidanja ozimih smjesa žitarica i graška) na istoj površini tijekom vegetacije na obiteljskim gospodarstvima u sjevernoj Hrvatskoj. Na obiteljskim gospodarstvima GalLudbreg, Kapela Podravska, Mlinar - Veliki
list 11/2004.
Sioux (1999. i 2000. god. i Grazer N 2001. g.), varirali su ovisno o lokaciji, plodnosti tla i agrotehnici (roku sjetve svibanj-lipanj, broju otkosa 2 do 3 godišnje), a iznosili su u prosjeku po gospodarstvu od 73,0 t/ha od kojeg je
viši bio urod na gospodarstvu Uher, a najviši urodi na gospodarstvima Gal (90,0 t/ha) i Mlinar (93,3 t/ha).
je u prosjeku 85,4 t/ha zelene mase. I po godinama u kojima su provedena istraživanja, urodi zelene mase varirali su od 80,8 t/hado 89, 7 t/ha. je
16,59 % suhe tvari s variranjem od 16,0 (Gal) do 17,98 % prinosi suhe tvari varirali su od 12,93 t/ha do 15,17 t/ha (Mlinar). U prosjeku je 10,0 % pepela, 1,9 % masti (ulja), vlakanaca 29,8 %
Slika 1: Hibrid krmnogsirka GrazerN i NET 4 7,02 %. Energetska vrijednost mase sirka iznosila je u škrobnoj vrijednosti 55,45 %, a u kg suhe tvari 6,38 MJ NEL. Visoki urodi i zelene mase sirka visine 150 do 200 cm rezultirali su visokim prinosima probavljivih po jedinici
površine. U prosjeku je 1 093 kg/ha probavljivih s variranjem od 942 kg/ha od kojeg su prinosi postignuti na gospodarstvima Mlinar (1 165 kg/ha), Uher (1105 kg/ha) i Gal (1161 kg/ha), dok ..----------------------------, su variranja prinosa probavljivih surovih vina po godinama istraživanja iznosila od 1 023 kg/ha (2000. g.) do 1139 kg/ha (1999. g.). Prinosi postignuti krmnim sirkom na gospodarstvima sjeverne Hrvatske varirali su u prosjeku od 80,00 GJ NEL a viši su prinosi postignuti na gospodarstvima Uher (89,0 GJ NEL), Gal (93,0 GJ NEL) i Mlinar (98,0 GJ NEL). U prosjekuje postignuto 90,0 GJ NEL krmnim sirkom sijanim kao naknadni usjev .___________________________ ___,(druga kultura tijekom
..J
Slika 2: Krmni sirak vegetacije)
OSTVARUJTE SAMO "EKSTRA" ILI PRVU KLASU
I V
HIGIJENSKOM KAKVOCOM MLIJEKA VASIH KRAVA I
SI VIŠI DOHODAK OD PRODAJE MLIJEKA!
SAMOSTALNO KONTROLIRAJTE HIGIJENSKU MLIJEKA VAŠIH
KRAVA NA SADRŽAJ SOMATSKIH STANICA, KORIŠTENJEM
NOVOG STAJSKOG TESTA
SCJmaTest®
ODSAD, JEDNOSTAVNIM TESTOM
PROVJERAVAJTE HIGIJENSKU MLIJEKA U VAŠOJ
STAJI I UNAPRIJEDITE VLASTITU PROIZVODNJU ZDRAVOG MLIJEKA.
SG>maTesr - V A š No V I
NEOPHODNI RADNI PRIBOR, KAO SUVREMENOG MLIJEKA.
NOVIM MASTITIS TESTOM, POSEBNO PRIPREMLJENIM ZA
VAS, MLIJEKA, JEDNOSTAVNO I TESTIRAJTE SVJEŽE IZMUZENO
MLIJEKO VAŠIH KRAVA I NA SABIRALIŠTE MLIJEKA
PREDAJTENA OTKUP SAMO HIGIJENSKI ISPRAVNO MLIJEKO!
TROŠAK TESTIRANJA JE NEZNATAN ALI JE ZNATNA
PRIHODA OD STADA:
JEDNO TESTIRANJE SVIH VIMENA
SGmaTest® INDIKATOR
PRVO REGISTRIRANO HRVATSKO
SREDSTVO ZA OTKRIVANJE
PRIKRIVENIH UPALA VIMENA
Som aTest"KOMPLET SADRŽI:
er INDIKATOR
2 x 500 mi (za više od 80 testiranja- svih vimena)
er ZA DOZIRANJE
er DOZATOR (pumpica za doziranje indikatora u šalice testatora);
er TESTATOR (plitica s salice za testiranjet svih vimena);
er PRAKTICNI PRIRUCNIK za mlijeka na seoskim gospodarstvi ma
er UPUTU ZA KORIŠTENJE
Napomena: zadržava pravo promjene sadržaja kompleta ili bilo kojeg njegovog dijela
PRIBOR IZ KOMPLETA IMA TRAJNI KARAKTER, A NAKON 80-TAK IZVRŠENIH TESTIRANJA SVIH VIMENA, TJ. NAKON ISKORIŠTENJA SADRŽAJA OBIJU S INDIKATOROM, NABAVLJAJU SE SAMO DOPUNSKE INDIKATORA OD PO 500 ML, SVAKA ZA 40-TAK TESTIRANJA.
KUPON
I N V • 1 arucu1em:
79,80 kn* 1 D Soma Test® Komplet - Cijena: ~kn + troškovi poštarine 1 D 49 80 kn* t Soma Test®INDIKATOR (2 x sooml) - Cijena: ~kn+ troškovi poštarine * promotivne cijene vrijede samo za narudžbe koje se dostavljaju poštom
Ime i prezime: _________________ _ (obvezno ispuniti štampanim slovima)
Adresa (ulica i kbr., mjesto): ____________________ (obvezno ispuniti)
Poštanski broj i mjesto: (obvezno ispuniti)
Te/efon/mobitel: _________ _ Broj krava na mojem seoskom gospodarstvu: LJ 1 Mlijeko dajem u otkup:Ooa ONe.Naziv mljekare: _____________ _
Za dodatne informacije i eventualne izvolite se obratiti direktno na broj tel: 042/207-990; mob: 091/5178-281; 098/288-659
Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: 1 : FARM d.o.o., 24, Vrbanovec, 42232 Donji Martijanec :
\IOLUMl~OZ~l\~MI\I
l\~MIVAUtil2J-\Nll)lil1\12!V!
(goveda, ovce, koze) imaju složenu
Dr. se. StjepanFefdhofer
S obzirom na anatomsku probavnog sustava, fiziološki tijek probave i iskorištavanja hrane, preživasu izraziti biljojedi ni za održavanje biološke i ekološke ravnoteže u priro.._ ________________________ __. di.
želuca i to: burag (rumen), kapuru (reticukum), knjižavac (omasus) i sirište (abomasus). U je samo sirište i funkcionalno odgovara jednostavnom želucu drugih životinja. Ostali dijelovi su predželuci .
O kapacitetu predželudaca ovisi konzumiranje hrane, dakle i muznosti krava. iznosi oko 60 - 80 - 100 litara, a ovisi o pasmini, hranidbe i životinja. U goveda težina predželudaca sa sadržajem iznosi oko 10 do 15 % od tjelesne mase. Kapacitet sirišta je oko 5 do 8 litara. Kapacitet predželudaca zavisi o pasmini goveda, a za razvoj predželudaca je sustav hranidbe teladi i rasplodnih junica tijekom uzgojnog razdoblja, što je uvjet za visoku proizvodnju mlijeka.
Sluznica buragu ne enzime pa je burag s fiziološkog gledišta veliko skladište i termostat (fermentativna komora) za progutanu hranu.
U predželucima su normalni anaerobni uvjeti, a u mješavini plinova u buragu je samo do 1 % kisika. U takvim uvjetima, u. predželucima prevladavaju anaerobni i uvjetno anaerobni mikroorganizmi za fermentativnu razgradnju i probavu celuloze i voluminoznih krmiva. Temperatura u tom fermentacijskom prostoru iznosi 3840°c.
Boljoj razgradnji krmiva doprinose povremene kontrakcije buraga i preživanje, jer se krmiva ponovnim žvakanjem usitnjavaju, sa slinom omekšavaju, a kontrakcijama buraga i kapure dobro miješaju. Na taj mogu vrlo dobro iskorištavati teško probavljiva voluminozna krmiva, što ima ekološku i gospodarsku vrijednost.
1l-'fljekarskilist 11/2004-.
treba velika biljnih krmiva kako bi ispunili prostor u buragu i drugim dijelovima probavnog sustava. Krmiva, uz to, moraju zadovoljavati simbiotske potrebe buragovih mikroorganizama, jer sluznica buraga nema žlijezde koje enzime za razgradnju krmiva to obavljaju buragovi i mikroorganizmi uneseni u burag krmivima.
U buragu buragovih mikroorganizama se biljni polisaharidi (složeni škrob, celuloza, hemiceluloza i njima ugljikohidrati ) i stvaraju niže masne kiseline (propionska, octena, koje u izmjeni tvari (metabolizmu) gotovo potpuno zamjenjuju jednostavne (glukozu, fruktozu) i druge energetske tvari, a uz to održavaju optimalnu pH vrijednost (kiselost) buragova sadržaja.
Buragovi mikroorganizmi razgrado amonijaka nitrate i druge lako razgradive spojeve (biljne i NPN spojeve) i sintetiziraju ih u mikrobne
Stoga govedima osobito ako nisu vrlo visoke muznosti, nije potrebno dodavati dopunskim krmnim smjesama.
Voluminozna krmiva su:
- paša i svježe pokošena zelena krmiva koja su prirodno najkvalitetnija voluminozna krmiva za goveda. Njihova hranidbena vrijednost varira ovisno o vrsti krmiva, o zemljištu, klimatskim i
Ciljevi Sano:
1. Sano želi, da Vi s kravama zaradite novac, jer
• Sano treba platno sposobne kupce
• Sano kupci moraju biti najbolji
• Sano i za 5 ili 10 godina treba kupce
• Sano želi zadovoljne, stalne kupce.
2 Kako s kravama zaraditi novac:
• velikom mlijeka
• svake godine za 500 litara
• puno proteina i masti u mlijeku
• svake godine jedno zdravo tele
• zdravo vime i papci
3. Što da bi se s kravama zaradio novac?
• Napajati telad sa Sano Milsan.
• po teletu trebate 40 kg = ca. 40 €
• 1 litra Milsan stoji 0,125 €.
• 1 litra prodanog kravljeg mlijeka donosi ca 0,38 €.
• Mlijeko za telad po litri stoji 0,15
• Uz 400 litara zamjene, to je 152 € više za mlijeko.
• Vaša dobit: 112 €.
4. Svojoj kravi trebate davati:
• puno zraka, i tijekom zime
• puno svjetla, i tijekom zime
• puno vode, i tijekom zime
Milk-maker za plodne, proizvodno sposobne krave
1. mlijeka
2. Visok sadržaj proteina i masti u mlijeku
3. Poboljšava plodnost
4. Štiti od pojava deficita i gubitka težine
S. Redovna plodnost
5. Vaši troškovi za oko 1,3 kg Protamilk i 3 kg žitarica iznose oko 1,20 € i donose 10 litara mlijeka = 3,8 €! Vaša dnevna dobit je 2,<,()€, a godišnje 793 €po kravi.
6. Uz to:
• poboljšana plodnost
• bolje zdravlje
• više masti i proteina Sano ovo proizvodnje i uspjeh svakodnevno na desecima gospodarstava. I Vi možete biti njima! Vaš Sano partner rado Vas savjetovati!
Zanima Vas TMR miješalica? Sano ima dobre ponude za prodaju i najam.
Upull1u hrlUUdbu: Umiješali 1.3 kg Protamilk i 3 kg ntari1.:.11.a dodatnih 10 litara mlijeka u kukuruznu di tra.,,11uilnžu. ne davali amos!alno. t se holje umiJ<:ša.t bolJe dJefovanje, to više mlijeka: 20 litan mlijekac=c1,0 kg Protmnilk + 2 kg .htanca
25 litara mlijeka= 1.5 kg Proramilk + 4,0 kg zit rica
30 litaramlijeka -=25 kg Proramilk + 5 S kg )jt.arica
35 litara mlijeka "' 3.0 kg Protanulk + 7,0 kg ,jtarica
40 litara mlijeka =~.5 kg Pr tamilk kg žitarica umijesati u hranu ka1 putpuni obrok. Uz to dnti C.uni:.an, Profisan ili Topsan - Hi g : litri mlijeka.
Sastav: soj ina uljane repice, nusproizvodi industrije ulja, laktoza, saharoza, glukoza. fruktoza, magnezij-sulfat.
meteorološkim prilikama i tehnologiji proizvodnje.
- sušena i konzervirana krmiva (sijeno, travna i kukuruzna silaža i sl.)
- krmno korijenje i (repa, mrkva, krumpir, kelj i dr.),
- ostatci i nusproizvodi iz prehrambene industrijske proizvodnje (iz proizvodnje škroba, piva i alkohola, prerade i
ne podnose u hranidbi nagle i promjene krmiva, jer je za njihovu razgradnju potreban razvoj mikroorganizama i izvjesno vrijeme privikavanja na promijenjenu hranu.
Biološka efikasnost iskorištavanja krmiva postiže se iskorištavanjem voluminoznih krmiva, jer uz kvalitetna voluminozna krmiva kravama u proizvodnji mlijeka treba dodati manje krepkih krmiva (koncentrata). Ukupni krmni obroci krava moraju sadržavati najmanje 60 % suhe tvari iz voluminoznih krmiva (12 do 13 kg /dan po kravi).
Voluminozna krmiva za prehranu goveda su masa krmnih obroka i stoga se, iz gospodarskih razloga, moraju proizvoditi na vlastitom imanju. To su krmiva slabije energetske hranidbene vrijednosti (s vlage i sirove vlaknine) i sadrže pretežita niže biološke vrijednosti. Zbog toga voluminozna krmiva moraju biti jeftina bez suvišnih proizvodnih, transportnih i tržišnih troškova.
Svako gospodarstvo mora godišnji plan sjetve i proizvodnje osnovnih voluminoznih krmiva za hranidbu goveda, tijekom godišnjeg razdoblja. Plan proizvodnje krmiva treba uzeti u obzir: zemljišne površine, broj krava ( i junadi), visinu muznosti i potrebnu kvalitetu mlijeka, probavljivost i kvalitetu krmnih obroka, tehnološke proizvodnje krme i sustav hranidbe, cijenu mlijeka i razinu koncentrata u krmnim obrocima.
Voluminozna krmiva su najisplativija krmiva u hranidbi krava, ako su: - iz vlastite proizvodnje s visokim prinosima na ha površine,
Mljekarski list 11/2004.
- proizvedena na optimalan s nižim materijalnim ulaganjima,
- visoke hranidbene vrijednosti i probavljivosti,
- tehnološki dobro spremljena i na pripremljena (usitnjena, zdrobljena i za dobro uzimanje i iskorištavanje u hranidbi krava,
- u krmnim obrocima u lako probavljivih ugljikohidrata (škroba, i sl.) koji u smanjuju probavljivost i iskoristivost voluminoznih krmiva (celuloze).
Svježa zelena voluminozna krmiva Najbolje je dati svježa i zelena voluminozna krmiva, jer sadrže punu hranidbenu vrijednost, najmanje se rasipaju a gubitci prilikom ubiranja, transporta i hranjenja su minimalni; mogu se proizvoditi i davati prema potrebama i vlastitim tehnološkim u optimalnim rokovima. Ako su krmiva potrebna za kasnije trošenje ili im prolaze rokovi iskorištavanja, mogu se odmah konzervirati, silirati ili osušiti. To je povezana s više rada i troškovima, a krmiva mogu pritom izgubiti i dio hranidbene vrijednosti.
VIROVITICA•J.J. Štrosmajer
• štednjacina krutagoriva
• štednjacizacentralnogrijanj
• nakrutagoriva
• kotlovizakamine,kalijevepe
• dijelovizazidane . dimnih izvoda i vodovodnih prema želji kupca.
, NAPILJEVINUZA
CENTRALNOGRIJANJE
za grijanje prostorija, objekata i kompleksa stanovanja, plastenika, staklenika, fannl i prostora
Gubitci hranidbene vrijednosti krmiva i troškovi nastaju ako gospodarstvo ne raspolaže tehnikom, ako su loši uvjeti skupljanja, prijevoza i ili loša tehnologija hranjenja. Treba rasipanje krmiva, kvarenje kao i druge gubitke hranjivih tvari, osobito ako se lome i gube nježniji dijelovi biljke i mekani dijelovi stabljike) koji imaju najvišu hranidbenu vrijednost, ili ako su vlažna krmiva duže vrijeme nahrpi.
Vlažna i zelena krmiva na hrpi brzo se zagrijavaju, provriju, ukisele, pljesnive i kvare. Gubitci hranjivih tvari, uslijed rasipanja i odbacivanja pokvarenih dijelova krmiva, mogu biti vrlo veliki (iznad 20 do 60 %) što cijenu krmnih obroka i troškove hranidbe, smanjuje proizvodnju i dohodak gospodara, a mogu štetiti zdravlju životinja.
Vlažna i voluminozna krmiva su vrlo pogodna za hranidbu krava u visokoj proizvodnji mlijeka. su ukusna, dobro probavljiva, muznost a krave ih rado jedu. Pritom treba voditi o paši, travi i zelenim krmivima koja se dobivaju u razdoblju klimatskih prilika povoljnih za rast i razvoj vegetacije.
S obzirom na velika odstupanja u kemijskom sastavu i hranidbenoj vrijednosti voluminoznih krmiva, treba dobro pripaziti da krmni obroci budu uravnoteženi i da sadrže sve potrebne hranjive tvari ovisno o muznosti krava i stanju reprodukcije (suhu tvar, energiju, minerale i vitamine).
Zelena krmiva sadrže sirovih od kojih je postotak spojeva dušika (NPN spojeva), a nedostaje energije. Stoga, uz travu i zelena krmiva, a za bolju muznost i postizanje dobre kvalitete mlijeka treba u krmne obroke dodavati energetski bogatija krmiva (kukuruznu silažu, repine rezance, mljevene žitarice i sl.).
U visokoj proizvodnji mlijeka, potrebno je više pa uz zelena krmiva ne treba dodavati NPN spojeve, jer zelena krmiva
sadrže dosta lako topljivih i u buragu lako razgradivih treba dodavati teže razgradiva krmiva kao sojinu, suncokretovu i (nisu dopuštene mesne
Zelena krmiva sadrže dovoljno minerala kalcija, a nedostaje fosfora, natrija pa i magnezija. Sadrže dosta provitamina A i D, ali ako goveda nisu na paši treba ove vitamine dodavati u punoj s premiksima.
Vitamine B kompleksa sintetiziraju mikroorganizmi u buragu u približno dovoljnim Ipak, od vitamina B kompleksa dobro je kravama u visokoj proizvodnji mlijeka dodati u premiksima vitamine B1, B12 , niacin i biotin.
Travna i kukuruzna silaža
Uvijek treba i s nepovoljnim klimatskim prilikama i u proizvodnji hrane, posebice zelenih pa i drugih voluminoznih krmiva za hranidbu Na to nas je upozorila i prošla sušna godina.
Za takve prilike, kao i za razdoblje zimske prehrane koja može i duže potrajati, treba na vrijeme sušenjem i siliranjem spremiti dovoljno krmiva kao što su travna silaža (sjenaža), kukuruzna silaža, sijeno i druga krmiva. S obzirom da nedostaje obradivih površina, valja iskorištavati sve, pa i manje dohodovne poljoprivredne površine.
Travna i kukuruzna silaža postale su gotovo nezaobilazna krmiva za krave u visokoj proizvodnji mlijeka, posebice u zimskoj hranidbi goveda kada nedostaju vlažna i krmiva. Silaže služe i kao dopunska voluminozna krmiva u razdobljima kada nema paše, ili su smanjeni prinosi i hranidbena trave i svježih zelenih krmiva.
S obzirom da travna silaža sadrži više sirovih a kukuruzna silaža više energije, za dnevne obroke vrlo je dobro davati obje silaže. Stoga se prema gospodarskim i tehnološkim spremiti obje silaže (sjenaža i kukuruzna silaža). U protivnom (ako se daju zasebno) treba uz Ml/ekarski list 11/2004.
travnu silažu u hranidbi krava dodavati više krepkih krmiva (koncentrata) u kojima prevladavati energetske sirovine i mineralno vitaminski premiksi s više fosfora, a uz kukuruznu silažu sirovine sa spojevima dušika (NPN spojevi i Benural S) i mineralno vitaminski premiksi s više kalcija.
Posebno treba naglasiti da silaže moraju biti tehnološki dobro proizvedene, spremljene u dobrim anaerobnim uvjetima, moraju sadržavati manje octene ali bez kiseline. Godišnju potrebu silaže treba prema broju krava s potrošnjom oko 30 do 35 kg na dan po kravi.
Sijeno, slama, kukuruzovina
Sijeno je vrlo dobro voluminozno krmivo i treba biti u svakodnevnim u krmnim obrocima krava, makar i u manjim Povoljno djeluje na preživanje, konzistenciju i mikrobiološki sastav buragova sadržaja, rad buraga i peristaltiku crijeva. i kvalitetu mlijeka.
Dobro na suncu osušeno sijeno je vrlo dobar izvor vitamina D, E i B kompleksa jer povoljno djeluju na muznost, plodnost i reprodukciju krava. Loši uvjeti sušenja i skladištenja uništavaju vitamine, posebice vitamin A (karotin).
Vrlo je vrijedno raspolagati dobrim sijenom djeteline, lucerne ili djetelinsko travnim smjesama, jer sadrže više i vrijednih minerala, osobito kalcija i magnezija. Sijeno sadrži malo fosfora, a najviše se gubi i nedostaje ako se loše suši ili pri sušenju pokisne.
sijena u krmnim obrocima teško se postiže visoka muznost. Ako krave daju iznad 3 do 5 litara mlijeka/dan potrebna imje krepkih krmiv~ (potpunih krmnih smjesa), što podiže cijenu proizvodnje mlijeka. skupoj proizvodnji sijena, osobito ako se veliki gubitci hranjivih tvari pri sušenju, sijeno treba uvrstiti u sustav iskorištavanja pašnih i zelenih površina i ono treba biti redoviti dodatak krmnim obrocima krava. To je krmiva posebice u
nekih oboljenja probavnog sustava krava i drugih nepogoda u hranidbi stoke. Treba s godišnjim potrebama sijena za muzne krave oko 3 do 5 kg/ dan).
Ne treba zaboraviti da slama i kukuruzovina mogu poslužiti kao moguiako manje vrijedno krmivo. Slama (zobena i kukuruzovina mogu zamijeniti izvjesnu sijena u krmnim obrocima. Stoga ih treba na vrijeme pokupiti s polja, dobro spremiti i od plijesni i kvarenja.
Za hranidbu goveda treba ih sasjeckati na dužinu 2 do 3 cm i davati u 2 do 3 kg/ dan pomiješane s vodenastim i krmivima (naribanom repom, krumpirom, sirovim repinim rezancima, melasom i sl.).
Slama i kukuruzovina sadrže mnogo sirove vlaknine (celuloze) pa služe kao krmiva za održavanje strukture buragova sadržaja, ili da bi se postiglo 17 do 23 % sirove vlaknine u krmnim obrocima krava, što je uvjet za dobru mlijeka.
U planiranju potreba krmiva za hranidbu krava može se i s ostatcima i sekundarnim proizvodima iz industrijske proizvodnje i prerade prehrambenih proizvoda: žitarica, kvasca, piva, alkohola, i dr. To su, samo povremeni sezonski proizvodi, na raspolaganju u blizini pogona, i treba ih s proizna vrijeme ugovoriti.
Na kraju treba da proizvodnja i spremanje dovoljnih kvalitetnih i jeftinih voluminoznih krmiva gospodarsku sigurnost, a trošenjem odgovarau dobro uravnoteženim krmnim obrocima daje i izvjesnu dobit u govedarskoj proizvodnji. mnoga su krmivazbog sadržaja vlage, bakterijama i plijesnima, lošeg spremanja, konzerviranja i sušenja - podložna kvarenju. To treba pravilnom tehnološkom obradom, spremanjem krmiva u silose i skladišne prostore, jer u protivnom mogu nastati štete i gubitci u proizvodnji, kao i teška oboljenja životinja. ::J
list 11/2004.
QOTCD
Ibolesti je bakterija koja u ovaca svih dobnih kategorija, ali pretežno u starijoj od 18 mjeseci, uzrokuje bolest vrlo brzog tijeka, a
se probavnim bolestijetre, znakovima i nakup(janjem u trbušnoj šup(jini .
bolesti nalazi se u okolini ovaca: u tlu, hrani i stelji. Bolest se širi prljavom i hranom koja sadrži klice Janjad koja siše inficira se preko prljavih sisa ili pak mlijekom.
POGODNOSTI ZA RAZVOJ BOLESTI. Bolest je povezana s prejedanjem mlijekom ili drugom krmom (svježom travom, kukuruzom, pšenicom, Obolijevaju najpohlepnije ovce i janjad u stadu. Bolest se može pojaviti zbog nagle promjene hrane, npr. prijelazom s lošijeg na bolji pašnjak. se pojavi u izgonom ovaca na pašu, ali prijelazom s paše na suhu krmu, ovce oboljeti.
ZNAKOVI BOLESTI. Bolest obilježavaju zatim proljev i teško jetre. Vrlo brzo i to ujutro mrtve životinje a da prije toga nije bilo nikakvih znakova bolesti. Kod oblika koji traje 23 dana tjelesna temperatura je povišena (do 41,5°C) a ovce i janjad imaju proljev, ne jedu, nekoordinirano se i imaju koji traju sve do Ponekad na usta i nos izlazi pjena pomiješana s krvlju, pa se životinja brzo sruši i ugine.
bolesti je upitno, jer je životinja u trenutku intervencije u takvom stanju da upotrijebljeni lijekovi ne stignu djelovati pa životinja ugiba.
PREVENTIVA BOLESTI. Suzbijanje bolesti je važnije od Bolest suzbijamo
Mr. se. Antun
pravilnom hranidbom, cijepljenjem janjadi i ovaca. Važno je ovcama dati umjerene hrane koju vole, kako bi se izbjegla prežderavanje. Treba izbjegavati naglu promjenu hrane, isto tako i nagli prijelaz sa slabe
.,. na dobru pašu ili s oskudne na obilnu
prehranu. Janjad treba postupno privikavati na koncentrat tijekom 14 dana. Pri hranidbi koncentratom korisno je formirati skupine prema dobi i težini. Kad prelaze na kvalitetan i bogat pašnjak, ovcama treba u tor staviti sijeno da se sutradan na pašnjaku ne prejedu trave. Najbolja zaštita je cijepljenje ovaca i janjadi vakcinom kojaje trenutno na tržištu.
GRIŽA ILI DIZENTERIJA JANJADI
Od griže obolijeva pretežno posve mlada janjad u dobi od 10 dana. Bolest je vrlo brzog tijeka. Gotovo uvijek završava smrtno, se da smrtnost od griže iznosi 60-90%, i 100%. Bolest se pojavljuje sezonski, u vrijeme janjenja. Ako se zarazi janjad u dobi 2-3 tjedna, broj životinja može preboljeti zarazu. Nerijetka se bolest javlja u istom uzgoju.
ŠIRENJA. Janje se zarazi preko sise uprljane zemljom ili balegom a može se, inficirati mlijekom u kojem se nalazi bolesti. Opasna su mjesta torovi i u kojima ovce s janjadi dugo borave, isto tako i pašnjaci gnojeni gnojem.
POGODNOSTI
ZA RAZVOJ BOLESTI. janjad je vrlo osjetljiva, pa ako se zarazi obolijeva za 4-5 sati. Važan za nastanak bolesti je zaostajanje mlijeka u vimenu nakon sisanjajanjadi. U tom mlijeku u vimenu mogu se razmnožiti bolesti, pa pri sisanju janje s mlijekom unese bolesti u organizam i vrlo brzo se
razboli. Bolesti pogoduje loš smještaj ovaca i janjadi u osobito i vlaga, zatim nedostatna prehrana ovaca tijekom (zbog su janjci slabi i neotporni), prisutnost crijevnih parazita u ovaca, te meteorološki i klimatski
ZNAKOVI BOLESTI. U pojedinim vima janje može uginuti iznenada ili odjednom prestaje jesti, nije raspoloženo, se bolovi u trbuhu i životinja leži. Tjelesna temperaturaje povišena do 41 °C, a smrt nastupa unutar 12 sati od pojave prvih znakova bolesti. Pri lakš~m tijeku bolest traje nekoliko dana. U se javlja proljev, balega je kašasta, kasnije sadržava sluz i krv, a miris po truleži je veoma neugodan. Zbog proljeva janjetu je oko i stražnjih nogu jako uprljana.
Bolest se teoretski može zbog kratkog vremena od prvih znakova bolesti do smrti lijekovi puta ne mogu djelovati.
PREVENTIVA BOLESTI. Mnogo od ima preventiva bolesti. Bolest lako suzbijamo cijepljenjem ovaca protiv enterotoksemije, i to prije kraja tako da janjad kolostrumom (mlijekom) dobiva protu tijela i biva od te opasne bolesti. Postoji veoma dobra vakcina protiv te bolesti, pa samo jednim cijepljenjem janjad i ovce od enterotoksemije, odnosno od griže janjadi.
Važno je janjad držati u i na suhoj stelji. je potrebno prežderavanje janjadi mlijekom ili
Mr. se. Antun životinja. Pojavi bolesti pogoduju
Šuga je parazitarna bolest koja zahvakožu brojnih vrsta divljih i životinja, a i
U stajama životinja šuga može dovesti do pada proizvodnje mlijeka zbog pojave svrbeža. životinje postaju nemirne i podložne stresu što negativno djeluje na Pri pojavi šuge nije dovoljna samo terapija životinja nego i sanacija pribora, opreme i staje.
BOLESTI
šuge goveda su mikroskopski malene grinje iz porodice Sarcoptidae koji parazitiraju na brojnim vrstama i divljih životinja, te na vjeku.
ŠIRENJE I PRENOŠENJE ŠUGE
Šuga se prenosi· na udaljenosti prijevozom invadiranih životinja i novih grla u staju. se pojavljuje zimi. To je bolest koja se lako širi i broj
staje s brojem životinja. Zdrave životinje se invadiraju kontaktom sa šugavim životinjama ili predmetima koje koristimo u staji. Izbijanju šuge u uzgoju pogoduju loše higijenske prilike u staji (tjesne, vlažne i prljave staje) kao i loša prehrana a s tim u svezi smanjenje otpornosti organizma.
RAZVOJ PARAZITA NA ŽIVOTINJI
ženke parazita buše tunele u površinskim slojevima kože se tkivnim i iz kojih se za 3 do 5 dana razviju s tri para nogu. se penju na površinu kože, pa u tom stadiju mogu na drugu životinju. Buše površinu kože i smiještaju se u površinski sloj (epiderma) gdje se dalje razvijaju do odrasla parazita koji ima para nogu. Nakon oplodnje ženke proširuju ili buše nove tunele. Cijeli razvoj parazita traje od 17 do 21 dan.
ZNAKOVI BOLESTI
GOVEDO - šuga glavu, vrat, korijen repa i putište, a ako se bolest ne napada i kožu trupa, a može zahvatiti i kožu vimena.
Na koži se nakon invazije parazita pojavljuje crvenilo, gnojni i kraste, a posljedica tih promjena je opadanje dlake. U goveda se nakon svih navedenih promjena pojavljuje i zadebljanje kože, a na vrata koža postaje i naborana. Pojavu bolesti u životinja prati jak svrbež i nemir; životinje se o tvrde predmete (stojnica, jasle), što dovodi do skidanja krasta i pojave manjih rana na koži koje se mogu sekundarno inficirati.
KOZA - šuga prvo okolinu i ušiju, dolazi do pojave svrbeži i otpadanja dlake, a zatim se širi na ostale dijelove tijela (vrat i trup). Životinje se o okolne predmete (npr. jasle). Dolazi do pada
OVCE - postaju uznemirene i se
Na mjestima šugom runo je i lako otpada. Na ogoljelim mjestima javljaju se masne kraste. Životinje mršave i proizvode manje mlijeka.
DIJAGNOZA
Na pojavu šuge posumnjamo tek kada primijetimo da se životinje intenzivno da su nemirne i da im otpada dlaka.
Bolest prepoznajemo po promjenama na koži: pojava perutanje, zadebljanje i naboranost kože. Dijagnozu sa postavljamo nalazom u strugotinama (krastama) kože s promijenjenih mjesta.
Bolesne ili sumnjive životinje moramo odmah odvojiti od ostalih da bismo daljnje širenje bolesti. Šugu primjenom vodenih kupki, spreja ili parenteralnom (injekcija) aplikacijom lijeka. Lijek možemo dati u hrani (koncentat) i vodi za napajanje.
NEGUVON (triklorfon) kao vodena otopina za kupke, u obliku spreja, masti ili davanje u u,sta djelotvoran je za goveda, njime treba izvršiti i dezinsekciju pribora i staje. Vodena otopina N eguvona pokazala je dobre rezultate, Mljckarski list 11/2004.
stoga ju je poželjno koristiti u životinja u laktaciji . Vrlo je preparat širokog spektra djelovanja poznat pod nazivom IVERKTIN koji je dao dobre rezultate i protiv šuge. Poželjno je da vlasnici u dogovoru s veterinarom odrede
Primjenom antiparazitika u suzbijanju šuge potrebno je obratiti pozornost na karencu prema uputama
PREVENTIVA ŠUGE
Prilikom novonabavljenih životinja u staju treba obratiti pozornost na kožu, odnosno na obraslost dlakom ili runom, postojanje crvenila, rana ili krasta na koži. je nužno održavati higijenu u staji, te provoditi redovitu sanitaciju, dezinfekciju i dezinsekciju staje i pribora kako bi pojave zaraznih ili parazitarnih bolesti. Ne smije se koristiti oprema i pribor iz staja u kojma su boravile šugave životinje.
Staje moraju biti i, što je jako važno, Ako su strop i zidovi u staji orošeni (vlažni), previsoka je vlažnost zraka pa treba otvoriti prozore ili vrata ali paziti da ne bude propuh.
BOLESTI ŠUGI
Prema slici šugi mogu biti dermatofiloza, dermatomikoza, seboreja, piodermije, malofagozai sifunkuloza.
ŠUGA
Šuga uzrokuje jak svrbež i crvenilo kože uz pojavu gnojnih kožu prstiju, na preponama i vanjskim spolnim organima. Šuga uzrokovana kontaktom sa šugavim životinjama ima blaži jer se šugarci na koži ne razmnožavaju i ne buše tunele u koži. Bolest prolazi bez za nekoliko tjedana, a ukoliko do ponovljenog kontakta sa šugarcima može do senzibilizacjie i pojave osipa na
VIME (NE)TREBAPRATI I
Pojedini mlijekajoš uvijek imaju problema zbog loše tehnike i higijene mužnje što rezultira velikim brojem mikroorganizama u mlijeku. U želji da proizvedu što kvalitetnije mlijeko za pranje vimena troše velike vode i dezinficijensa.
mora sam procijeniti mora li oprati vime ili ga je dovoljno samo izmasirati, a sise dezinficirati. Brojnim istraživanjimaje da voda, ako se nepravilno ili nepotrebno koristi za pranje vimena, olakšava mlijeka
KADA PEREMO VIME?
Vime je potrebno prati kada je vidljivo onebalegom, blatom ili prašinom, a osobito kada su uprljane sise. Treba ga oprati toplom vodom uz krpe. Korištenjem otopine dezinficijensa, nakon pranja vimena dovoljno ga je temeljito obrisati suhom krpom. Ako se za pranje koristi samo voda, nakon brisanja vimena potrebno je sise uroniti u otopinu sredstva za dezinfekciju ili koristiti dezinfekcijske ubruse. Dlake na vimenu upijaju vodu kojom ga peremo, pa mora dosta vremena potrošiti kako bi brisanjem osušio vime.
Mr. se. Antun
Na slici je vidljivo sisa odnosno vimena balegom. Potrebno gaje, dakle, temeljito oprati, a potom osušiti brisanjem suhom krpom.
Ako poslije pranja vime ne osušimo, u vodi kojom smo prali bit mnoštvo mikroorganizama pa nakon stavljanja sisnih mlijeko biti Razlog je vrlo jednostavan, jer voda otapa balegu na vimenu i u daje ne uklonimo brisanjem odnosno sušenjem, ona se slijeva niz vime potom niz sise i ako su stavljene sisne ta voda mlijeko.
Nakon pranja vimena velika vode se zadržava ispod krave što može dovesti do upale papaka. Krava liježe na vlažan pod što pogoduje ulasku mikroorganizama u vime kroz sisni kanal što rezultira upalom vimena.
KADA NE PEREMO VIME?
Ako na vimenu nema vidljivih (balege, prašine ili blata) dovoljno ga je izmasirati a nakon izmuzivanja i kontrole prvih mlazeva izvršiti dezinfekciju sisa uranjanjem u sred~------------------------, stvo za dezinfekciju ili brisanjem
dezinfekcijskom maramicom. Ovakav uštedu vremena i vode, te smanjuje momlijeka nakon stavljanja sisnih
Mnogi su u nedoumici kada im se kaže da nepotrebno peru vime, te daje dovoljna masaža i dezinfekcija sisa, a najbolji pokazatelj uspješnosti takvog pripreme vimena za mužnjuje broja mikroorganizama u mlijeku. mlijeka koji muzu na opisani proizvode ekstra klasu mlijeka.
Vime koje je potrebnooprati
Vime nije potrebnooprati
ŠIŠANJE VIMENA
Poznato je da se na koži vimena nalaze a kod nekih krava i vrlo duge dlake. Dokazano je da dlake otežavaju i pranje vimena pogotovo ako životinja legne u balegu. Kako bi olakšali uklanjanje balege s vimena, u zapadnim zemljama šišanjem uklanjaju dlake si olakšavaju pranje i sušenje. U Hrvatskoj,
PRANJE MUZNOG
Iako je u Mljekarskom listu nebrojeno puta pisano o pranju muznog muzac1 se JOS uvijek ne drže tih uputa. Zato ponoviti: muzni mora biti opran nakon svake mužnje u mlakoj vodi uz sredstava koja su namijenjena u tu svrhu. Sredstva za pranje muznog moraju biti korištena prema uputama proa ne prema vlastitoj procjeni.
Veliku pogrješku koji misle da je nakon mužnje kantu za mlijeko dovoljno oprati u hladnoj vodi, a sisni sklop ostaviti uronjen u posudu s vodom do mužnje.
moraju sami procijeniti koja su im sredstva najbolja za pranje muznog jer osim efikasnosti i cijene moraju paziti i na svoje zdravlje jer su brojna sredstva agresivna te mogu oštetiti kožu na rukama. ::J nažalost, tu metodu skoro.----------------------------~ nitko od ne koristi, iako bi im olakšala pranje vimena.
PROBLEM JE U SMJEŠTAJU
Osnovni problem ma stvara loš smještaj krava. broj krava u Hrvatskoj je na vezu pa ako ležište nije dužine i širine krava je prisiljena u balegu pri dolazi do prljanja vimena. Osim toga, ako ležište nema dovoljan nagib voda kojom smo prali vime ne može otjecati kao ni pa dolazi do ~--------------------------___J upale papaka i/ilivimena. Nepravilan spremanja muznog
I Seljaci, farmeri (ratari) samozatajno i ozbiljno pripremaju se za sjetvu. tim, široj javnosti manje je poznato da se uglavnom u jesen provodi «sjetva» (
Jesen je vrijeme planiranja i jesenske sjetve. O sjetvi se toliko govori i piše, ponajviše li i kada biti poticaji kojima država financijski pomaže tu doista važnu granu djelatnosti, pa i djeca u znaju da se pšenica sije u jesen.
pripust) koza i ovaca. Sigurno bi i naši i kozari skrenuli na sebe pozornost da se udruže, organiziraju, pred novinare i na ceste, poticaj prije svoje «sjetve» pripusta i otkupa. To, ne a nije se
I nikada ni dogodilo, nadam se da i ali - neka se zna!
Našim koza poznato je da je reprodukcija, odnosno njezina uspješnost, temelj proizvodnje mesa i mlijeka. Reprodukcijski rezultat pod izravnim je utjecajem genotipa i vanjskih (okolišnih) te njihove povezanosti. Svaka i kozarska proizvodnja pripustom. Bez pripusta, a nakon toga janjenja i jarenja, nema proizvodnje mesa ni mlijeka. Stoga se reprodukcijskim osobinama ovaca i koza, pripremi životinja za pripust te organizaciji i provedbi pripusta, mora posvetiti pozornost. Poznavanje procesa reprodukcije vrlo je bitno. ovaca i koza u interesu je prvi put mladu ovcu ili kozu pripustiti što ranije i što dulje ju u rasplodu koristiti. mlada životinja mora biti, pored spolne zrelosti, i tjelesno spremna za dodatno Pri organizaciji pripusta od presudne je važnosti pravilan odabir roditeljskih parova, osobito odabir muškog rasplodnjaka (ovna, jarca) koji daje velik broj potomaka. Prije pripusta treba škartirati sva grla koja, iz bilo kojih razloga, nisu za pripust. Vrijeme pripusta uvjetovano je, uglavnom, svrhom proizvodnje , tehnologijom uzgoja i genetskim potencijalom
M~ekarski List 11/2004.
stada, odnosno svake jedinke. Pred pripust je potrebno prosuditi (tjelesnu) kondiciju svakog grla pa sva grla lošije kondicije hranidbom pripremiti za pripust. Nije dobro hraniti debela i predebela grla, jer se to negativno odražava na postotak koncepcije. U našim uvjetima do oplodnje ovaca i koza dolazi nakon prirodnog parenja s muškim rasplodnjacima dok je primjena umjetnog osjemenjivanja u navedenim granama zanemariva. Spolna zrelost i prvi pripust U suvremenoj i kozarskoj proizvodnji mladu ovcu i kozu (šilježicu, jaricu) treba pripustiti što ranije, kako bi proizvoditi, odnosno ostvarivati dohodak. Dob prvog pripusta izravno je povezana s ukupnom ostvarenom dobiti po kozi ili ovci. Naravno, mlada životinja za prvi pripust mora biti fiziološki i tjelesno spremna. Koze i ovce najbrže rastu u prvoj godini života kada dostignu 2/3 završne tjelesne mase (u boljim hranidbenim uvjetima i više). Stoga se mlada grla, osobito ranozrelih pasmina, prvi put mogu pripustiti u dobi 6 i 9 mjeseci (romanovska, finska, teksel, frizijska). Jasno, preduvjet je da su pored spolne (fiziološke) postigla i (tjelesnu) zrelost. Pojava spolnog nagona uvjetovana je hipofize koja na razvitak i aktivnost spolnih organa. Kasnozrele pasmine ovaca i koza prvi put se pripuštaju nakon navršene prve godine života, u dobi od 14 do 24 mjeseca.Na pojavu puberteta utjecaj ima genotip, zatim hranidba, tjelesna razvijenost i fotoperiod. Neki smatraju da janjad
I KOZARSTVO
ojanjena ranije godine) spolno prije dozrijeva od janjadi ojanjene kasnije (kraj ljeta). Ukoliko su mlada grla prije navedenog vremena, to se negativno odraziti na njihov daljnji tjelesni razvitak (veliki dio hranjivih tvari utroši se za podmirenje hranjivih potreba fetusa) i ukupnu proizvodnju. Takve ovce i koze, osobito u lošijim hranidbenim uvjetima zakržljaju, daju sitnije, manje živahno potomstvo, a proizvodnja mlijeka niža je od U našim uvjetima prvi pripust je u godini janjenja (jarenja) ili u godini, ovisno o tehnologiji uzgoja, proizvodnoj namjeni (meso, mlijeko ), genotipu, itd. Na tablici 1 navedena je dob pojave puberteta nekih pasmina ovaca.
Tablica 1: Spolna zrelost nekih pasmina ovaca
Pasmina Spolnazrelost, mjeseci Romanovska 6 do 7 iska 7
Finska 7
-jezerska 9,7
Dorper (J. Afrika) 7 (213 dana)
Limuzin 12
Škotskacrnoglava 12 (45 do 70%)
S razvitkom sekundarnih spolnih oznaka, u mlade muške janjadi i jaradi se javljati i interes za grla suprotnog spola. Pojava interesa i puberteta ovisi o pasmini, hranidbi, sezoni janjenja i jarenja, zdravlju, itd. U muške ranozrele janjadi pubertet se javlja vrlo rano, u dobi 3 i 5 mjeseci. U praksi je teško pravilno prosuditi spolnu spremnost mladih i Za navedenu odluku kriterij je dob, spolni interes, razvijenost testisa itd. mnogi tvrde da je za pojavu puberteta bolji kriterij tjelesna masa, odnosno razvijenost, negoli kronološka dob. U mlade muške janjadi ijaradi vrlo je važan razvoj testisa koji je osobito intenzivan u prvim mjesecima života. Testisi suvremenih pasmina ovaca u mladog s 12 mjeseci teški suoko30g.
Iako su velike razlike pasminama koza, u pasmina pubertet se javlja u ranoj dobi. U ranozrelih pasmina pubertet se javlja
4. i 8. mjeseca života (tu spadaju pasmine alpina, sanska, srnasta, togenburška), a u kasnozrelih 1. i 4. godine. U Europi se uglavnom uzgajaju ranozrele pasmine. Koze su spolno zrele u dobi 6 i 8 mjeseci. U toj dobi se u ejakulatima mladih nalaze živi i normalno razvijeni spermatozoidi, a u nekih pasmina normalno razvijeni i pokretni spermatozoidi mogu se i ranije. U našim uvjetima glavnina ženske alpina, sanske i srnaste jaradi oj arene u razdoblju od do ožujka, može se pripustiti u godinijarenja.
Priprema ovaca i koza za pripust
Kad smo ovu našu usporedbom s ratarima, onda se ukratko prisjetimo kako se oni pripremaju za sjetvu. Prvo tlo duboko uzoru, nakon toga pripreme tlo za sjetvu, odaberu najbolje sjeme i adekvatno gnojivo. Pripremaju li se i kozari tako temeljito za pripust koza i ovaca?
O hranidbi ovaca i koza, ovnova i prije i u vrijeme pripusne sezone uvelike ovise rezultati pripusta. Kvalitetan i obrok tijekom cijele godine, a osobito pripusta i za vrijeme pripusta, rezultira izraženijim znakovima tjeranja ovaca i koza (smanjen broj tihih gonjenja), je broj ovuliranih jajnih stanica, je stupanj koncepcije smanjena je smrtnost embrija, a dobiveno je potomstvo vitalnije i porodne mase. U lošijim hranidbenim uvjetima smanjuje se ejakulata muških grla kao i sperme te pokretljivost spermatozoida, a se smrtnost spermatozoida i broj abnormalnih spermatozoida. Navedeno se negativno odražava na ovaca. Nedostatak vitamina A i nekih minerala (npr. cinka) negativno se odražava na tijek spermatogeneze i na sperme, a samim tim i na plodnost ovaca. Na i sperme negativno bolesti, osobito bolesti spolnih organa. Visoka vanjska temperatura negativno djeluje na i sperme.
Kada i kako pripremiti ovce i koze za pripust?
Hranidba je vrlo važan koji na reprodukcijske osobine ovaca i koza.
POVECAVA VASU ZARADU
hranidbom tijekom cijele godine dobiva se broj janjadi ili jaradi i se vanpripusna sezona, što je osobito važno u stadima namijenjenim proizvodnji mesa. Da bi rezultati pripusta bili što bolji trajanje pripusta, izraženiji znaci tjeranja, manji postotak preganjanja, dobra plodnost i vitalnost dobivenog potomstva), potrebno je ovce i ovnove, koze i pripremiti za pripust. Prije pripusta treba izvršiti pregled cijelog stada i iz rasploda sva starija i ostala (škart) grla koja iz bilo kojih razloga nisu za pripust (bolesna, manje proizvodnosti, itd.). Ovce ili koze potrebno je zasušiti. Ako životinje ne namjeravamo zasušiti, kvalitetnog obroka treba biti dovoljno kako bi životinje bile u dobroj kondiciji. S hranidbenim pripremama trebalo bi 2-4 tjedna prije pripusta (ovisno o tjelesnoj kondiciji u vrijeme prosudbe). Hranidbenom pripremom osigurava se intenzivnije mrkanje, ovce i koze ovulirat broj jajnih stanica, pripust trajati i se plodnost stada za oko 20%. prije hranidbene pripreme potrebno je provesti ocjenjivanje tjelesne kondicije svih rasplodnih grla. se hranidba samo za grla lošije tjelesne kondicije. Životinje ne bi smjele biti ni predebele ni premršave. Ako su ovce i/ili koze prije pripusta debele obrok im treba smanjiti da bi ih doveli u rasplodnu kondiciju. Prije pripusta vrši se odabir, odnosno iz daljnjeg rasploda se sva grla koja iz bilo kojeg razloga nisu za daljnji rasplod (bez zubi, bolesna, smanjene proizvodnosti, tjelesnih nedostataka itd.).
Životinjama treba 2-4 tjedna prije pripusta obilniju i kvalitetniju ispašu i/ili ih hraniti krepkim krmivima.
Prije pripusne sezone potrebno je svim rasplodnim grlima davati vitamine i tretirati protiv vanjskih i unutarnjih parazita.
Priprema ovnova za pripust
Dobar rasplodni ovan i jarac mora biti predstavnik svoje pasmine: dobre tjelesne razvijenosti, u rasplodnoj kondiciji, snažan, živahan, dobro izraženih sekundarnih spolnih odlika. živahnost ovna - jarca, njegova želja za skakanjem na ovcu - kozu u vrijeme mrkanja ne mora biti siguran pokazatelj
proizvodnje dovoljnih sperme kvalitete. Dokazano je da i sterilan ovan (jarac) ima izražen spolni nagon i može spermu. Dobra kondicija i izdržljivost rasplodnjaka vrlo je važan uspješne oplodnje ovaca u prirodnom parenju. Prije svake pripusne sezone valja izvršiti analizu sperme. mikroskopa se sperme, oblik i pokretljivost spermatozoida. Brža metoda prosudbe kvalitete sperme je stupnja kiselosti (pH). Izrazito kisela reakcija sperme ukazuje na veliku fertilnost spermatozoida, a alkalna na sterilnost ovna ili jarca. Na i kvalitetu sperme, pored pasmine i jedinke hranidba i klimatske prilike.
Tablica 2: Utjecajrazine obrokana i sperme te proizvodne osobinedobivenejanjadi
Razinaobroka Osobina
PotpuniNepotpuni
% ovacanakon1.pripusta 74 54
Brojdobivenejanjadiod 100ovaca 126 112
Poznato je da spolna aktivnost i ovnova nije ista tijekom cijele godine. Dok hladnije vrijeme pogoduje kvaliteti sperme, previsoke vanjske temperature joj štete pa može do spermalne degeneracije, što da u ovnova i tijekom ljeta i izrazito visokih ljetnih temperatura može do privremene sterilnosti. Previsoke temperature, i sparine djeluju stresno i odražavaju se na reprodukcijsku sposobnost stvaranjem nepovoljnog endokrinog balansa te uslijed snižavanja aktivnosti i smanjenog apetita mužjaka. Stoga se u toplijim prije pripusta ovnove
HRVATSKI CENTAR
Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka - Križevci
50. Laboratorij je dokumentirao proceduralne tijekove svoga rada kako ne bi došlo do pogrješaka u radu.
51. Dokumentirani su planovi, njihova realizacija, tj. provedba zaštitnih radnji.
52. «Zaštitne radnje su proaktivni proces poboljšanja, a ne reakcija na probleme i pritužbe».
Stogaje važno:
- dosljedno sustava kvalitete rada
- i mjeriteljska osposobljenost Laboratorija
- opremljenost i obrada podataka
- upravljanje kadrovskim resursima
- definiranje operativnih tijekova svake procesne faze radi postizanja dobrog proizvoda koji služi kao ulaz procesnoj fazi.
Stalni nadzor obavlja se svakodnevno u segmentima:
- testiranjem i umjeravanjem laboratorijske mjeriteljske opreme
- provjeravanjem sustava kvalitete rada
- provjerom funkcionalnosti sustava i odgovorom na tražene zahtjeve
- sustavna edukacija zaposlenika
- stalna kontrola operativnih postupaka
53. Zaštitnim radnjama smatramo: održanje kvalitete rada i poštivanje svih odrednica definiranih Poslovnikom, poštivanje procedura i radnih uputa, obavljanje svakodnevnih zadataka prema dobre prakse», a iznad svega, poštivanje pravila struke.
54. U kršenja obveza iz radnog odnosa zaposlenici snose ·odgovornost sukladno «Pravilniku o radu» i« Kodeksu ponašanja», što smo vrlo precizno dokumentirali.
55. Zaštitnim radnjama smatramo i svakodnevni (preventivni) pregled svih funkcionalnih jedinica unutar SLKM-a a obavlja ga voditelj Laboratorija, suradnik za nadzor kvalitete rada i osoba koju on ovlasti.
Zapisi
56. Laboratorij je dokumentirao postupke za prepoznatljivost, indeksiranje, pohranjivanje i daljnje održavanje bilježaka o kvaliteti rada; hijerarhijski pristup dokumentima, njihovo u operativnom tijeku te analizu i podataka dokumentiranih zapisima.
57. Osigurani su uvjeti (i povjerljivosti) svih bilješki pisanih na papiru i
58. Ispravljanje bilješki na dokumentima je samo uz dopuštenje voditelja, ali bez upotrebe koreksa i nevidljivih križanja. Ispravak mora biti vidljivo verificiran s ispravljene vrijednosti.
59. Osigurana je sljedivost podataka o umjeravanju i ispitivanju kvalitete rada, o osoblju i uvjetima rada, o svim i izdanim potvrdama kao i sva dokumentacija o sustavu kvalitete rada. Neovisno ocjenjivanje sustava kvalitete rada
60. Laboratorij je dokumentirao planove o neovisnog (unutrašnjeg) ocjenjivanja sustava kvalitete rada, tijek i rezultate ocjenjivanja.
61. Dokumentirana je i osposobljenost zaposlenika za sustav neovisnog ocjenjivanja, tzv. interni audit sustav (IAS).
62. Interni audit sustav (IAS) sve segmente SLKM-a a provodi se najmanje 4 puta godišnje.
63. Svrha internog audita je provjera i potvrda valjanosti rada i ocjenjivanje kontinuiranosti sustava kvalitete rada sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000
64. Definiran je i nužnog ili interventnog audita u bilo kakve sumnje u sukladnost kvalitete rada i norme.
65. Interni audit, ili neovisno ocjenjivanje unutar Laboratorija, sve sastavnice sustava kvalitete rada (poslovnik, procedure, radne upute, zapise i primjenu u praksi).
66. U internom auditu stav mora biti neutralan a ocjenjivanje objektivno.
67. Formirane su dvije grupe auditora; u svakoj su i voditelj, a pod nadzorom su suradnika, odnosno ravnatelja i voditelja Laboratorija.
68. U obavljanju audita grupe se izmjenjuju o tome da ne auditiraju segmente za koje su svakodnevno zaduženi.
Ocjena Uprave o sustavu kvalitete rada
69. Uprava HSC SLKM-a stalno ocjenjuje kvalitetu rada Laboratorija radi djelotvornosti sustava i njegova razvoja, a u svrhu poboljšanja cjelokupnog procesa i rada Laboratorija
70. daje politika HSC SLKM-a definirana i usmjerena implementaciji SUK-a sukladno normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000 potrebna je samokontrola i samoocjenjivanje, tim više što nas ocjenjuju i korisnici usluga, institucije u zemlji i svijetu te drugi relevantni subjekti, a posebno akreditacijske
71. Ocjena Uprave
- prikladnost i postupaka
- upravnog i nadzornog osoblja
- rezultate najnovijih unutrašnjih ocjena kvalitete rada
- popravne i zaštitne radnje
- ocjenjivanja koja su provela vanjska tijela
- usporedbe rezultata ili ispitivanja osposobljenosti
- promjene u opsegu i vrsti rada
H E P f' B LI K \ H H \' \ T S I:.:.\
DR2AVNIZAVODZA NORMIZACIJUI MJERITEWSTVO
l'\ACIONALNA SLUZBA ZA TI
br.i 1On1/04
Ovime se utvrdttje daje
HRVATSKI
CENTAR
:::,redišnji laboratorij za kontrolu mlijeka Pnijarni 18f;i. 48l60 KRIŽEVCI
Ispitivanja kemijskog sastava mlijeka, broja somatskih stanica, ukupnog broja mikroorganizama i prisustva zaostataka antibakterijskih tvari u mlijeku .-\krt'!rliracija vrij eri i do: ..!t,oc>-0<1-_>',
- druge bitne kao npr. upravljanje kvalitetom rada, sredstava i školovanja osoblja 72. Rezultati ocjena služe u svrhu:
- donošenja planova razvoja u razdoblju
- mjera za poboljšanje sustava kvalitete rada
- temelj su za osposobljavanje kadrova
- za procjenu ocjenjivanja sustava kvalitete rada
- za procjenu suradnje i komunikacija
- za procjenu sukladnosti i politike kvalitete rada s normom HRN EN ISO/IEC 17025:2000
- za procjenu slabih sustava kvalitete rada (u smo «jaki» a u «slabi»).
Sve ocjene Uprave temelj su za poduzimanje mjera poboljšanja, stoga su dokumentirane, su rokovi izvršenja, osigurano njihovo a radi kontinuiranog sustava kvalitete rada osiguran je nadzor unutar zadanog vremenskog roka.
U broju Mljekarskog lista informirat vas o zahtjevima koje je Laboratorij morao ispuniti.
HSC je u proteklom periodu uložio maksimalne napore da uspostavi sustav kontrole kvalitete mlijeka, ali isto tako i da osigura obavljanje usluga na vrlo visokoj razini kvalitete. da se nalazimo u nimalo lakoj poziciji kvalitete proizvoda (svježeg mlijeka), gclje se godišnje više od 1 milijarde kuna, 50 000 mlijeka, 64 mljekare i 50 vrlo je bitan kvalitetan i nepristran rad samog sustava i Središnjeg laboratorija.
HRVATSKI CENTAR, Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka, Poljana 185, 48260 KRIŽEVCI, akreditiranje od Državnog zavoda za normizaciju i mjeriteljstvoNacionalna služba za akreditaciju, prema zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025:2000, za provedbu ispitivanja kemijskog sastava mlijeka, broja somatskih stanica, ukupnog broja mikroorganizama i prisustva zaostataka antibakterijskih tvari u mlijeku. Akreditacija važi za postupke navedene u ovlasnici DZNM-NSO br. 106/04 od 22. rujna 2004. godine.
Akreditacijom je Europska kvaliteta rada Središnjeg laboratorija za kontrolu kvalitete mlijeka u Križevcima, a za nas ona da imamo nadzirani sustav upravljanja kvalitetom koji je dokumentirani ocijenjen.
Još zadovoljstvo nam.je zbog toga jer smo cijeli sustav uspostavili s vlastitim kadrovima te pokazali da imamo vrlo kvalitetne kadrove koji znaju i mogu provesti najzahtjevnije projekte u poljoprivredi.
Za SLKM je ovo završetak jednog teškog razdoblja uspostave sustava kontrole i akreditacije sustava koji je i u okruženju vrlo dobro poznat i priznat, a ujedno novoga, u kojem nam biti prioritet da ove standarde dalje održavamo, poboljšavamo i razvijamo kvalitetu usluga na zadovoljstvo naših mlijeka, industrije kao i proizvoda.
Potrebne prilagodbe proizvodnje mlijeka novim standardima sigurno ne bi bilo bez ovakvog laboratorija i sustava kontrole, a ona nam je potrebna zbog vlastitih kao i da naša mljekarska industrija ne može izvesti proizvode ako sirovina za njihovu proizvodnju nije kontrolirana i zadovoljila zahtjeve EU standarda.
~(3N ~W3'.58u,)D8
Doc. dr. se. Zoran
je mjerilo uspješnosti poslovanja koje se temelji na odnosu proizvedenih i za njih utrošenih elemenata proizvodnje. U govedarskoj proizvodnji se proizvodni odnose na mlijeko, telad za tov i tovljenike. Utrošeni elementi proizvodnje su ljudski rad, materijali te korišteni objekti i poljoprivredna mehanizacija.
U našim obiteljskim gospodarstvima se "procjenjivanje" poslovanja odnosi na mjerenu odnosom proizvedenih te kupljenog materijala i usluga. Cjelovita ili treba obuhvatiti i procjenu vrijednosti uloženog živog rada te amortizaciju korištenih objekata, strojeva i opreme. cjelokupnih (zbrojenih) i koeficijenata može se odrediti utjecaj proizvodnji i njihovih elemenata na ukupnu ekonomsku efikasnost poslovanja u obiteljskom gospodarstvu.
proizvodnje mlijeka u obiteljskom gospodarstvu mogla bi se prikazati jednadžbom:
E= Vm ' . M +Ao+Rs+Rv+Rt
gdje je Vm - vrijednost proizvodnje mlijeka vrijednost teleta), M - troškovi materijala, Ao - troškovi amortizacije objekata, Rs - troškovi rada strojeva, Rv - troškovi vlastitog rada i Rt - troškovi usluga.
l//jckarski list 11;20(N
Vrijednost proizvodnje mlijeka je nom prodanog mlijeka i njegovom prodG1-jnom cijenom. Osnovni troškovi materijala u govedarskoj proizvodnji su troškovi hrane (kupljene i vlastite). Amorti-
zacija objekte za smještaj goveda i hrane. Troškovi rada strojeva u samoj se proizvodnji mlijeka neizravno prikazuju korištenjem u proizvodnji vlastite hrane. Troškovi rada se prema usluga, a troškove vlastitog rada je potrebno na utrošak rada i cijene rada (na temelju nadnice ili cijene rada na razini gospodarske grane ili govedarstva). vlastitih troškova rada osigurava se aktivnim koji sudjeluju u govedarskoj proizvodnji; dobiveni koeficijenti kvalitetnije odražavaju stvarno stanje, a bolja je usporedivost s drugim proizvodnjama u gospodarstvu.
kada je vrijednost koeficijenta od 1 govori se o proizvodnji, a vrijednost manja od 1 proizvodnju.
Za gospodarstva koja ne prate redovito utroške rada i materijala, te ostale poslovne u svom gospodarstvu, može se provesti procjenjivanjem istih. Pouzdanost koeficijenta je stupnjem realnosti ulaznih podataka. Za gospodarstvo su prihodi dijelom iz govedarstva
Kad je u gospodarstvu nekoliko nepovezanih djelatnosti, potrebno je proizvodnje po namjenL Jednostavni se može kao u tablici 1.
Tablica1: proizvodnje obiteljskoggospodarstvaI. (u kunama)
Vrijednost proizvodnje mlijeka
Ukupni troškovi
Troškovi hrane
Materijal za vlastitu hranu
Kukuruz
Kukuruzna silaža
47.120,00
46.615.32
14.243,81
12.598,81
2.331,22
6.605,63
DTS 3.661,96
Kupljena hrana
1.645,00
Lijekovi i vitamini 120,00
Ostali materijal 70,00
Amortizacija polj. objekata
3.951,52 i mehanizacije
Troškovi rada
29.530,00
Veterinarske usluge 1.350,00
Ukupno strojevi 4.480,00
Ukupni vlastiti rad 22.300,00 1,01
Radi se o gospodarstvu sa 7 muznih krava i godišnjom proizvodnjom od oko 3 200, a prodajom od oko 2 487 litara mlijeka po kravi. Iz ukupne proizvodnje gospodarstva izdvojeni su troškovi materijala za proizvodnju vlastite hrane koja je utrošena u govedarstvu. Kako nije bilo detaljnog utrošaka vlastitog rada ljudi i strojeva, ovi troškovi su na razini govedarstva i biljne proizvodnje. Isto tako, procijenjen je dio amortizacije poljoprivrednih strojeva i opreme koji su korišteni za proizvodnju hrane. Dobiven je pokazatelj ukupne ili
Za pouzdanost dobivenih pokazatelja od velike je važnosti nužnost kontinuiranog stvarnih utrošaka i troškova proizvodnje, te proizvodnih za sve grane poslovanja obiteljskog gospodarstva. M~'ekarski /i,t 11/2004.
zabilješke o osnovnim poslovnim tijekom tehnološke godine i razne potvrde i priznanice (izdatnice za nabavljenu robu ili predane proizvode, za gorivo i mazivo, te usluge, isplate za mlijeko i mogu dobro poslužiti u naknadnoj ekonomskoj obradi cjelokupnog poslovanja gospodarstva. Na temelju takvih podataka koeficijenata može se utvrditi stupanj ekonomske efikasnosti u pojedinoj poljoprivrednoj proizvodnji gospodarstva, te ocijeniti efikasnost promjena obujma, strukture i poslovanja.
U praksi naših obiteljskih gospodarstava mogu se sresti primjeri s manje od 5 muznih grla u osnovnom stadu koji dulji niz godina evidentiraju svoju proizvodnju i proizvodne rezultate. Takve kalkulacije su dragocjen izvor podataka za naše analize i vrlo su korektiv koji pomaže nama koji se bavimo analitikom ekonomske problematike u proizvodnji mlijeka. Najmanji je problem s prihoda od proizvodnje mlijeka, jer sve dane u otkup vrlo se precizno mogu vrednovati, i to po strukturi: otkupna cijena, državna premija, premija mljekare, otkupni troškovi... Utroške materijala u kilogramima i litrama, te troškove izražene u kunama je teže i mora ih se procjenjivati, što ne daje preciznu sliku stanja. Utrošci rada su najteži za jer gospodari koji ne vode evidenciju odmahnu rukom i nasmiju se pri spomenu naknade za vlastiti rad. "Kad bi još i to, stalno bi bili u gubitku" , govore mi.
Osnovne mjere kojima se može djelovati na proizvodnje mlijeka obiteljskih gospodarstava usmjerene su na zadržavanje iste razine proizvodnje mlijeka sa smanjenjem troškova ili proizvodnje mlijeka uz zadržavanje iste razine, odnosno blažim porastom troškova proizvodnje.
Kako je jedno od osnovnih obilježja proizvodnje mlijeka u našim obiteljskim
gospodarstvima niska muznost, prva mjera u prihoda treba se odnositi na proizvodnje mlijeka po kravi. Pritom se nastoji proizvodnjom što više približiti tehnološkom potencijalu muzne krave. Pretpostavljeni tehnološki potencijal dijela muznih krava simentalske pasmine u Hrvatskoj je oko 4 500 litara, no u više od 40% obiteljskih gospodarstava, koja posjeduju ova grla, stupanj iskorištenosti je manji od 70% (manje od 3 500 litara po kravi godišnje).
U konkretnom obiteljskog gospodarstva u Središnjo-panonskoj podregiji Hrvatske muznost krava bila je prije provedenih mjera (2001. godine) oko 3 200 litara po kravi. U gospodarstvu se prihod ostvaruje i tovom
sada osnovu obroka. U dvogodišnjem razdoblju je došlo do muznosti krava, te približavanja potencijalnom proizvodnom kapacitetu.
Proizvodnja mlijeka po kravi je nakon dvije godine za 19%. Godišnja proizvodnja oko 3 800 litara je oko 84,4% pretpostavljenog tehnološkog kapaciteta. S obzirom na kvalitete mlijeka, državnu premiju i premiju mljekare, porast vrijednosti prodanog mlijeka je još izraženiji (20%). Troškovi proizvodnje mlijeka su za oko 1%. Navedena kretanja su uzrokovala proizvodnju mlijeka (Ek> 1) u gospodarstvu (porast od 19%). govedarske proizvodnje, odnosno ukupnog poslovanja gospodarstva je za 6% (s 0,97 na 1,03).
junadi (3-4 grla) iz vlastitog uzgoja. Prora- ,--------------------~ v Grafi·kon1: Struktura troškovaproizvodn;'emli;'eka cuni su za prvu i drugu godinu postupne promjene u tehnologiji proizvodnje. Proizvodnja mlijeka, prihodi i troškovi, te pokazatelji proizvodnje mlijeka i ukupnog govedarstva prikazani
su u tablici 2.
Pretpostavlja se da je sustav ishrane grla temeljni u iskorištenju proizvodnog kapaciteta.
sustav hranidbe krava temeljio se na livadnom sijenu i prekrupi žitarica. Promijenjen je kukuruzne silaže i djetelinsko-travnih smjesa, koje
-I----<
+-----'-----'-----,--...L ___ L_ _ _, 2002. 2003.
D Vlastita hrana Ili Kupljena hrana ~Ostali troškovi
Tablica2: Proizvodnaobilježjaobiteljskoggospodarstva U troškovima proizvodnje mlije,-- ___ i p~ro_iz_v_o.....,d...1.n;~·e ______ ~---~I ka smanjen je udio kupljene Indeks hrane, a udio vlastite rom·ene hrane. U strukturi troškova materija-
Bro' krava 7 7
Godina 2002. 2003. lr:::---"---:-"---------+----'-----~--1~0::::0'.....ll la je udio ukupnih troškova 119 hrane. Pritom je 119 udio vlastite hrane.
Proizvodnja po kravi 3 200 3 800
Proizvodnja mlijeka
Prodaja mlijeka
Vrijednost tržne proizvodnje
Troškovi roizvodn'e
Organizacija proizvodnje vlastite 101 hrane i racionalizacija rada os119 novne su mjere u snižavanja 113 proizvodne cijene mlijeka u obitelj107 skoro gospodarstvu. U navedenom '-=====::::::==::::::!!=======:::::!::=~~===::!:~~==1~0~6::::!. primjeru, prema podatcima iz tablice
Ekonomi roizvodn'e mlfeka
Ukupni prihodi govedarstva
Uk ovedarstva
Tablica 3: Struktura troškovamaterijala u proizvodnjimltfeka
Opis / Godina 2002. Udio% 2003. Udio%
smanjenju utrošaka rada, te boljem iskorištenju tehnološkog potencijala i proizvodnje mlijeka.
No, s obzirom na relativno malo osnovno stado i visoke troškove ulaganja, u sadašnjim uvjetima takva brza promjena tehnologije i kapaciteta govedarske proizvodnje, u analizi-
4, vidljivo je smanjenje cijene uzrokovano proizvodnjom mlijeka i nižim troškovima. Proizvodna cijena mlijeka je s 2,29 ranom gospodarstvu, nije ekonomski opravdana.
Mjerama ostvaren je godišnji prihod po kravi od 8.421 kn, a dobitak
Tablica4: dobiti i gubitka u proizvodnji mlijeka po litri (u kunama)
Godina Ukuona oroizvodnia Razlika
Opis / Godina 2002. 2003. 2002.
2003.
smanjena na 1,94 kn/litra. Pritom je mnogo utjecaj proizvodnje mlijeka, nego ušteda u troškovima proizvodnje.
Primjena novih tehnoloških rješenja u govedarskoj proizvodnji je jedna od temeljnih mjera proizvodnje mlijeka.
Zamjenom osnovnog stada (u kojem su sada grla simentalske pasmine) grlima frizijske pasmine, zbog tehnološkog potencijala, bilo bi ostvariti prihode.
Isto tako, adaptacija staje i postavljanje suvremene muzne opreme pridonijelo bi
Tablica 5: Prihodi,troškovii dobitak po muznom grlu
Prihodi
1.049 kn. Prihod po kravi je za 1.383 kune, a dobitak za 1.339 kuna.
2003.-2002. 9.679 308 -727 1.011 -50 73 9.371 Ovaj iznos od 1.339 kuna, koji je razlika dobitka/ gubi tka prije i nakon provedenih mjera, ustvari je pokazatelj koliko je u uvjetima, velik dio naših gospodarstava u gubitku samo zato što ne prate (evidentiraju) utroške i troškove svoje proizvodnje, te ne primjenjuju organizacijske i tehnološke mjere
Ni jedno (vlastita evidencija i kalkulacija), ni drugo organizacije i tehnologije proizvodnje) danas nisu (pro)pisana obveza našim ali uskoro svakom gospodarstvu biti vrlo važno odrediti svoj gospodarski položaj, odnosno sebe kao u odnosu na ostale, te u odnosu na promjene odnosa cijena materijala u -----,proizvodnji i prodajnih cijena mlijeka. A ne radi se o „svetom pismu", nego o Opis / Godina 2002. 2003. Razlika I jednostavnom prikupljanju poznatih podataka, te njihovom preslagivanju i jednostavnim opera-
Ukupni troškovi
Troškovi
I cijama. Samo treba koristiti jedinstvenu metodologiju, tako da nema ponavljanja situacije niti da o istome resorna ministarstva, službe potpore, I industrija, trgovina. []
list 11/2004.
MLIJEKORASTENAPOLJU,
PRAKSA I ISKUSTVA RAZMIŠLJANJA I PRIJEDLOZI
Naš moto za studeni:
Kvota u proizvodnji mlijeka.
kvota u proizvodnji mlijeka svakim danom je sve bliže, a s kvotom i manja cijena mlijeka. Ne smijemo to zaboraviti!
Nisu drugi pametniji ni sposobniji od nas. Ali, sve što moraju oni moramo i mi.
SUVREMENA TEHNOLOGIJA.
Sve što moraju oni, moramo i mi. E tu nema, - Ili igraš ili ispadaš iz igre. Mali posjedi, dvije, tri, krave, 2 500 litara po kravi. I neki sada ne vole da se o tome piše. Smeta im. Da, najbolje da se o tome ne piše i ne govori. Drži figu u džepu i šuti. Da, veli narod, postoje majstori i nadrimajstori, i narod bi rekao U Mljekarskom listu od srpnja dr. se. Zoran lijepo to napisa i usporedi s nogometom. I eto ti ga na! Promjena selektora i koncepcija igre i odnosa prema igri i obvezama igranja dovede do toga da hrvatski nogometaši zabiše gol švedskim nogometašima. Naša pobjeda, i mi bolji od njih! Prihod od utakmice, dio love ide ekipi. U nogometu mi njima gol, oni nama lovu. U govedarstvu obrnuta situacija. Mi njima lovu, oni nama junice. Da nisu tako daleko, prodavali bi oni nama i mlijeko. Pa ta Švedska je tamo na sjeveru. Mrak je sada u 3 sata popodne. A te njihove krave neke male i sitne. Sada tamo trava više ne raste. Veli naš gazda: »Ma kakve su mi to krave? Ja to ne bi u štali imal ni da mi ih netko da badava. Nemaje 450 kila. Ona, daje 30 do 40 litara mlijeka? E moj poljoprivredni savjetnik da nisi ti malo ..... Moja krava 750 do 800 kila, a namuze ujutro 7, a 5 litri mlijeka. Ma o ti meni ? A muško tele i bik? I još ako su bikovi po 17 kuna »
I tako, dobar uzgojni program, dobra debela krava, dobro muško tele, dobri utovljeni bikovi, dobre utovljene junice i bome dobra junetina. Kakvu li junetinu jedu ti Ma kao da oni znaju što je to kvaliteta.
Mr.se.
Što li nam samo \. _ trebaju te uvozne junice ?
i U Hrvatskoj trava raste sve do studenoga. ;;;,Hrvatska i Švedska. Geografski položaji, dužina dana, klima, godišnja doba, broj sati, dužina vegetacijskog perioda. Sve koje ne možeš promijeniti ni utjecati na njih.
Mali posjedi, mali broj krava, mali genetski potencijali u proizvodnji. Tu su nam negdje bile podjednake startne linije. Ako mi sa starta i nismo krenuli sve do 1990., a rat nije bio u cijeloj Hrvatskoj, mogli smo krenuti 1995., pa i 2000. godine. O da, krenuli smo mi i ranije. I tako muku oko izgradnje «lauf staja». Eto, imamo ih u županiji oko 50. Da bismo ubrzali daljnju izgradnju novih staja, organiziramo seljake koji imaju dovoljno velike posjede i sve ljude pripremljene i educirane. Sazovemo sastanak u gradskoj u Koprivnici. Na sastanak 56 seljaka, poduzetnika, europskih farmera i 27 što agronoma, veterinara, onih odozdo i onih odozgo. I tako, njima se našli neki koji tom prilikom održaše besjedu, a poslije toga do dana današnjega nisu pitali, je li tamo dolje napravljena neka «lauf staja» ili mu staja sa slobodnim držanjem krava. I tako vrijeme, i malo po malo, skoro vrijeme za kvota. I što sada?
mlijeka! Uskoro dobiti kvote, prema jednoj od godina i to prema mlijeka koju ste u toj godini U obzir biti uzeta isporuka za jednu godinu, ili prosjek za 2, ili maksimalno za 3 godine.
Slovenski mlijeka dobit kvotu na osnovu isporuke mlijeka u 2004. godini. si toliko, tolika tije kvota i to sve po 2 kune i 30 lipa. Dalje, ako više kaznu. Je, kaznu, kaznu! Nema ti tu šale! Nema premije po litri, nema poticaja po kravi. Samo po jedinici površine.
E, sada dolazi na scenu Dr. Zoran nam je u Mljekarskom listu 8/2004. dao Kladim se da mnogi nisu tu progruntali kako treba.
'Ajdmo ovako: Godišnja proizvodnja po kravi 2 500 litara ili 6 000 litara.
Godišnja zarada iliti
E, ali pazi, najprije moraš platiti veterinara. Kud baš najprije veterinara? Zatim moraš platiti baliranje ili foliju za silos, registraciju za traktor.
KAN i «umjetnjaka» još ne dijele badava, a bome i A imaš i još kojekakvih troškova. Pa da vidimo što ti na kraju ostane.
'Ajde da malo vidimo tu tvoju i tu tvoju tehnologiju.
1 krava i 10 krava. Jedna krava - jedno jutro ili ral. Doduše, ne svuda.
Proizvodnja: 'ajde bit malo bolji od ovih što i planiraju proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj i kako se u Hrvatskoj namirivati oko 400 milijuna litara mlijeka s proizvodnjom od 2 500 litara po kravi. Sve je to dobro, ali šalu treba staviti ipak kraju. lkrava
3 000 litara mlijeka x 2,30 kuna ===6 900 kuna ukupnog prihoda.
6 000 litara mlijeka x 2,30 kuna ===13 800 kuna ukupnog prihoda
30 000 litara mlijeka x 2,30 kuna = 69 000 kuna ukupnog prihoda
60 000 litara mlijeka x 2,30 kuna = 138 000 kuna ukupnog prihoda
E sada, gospodo, odbite troškove i podijelite s 12 mjeseci, pa da vidimo kolika je i što kome ostane.
Druga stvar, u operativnom programu govedarske proizvodnje u Hrvatskoj ne piše koliko mi u Hrvatskoj imamo OPG-a sa 10, 12, 15, 17, 20, 25 i 30 jutara vlastite zemlje, koliko su velike tih OPG-a i koliko ta OPG još zemlje u zakupu. Zatim, nije za 5 do 10 godina za koliko ta OPG svoje posjede. Ovi podatci su jedina osnova na kojoj je bilo planirati razvoj proizvodnje mlijeka u Hrvatskoj. Onda je trebalo izvršiti registraciju svih mlijeka, pa da vidimo tko se baviti proizvodnjom mlijeka, a tko Na ovoje trebalo vezati sve sadašnje i poticaje. Programi
POUOPRIVREDNICI
KREDITI
STATUSNIFARMER
KOOPERANTI LURE .. PRUEVREMENAISPLATAZA MWEKO
razvoja svuda u razvijenim zemljama bili su diktirani, a ne Ako radiš po principima suvremene organizacije OPG i primjene suvremene tehnologije, možeš na državnu potporu i poticaje. Ovako, državna premija po litri, pa poticaji po grlu + poticaji po jedinici površine, pa još k tome i besplatno umjetno osjemenjivanje, pa kredit isto možeš dobiti, i sve to dovede do toga, da danas imamo to što imamo.
Kroz 5 godina u Hrvatskoj bi mogli kroz isticane i potencijale riješiti uvoz poljoprivrednih proizvoda od 1,5 milijarde dolara, a k tome bi mogli i izvoz do nekih 3 do 5 milijardi dolara.
Što se malog posjeda, malog broja krava i lošeg genetskog potencijala, na Hrvatske neki su odavno djelovati, još za vrijeme socijalizma. Prve «lauf staje« na Koprivnice i napravljene su
Ned agro d.o.o., Mekušanska cesta 62, Karlovac, Tel./fax: 047 /654-292, GSM: 098/365-857, e-mail: nedagro@hi.htnet. hr
ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica
Folije i mreže
Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo J'vlljekarski li~t 11/200-J.
Partner: Surge
bjelovarsko-Sireline i ekipe. «Lauf staje» OPG - Koprivnica, OPG - Ferdinandovac, OPG Usorac, sada - Plavšinac, OPG Škvorc - Ladislav, OPG - Duga Rijeka, OPG Brnica - Ribnjak. Sve ove «lauf staje» od 20 do 40 krava napravljene su još za vrijeme socijalizma. Nekim nije smetao socijalizam po pitanju njihovog djelovanju na suvremenoj organizaciji posjeda i primjeni suvremene tehnologije. I to onim koji su gledali kako se razvoj poljoprivrede odvija u svijetu i na osnovu toga stvarali svoje vizije razvoja hrvatske poljoprivrede u tadašnjim hrvatskim uvjetima. Tako je i dan danas. Problem se samo krije u jednoj stvari kako to napisa Zoran i su se u svijetu s pustinjom, s s morem, s nepovoljnim geografskim i klimatskim položajima i napravili su i Hrvatska je uvozila i danas još uvijek uvozi junice s Alpa, s dalekog sjevera, s gdje je nekada bilo more. Hrvatska uvozi godišnje za 50 milijuna dolara s nekadašnjeg slanog morskog dna i iz gdje je nekada bila pustinja, gdje je raslo trnje, škrta oštra rijetka trava, legle se zmije i škorpioni. Pored na tim bi i dan danas meketale koze, legle se zmije, a bila i dalje a da o morskome dnu i ne Nigdje u svijetu seljaci nisu programe razvoja, zemljišta, suvremenu organizaciju posjeda i tržišta, razvoj suvremene tehnologije. Svuda u svijetu su to i diktirali struka i ovi pod navodnim znakovima, uz svoju ekonomsku nepismenost i nebrigu za svoj narod i svoju domovinu, zadovoljni sami sa sobom, svojom i svojim trenutnim položajem, sigurno ne mogu igrati poljoprivredno ekonomski nogomet na otvorenom svjetskom i europskom tržištu. N eminovno je da u Hrvatskoj što ih ide i gdje im je mjesto. Sve dok do toga ne nema pomaka naprijed, nego samo sve uvoz svega i iz godine u godinu - od iz Kine do junica iz Finske i Švedske.
Što kvota?
Kvotaje kapital. S kvotama se trguje.
OPG i ona OPG koja se danas-sutra više htjeti baviti proizvodnjom mlijeka svoju kvotu prodati.
(_{)ugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekarama i trgoc;cimadiljem sJ:!ijeta.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEINISIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJEI i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
<!Juditekorak ispred!
fnPestirajte u bolju
Vrijedna obitelj iz mjesta gani, u blizini Pazina, je 1995. godine prišla realizaciji izgradnje farme za muzne krave.
U SRCUISTRE
lu kvalitete mlijeka - Križevci, u je sustavu ovo gospodarstvo, masti
iznosi 4,1 %; 3,5%; ukupni broj mikroorganizama Idejni - Silvano dipl. tijekom godine varira od 8 do 12 000, a broj soing. agronomije se za izgradnju farme u matskih stanica ne prelazi brojku od 160 000/mL fazama, pa još nije stavio na «i», jer svoj mlijeka. program stalno nadopunjuje. je s Dnevna proizvodnja mlijeka iznosi 500 do nekoliko krava, a danas u svojoj staji ima ukupno 780 litara mlijeka, koje mljekarama 34 muzna grla i 38 grla ženskog podmlatka razne Latus _Žminj i PIK-u Rijeka. dobi. Sve kategorije blaga drže slobodnim s ove farme zadovoljstvo te ostajemo u vjeri da ovaj mladi Tehnološki je usavršio sve procese - od izbora govedarski entuzijasta uspjeti u daljnjem širenju pasmine, proizvodnje kvalitetne krme, i svoje proizvodnje i tako zaokružiti svoj razvojni tehnologije mužnje. se za pasminu program, te da u doglednoj na goveda s kojim je postigao svojem gospodarstvu i proizvedenu izvanredne rezultate. godišnja proizvodnja po kravi iznosi preko 8 500 litara Dragom kolegi Silvanu i njegovoj mlijeka (ima krava i s 11 000 litara). Ovo je obiteljiželimopunouspjeha. postignuta prvenstveno kvalitetnom i dobro Redakcija izbalansiranom hranidbom goveda. KabaS t u Napomena: Sudionici 36. hrvatskog simpokrmu (livadna sijeno, sijeno lucerne i sijeno zija mljekarskih imati prigodu u pšenice) proizvodi na vlastitim površinama, a vrijemetrajanja Simpozijaposjetitiovufarmu.U nedostatak krmiva nadopunjuje;...k~on::c::::e::::n:.::t:.r.::::at.::i:.::m:::a:__ ________ ==~:-:----:-:-:-:--:--:-:--:-:--:::--:-:-::::=~ iz vlastitih silosa, pritom automatsku hranilicu s dozatorima. Proizvedena krma je izvanredne kvalitete, na vrijeme košena, balirana i na najsuvremeniji dosušena u novoizgrapostrojenju za dosušivanje sijena.
U ovom gospodarstvu posebna se pozornost poklanja reprodukciji, higijeni, a napose higijeni mužnje. Suvremeno izmuzište i postupak pri mužnji osigurali su mu zavidnu kvalitetu mlijeka EKSTRA klase. Prema podatcima Središnjeg laboratorija za kontro-
M/MJIB@~JJHLID1~J1,Zl\V@Iillli(CilP~lLilJJ_EJUi~
(G@JIT·IlMil RW (GHWNIDAfZA(GHRIBIIBA
Mr. se. Sumrak-------------------------
Tijekom 2003. godine Gradski ured za po(joprivredu i šumarstvo Grada Zagreba poticao je proizvodnju mlijeka na podrui'ju Grada Zagreba na daje koji su mlijeko prodavali ovlaštenim m(jekarama (Lura, Vindija, KIM i Vodopijevec) poticaj u iznosu od 0,05 kn/litri.
iz Šašinovca ima 11 krava i ispoje mljekari Lura d. d. 48 653 litre mlijeka extra kvalitete.
5. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo DARKA GRGATA iz Lužana ima 10 ._ ________________________ .. krava i je mljekari
Nakon analiza prikupljenih podataka o i kvaliteti mlijeka u 2003. god. Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba 16. 10. 2004. god. nagradio je mlijeka:
1. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo JOSIPA KALAJA iz Odranskog Obreža ima 23 krave i je mljekari Vindija d.d. 103 533 litara mlijeka extra kvalitete, te je proglašeno najboljim.
2. Obiteljsko po~oprivredno gospodarstvo ST JEPANAMALKOCA iz Kraljevca ima 22 krave i je mljekari Vindija d.d.
98 498 litara mlijeka extrakvali- ~----------------------, tete i osvojilodrugu nagradu.
Nagrade za ove proizvosu: HSC u Velikoj Gorici financira nabavu jedne visokovrijedne steone junice i jedno besplatno teljenje za prvotelkinju, koja biti u sustavu poticaja za prvotelkinje Grada Zagreba, a to ostvaruju u nadležnoj Veterinarskoj stanici .
3. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo ZVONKA iz Tišinske 33, Novi Zagreb, ima 20 krava i je 75 218 litara mlijeka extra kvalitete mljekari Lura d.d.
4. Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo DRAŽENA
Lura d. d. 35 300 litara mlijeka extra kvalitete.
Nagrada za ova tri sastoji se da HSC - Ispostava Velika Gorica financira nabavu jednog uzgojna valjanog ženskog teleta s poznatim porijeklom te jednog teljenja za prvotelkinju koja biti u sustavu poticaja prvotelkinja Grada Zagreba.
Još jednom svim poljoprivrednim - te im želimo puno uspjeha u daljnjem radu na dobrobit njihovog poljoprivrednog gospodarstva ali i svih Grada Zagreba koji i dalje piti zdravo i svježe mlijeko. O
Mr. se.
U kolovozu 2004. Centar za reprodukciju u Hrvatske d.o.o. uvezao je 2 vrhunska elitna bika simentalske pasmine iz Austrije.Nakon obvezne karantene bikovi su ušli u redoviti ciklus proizvodnje duboko smrznutog sjemena. Oba bika se odlikuju dobrom naravi i sperme, te smo duboko smrznuli oko 7 000 doza.
1.RAPO (REPORT-RENNER) K-649 HB 7642
2.EGO ( EGOL-EGEL) K-650 HB 7643
mom@~rnes~ 7JEJ [TI];)Dr00l!J[[s[l0l!J
Oteljen 06.03.1998.
Visina grebena: 154 cm
Težina: 1 050 kg
Ukupna uzgojna vrijednost: GZW: 104 ( 80%)
Test na meso: 10810189 FW 104( 73%)
Test na mlijeko: MW 104 ( 83)
broj 29 +85( zakgmlijeka)-0,05 (mast%) +3(kgmast) +7(kgprot.) +0,06 (prat.%)
izložba pod pokroviteljstvom županije, a u organizaciji Hrvatskog centra, Udruge mlijeka podravske županije, Udruge Hrvatskog hladnokrvnjaka iz
Izložbu je otvorio i:::;;==========================::;;;;i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Petar a bili su prisutni: ministra Stjepan župan podravske županije lvan gradoVirovitice
županije, grada Virovitice te javne ustanove Vatrogasna postaja Virovitica. IvicaKiriniostaligosti . .._
i naturalnim nagradama od sponzora izložbe.
su :
1. Željko Mudri, Lug, za steonu junicu simentalske pasmine RUŽA, Žb. 0010014601, oteljenu 09.12.'02., je majka u III. laktaciji proizvela 6857 kg mlijeka s 3,3% m.m. i 3,0%
Na izložbi je predstavljena pet kolekcija iz govedarstva s ukupno šesnaest grla. Sva izložbena grla su diplomom Hrvatskog centra koju su ravnatelj HSC-a Krešimir Kuterovac i ministra Stjepan te brojnim
Tradiciiu i povierenie
Svelon..d•l:,ko 2, Kolir)()<fico, l 0.436 Rokov ?01ok, HRVATSKA, lelelon: CI /33 88 888, lelefok, OJ/33 88 600 e·moi! infoOveteriM.hr, www.veJerina.hr
KONTINUIRANO INOVATIVNI
Rješenja za preradu u prehrambenoj industriji
HAAS-Mondomixje po ISO 9001 normi, certificirana firma i kao takva mašine i opremu za preradu u prehrambenoj industriji. Mondomikser je poznati sistem za kontinuirano podizanje volumena, instaliran u više od 55 zemalja kod proizvodnje proizvoda. nam je prezentirati se kao u ovom Pored Mondomiksera još i raznovrsnu opremu zahtjevima. U našem tehnološkom centru razvijamo nove proizvode, a uvijek novim zahtjevima tržišta. Mašine i opremu stavit vam rado na raspolaganje, kako bi probe mogli vršiti direktno u vašim prostorima.
Mi jednostavno ne prodajemo mašine nego nudimo rješenja
Haas - Mondomix b.v. Reeweg 13 1394 ZH Nederhorst den Berg The Netherlands
2. Željko Mudri, Lug, za kravu simentalske pasmine SANDRA Žb. 0010009130, oteljenu 30.11.'00., kojaje max. imala u prvoj laktaciji od 6 194 kg mlijeka s 4, 1% m.m. i 3,4%
3. Mladen Pinc, Terezino Polje, za bikovsku majku simentalske pasmine ORITA Žb. 0010008469, oteljenu 01. 01. '98., koja je max. imala u III. laktaciji od 8 125 kg mlijeka s 3,5% m.m. i 3,0%
5. Branko Keserica, za kravu holstein - friesian pasmine LARA Žb. 0030000123, oteljenu 12. 06. '97 ., kojaje max. imala u III. laktaciji od 5 920 kg mlijeka s 4,5% m.m. i 3,4%
4. Branko Keserica, za steonu junicu holstein - friesian pasmine, FIDA Žb. 0030001165, oteljenu 01.01.'03., majka u I. laktaciji proizvela 8 420 kg mlijeka s 4,2% m.m. i 2,9%
Dušan Borova, za šampionsko grlo izložbe BONA Žb. 0006036342, oteljena 10.11.'99., kojaje max. imala u drugoj laktaciji od 5 411 kg mlijeka sa 4,2 % m.m. i 3,6%
U Pleternici kod Požege održana promotivna Lakušja, Ivan Bešker iz KaliniAntun Prskavac iz Treštanovaca, Josip Kifer iz Rajsavca, Ljubo Brizar iz Srednjeg Sela.
''-> izložba simentalskog goveda i promocija knji- ';:š ::,. ge <<0 i radu Udruge uzgajatelja C) ::,. simentalskog goveda Požeštine», te predstav- Izložbu su svojim predavanjima popratili djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoetodavnu službu Odsjeka Poes o s avo ske županije. Teme predavanja su bile: V) ljanje promotivnog postera Udruge C) ....
Dana 06.10.2004. god. u Pleternici, u V - okviru redovnog mJesecnog saJma odr žana je u organizaciji Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine i Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službuOdsjek Požeško-slavonske županije skromna i promotivna izložba goveda Udruge, te promocija knjige o radu Udruge u razdoblju od 2000. do 2004. god.
Predstavljanje rada Udruge održalo se pod motom «Uzgoj je naš cilj», a simentalsko govedo je naša tradicija.
Na izložbi su predstavljena goveda simentalske pasmine, nekoliko krava i junica te bik Rambo.
koji su predstavili svoja grla na izložbi su bili: Damir iz Poloja, Ivan J ur iz Brodskog Drenovca, I van iz
sa izložbe u Pleternici (06.10.2004.)
Mljekm:~ki list 11/2004.
privrednu savj ž vk - 1 n
1.Lucerna (uvjeti za proizvodnju), Ivan Han, dipl. ing. agr., savjetnik za ratarstvo.
2.0bjekti za smještaj goveda, Miroslav dipl. ing agr., rukovoditelj i savjetnik za U okviru izložbe i predstavljanja Udruge održana je i promocija knjige autora Miroslava dipl. ing. agr. «O i radu Udruge uzgajatelja simentalskog goveda u razdoblju od 2000. do 2004. god.». Uvodno su nekoliko o knjizi izrekli predsjednik U druge Mato te tajnik Tomislav Mikel.
Istaknuto je tom prilikom da se knjigom nastoji uputiti u i rezultat njihova uzgoja simentalske pasmine. U knjizi su Udruge predstavljeni imenom i prezimenom, adresom, trenutnim stanjem i planovima, ali i osnovnim problemima za nastavak uspješnog uzgoja i proizvodnje simentalskog goveda na svojim gospodarstvima ukratko je dana analiza kretanja broja goveda i proizvodnje mlijeka na našem terenu koja je uzgred izuzetno negativna i nadamo se daje dosegnula svoje dno
- javno su objavljeni dokumenti iz rada U druge (Zapisnici, dopisi, baza podataka o Udruge, itd.)
Detalj
Kvalitetne rasplodne steone junice iz
STEPHAN REISACHER agrlbusiness INTERBOVES GmbH Germany
- su aktivnosti i projekti koji se vode ili su se vodili u U druzi
- fotografijama su aktivnosti tijekom razdoblja od 4 godine
- te je na dosadašnje rezultate uzgojnog rada kao temeljnog cilja rada u U druzi. Upravo je cilj izložbe bio širenje informacija o Udruzi radi okupljanja i pridruživanja što broja simentalca.
Za je daljnji kvalitetan rad Udruge koja uskoro donosi i svoju strategiju, a u kojoj temeljni zadatak biti zapošljavanje profesionalnog djelatnika.
je interes i za ovakvu vrstu druženja, te je pohvalno ocijenjena želja da se ljude organizira i na· taj motivira. Svi su se složili da je
POVIJEST HRVAT
potrebno tradiciju i sustavno raditi na uzgoju simentalca u Požeštini.
Daj nam Bože snage da ustrajemo u toj nakani, ali i više razumijevanja od strane zajednice.
Zahvaljujemo se ovom prilikom Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva i vodnog gospodarstva koje nam je odobrilo dio sredstava za promotivne aktivnosti Udruge, te djelatnicima grada Pleternice koji su nam ustupili prostor i bili u svakom trenutku od
Zatim se zahvaljujemo djelatnicimaACE Projekta (Development Alternatives Ine.) koji su podržali tiskanje knjige o radu Udruge i promotivnog plakata, Veterinarskoj stanici Požega koja je sponzorirala analize krvi, brigadiru Alojzu Tokoji je organizirao postavljanje šatora i klupa za predavanja i promociju i drugima. _)
Kra(ja Tomislava naslijedio je brat
TRPIMIR II. koji je kratko vladao tj. od 928.-935., a naslijedio ga je sin KREŠIMIR
I. Za vrijeme njihove vladavine Hrvatska
kra(jevina zadržala je i da(je iz doba Tomislavova.
zbog borbe za osobne interese nastalo je teško komadanje kraljevstva. Naime, Krešimir I. ostavio je dva sina: starijeg MIROSLAVA koji je postao kraljem i MIHAJLA KREŠIMIRA. u godini Miroslavova vladanja tadašnji je bjelohrvatski ban PRIBINA stao na stranu brata i poveo rat kako bi ga doveo na prijestolje. U tom je besmislenom ratu Bijela Hrvatska oslabila jer su otoci Hvar i Vis opet N eretljanskoj kneževini, a dalmatinski gradovi ponovno došli pod izravnu upravu Bizanta. Osim toga se i mala pokrajina oko izvora rijeke Bosne odvojila od Bijele Hrvatske i pristala uz srpskog kneza VA. Slovinska zemlja Drave i Save u svom zapadnom dijelu ostala je u hrvatskom
Mljekarski li,st 11/2004.
kraljevstvu, a Slavoniju i Srijem su preoteli Bugarima.
Nakon rata u kojem je Miroslav bio ubijen zavladao je MIHAJLO KREŠIMIR II. koji je donekle obnovio snagu Kraljevstva jer je vratio Bosnu, poboljšao
odnose s dalmatinskim gradovima te se s HELENOM (Jelenom) iz obitelji Madijevaca, zadarskih patricija romanske krvi. O toj prvoj hrvatskoj kraljici kojoj je ime uklesano u kamenu nadgrobnu pisali smo u br. 5 našega lista od 1999. godine.
Prigodom jednog pohoda Zadru kralj je darovao samostanu sv. Krševana nekoliko zemalja na hrvatskom kopnu. Umro je u najboljim godinama 969. ostavivši nekoliko malodobnih sinova.
Kralj Stjepan Držislav
Stjepan Držislav je, kao što rekosmo, jedan od sinova Mihajla Krešimira II. i majke Jelene a stupio je na prijestolje 969. godine. Tijekom prvih godina njegova vladanja ponovno dolaze do izražaja nesretna hrvatska kolebanja
Istoka i Zapada tj. Bizanta i Rima. Kraljevstvo je moglo, nažalost, opstati samo ako se u pravom priklonilo jednoj ili drugoj strani.
Kralj se morao tih godina prikloniti opet Bizantu kojem je dobro došao kao vojni saveznik u višegodišnjim ratovima protiv makedonskog cara SAMUILA ( + 1014.). To Držislavovo savezništvo imalo je opravdanje jer je Samuilova vojska pustošila hrvatska sve do Zadra, ali nije osvojila nijednog grada. Bizantski car je za uzvrat Držislavu poslao znakove kraljevske krunu, žezlo, plašt i zlatnujabuku. Vratio muje na upravu dalmatinske gradove i otoke. Time je Držislav vratio od Cetine, podvrgao pod svoju vlast Neretljansku oblast i Bosnu, a Srijem oduzeo Tako je opet u starom sjaju zasjalo Kraljevstvo Hrvatsko. Tom uspješnom razdoblju pogodovao je dugogodišnji mir s (Venecijom) koji su i dalje godišnji danak hrvatskom vladaru za slobodnu plovidbu i trgovinu uz Jadransku obalu.
nadvili su se odjednom tmasti oblaci nad Držislavovu glavu. Teško je danas objasniti zašto se Držislav najednom pridružio makedonskom caru i time izgubio podršku bizantskog cara VASILIJA II. Ovaj je za osvetu
Darko Kantoc( dipl. ing
Proljetne lukovice posadite u mješavinu zemlje i pijeska, a pri tome osigurajte dobru odvodnju. Nemojte se bojati posaditi ih vrlo gusto.
Izvadite dalije i druge ljetne lukovice koje na suhom mjestu. Prvi jesenski mrazevi mogu vrlo brzo. Na vrijeme unesite sve biljke kojimaje potrebna zaštita. Biljke koje idu u podrum na mirovanje, maksimalno orežite.
svim silama pomagati Mletke i nagovorio ih da hrvatskom kralju prestanu danak.
To je prihvatio dužd PETAR II. ORSEOLO i 994. godine uputio svog vojvodu Badovarija Bragadina sa šest brodova da zauzme otok Vis kao predstražu hrvatskog primorja. Otok bi osvojen, ali ga neprijatelji brzo ostave se na obzorju pojavila hrvatska mornarica. Time zlo nije bilo zaustavljeno nego još i pogoršano, ali ne zbog vojnih poraza nego zbog izdaje starijeg Držislavova brata SVETOSLAVA SURONJE koji nije mogao pregorjeti da mu je kao starijem izmaklo prijestolje, kao i bogatstvo koje ono donosi, pa ponudi svoje usluge u vidu pobune protiv Držislava. urotnici i strani usuglasili su svoje diplomatske i vojne aktivnosti te su primorski gradovi od Osora zatim Zadar, Trogir i naposljetku Split (koji se nije lako predao) priznali vlast. Teške borbe vodile su se za hrvatski grad Biograd na moru, te otoke i Lastovo. Dubrovniki N eretljani poklonili su se duždu koji je ponosno uzeo naslov - vojvoda Dalmacije.
U tim nevoljama umro je Stjepan Držislav 997. Ferdo zapisao je za to razdoblje: » Tužne li slike iz prošlosti hrvatske; tužnije nema ni za kobnih turskih vremena». :.J
Pripremite izolacisjki. materijal (slamu, hasure, foliju ) za osjetljive biljke koje prezimiti na otvorenome. Iako dobro podnose jaku studen, stradavaju od naglih temperaturnih padova. Stoga, oprez nije na odmet.
Cvjetne lonce koje ste ispraznili, dobro operite i prije ponovne upotrebe dezinficirajte jer nema koristi od stare zemlje. Osiromašena je, a može prenijeti i bolesti.
Lonce s biljkama koje ostaju vani dignite sa zemlje i postavite ih na male Na taj se olakšava otjecanje vode i smanjuje opasnost od pucanja glinenih lonaca uslijed smrzavanja. O
