smjesa ozimog graška i žitarica na obiteljskimgospodarstvima Republike Hrvatske
Krmni Kelj ____________________________ _
HRANIDBA
Nedostatak krmiva zbog suše - prijetnja uništavanju fonda? -
Principi hranidbe krava u tranzicionom periodu . ______ _
VETERJNARSTVO
papaka goveda ________________________
Jarenje
MUŽNJA
Predstimulacija i strojna mužnja ________________ _
GOSPODARSTVO
Program razvoja farmi s aspekta održivosti ____ _
IZ HRVATSKOG CENTRA
Mlijekos hrvatskih farmi _____________________ _
Nova kredima linija za kupnju uzgojna valjane rasplodne stoke iz uzgoja ____________
Poštovani korisniciusluga hrvatskog centra i središnjeg Laboratorija za kontrolu mlijeka ______ _ Centar za reprodukciju u Hrvatske _
NOVA IZDANJA
Mlijeko- od farme do mljekare _________________ _
SELEKCIJA I REPRODUKCIJA
Bliznjenjegoveda _________________________
OSVRTNA STANJEU GOVEDARSTVU
Stanje govedarske proizvodnje u Vukovarska - srijemskojžupaniji
RAZMIŠWANJETERENSKOGAGRONOMA
Mlijekoraste na polju, a muze u staji OSNOVANA1IDRIJ.GA
Osnovana je udruga hrvatskih holstein goveda
OBITEWIDOM
Kamo ideš
Trsatska majka milosti
Ukrasni vijenac za vrata
Kalendar radova
Život na snijegu
Dva vitamina B pomažu u borbi protiv bolesti
NASLOVNICA: gosp. Miroslav
Redakcijski kolegi]: dr. Ivo Belan, dipl. ing. Stjepan B~ek, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Ljiljana Husinec, dipl. lng. Darko Kantoci, mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher, Glavni I odgovorni urednik: dipl. ing. Juraj Redaktorica: dipl. ing. Vera urednice: lng. Mirna Lektorica: Katarina-Zrinka prof., Vlasnik i Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica31/III, tel.: 01/4833-349, 4831-265, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnet.hr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596. Cijena: 4,50 kn, priprema i tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43.000 primjeraka
Ml:fckarski list 12/2003.
Naš stalni gospodin Miroslav obratio nam se pismom i fotografijom svojih krava.
po zanimanju, a ljubav prema poljoprivredi prenosi i na svoje ih lijepom i uzornom ponašanju.
Smatra da se selu i seljacima pruža premalo pažnje u medijima, ne se marljive seljake.
KAŽE: glumce i umjetnike svakodnevno slušamo i gledamo na sva tri 1V programa, a poljoprivredi smo poklonili samo sat vremena tjedno. ž.alosno!
'Za,r naši seljaci zaista ne zaslužuju više pozornosti ili nisu dovoljno kao npr. glumci? Ili - na selu nema problema o kojima bi trebali podrobnije upoznati gledatelje i Možda nema pozitivnih primjera gospodarstava koje bi trebali isticati?
Zahvaljujem se za uvrštenje mojih misli i fotografija u vaš cijenjeni List.
Miroslav
M. Gupca 76 Garešnica
Moj prvi školski dan u školi bio je SUPER jer sam upoznala nove prijatelje. Naš Miroslav nas je bombonima i poklonio nam Mi smo mu da psovati u školi i kod
To je moj prvi dan u razredu.
Ksenija IV.r OŠ Veliki Pašijan
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 12. 20. 12. 30. 12.
~illDrn~Af([)~(]XB
CB!ROO~ 'l;J II~(CAf filA1([)ffil]]]ILJJ~]NOCTI I Piše: Darko
Uher, dipl. ing.
Osvrt na trogodišnje rezultate proizvodnje ozimih smjesa graška i žitarica na obiteljskim gospodarstvima Republike Hrvatske u okviru VIP-Projekta Ministarstva poljoprivrede i šumarstva
Poljoprivredne površine u gusto naseljenim Republike Hrvatske vrlo su usitnjene. Na tim usitnjenim površinama proizvodi se potrebna voluminozna krma (zelena, sijeno, silaža) i dio koncentrata (zrno žitarica). da su površine za proizvodnju krme na tim površinama treba krmu proizvoditi intenzivno i u slijedu, na principu uvijek zelene površine kako bi se što bolje iskoristila energija sunca za tvorbu suhe tvari. Smjese ozimih mahunarki prispijevaju rano u ovisno o sastavu smjese i kultivaru krajem travnja, tijekom cijelog mjeseca svibnja i lipnja. Na korištenja (u vegetativnoj fazi razvoja) sve su smjese niskog uroda zelene mase i niskog prinosa suhe tvari. dio mase žitarica. Vrijeme korištenja ozimih smjesa za zelenu krmu ovisi o sastavu smjese, kultivaru, vrsti i udjelu u masi, agrotehnici proizvodnje, klimatskim uvjetima, opremljenosti i potrebama gospodarstva te vrsti i kategoriji stoke. Ozimi krmni kultivari stograška nemaju determiniran tip rasta. U povoljnim agroekološkim uvjetima narastu i do 150 cm visoko zbog trebaju potporukoji polijeganje usjeva. u normalnim uvjetima ne smije mora dati visoke urode, kvalitetnu krmu, dobru palatabilnost, treba prispjeti za korištenje u vrijeme kada i grašak, a koristiti se može na više (zelena krma, silirati, zrno, eventualno sijeno). Problem je kako i na koji te kojim kulturama odnosno smjesama kultura i kultivara, proizvesti dovoljno
kvalitetne krme (zelena, silaža, zrno, sijeno) na usitnjenim parcelama u gusto naseljenim a za na-mirenje potreba farmi na obiteljskim gospodarstvima. U tu
su svrhu sijane smjese ozimog graška cv. Maksimirski ozimi i tritikale cv. Clercal za korištenje zelene krme svibnja, odnosno pšenica cv. Sana ili Žitarka za korištenje u drugoj polovici svibnja radi osiguranja dovoljno kvalitetne zelene mase tijekom mjeseca svibnja a za namirenje potreba farmi kvalitetnom voluminoznm krmom tijekom Viškove proizvedene mase treba silirati.
Vara • Mlinar e m,nl< ,.. Gal .) . {
Slika 1: Razmještaj obiteljskih gospodarstavapo Županijama sjeverne Hrvatske na kojima su izvršena istraživanja
Sredinom listopada sijana je smjesa sjemena 200 zrna/m 2 tritikale (100 kg/ha), i 80 zrna/m 2 ozimog graška (100 kg/ha), odnosno 250 zrna/m 2 pšenice (120 kg/ha) i 100 zrna/m 2 ozimog graška (120 kg/ha). U osnovnoj gnojidbi i predsjetvenoj pripremi uneseno je u tlo 32 kg/ha dušika; 104 kg/ha Pp 5 i 104 kg/ha KP (400 kg/ha kombinacije 8:26:26). vegetacije, u smjese su prihranjivane sa 110 kg/ha KAN-a (30 kg/ha dušika). Usjevi nisu od bolesti, štetnika i korova. Urodi zelene mase su kom cvatnje graška klasanja tritikale, odnosno pšenice prvi rok) i u punoj cvatnji graška i tritikale odnosno pšenice (drugi rok) na svakoj površini po lokacijama s 1 m 2 u ponavljanja.
1. Rezultati istraživanja smjesa ozimog graška cv. Maksimirski ozimi i triticale cv. Clercal
Tablica 1: Ozima smjesagraška i tritikale korištena u cvatnjegraška
Prinosizelenemaseozimesmjesegraška Obiteljsko i tritakaletiha gospodarstvo Godina X 1999. 2000. 2001.
1. 20,0 30,0 30,0 26,67
2.Uher 24,0 17,0 31,0 24,00
3.Mlinar 53,0 50,0 55,0
4.Maksimir
Tablica 2: Ozima smjesa graška i tritikale korištena u punoj cvatnji graška
Prinosizelenemaseozimesmjesegraška Obiteljsko i tritakaletiha gospodarstvo Godina X 1999. 2000. 2001.
1. 35,0 50,0 55,0 46,67
2.Uher 54,0 36,0
3.Mlinar
4.Maksimir
2. Prinosi zelene mase smjese ozimog graška cv. Maksimirski ozimi i pšenice cv. Sana ili cv. Žitarka
Tablica 3: Ozima smjesagraška i pšenice korištena u cvatnjegraška
Prinosizelenemasesmjeseozimoggraška Obiteljsko i pšenicetiha gospodarstvo Godina
1999. 2000. I 2001. X
1. 25,0 30,0 35,0 30,00
2. 27,5 25,0 30,0 27,50
3. Mlinar 48,0 50,0 52.0 50,00
4. 32,0 30,0 34,0 32,00
5.Uher 23,5 19,1
Tablica 4: Ozima smjesagraška i pšenice korištena u punoj cvatnji graška
/ Obiteljsko
Prinosizelenemasesmjeseozimoggraška i pšenicetiha gospodarstvo Godina
1999. 2000. 2001. X
I
3. Utjecaj smjese graška i pšenice u ishrani krava muzara na proizvodnju i mlijeka
Na gospodarstvu je smjese ozimog graška cv. Maksimirski ozimi i pšenice cv. Sana na proizvodnju i mlijeka a u trajanju od 19 dana na 12 krava simentalske pasmine. U dnevnom obroku zelena masa s travnjaka zamijenjena je zelenom masom smjese graška i pšenice u punoj cvatnji do formiranja mahuna, dok su ostale komponente obroka ostale iste. U razdoblju, ovakvom hranidbom, je dnevna proizvodnja mlijeka s 19,08 1 po kravi na 20)5 1 odnosno za 1,17 1 po kravi dnevno. Nakon prestanka hranidbe krava smjesom graška i pšenice te ponovnim zelene mase s travnjaka, dnevna proizvodnja mlijeka po kravi je smanjena na 19,171, odnosno smanjenje po kravi iznosilo je 1,08 1 mlijeka dnevno.
Tablica 5: ozime smjesegraška cv. Maksimirski ozimi i pšenice
cv. Sana na proizvodnjui mlijeka u odnosu na hranidbu krava zelenom masom s travnjaka u dnevnom obrokuna farmi na 12 krava simentalske pasmine). I I Dnevna U mlijekuu%
Vrijeme i dnevni proizvodnja Bezmasne obrok Masti Laktoze mlijeka suhetvari
01.06.-13.06.(zelenatravnamasa) 229
14.06.-03.07.(zelenamasaozime
smjese)
04.07.-15.07.(zelena!ravnamasa)
KRMNI
KELJ
Krmni kelj je vrlo intenzivna krmna kultura ali u nas slabo zastupljena iako je prikladna za uzgoj u svim krajevima jer po gospodarskim vrlinama ima prednost pred gotovo svim krmnim kulturama.
Agrotehnika proizvodnje kelj ima vrlo dobro razvijen korijenov sustav, stoga traži duboku obradu tla (30 cm). Ako dolazi kao u slijedu, tada duboko treba orati za predkulturu, a tlo gnojiti i stajskim gnojem. Tlo za sjetvu treba biti usitnjeno i vrlo dobro poravnano kako bi položila sjeme jednako duboko, nicanje a sklop potpun.
Osnovna gnojidba za kelj izvodi se u pripremi tla za sjetvu u 80-100 kg PP5, 100-160 kg/ha K20. U predsjetvenoj pripremi smije se dodati samo 100 kg/ha uree. Tijekom vegetacije usjev valja prihraniti dušikom (100 do 200 kg/ha) ovisno o roku sjetve (KAN ili urea), i to u kada je usjev oko 20 cm visok 40-60 kg/ha dušika (120 kg/ha uree ili 150-200 kg KAN-a), u ljeto (kolovoz) kad padne obilnija kiša istom te rujna s oko 40-50 kg dušika (100 kg/ha urea ili 150-175 kg/ha KANa). Ako se prihranjuje, nakon prihrane treba oko tri tjedna do ponovnog iskorištavanja. Prihranjivati se može i gnojovkom 1:3-5 puta po rosi ili prije kiše kada je usjev visok 20-30 cm.
Tijekom hranidbe krava smjesom graška i pšenice porastao je udio masti u mlijeku s 3,39 na 3,47 %, s 2,70 na 3,40 % bezmasne suhe tvari s 8,45 na 8,92 %, dok se udio laktoze u mlijeku smanjio s 4,96 na 4,79 %. Prestankom hranidbe krava smjesom graška i pšenice uz smanjenje dnevne proizvodnje mlijeka po kravi smanjila se i mlijeka (uglavnom) na vrijednosti. ::J
( Piše: Darko Uher, dipl. ing)
Sije se u golo tlo krajem ožujka i travnja kao glavni usjev. U drugoj polovici travnja, zatim iza ozimih usjeva kao naknadni usjev, pa sve do kraja VI. mjeseca kao postrni usjev. U kasnijim rokovima, u lipnju i srpnju, može se i Ako je glavni usjev, treba sijati 1,52 kg/ha sjemena. U kasnijim rokovima, tj. u svibnju, i lipnja sjemena valja na 3 kg/ha, a krajem lipnja i u srpnju na 4-5 kg/ha. Razmak redova u· sjetvi i ovisi o mehanizaciji za skidanje, a može iznositi od 30-70 cm. U kasnijim rokovima sjetve bolji rezultati postižu se užim razmakom. Dubina sjetve je od 1,5-3 cm. Nakon sjetve tlo treba povaljati.
Zaštita od korova vrši se (okopavanjem) i herbicidima. T reflan se unosi u tlo odmah nakon prskanja, a prije sjetve, u 1,5 1/ha na laganim tlima pa do 3 1/ha na teškim tlima. Butisan nakon sjetve, a prije nicanja 2-3 1/ha. Protiv širokolisnih korova najbolji rezultati postižu se tretiranjem tla nakon sjetve, ali prije nicanja, svim herbicidima koji se koriste za zaštitu
Nakon sjetve štete može nanijeti Kontaktnim pesticidima suzbijaju se svi štetnici koji grizu, dok štetnike koji sišu suzbijamo insekcitidima.
Korištenje krmnog kelja u ishrani stoke kelj, kao i razni križanci, mogu se koristiti 60-80 dana nakon sjetve. Sorte i križanci koji imaju nisko vegetacijski vrh ili
granatu stabljiku pogodni su za višekratno korištenje košnjom ili napasivanjem. Visoke sorte koriste se za košnju. Ako se kosi na visinu 15-20 cm, neke sorte regeneriraju. kelj vrlo dugo zadržava visoku
Pogodan je za korištenje tijekom ljetnog razdoblja, od sredine srpnja i gotovo jesen sve do zime, a u toplijim (Mediteran) i zime. Kada padnu mrazevi, najvažnija je zelena krma. može se koristiti i u ljetnom razdoblju, kao i u jesen kada nema dovoljno ostale zelene krme, ili kada treba muznost ili pak % masti u mlijeku. Koristi se u zelenom stanju i to 20-25 kg dnevno po kravi. Može se silirati u smjesi s kukuruzom, sirkom, sudanskom travom i drugim kulturama koje imaju puno suhe tvari.
Krmni kelj je krmiva za sve vrste i kategorije životinja osim njihove
Krave muzare hranjene krmnim keljom do 30 posto, ali i mlijeka do 0,3 pa i 0,4 masne jedinice. Dakle, kada se krave hrane zelenom krmom bogatom (lucerna), pada koja dodatkom 20-30 kg krmnog kelja u dnevnom obroku poraste za 0,3 do 0,4 masne jedinice.
Krmni kelj, raznih sorti i tipova, u zelenoj masi sadržava od 1,3 do 2,5 posto probavljivih sirovih te od 8 do 14 posto škrobne
vrijednosti. Omjer i škroba u masi krmnog kelja vrlo je povoljan, tj. od 1:3,8 do 6. krmnog kelja sadržavaju gotovo sve bitne aminokiseline, koji su usjevu vrlo povoljnog omjera. Sadržaj aminokiselina u suhoj tvari krmnog kelja na razini je soje i vrlo je visoke biološke vrijednosti, a u nadmašuje gotovo sva hranjiva biljnog podrijetla.
Krmni kelj bogat je vitaminima i mineralima. Od vitamina sadrži najviše karotina, niacina, vitamina B i C te riboflavina. i vrijednost vitamina opada tek koncem studenoga zbog gubljenja Od mineralnih tvari sadržava vrlo visok, a ponekad i previsok postotak kalija, veliku kalcija, dosta fosfora, a malo magnezija. Krmni kelj" ima i negativnih svojstava. velike mase s male površine, i po vlažnom tlu (u kasnu jesen) ugazi se tlo (pokvari struktura). Neke sorte poliježu ujesen kad padnu obilnije kiše, a osobito ako na njih padne snijeg. su osjetljive na bolesti stabljike, alternaria i dr.).
Ako se dulje hrani velikim krmnog kelja, stoka je sklona slabokrvnosti, ubrzanu disanju, žutici i krvavu mokrenju, pa nekoliko dana treba prekinuti hranidbu krmnim keljom, a zatim je ponoviti uz smanjenu (5 posto tjelesne težine) 25-30 kg na dan za odraslo govedo. Ta ne izazvati nikakve štetne posljedice po zdravlje
HRANIDBA
NEDOSTATAKKRMIVAZBOG SUŠE
Piše: dr. se. Stjepan Feldhofer
r Ova godina je, zbog suše i slabih prinosa na poljoprivrednim površinama, vrlo oskudna proizvedenim krmivima. To se posebno odnosi na Ekonomski je opravdano da se gospokoji imaju broj krava a male površine za darstva oslobode neproduktivnih ili slabo proizvodnju krmiva pa je tako nedostatak krmiva produktivnih i jalovih krava, kako bi se na d taj smanjila potrošnja krmiva i smanjio optimizam gospo ara za tržne maksimalno održala ekonomska stabilnost proizvodnje mlijeka. Razmišlja se o smanjivanju gospodarstva. U osnovi treba prevladati fonda, posebice broja krava, koja su mnogo posljedice ovogodišnjih klimatskih nepo,o_b_e_c_'a_v_a_l_a_1_,_i_n_te_n_z_,_·vn_o_,j_pr_o_iz_v_o_d_n_1_·i_m_l_ij_e_k_a_. ----~ goda s najmanjim gubitcima i bez nepoZabrinutost zbog nedostatka hrane je opravdana jer dolazi zima s vrlo neizvjesnim što biti u godini. Stoga je normalno da se 1zv1esnog broja stoke, iako ne treba brzopleto reagirati.
trebnog uništavanja fonda Goveda su po prirodi i jedu velike biljne hrane, uglavnom voluminoznih krmiva koja moraju ispunjavati veliki prostor u buragu i potrebna su kao podražaj za rad buraga i buragovih mikroorganizama. Za krave visoke
proizvodnje mlijeka to moraju biti voluminozna i lakše probavljiva krmiva koja uz osnovne uzdržne potrebe zadovoljavati i dio proizvodnih potreba.
S obzirom na klimatske i meteorološke promjene, i visoke troškove pri sušenju krmiva, te potrebu goveda da dobivaju svakodnevno približno iste sastave krmnih obroka, u suvremenoj proizvodnji i tehnologiji hranidbe vrlo dobro su i metode siliranja krmiva, posebice travne i kukuruzne silaže koje se - uz travu, svježa zelena pa i suha krmiva - mogu koristiti godine. U tom smislu razvijene su i linije ubiranja sirovina i spremanja silaže.
Nažalost, zbog suše i slabih prinosa zelene mase ove godine su proizvedene manje silaže koje biti i slabije kvalitete, a uz to izostalo je i sušenje sijena. To iziskivati potrošnju krepkih krmiva (krmnih smjesa) a može se i slabija proizvodnja mlijeka. U svakom trebat više napora i znanja da se svladaju u zimskoj prehrani krava, i treba se samo nadati da biti bolje u novom proljetnom vegetativnom razdoblju.
KRAVE SU «BLAGO» GOSPODARA I
TREBA IH
Goveda su najuže vezana za prirodu. U slobodnoj prirodi, malo i uz gospodara, krave mogu same pronalaziti dovoljno hrane potrebne za život i reprodukciju, mogu proizvesti dovoljno mlijeka za prehranu teleta a nešto mlijeka i za gospodara. Krave su stoga nazivane «blagom» i uvijek su bile bogatstvo za siromašnog gospodara. Gubitak krave bila je velika za svakog gospodara koji je pretežito i sam živio od «darova prirode».
Ružno je ali danas su gospodari «zarobili» na svom posjedu broj životinja iz kojih, visokom proizvodnjom mlijeka za tržište, profit i ne priznaju rad koji ne daje zaradu. Krave su na farmama, uglavnom s novim tehnologijama držanja i hranidbe, izolirane od utjecaja i prirode, pa priroda objektivno nema mnogo da nepovoljno na proizvodnju i dohodak iz proizvodnje krava. Stoga nije da su se neki gospodari našli nepripremljeni i s posljedicama suše i nedostatkom hrane.
Uvijek je bilo rodnih i više ili manje «gladnih» godina, bolesti i raznih nepogoda zbog kojih su se javljale a gospodari su morali ulagati više rada, znanja i sredstava da bi održali svoje imanje. danas su zbog suše velikih razmjera štete daleko osobito na gospodarstvima intenzivne proizvodnje mlijeka, jer nedostaje hrana, a potrebe su velike. Stoga se traži najbrži kako bi se nadoknadila nastala šteta, odnosno postavlja se pitanje isplativosti daljeg rada i proizvodnje mlijeka i prijeti li likvidacija fonda.
Od se treba živjeti. Dakle, treba nešto i dalje raditi. Krave su sredstvo za proizvodnju, a dobro stado muznih krava teško se ponovo obnavlja. Stoga treba tražiti i rješenja kako zaštiti i održati fond i kako preživjeti ovo razdoblje, pa makar i s manjom proizvodnjom mlijeka i manjom zaradom.
Priroda se nalazi u izvjesnoj ravnoteži dobra i zla, iako za sve sudionike nije uvijek podjednako dobro ili zlo. Upozoravali smo u više brojeva «Mljekarskog lista» da se u ovoj sušnoj godini uz silažu (travnu i kukuruznu), koje biti dovoljno, treba spremiti što više sijena (makar i slabije kvalitete - a bilo je za to vremena) te da se racionalnije iskorištava slama i kukuruzovina, a po i ostatci iz poljoprivredne i preproizvodnje (pivski trop, i drugi kom, krumpir, repa, repin list, repini rezanci i sl.). Sve je to dobro poznato a priroda nas je ove godine vrlo neugodno na to i podsjetila.
HRANIDBA KRAVA U UVJETIMA KRMIVA
U suvremenoj proizvodnji težilo se, kao i u svakoj razvijenoj industrijskoj proizvodnji, da se s manje rada postigne što proizvodnja mlijeka i dohodak. Stoga su nam ostajale zapuštene velike površine prirodnih pašnjaka, neiskorištene slabije dohodovne poljoprivredne površine i krmiva slabije hranidbene vrijednosti koja nisu davala za današnje prohtjeve, dovoljno visoku proizvodnju mlijeka. U tom smislu nisu održavane ni razvijane
tehnološke linije za iskorištavanje manje vrijednih voluminoznih krmiva, što sada stvara dodatne u prehrani visokoproduktivnih krava. nastavak'na str.9
Krave spremne za Startnakontelenja
Za brži oporavak krava
nakon telenj a
Zahtjev:
Krava se nakon telenja mora brzo oporaviti. Proces izvanredno je Oporavak i regeneracija moraju se odvijati brzo.
Izgubljene mineralne tvari, elektrolite dati u obliku posebne vrste mineralne vode.
Uzrok:
Krava je oslabljena, postoji manjak elektrolita i energije, slaba vitalnost, zaležavanje, groznica, usporedni start laktacije, niska proizvodnja mlijeka.
Rješenje:
BoviFit, fitnes napitak za svježe oteljenu kravu.
Djelovanje:
Otopina elektrolita za brzu regeneraciju krava nakon telenja. Smanjivanje osjetljivosti na stres i brže ustajanje nakon telenja. Laktoza za brže snaga, pivski kvasac kao fitnes_½omp~menta i apetita u buragu. Dodatru 1zvon energije uslijed laktoze i dekstroze (groždani
Zašto:
Sa svakim gubitkom vode povezan je i gubitak elektrolita. Elektroliti su minerali (npr. natrij, kalij,
klorid, itd.), je glavna regulacija prometa vode u organizmu. Iz tog je razlog izuzetno bitno nadoknaditi i gubitke elektrolita nakon telenja. Osim toga, telenje je povezano i s vrlo velikim gubitkom energije, koji kravu oslabi u ili manjoj mjeri.
Kada: Neposredno nakon telenja prije nego krava popije vode.
Kako: Jedna BoviFita (1 kg) otopi se u 20 litara tople vode (25 - 30°C) i ponudi kravi piti direktno nakon telenja. U potrebe dati sondom.
Utrošak: 1 kg BoviFita po kravi.
Rezultat: Manjak elektrolita i izotonije odmah se nadoknadi, kupiraju se problemi s cirkulacijom, stimulira se burag, a time i konzumacija hrane. Punjenje buraga, da bi sirište ostalo na svom mjestu (zaštita od dislokacije buraga), brzo posteljice, dobrog zdravlja krave.
U današnjim prilikama oskudice hrane realno je da se uz više utrošenog rada smanjiti proizvodnja mlijeka i dohodak gospodara u intenzivnoj proizvodnji mlijeka. to su ipak pa treba krave koje su osnovni kapital i sredstvo za dalju reprodukciju i proizvodnju. Radi toga treba u zimskom razdoblju vrlo raci-
Tablica 1: Krmni obrocikrava s sijena
Krmiva
Siieno
Potpuna krmna smiesa (18% SP)
Sadrži: Suhe tvari
Sirovih
Sirove vlaknine - Kalcija
Fosfora
Energet. hranidbena vrijednost
onalna iskorištavati raspoloživa krmiva, tj. davati krmiva u i kvaliteti ovisno o muznosti i stanju reprodukcije (gravidnosti), tako da se štedljivo raspodijele do novog vegetativnog razdoblja.
Krave treba podijeliti prema muznosti na dvije hranidbene skupine. Svaka krava mora dobivati krmiva primjerena fiziološkom stanju i potrebama za proizvodnju i reprodukciju, što ne trošiti preveliku kvalitetnih krmiva za hranidbu slabije muznih krava.
1. Hranidbena skupina - Krave visoke muznosti, poslije telenja i u prvoj polovici laktacije - trebaju dobivati pretežita voluminozna krmiva, travnu i kukuruznu silažu kao osnovna voluminozna krmiva, a prema muznosti i kvaliteti osnovnih krmiva krepkih krmiva (koncentrata). Ako nema dovoljno spremljenog sijena, dovoljno je uz travnu i kukuruznu silažu dodavati samo 1 do 3 kg sijena na dan.
Umjesto sijena može se davati zobena ili slama i kukuruzovina (sjeckane na dužinu 2 do 3 cm), sojina ili mljevena suncokretova ljuska i Slaba energetska hranidbena vrijednost suhih voluminoznih krmiva može se poboljšati dodavanjem melase (nusproizvoda iz proizvodnje
Visoka muznost se postiže dodavanjem odgokrepkih krmiva, mineralno-vitaminskih dodataka i potpunih krmnih smjesa (s 18 do 19 % sirovih ovisno o kvaliteti osnovnih voluminoznih krmiva i krava. Krepka krmiva (koncentrate), u odnosu na suhu tvar voluminoznih krmiva, optimalno je
dodavati najviše 40 : 60 %, kod muznosti 35 do 40 litara mlijeka dnevno («Mljekarski list» br. 10 i 11/2003.)
2. Hranidbena skupina - Krave niže muznosti, u drugoj polovici i pri kraju laktacijemogu dobivati suhih voluminoznih krmiva ili sijeno kao osnovno voluminozno krmiva što može, uz dodatak krepkih krmiva (koncentrata), zadovoljavati krave muznosti 25 do 30 litara mlijeka dnevno. Za višu muznost (iznad 20 do 30 litara dnevno) krave moraju dobivati krmnih smjesa, što podiže cijenu proizvedenog mlijeka a moglo bi uzrokovati kisele indigestije i neka oboljenja krava. kod 30 litara mlijeka dnevno, iako krmni obroci sadrže još uvijek mnogo (oko 21 %) sirove vlaknine, odnos suhe tvari voluminoznih krmiva i koncentrata iznosi oko 50 : 50 %, (Tablica 1.)
Dio navedenih sijena može se, posebice kod krava niže muznosti, zamijeniti izvjesnim ili zobene slame i kukuruzovine. Dobro je ako se gruba voluminozna krmiva daju za hranu sasjeckana (dužine 2 do 3 cm) i pomiješana s usitnjenom repom, krumpirom, sirovim repinim rezancima, pivskim tropom i i vodenastim krmivima. Ako ima na raspolaganju dovoljno silaže, krmni obroci krava slabije muznosti mogu se kombinirati s kukuruznom ili travnom silažom. («Mljekarski list» br. 10 i 11/2003. god.)
U vrijeme nestašice hrane teško je govoriti o kvaliteti osnovnih voluminoznih krmiva jer krave treba u prvom redu do sitosti nahraniti i barem približno s hranom zadovoljavati njihove hranid-
bene i proizvodne potrebe. U svakom treba maksimal·ao pripaziti na kvalitetu i izbalansiranost krmnih obroka, osobito visoko muznim kravama koje su vrlo osjetljive na sve nepravilnosti držanja i hranidbe što može uzrokovati slabiju plodnost, teža oboljenja pa i krava. To se posebice odnosi na nedostatak energije, minerala i vitamina, a postiže se dodavanjem krmnih sm1esa (koncentrata).
Tablica2: Potpuna krmna smjesaza muzne krave uz hranidbu sijenom
Sirovine
(44% SP)
Fosfora 0,61
Suncokretova (33% SP) 5,3 Energetska hranidbena
Benural S (115% ekv. SP) 2,0 vrijednost u kg H.j. 1,16
Fosfonal (18% P)
Vitaminsko mineralni premiks
Osnovni krmni obroci sa sijenom sadrže postotak sirove vlaknine, manje i slabiju energetsku hranidbenu vrijednost. Stoga potpuna krmna smjesa koja se daje uz krmne obroke s sijena mora sadržavati najmanje 18% sirovih i visoku energetsku hranidbenu vrijednost (iznad 1,15 H.j./kg, odnosno iznad 7,400 MJ NEL). Krmni obroci krava s sijena sadrže više kalcija, a manje fosfora. Za uravnoteženje ovih minerala krmna smjesa mora sadržavati manju kalcija (0,53%), a više fosfora (0,61%). (Tablica 2.)
sijena su teže probavljive i u postotku stabilne u buragu. Stoga se prepou potpune krmne smjese dodati lako topljivih i u buragu probavljivih odnosno spojeve dušika (NPN spojevi) kao što je Benural S, što poticati bolju sintezu mikrobnih u buragu.
Benural S u 2,0 do 2,5% sadrži 0,84 do 1,05% uree, odnosno 2,3 do 2,9% ekvivalent sirovih razvoj buragovih mikroorganizama i stvaranje mikrobnih Na taj dolazi do uštede biološki kvalitetnih ali skupih sirovina (smanjuje se sojine i suncokretove otvara se dodavanja energetski sirovina i poboljšava konverzija (iskorištavanje) hrane.
KRMIVA TIJEKOM ZIMSKOG RAZDOBLJA
Obzirom da ove godine nedostaje hrane treba i štedljivo trošiti krmiva
100,0
tijekom zimskog razdoblja. Silosi zimi moraju biti dobro pokriveni da ne bi prokišnjavali i kako bi kvarenje silaže. Iz silosa treba za hranjenje uredno samo potrebnu silaže tako da rezana površina ne ostaje izrovana, dugo otvorena i izložena utjecaju zraka (oksidaciji). Ostatci silaže ne smiju se oko silosa ostavljati neuredno razbacani, osušeni i pljesnivi. Krmiva treba davati samo toliko koliko je da krave pojedu bez ostatka u krmnim obrocima, a valove treba uvijek poslije hranjenja dobro Silažu, kao i sva vlažna krmiva, treba zimi od smrzavanja.
Vrlo je vjerojatno da je ove godine, zbog suše, spremana silaža s više suhe tvari, celuloze i lignina. U takvim silaža se teško ugazi i sadrži više zraka. To može u uzrokovati zagrijavanje i kvarenje silaže. Gospodari trebaju stoga biti spremni da u ubrzano troše silažu i da što ranije hraniti krave svježim zelenim krmivima (ranom pašom i ozimim zelenim žitaricama). krmiva valja od lomljenja, rasipanja, truljenja i plijesni, jer se pri tom gube najkvalitetniji hranjivi sastojci što nije zanemariva u sadašnjoj nestašici hrane. Sijeno, kao i kukuruzovinu, treba dobro spremati i od vlage, kiše i snijega. Plijesni se osobito brzo razvijaju na kukuruzovini jer se nedovoljno osušena sprema u zatvorenim i nedovoljno provjetravanim prostorima, a ako je ostavljena na polju izložena je jesenjim kišama, snijegu i smrzavanju. Takva krmiva dobivaju bljutav okus
i mogu potpuno izgubiti hranidbenu vrijednost.
Kukuruzovinu treba u suhom, dobro provjetravanom i prostoru jer kvalitetna kukuruzovina, ako je na vrijeme pokošena i uklonjena s polja, dobro osušena i spremljena u suhim i prostorima, ima vrlo upotrebljivu hranidbenu vrijednost i kvalitetu slabijeg ili dobrog sijena.
Pljesniva i pokvarena krmiva treba uvijek uklanjati iz krmnih obroka, jer zbog lošeg okusa i mirisa blago uzimati manje hrane. Ovakva krmiva mogu uzrokovati infekcije, upale vimena i teža oboljenja krava, broj somatskih stanica u mlijeku, mlijeko i okoliš .
Starija, loše sušena voluminozna krmiva nom su lošeg okusa i životinje ih slabo jedu. Ako tome nije uzrok plijesan, okus i potrošnju krmiva je popraviti prskanjem krmiva s malo A
Islane vode ili, kako je sasjeckan~ krmiva pomiješati sa sitno sjeckanom ili naribanom repom, krumpirom, sirovim repm1m rezancima, pivskim tropom i ili vodenastim krmivima.
Vrlo je dobro sjeckanu kukuruzovinu ili slamu, prilikom hranjenja, politi i izmiješati s melasom (gustim sirupastim nusproizvodom iz proizvodnje Na 10 kg slame ili kukuruzovine dodaje se 1 kg melase. Melasa postaje bolje i lakše ju je miješati ako se malo zagrije, a treba je razrijediti vodom (1 : 5).
Krave moraju uvijek imati dovoljno pitke i ne suviše hladne vode. Vodu treba zimi od smrzavanja i održavati je umjereno toplom. U nedostatku pitke vode smanjuje se tek životinja, uzimanje i iskorištavanje hrane, smanjuje se muznost krava i mlijeka. O
u U)
Posljednjih se godina naglo izmijenilo mišljenje o hranidbenim potrebama krava/ osobito zasušenih krava pred teljenje i krava u ranoj laktaciji tzv. krave u tranzicionom periodu. Kada kažemo zasušene krave pred teljenje/ mislimo na period od dva do tri tjedna prije samog teljenja. Zbog metabolizma koje
suhostaju jede oko 1,8 do 2,0 % od svoje tjelesne mase na dan. Tablica 1. prikazuje pretpostavljene hranidbene potrebe krava holstein pasmine u tranzicionom periodu. Krave pojesti u suhostaja 12 do 13 kg suhe tvari obroka (ST), dok pred njegov kraj trebati nastupa u tom periodu/ a povezano je s teljenjem i ,~ kom proizvodnje mlijeka/ za hranidbu krava c:i:: i u ovom periodu posebne obroke. '------' __________________________ ..
Takvi obroci predstavljaju prelazak obroka u suhostaju i obroka za krave koje s proizvodnjom mlijeka. U pravilu, krmiva koja dajemo kravama u ranoj laktaciji ista su i u kasnoj fazi suhostaja, samo u nešto manjoj Neki u ovom periodu koriste i mineralne (anionske) soli da bi smanjili groznicu i preveli kravu u laktaciju sa što manje problema.
Konzumacija suhe tvari i energija pretpostavljamo da krava
li,st 12/2003. u
samo 11 do 12 kg. Oko teljenja ta se potrebne hrane još smanjiti. Neka istraživanja pokazuju da konzumacija pet dana prije teljenja padne s 12 kg na 8 kg na dan teljenja. Konzumacija se vratiti na normalnu razinu i tada rasti s porastom proizvodnje mlijeka u ranoj laktaciji. Zanimljivo je primijetiti da vrhunac konzumacije hrane ne prati i vrhunac proizvodnje mlijeka, te maksimalna konzumacija hrane dolazi za tri do tjedna nakon što je postignuta maksimalna proizvodnja mlijeka. da krava jede nakon teljenja vrlo je veliki izazov koji
na tijek naredne laktacije i produktivnost krave.
Potrebe za energijom u obroku se što se krava bliži teljenju i laktaciju. se da krave u posljednjoj fazi suhostaja trebaju oko 5,35 MJ/kg ST energije. Tom se energijom zadovoljavaju uzdržne potrebe krava s malim prirastom tjelesne mase, no sasvim su dovoljne za razvoj ploda. Krave u posljednjoj fazi suhostaja trebale bi neku srednju vrijednost energije obroka (6,46 MJ/kg ST) koja sadrži nešto žitarica i/ili silaže kukuruza kao dodatak sijenu ili paši, no takvim se kravama žitarice i silaže ipak moraju Kako krava zalazi u laktaciju, potrebe za energijom se na 7,20 MJ/kg ST, pa se ponekad dodaju i neki energetski dodatci u obliku masti.
Proteini
Hranidba proteinima u periodu suhostaja posljednjih se godina promijenila. Uvriježeno je mišljenje da niska razina proteina u obroku biti dovoljna za uzdržne potrebe i za razvoj ploda. Tako su i NRC normativi za potrebe krava potrebe sa 11%, koje su 1978. godine, na 12% proteina koje danas. Pokazalo se jasnim da nije važan ukupni sadržaj proteina u obroku treba razmišljati i o formi u kojoj se daju životinji u obrok. Na primjer, krave na suhostaja mogu dobiti relativno visok udio razgradivih proteina, ali krave pred teljenje trebaju više u buragu nerazgradivih (by pass) proteina. Kako krava prelazi iz suhostaja u laktaciju, tako i potrebe za u buragu nerazgradivim proteinima rastu do 36-40% by pass proteina u ranoj laktaciji. Ovakva saznanja stavljaju u drugi plan važnost fermentacijskih procesa i njihovih produkata u zadovoljavanju potreba krava. To da je potrebna ravnoteža buragu dostupnih i nedostupnih proteina i energije.
Vlakna i nevlaknasti ugljikohidrati
Vlakna i nevlaknasti ugljikohidrati, kao što su kisela detergent vlakna (KDV) ili neutralna detergent vlakna (NDV), relativno su visoki u obroku zasušenih krava. Sijeno dobre kvalitete može zadovoljiti hranjivih potreba ovakvih krava, ali neki dodatci mogu biti potrebni u kada kravu hranimo sijenom vrlo bogatim vlaknima ali su male energetske vrijednosti.
Kukuruz, davan kravama kao zrno ili silaža, može biti potreban da bi se smanjio udio vlakana, a energija u obroku. Naravno, krave u kasnoj fazi suhostaja trebaju dobiti obrok koji se sastoji od žitarica, kako bi se smanjila KDV na 22 do 26% i NDV na 30 do 34%. Nakon što se krava oteli i u stado, potrebna razina KDV biti 19 do 21% i NDV 28 do 32% u broju Ako se udio vlakana smanji ispod tih krave postati podložne acidozama, laminitisu i može do inverzije masti i proteina (manje masti nego proteina). Dovoljna i prikladna forma vlakana presudni su za kravu jer zadovoljavaju potrebe zdravog i funkcionalnog buraga. Pojam nevlaknasti ugljikohidrati (NVU) predstavlja sve ostale hranjive tvari koje nisu NDV, proteini, masti ili minerali, odnosno izrase kao; NVU=100-(NDV + SP + SM + pepeo). Isto tako pretpostavljamo da su nevlaknasti ugljikohidrati približno isti kao i nestrukturalni ugljikohidrati, odnosno dijelovi biljne stanice krmiva (škrob i Ovakve kalkulacije pomažu procjenjivanju dostupnosti energije u buragu. Viša razina nevlaknastih ugljikohidrata predstavlja i višu dostupnost škroba za fermentaciju mikroorganizmima u buragu. Ako je premalo ovih ugljikohidrata, može do problema s nedostatkom energije potrebne mikroorganizmima buraga za fermentaciju probavljivih-topivih proteina. Ukoliko je pak previše tih ugljikohidrata, dolazi do prekomjerne proizvodnje kiselina u buragu. Nevlaknasti ugljikohidrati ne bi trebali dolaziti u od 40% ST obroka.
Makrominerali
Kalcij je mineral kojemu moramo obratiti posebnu pozornost pri hranidbi krava u tranzicionom periodu. se obrok niske razine kalcija za krave u tranziciji, kako bi se izbjegla groznica (100 g kalcija za holstein krave). je uvriježena praksa korištenja mineralnih-anionskih soli za krave u tom periodu. Potrebe krava za kalcijem u ovom periodu prikazane su u Tablici 1. U da koristimo anionske soli, za postizanje optimalne ravnoteže aniona i kationa u organizmu krave u tranziciji, se korištenje kalcija, do 1.4%. Odnosno, ukoliko takve soli ne koristimo,
Tnhl,c 1 Hrm11dl·n J 01rebelzol r III kr.iva u tran=i, 110m
Zasušene krave Zasušene krave Rana laktacija kraj
Konzumacija ST 12-13 11-12 kg/dan
NEL,MJ/kg 5,35 6,46
Proteini 12-13 14-15
By pass proteini, 25-30 30-35 ¾SP
KDV- vlakna 28-32 22-26
fosfora od potrebnog nepovoljan je i s gledišta zaštite okoliša, jer se on putem fecesa i vrlo onezemljište. zemljišta fosforom putem fecesa životinja, velik je problem u zemljama s razvijenim mljekarstvom i predstavlja faktor u dodavanju fosfornih pripravaka· obroku krava. ,, ri .du fotl {,nz, sr
NDV-vlakna 38-42 30-34
Ostali ugljikohidrati 32-34 34-36
Makrominerali {¾ST}
Kalcij 0,4-0,5 0,6-0,8
Fosfor 0,24 0,30
Magnezij 0,16 0,25
Kalij 0,65 0,65
Natrij 0,10 0,10
Klor 0,20 0,20
SumEor 0,16 0,20
Mikrominerali (E.Em2
Kobalt 0,10 0,10
Bakar 10 15
Željezo 50 60
Mangan 40 50
Selen 0,30
Vitamini (IJ/dan} A
prihvatljiva razina kalcija je manja od 0,4% u obroku. Anionske soli koje možemo koristiti su: magnezij-sulfat, kalcij-sulfat, kalcij-klorid, amonij-klorid i amonij-sulfat, odnosno na tržištu dostupni pripravci navedenih soli. da ove soli nisu osobito jestive, s njihovom primjenom moramo biti pažljivi, a najbolje je konzultirati kako zbog okusa obroka, u koji su dodane ove soli, ne bi opala ukupna konzumacija hrane po životinji.
Potrebe za ostalim makromineralima postupno rastu kako životinja prolazi kroz faze ranog suhostaja prema tranziciji i napose ulazi u ranu laktaciju. Razina kalcija i magnezija se uz pretpostavku da kravi u ranoj laktaciji dajemo i neke u obrok. Natrij i kalij tijekom tranzicije treba kontrolirati radi edema vimena. da je fosfor najskuplji mineral kojega dodajemo obroku, trebali bi izbjegavati svako prekomjerno korištenje dodataka s fosforom. Obrok s višim sadržajem
lvlljekarski list 12/2003.
0,90-1,10
0,45-0,50
0,30-0,35 1,00-1,50
0,20-0,30 0,25
Mikrominerali i vitamini se potrebe krava za mikromineralima i vitaminima pokako suhostajno i tranziciono razdoblje Mikrominerali se izražavaju u koncentracijama ppm-a (parts per miliondijelova od milijuna) pa tako pojedene mikrominerala biti u ranoj laktaciji, u odnosu na ostali tranzicioni period, jer tada i krava vise jede. Vitamini se izražavaju u internacionalnim jedinicama na dan (IJ/dan), te njihova tijekom tranzicije imaju 1st1 trend kao i mikro minerali. To da ukoliko pojedine elemente koje izražavamo u istim koncentracijama, krave u laktaciji dobiju zbog konzumacije, su odreelemenata. Dobar primjer za takvu situaciju je selen. Potrebe za selenom su 0,3 ppma za sve tri kategorije krava. Pa ipak, suhe krave trebati 3 do 4 miligrama selena na dan, dok krave u laktaciji trebati 6 do 8 mg. krave u tranziciji imaju posebne potrebe za hranjivim tvarima, osobito posljednjih tjedana prije teljenja. Obrok krava u posljednjoj fazi suhostaja treba biti takav da olakša prijelaz krave iz grupe su]:iihkrava u grupu produktivnih krava. Zivotinjama treba ponuditi škrobna krmiva - žitarice, silaže i drugu krmu koju jesti i tijekom laktacionog perioda, odnosno proizvodnje mlijeka. Posebna pozornost je nužna kod upotrebe anionskih pripravaka zbog njihova negativnog utjecaja na ješnost obroka. No usprkos tome, ti dodatci tranzicioni period uspješnijim i manje stresnim za samu životinju.o
flr papka goVECla
Puni naziv ovog oboljenja je: papka po Rusterholzu, a može nanijeti velike štete mlijegovedima u vidu smanjene proizvodnje mlijeka, a ponekad i gubitkom životinje.Javlja se na vanjskom papku stražnje noge, a na unutarnjem papku prednje noge.
Piše: mr. se. Antun I
Važno je znati da se kao posljedica mogu javiti i komplikacije jer se upalni proces može proširiti i na tetive i zglob, ali i na same kosti unutar papka.
Kod krava držanih na vezu, sumnju na papka postavljamo ako životinja
duže vrijeme drži nogu u zraku, tapka
Životinje s na papku teže ustaju, na mjestu ili otežana ustaje ili liježe. i dugo leže zbog se mogu pojaviti Poželjno je da, kao i korekciju komplikacije u vidu dekubitusa ili natiska. papaka, «obradi» za to osposobljena osoba ili životinje s zbog otežanog veterinar. se sastoji u obrezivanju propahodanja manje pasu. Bol u papku je stres za kravu log tkiva te tretiranjem oboljelog mjesta npr. te ona manje mlijeka. katranom.
UZROK BOLESTI. Glavni uzroci pojave ove Poželjno je postaviti zaštitni povoj oko obobolesti u uzgoju su nekorigirani (neobrezani) ljelog mjesta. Sa svrhom bržeg ozdravljenja može papci tzv. štalski papci, zatim loša higijena poda u se na zdravi papak postaviti drveni blok visine 2staji, prekratka ležišta i pretvrdi pod. 4 cm koji se fiksira posebnog ljepila kako Zbog nepravilnog i trošenja bi se odteretio oboljeli papak. papaka dolazi do nekroze (odumiranja) tkiva koje PREVENTN A BOLESTI. Osnovne preventivproizvodi rožinu papka. Na promijenjenim ne mjere su: mjestima papak se ne proizvodi nego se ubrzano 1. redovita korekcija (obrezivanje) papaka troši a stvaraju se uvjeti za ulazak mikro- 2. i suh pod u staji organizama koji dovode do upalnih promjena. 3. dovoljno ležište
ZNAKOVI BOLESTI. U bolesti na 4. mekši podovi promijenjenom mjestu se javlja crvenkasto- 5. držanje životinja na ispustima (koralima) ili plavkasta promjena boje i u toj fazi bolesti teže pašnjacima hromost. Kada se proces dublje razvije, po Rusterholzu je prisutan rožina postaje podminirana te životinja hrornlje u našim stajama, te dovodi do bitno smanjene kada se podupire. Nakon toga pojavljuje se koji proizvodnje mlijeka. može izazvati komplije u sredini udubljen okružen sivkasto žutom kacije koje mogu završiti životinje. bojom. Sukrvica pomiješana s gnojem curi iz Stoga je potrebno savjesno poduzeti sve prevena se javlja gnoj. tivne mjere kako ne bi došlo do pojave ove neugodne bolesti u uzgoju.
JARENJE
Piše: mr. se. Antun
]arenje je veoma važno u uzgoju koza jer njime završava Smještaj koza graviditet i laktacija koza. je dužan Ovisno o stadiju graviditeta, posvetiti puno pažnje jarenju, jer tako potrebno je odvojiti koze koje se jaradi a nerijetko i koza. Kako bi jarenje jariti od ostatka stada. Koze pred kraj proteklo bez potrebno je osigurati graviditeta moraju biti smje- smještaj, hranidbu i nadzor gravidnih koza. štene u i staje u kojima
ne smije biti propuh. Svakoj kozi je potrebno osigurati dovoljno prostora (površine poda) kako bi se nesmetana mogle kretati i jariti. Jedna od je da se smjeste u manje boksove, a pritom kozi mora biti osigurano 1,5 m 2 površine poda. Stelja obavezno mora biti i suha. U prostoriji mora biti dovoljno svjetla kako bi, u da je potrebno, nesmetane mogli prilikom jarenja. Poželjna temperatura u kozarniku ne smije biti niža od 12°C.
Kozama mora biti osigurano dovoljno hranidbenog prostora, jer se visokogravidne koze teže i teže dolaze do jasli. Dovoljnom duljinom jasala naguravanje koza koje može dovesti do
Hranidba koza
Koze moraju biti hranjene manjim nama kvalitetne voluminozne krme, poželjno je da se najmanje tjedan dana prije samog jarenja daje koncentrat se one postupno pripremaju i za hranidbu u laktaciji. Kozama mora biti osigurana dovoljna pitke vode temperatura ne smije biti niža od 15°C, jer i prehladna voda može dovesti do Mjesec dana prije jarenja kozama treba dati u vodi ili hrani vitamin E i mikroelement selen se pojava distrofije jaradi nakon poroda.
Vakcinacija koza
Poznato je da zarazna bolest enterotoksemija može izazvati masovna jaradi. Jarad možemo zaštiti tako da koze vakciniramo mjesec dana prije jarenja vakcinom protiv enterotoksemije. Nakon poroda jarad preko kolostruma biti od djelovanja enterotoksemije (pasivni imunitet).
s kozama
S gravidnim kozama moraju postupati pažljivo kako bi izbjegli svaki stres životinje. Stresne situacije, kao što su buka, grubo manipuliranje ili tjeranje koza, zatim prenakozarnik dovode do
Kozu koju druge koze udaraju potrebno je odvojiti od ostatka stada, jer udarci rogovima i glavom mogu dovesti do Ml_jekarskili,st
Porod koza
Na temelju znakova i ponašanja koze možemo približno odrediti vrijeme poroda. Nekoliko dana prije jarenja vime se nalijeva i Prije samog poroda koza postaje nemirna, ustaje, liježe i odvaja se od ostalih koza. Uslijed trudova koza se napinjati, stenjati i Porod može trajati 1-2 sata. Starije koze jare se dok u položaju. Posebnu pažnju zahtijevaju koze koje se prvi put jare, jer su kod njih otežani porodi zbog uskog kanala.
Tijekom poroda iz radnice se pojavljuje mjehur s plodom koji nakon izlaska sam puca. Prvo se pojave prednje noge i glava ploda ili stražnje noge što je uvjetovano položajem ploda u maternici. Ako mjehur sam ne pukne, potrebno ga je probušiti. Koze se jare bez problema. U da je kozi potrebno tijekom poroda, ruke moraju biti oprane i dezinficirane. Ako je izlazak ploda otežan, potrebno je pažljivo potezati jare naizmjenice za noge, pritom moramo provjeriti da ne noge od dva jareta, odnosno da ne jedno jare za prednju i stražnju nogu istovremeno.
Ne se ulazak rukom u maternicu jer ona zbog svoje relativno tanke stjenke može lako puknuti što dovodi do koze. mora znati da koza jari dvojke, a može i trojke, stoga je potrebno ostati uz kozu kako bi joj u izlaska narednog ploda (plodova) mogli se da kod otežanog poroda pružaju ženske osobe jer imaju manju šaku pa samim time lakše ulaze u kanal.
Posteljica izlazi 30 minuta do 2 sata nakon poroda, a u da ne 10 sati nakon poroda potrebno je pozvati veterinara kako bi se komplikacije. Nakon istiskivanja posteljice iz radnice se cijede lohije, što može trajati tri tjedna.
posteljicu potrebno je neškodljivo ukloniti (zakopati ili spaliti) jer se u njoj mogu umnožiti brojni patogeni mikroorganizmi.
VETERINARSTVO
Prilikom svakog otežanog (sumnjivog) poroda je veterinara kako bi -se komplikat:ije koje mogu r~ultirati gubitkom 11/odaili koze.
Pwtaplk I ........ e+re .....
U da smo bili prisutni prilikom poroda, jarad je- potrebno osušit1ti bnsan1em slamom ili još bolje Jarad1 se iz usta mora ukloniti plodna voda Pupcani je potrebno (obavezno) dezinfictrati. Danas na tržištu postoje preparati jada u obliku spreja pa je tako olakšana njegova aplikacija na
Jod, osim što dezinficira pospješuje i njegovo sušenje se njegova infekcija koja može biti pogubna za jarad.
Prije nego jarad sisati potrebno je prve mlazeve iz svake polovice vimena izmusti jer se u njima nalazi broj bakterija koje mogu inficirati jarad.
Jarad mora kolostrum posisati u što razdoblju nakon poroda jer preko njega dobiva energiju potrebnu za uspostavu termoregulacije, zatim hranjive tvari potrebne za rast i razvoj, i
ono što je izuzetno važno potrebna protutijela pasivni imunitet koji ga štiti od zaraznih bolesti. Kolostrum olakšava izbacivanje mekanija iz crijeva.
Za kraj važno je naglasiti, da se pravilnom pripremom za jarenje što smještaj, hranidbu i prilikom ili nakon poroda koza, smanjuju jaradi a u pojedinim i koza smanjujemo gubitke u proizvodnji.O
Kada sisni sklop treba staviti na vime krave? sliku 1 - nepravilna strojna mužnja predstavlja iz_muzivanje mak~!mf':lne predstimulacija). mlijeka u što ~remenu t. b_e~_p~stupka •v sltJepe O intenzitetu pre- 5 (postupak strojne mužn1e kada u sisi tlt vime_nuvise__net11;a_kida protoka mlijeka ::i2 mlijeka). Vrijeme potre_bno 01 pr_edstt"!-ula~tJe t!t nakon izmuzivanja pripreme vimena za stro1nu muznJ'! (rran1e, tz1!'u~i1;an1epryih cisternalne frakcije ...; mlazova i sušenje vimena) do stavl1an1a muzne Jedinice na vime mlijeka ovisi k~liko S krave jest uspjeha strojne mužnje. dugo musti na
Prema danskim i studijama optimalno vrijeme od predstimulac~je _ do stavljanja sisnog sklopa je oko 60 sekundi, ~o neovisno o stadiju laktacije krave. U tom sluca1u predstimulacija traje oko 10 do 20 sekundi. Uk?li~o je to vrijeme duže od tri minute nakon obavl1en1e predstimulacije, smanjuje se izm~_zenog mlijeka i rezidualnog mh1e~a u vimenu (to je ono mlijeko koje uvijek osta1e u vimenu a može se izmusti jedino ukoliko se intrave~ozno da injekcija hormona oksitocina).
Rezidualna mlijeko 1 do 3 kg mlijeka, to jest 10 do 20 % ukupne mlijeka prisutne u vimenu. rezidualnog mlijeka od 20 % se u kada je sekrecija mlijeka tijekon:1 muž~je bila nepotpuna, odnosno ukoliko je predst1mulaci1a bila nepotpuna, zatim ukoliko su krave bile prestrašene ili nemirne tijekom mužnje ili ako je muzna jedinica stavljena nepravilno. Više od_31?inute od predstimulacije pa do stavl!~~Ja ~~zne jedinice na vime krave se u vecm1 sluca1eva pri vezanom držanja i mužnji krava u štali. Ako muznu jedinicu stavimo vrlo brzo nakon obavljene predstimulacije na vime krave, j~ pojava tzv. bimo-dalne krivulje toka mh1eka (vidi
Slika 1: Utjecajpravilne i nepravilnepredstimulact/e na krivulju protoka mlijeka tijekom strojne mužnje
prazno (tj. bez prisutnosti mlijeka u cisterni vimena, naime sve dok alveolarno mlijeko ne u cisternu vimena). U toj fazi vakuum može prodrijeti u sisnu cisternalnu cisternu vimena, a paralelno se i muzna jedinica "penjati" po sisi. srna~ otvor pri vrhu sisne cisterne pa. tim~. i izmuzenog mlijeka. Takva situao1a negativno na tkivo sise, a na _taj se i pojave mastitis~. _Iz 01ele ove teoretske važno je zapamtiti da od pranja vimena predstimulacije) do stavljanja muzne jedinice na vime krave treba oko jedna minuta .. Poželjr_i_~je V du~a predstimulacija krava u kasno] laktao11. Vazn? Je posjedovati protoka mlijeka_ ½ako b_iste utvrdili je li vaša mužnja bila us~i~sna. ~-ime postižete maksimalnu izmuzenu k?hcmu r:nh1eka u minimalnom vremenu uz uv1et optimalno zdravog vimena. Na kraju, pogledajte pravilnu krivulju protoka mlijeka izmjerenu prošle godi1:1e, na farmi gospodina s pokretnim Lactocorder (slika 2).
U broju pisat o utjecaju strojne mužnje na tkivo sise krave. O
Slika 2: Pravilna krivulja protoka mlijeka na farmi
FluBrkg/min)
Napomena: Rad je temeljen na postavkama objavljenog na Internet stranici http://www.dairyfarmer.net/activities/hoffmann.htm - Farm strategy under the aspect of sustainability; Autor: Helmut Hoffmann; TU Muenchen; Weihenstephan
Kada se govori o održivom razvoju govedarstva; potrebno je razmotriti program razvoja s tri osnovna stajalištaekonomskog; socijalnog i ekološkog.
U ekonomskom smislu potrebno je osigurati prihode i njihovo s kapaciteta broja krava u osnovnom stadu) i iskorištenjem kapaciteta (popo kravi).
U socijalnom smislu potrebno je osigurati kvalitete života (smanjenje potrebnog rada, a više vremena za odmor i razonodu), te socijalne sigurnosti, posebice gospodarstvima u ruralnim
U ekološkom smislu radi se o zaštiti prirodnih resursa i atmosfere. Od prirodnih resursa su tlo, voda za i navodnjavanje, te zrak. Njihova zaštita temelji se na dobrom upravljanju (managementu) tehnološkim procesima. Smanjenje emisije metana s govedarske farme osnovni je zadatak sa stajališta zaštite atmosfere.
Pod održivom proizvodnjom na razini obiteljskog gospodarstva podrazumijevamo uravnoteženu proizvodnju unosa hraniva u tlo i njena iznošenje kroz ostvarene prinose. Bilanca hraniva, poglavito dušika, temelji se na racionalnom opteobradivih površina (broj grla po jedinici površine) i maksimalnom iskorištenju stajskog gnoja tako da je odnos unesenog i potrošenog dušika približno jednak. broja grla u osnovnom stadu stalni je trend rnljekarske proizvodnje u Europi, što je jedan od osnovnih preduvjeta zadovoljavanja ekonomske pretpostavke razvoja. Smanjenje troškova proizvodnje mlijeka s osnovnog stada vidljivo je u podatcima iz tablice 2. Ovo djeluje pozitivno na socijalnu sigurnost ali u ekološkom smislu potencijalno predstavlja opasnost za okoliš.
ovih troškova.
Troškovi rada predstavljaju znaca1an dio strukture troškova proizvodnje mlijeka u suvremenom govedarstvu, pa se u održivom razvoju pretpostavljaju "rezanja"
U programu racionalizacije rada se automatiziranog sustava mužnje, uslužni rad pri proizvodnji hrane i hranidbi u staji, te udruživanje rada u polju i staji sa farmom muznih krava.
U sadašnjoj situaciji potrebe rada na farmi sa 60 muznih grla s podmlatkom prorasu na 2,5 uvjetna radnika, a svaka od racionalizacija temelji se na dostatnosti 2 radnika na farmi.
Jedan od glavnih održivosti na govedarskoj farmi je izbalansiranost dušika. Temeljni je zahtjev održivosti da odnos iznesenog dušika prinosom krmnih kultura bude po hektaru površine na približnoj razini dušika koji se dobije držanjem muznih krava na farmi.
Okoliš moramo od viška dušika što je vrlo važno i za hranidbu i sadržaj proteina u hrani. Ova dva su izravno povezana s mlijeodnosno godišnjom proizvodnjom mlijeka po grlu. U razmatranju su individualna hranidba i hranidba po kategorijama grla na farmi, te hranidba standardnim smjesama i smjesom sa smanjenom proteina.
Tako je unutar iste razine proizvodnje mlijeka ovisno o tehnici hranidbe i sadržaju proteina u hrani, razlika viška dušika od 80 do 110 kg. Gotovo iste razlike dušika se dobivaju korištenjem tehnika hranidbe ili s sadržajem proteina u hrani najniže (6000 kg) i najviše (10000 kg) proizvodnje mlijeka po grlu.
održivosti, sa stajališta govedarske farme, je emisija metana. Jasno je, da
l 30 • ~+-~-------l&]f---f~ ?° 10 +-,:~--=-~r---{~r-'~~i~::-l-i. o.µ...=.-....,c="<S---,-!:--"""'--'='-r="-L..<S""-r.L.<""-,
• u "Zapadnoj je 1997. preko 98% muznih krava u stadima preko 50 grla, ali prosjek je niži zbog velikog broja malih stada u
Grafikon 2: Struktura i kretanje troškova proizvodnjemlijeka s stada
0,45
0,40 +------------
0,35
J 0,30
0,25 -1--.J---i----l .li!. E 0.20
] O,15
EJ Kvota
Kamate
t:Jl-tana
O .Amortizacija i
120 240 480 stada
iskorištenost muznih krava uzrokuje smanjenje emisije po litri mlijeka (grafikon 5). o programu razvoja govedarstva
U ekonomskom smislu se za razvoj europskih farmi osnovnog stada na preko 80 muznih grla s podmlatkom te posebice na farmama s manjim brojem grla.
Sa stajališta programa socijalne sigurnosti je korištenje napretka (automatizirani sustavi mužnje koji smanjuju visoke marginalne troškove smanjenjem troškova rada). se racionalizacija rada izvan farme - rad u polju te racionalizacija hranidbe. Posebno je racionalizacije - kooperacijski rad s drugim farmama.
S ekološkog aspekta se napuštanje ekstenzivnog korištenja travnjaka i pašnjaka na proizvodno slabijem tlu, a intenzifikacija ovih površina na proizvodno kvalitetnijim
Mljekarski list 12/2003.
lokacijama. Isto tako u razvoju govedarstva potrebno je racionalizirati višak dušika po jedinici površine (ha) te smanjiti emisiju metana po jedinici proizvoda - kilogramu proizvedenog mlijeka.
Navedene pretpostavke razvoja govedarstva sa stajališta održivosti (ekonomske, socijalne i ekološke) bit temeljne i u razvoju naših govedarskih farmi ili bar onog dijela koji želi ostvariti punu ekonomsku i socijalnu sigurnost od vlastitog poslovanja.CJ
Graft·kon3: Neke 11strateg1/e 11 smanjenja troškova rada u proizvodnjimlijeka -1- ,,, --,~
50".4kooperativnirad s 120 gla
Automatskisustavrružnje 1---"~=-"----''4'-'L.W"I"
o Mužnja lal 1-tanict,a o Ostalo u stoji •~l'ltarica I 11 o MonlpUlacija,taj.gnoja o Uzgojkrmiva lllMone meni
* temeljeno na farmi sa 60 muznih grla i podmlatkom
Grafikon 4: Bilanca dušika u govedarstvuprema tehnicihranidbei sadržaju proteinau hrani
l..t..dco s.aoo ,a.ooo I -50
Prolzvodrja Jnijeka kg/grlo/god.
ei hranidbe. st.-.derclnl sedri:eJ proteine c hranidba. mlnlmallZltanl saa-1. proteina Grupna hranidba, stenderdnl sa<t1'af prdelne a Grupne hrO.-.dba. mfnlm ellZ:lranl Hdr2:aJ ptotaln• I
Grafikon 5: Emisija metana s govedarskefarme ovisnoo proizvodnjimlijeka C 60 i ~o -------
Profzvodnja mlijeka kg/d•n
bi:i Hrvatski centar je poradi .8 potrošnje hrvatskih proizvoda, si te poticanja proizvodnje mlijeka u Repub:-0 lici Hrvatskoj pokrenuo projekt " Mlijeko s ·l hrvatskih farmi" koji se odvija pod ,& pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivru rede i šumarstva. Projektom se nastoji potaknuti što proizvodnja mlijeka S kao sirovine proizvedene u Hrvatskoj, a : i sigurnost iC proizvoda. Pravilnikom o postupku stjecanja i korištenja znaka reguliran je postupak upotrebe znaka, a dozvolu izdaje smo HSC odnosno Središnji laboratorij za kontrolu mlijeka. Nakon ispunjenja svih uvjeta iz Pravilnika, te potpisanog ugovora korisnika znaka i HSC-a, korisnik dobiva dozvolu za stavljanje znaka na svoje Prezentacija projekta održana je na farmi gospodina Josipa proizvomlijeka u kategoriji obiteljskih gospodarstava
u Hrvatskoj. Ovim projektom želimo potaknuti naše mlijeka na još proizvodnju i postizanje visoke mlijeka. Osim u akciju su i koji traže zdravu i kvalitetnu hranu. Upravo potražnja sirovina tradicionalne, izvorne pridonosi i proizvoda što nesumnjivo prepoznati.,:}
Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva radi kona tinuiranog razvitka i obnove poljoprivrede osiguralo u je novu kreditnu liniju u suradnji s Hrvatskimskim centrom i Privrednom bankom d.d. Zagreb. Ova(l) "" k kreditna linija odobrava se temeljem uvjeta Pravit...... P-, nika N.N. 85/01,07/02, 147/02.
namijenjeni su osobam koje se kao glavnom bave poljoprivrednom proizvod njom, imaju prebivalište u Repub lici Hrvatskoj i upisani su Upisni poljoprivrednih gospodarstava.
I Kreditni uvjeti:
IZNOSKREDITA
Junice i bikovi, omice,kobile i astusi
Najman·i
Na'viši
40.00000kn 1,000.000,00kn
Šilježiceovnovi, i jaricei jar naz1m1ce i nerasti
20.000,00kn 1 000.000,00kn
Kamatna stopa je fiksna i iznosi 5% godišnje, a za s težim uvjetima gospodarenja iznosi 3%. Kamata za vrijeme korištenja kredita i razdoblje se u visini redovne kamate, dodaje se iznosu iskorištenog kredita te zajedno osnovicu za anuiteta.
U polugodišnjim I ovnovi,jaricei 2 l I 3 nazimice anuitetima i nerasti
Vrijeme otplate kredita se od dana Ugovora o kreditu korisnika kredita i Banke. Rok iskorištenja kredita je najkasnije 60 dana od dana Ugovora korisnika i Banke. i.J
U izdanju Hrvatske mljekarske udruge, tiskana je knjiga "Mlijeko od farme do mljekare" autora Jasmine Havranek i Vlatka uvaženih redovitih profesora Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Objavlji-vanje tog udžbenika odobrio je Senat u Zagrebu, Senat J. J. Strossmayer u Osijeku i Senat u Mostaru, a njezinom izdanju potpomoglo je Ministarstvo znanosti i tehnologije i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske. Potpora koju je knjiga dobila i opsežnost tema koje govore sami za sebe s kolikom željom je prvi udžbenik takve vrste objavljen u Hrvatskoj. Knjiga se sastoji od ali povezanih 14 poglavlja. Sva poglavlja u knjizi napisana su u formi odvojenih podpoglavlja u kojima su tematske jedinice, na jednostavan i opisane te se mogu kao zasebne cjeline, što je i odlika svakog dobro napisanog udžbenika. U opisu pojedinih tema autori se koriste najnovijim referentnim podatcima i vrlo dobro odabranim fotografijama te vrhunskim crtežima. U uvodnom prvom poglavlju je predstavljena i sva složenost proizvodnje mlijeka. Radi lakšeg i jednostavnijeg tematskih jedinica u knjizi poglavlje žlijezda - vime" uz detaljan opis i funkcije žlijezde, koncizna opisuje sekreciju sastojka mlijeka. Kako proizvoditi, kako kontrolirati i kako pogrješke mlijeka na putu od farme do mljekare opisana je u poglavljima 3, 4, 5, 6, 11 i 12, s i korisnim informacijama. Iz razloga što je upala vimena najskuplja bolest u proizvodnji mlijeka autori su dva opširno napisana poglavlja posvetili prepoznavanja i dijagnosticiranja upale vimena.
Autorski pristup i raznolikost tema u k11jizi: "Mlijeko od farme do mljekare" svrstavaju taj udžbenik u izvrstan studentski udžbenik i nezamjenjivu literaturu za u praksi. Knjiga je izvrstan izvor u organiziranju edukativnih i radnih seminara za sve mlijeka.
Knjiga se može kupiti ili u Hrvatskoj mljekarskoj udruzi, Hica 31/111, Zagreb (tel/fax:. 01/ 48 33 349; e-mail: hmu@zg.htnet.hr), kao i na Agronomskom fakultetu, u Zagrebu, Zavod za mljekarstvo, Svetošimunska 25 (tel. 01/ 23 93 848).
Cijena knjige je 250,00 kuna.
[ BLIZNJENJE GOVEDA j
Bliznjenje je ~epoželjno u proizvodnji jer smanjuje vanjštinom i ukupnu profitabilnost i reprodukcijsku uspješnost. Jedna zbog toga su uvijek istog studija procijenila je da svako rodenje blizanaca spola. Mehanizam kojim donosi ekonomski gubitak od 108 dolara u usporedbi s nastaju blinormalnim jednog teleta. zanci nije u potpunosti
razjašnjen, ali se jedno- blizanci mogu
Bliznjenje smatrati prirodnim klo-
Bliznjenje smanjuje i reproduktivnu ?i_r~nj~m ?riginalne zigote. Pojavljivanje jednosposobnost servis perioda. K tome 1a1camh bhzanaca je vrlo rijetko i se od 7 4% mnoge bolesti krav~ do 1~,6% od svih bliznjenja ili 0,3% od ~vih p~vezanev s~, s blizanaca. Krave koje tele telenJa. blizance cesce mrtvu telad, a pojavljuje se i Neke studije pokazuju da je pasmina glavni zaos-tajanje posteljice, upala maternice dislo- koji na pojavu bliznjenja u kacija sirišta i ketoza. ' goveda. stupanj bliznjenja u ! ako~er je stupanj krava koje mesnih pasmina goveda je manji od 1%. U blizance. Još jedan zabilježen goveda pojava bliznjenja se od bliznj_~njaje smanjenje plodnih junica za zamjenu 2,5% do 5,8 % i pod velikim je utjecajem rednog u mh1ecnom stadu. Ovo smanjenje proizlazi iz broja a u rasponu je od 1% za prvu do mortaliteta teladi blizanaca i više blizu 10% tijekom kasnijih homozigotnih muških životinja. bliznjenja varira, a ovisno je i o godišnjem dobu, s P?d normalnim okolnostima uspješna tr~ndo~ da se više blizanaca tijekom ljetnih rezultua jednog teleta. Fiziološki ~1esec1. Ova1 sezonski efekt na bliznjenje pripisumeh~niza°:. odgovoran za regulaciju broja jajnih Je se bogatijoj hranidbi tijekom jeseni kada su stamca, kop postaje dominantan unutar svakog krav 7bile oplo?ene i koje se onda tele ljeti, zatim folik_ula, rezultira selekcijom jedne jajne skrace11:?m sv1etlosnom periodu te smanjenoj stamc~- sp?~obne ..za oplodnju. prirodne po~retl1iv?_sti emb~ija. u ranom stadiju razvoja ovulaci1e ih sazn1evanja jajne stanice rezultira zacetog tijekom l1etmh mjeseci u usporedbi s otpuštanje~ jedne jajne stanice pri ovulaciji. Ako o~ima. tijekom hladnijih jesenskih se od oplodnje do poroda odvijaju m!es~c1..Visoka proizvodnja mlijeka i prethodna normalno, rezultira~i jednog bh~n1enia_ su_ d~datni koji teleta. Povremeno, ipak, dolazi do sazrijevanja po1avu bhzn1en1a. Efekt redoslijeda na dvije ili više jajnih stanica. stupanj bliznjenja nije do kraja ali ~tanica koja se formira nakon što je jajna može se objasniti sposobnosti starijih st~mca. spermijem, naziva se zigota. krava. da održe Blizanci su rezultat oplodnje dviju jajnih stanica a st upnia dvostruke ovulacije ili povezanosti oba zovu se ili dizigotni blizanci. spomenuta U krava koje tele blizance bl~zana~a goveda su dizigotnog tipa. Dizigotni za?ilježen je i volumen maternice. Nadalje, b~izanci mogu biti istog ili spola i nisu po1ava_dvoSt ruke ovulacije u laktaciji n~šta s~ojom ,vanjštinom ili genetski nego kr_av~Je_oko 14% i kako se s pojavom bilo_!:0_1abraca od istih roditelja tijekom bhzn1en1a, tako se i s redoslijedom brer~zhcitih Sazrijevanje jedne jajne sta- Zabilježena je i stupnja bliznjemce može u rijetkim n1a kroz penod od 10 godina, a tome najviše prirezul~irati blizanaca. Blizanci koji donosi rekordne proizvodnje mlijeka ~~sta1u ka? rezultat sazrijevanja i oplodnje jedne ko1a se pojavljuje kroz ovaj period. Studije 1a1ne stamce nazivaju se ili mano- da hranidba visokoproizvodnih zigotni blizanci. blizanci su genetski i krava krmom koja je bogatija energijom može pojavu dvostruke ovulacije i
list 12/2003.
vati stupanj bliznjenja. Ovaj hranidbeni efekt je u praksi i kod ovaca, u kojem se proteina u obroku može stupanj ovulacije i pojava bliznjenja. Zbog toga, i visoka razina proteina u obrocima krava može utjecati na pojavu blizanaca.
Stupanj bliznjenja krava zabilježen u novijim studijama je nego oni zabilježeni u mnogim ranijim istraživanjima. To na postotak bliznjenja krava. Ako je bliznjenje povezana s hranidbom i/ili proizvodnjom mlijeka, ovo bliznjenja ne bi bilo obzirom na nove trendove u hranidbi i godišnja proizvodnje mlijeka po kravi.
kod bliznjenja (freemartinizam)
Pojava je koja nastaje kad se embrionalne ovojnice muškog i ženskog embrija spoje tijekom Spajanje izaziva mješanje krvi muškog i ženskog ploda. Stanice žljezda muškog teleta uzrokuju nenormalan razvoj reproduktivnih organa ženskog teleta, što za posljedicu ima neplodnost. Freemartinizam se pojavljuje u 92% ženske teladi koja je zajedno s muškim teletom, odnosno bratom blizancem. To da samo oko 8% ženske teladi u bliznjenju s muškom jedinkom biti plodno, pod pretpostavkom da se ovojnice muškog i ženskog ploda nisu uspjele spojiti ili su se spojile nakon perioda kada je došlo do formiranja reproduktivnih organa.
Najranije abnormalnosti u razvoju ženskog reproduktivnog sustava koje za posljedicu imaju freemartinizam, pojavljuju se od 49 do 52 dana nakon oplodnje. Zanimljivo je da je evidentiran i u ženske teladi koja je kao jedno tele, do vjerojatno dolazi zbog gubitka muškog blizanca nakon spajanja embrionalnih ovojnica, ali prije poroda. K tome, mnogi bikovi koji su kao blizanci, sa ženskom teladi pokazuju u reprodukciji, od proizvodnje sjemena do smanjene proizvodnje sperme ili pojave broja neispravnih spermatozoida. S gledišta, bikovi kao blizanci sa ženskim teletom mogu se koristiti za rasplod tek nakon što su prošli test ispitivanja kvalitete sperme.
Postupak s kravama koje nose blizance ovisi o identificiranju, prisutnosti bliza-naca tijekom rane Krave koje nose bliza-nce mogu se identificirati korištenjem transrektalne ultrasonografije od 40.-og do 66.-og dana nakon oplodnje. Palpacija iskusnih ra kroz rektum, 50.-og i 70.-og dana nakon umjetnog osjemenjivanja, rezultira prihvatljivim stupnjem
Ako se krava koja nosi blizance zadržava u stadu do poroda, treba razmotriti nekoliko managementskih praksi. Prvo, krave koje nose blizance trebaju biti hranjene obrokom, osobito tijekom zadnjeg
Drugo, zbog smanjene dužine (7-10 dana) brekrava koje nose blizance, nedostaje prijelazni hranidbeni period koji dva do tri tjedna prije procijenjenog datuma telenja. Ranije zasušenje i hranidba prijelaznom hranidbom može smanjiti pojavu problema nakon poroda, povezanih s kravama koje tele blizance. asistencija pri telenju blizanaca može smanjiti komplikacije u porodu i ekonomske gubitke smanjenjem stupnja mortaliteta teladi. O
Središnji laboratorij za
kontrolu mlijeka - Križevci
@
Poštovani korisnici usluga Hrvatskog
centra i Središnjeg laboratorija
za kontrolu mlijeka
Nalazimo se pred krajem godine kada svodimo rada tijekom proteklog razdoblja. Ova godina donijela nam je promjene u proizvodnje mlijeka: zahtjeve kvalitete, cijene mlijeka, sustav kontrole mlijeka, promjene sustava poticaja; puno i za duže razdoblje, a kamoli u ovako kratkom vremenu. Kada svatko od nas crtu donijet koliko je kome bila uspješna proizvodnja i prerada mlijeka, ali ono što bi nam svima trebalo biti je svijest da smo napravili ogroman posao koji bi nam trebao donijeti bolju i bolju perspektivu (KVALITETU MLIJEKA) u proizvodnji, preradi i prodaji mlijeka i proizvoda od mlijeka.
Možda nam se ako gledamo krati važemo uloženi trud da nije bilo «zarade» od ovoga posla, vjerojatno su i podnijeli veliki dio tereta na svojim a doživljavaju da su u nepovoljnijoj situaciji nego prije, sigurno je da je i HSC, te djelatnici SLKM imali jednu od težih godina rada, a MPŠ reformu sustava potpora. Pa ipak sam uvjeren da uloženi trud biti svima višestruko uz-
Ako se izdignemo iz sadašnjih ograda koje nam umanjuju vidno polje uvidjet da su promjene bile neophodne, te odavno kasnile, ukoliko se mislimo prilagoditi zahtjevima tržišta, odnosno baviti proizvodnjom mlijeka u
Naše je mišljenje da proizvodnja mlijeka nema alternative, zbog opstanka samih zbog opstanka mljekarske industrije, zbog sigurnosti naše prehrane te da je ovo jedini i pravi put ako želimo ovaj cilj. Ova godina tek je promjena u proizvodnji mlijeka, te nam predstoji veliki razvoj i ulaganja u ovu djelatnost koja mora biti i dobrim kreditnim uvjetima, garancijama države i mljekarske industrije, velikim ulaganjem strurada kako bi svi skupa postigli nadamo se cilj: proizvodnja dovoljnih kvalitetnog «MLIJEKA S HRVATSKIH FARMI» .
Kao i u svakom velikom poslu i u ovome postoje stalnoga unakvaliteta sustava što je zajedzadatak svih sudionika u kontroli mlijeka. U svakom segmentu rada naša je dosadašnja orijentacija bila na odgovornom pristupu i rješavanju svih spornih situacija sa svim zainteresiranim stranama. se na terenu s nezadovoljstvima korisnika usluga koja su dijelom rezultat nepoznavanja sustava kontrole i nedostatak informacija, pa i zbog toga koristimo dobru suradnju s Mljekarskim listom preko kojega pokušavamo doprijeti do Vas kako bi vam pojasnili odreteme i probleme . Molimo Vas i za razumijevanje ako ste imali problema godine s isplatama potpore, ako niste mogli do nas
telefonom u svako doba ili ako prema Vašem mišljenju nismo radili dobro, jer se radi o velikom broju koji su svaki sa svojom situacijom tražili rješenja, a nas je relativno malo i ne možemo servisirati veliki broj korisnika odjednom.
Krajem godine ipak smo vrlo zadovoljni napretkom koji smo od rada sustava do danas napravili jer smo stvorili respektabilni sustav koji može odgovoriti zahtjevima kontrole mlijeka i na svjetskoj razini.
Potvrdu ove tvrdnje nalazimo u vrlo posjetima i svjetskih koji nas svrstavaju u vrh ovakvih tipova laboratorija u Europi.
Jako dobro smo svjesni i da posao koji radimo i prihode i troškove jednoj ili drugoj strani, te maksimalno korektno i neovisno ocjenjujemo kvalitetu mlijeka. Ima sigurno i drugih mišljenja s jedne i druge strane, te nije lako trpjeti sve kritike koje dolaze na naš a koje su pri tome i dijelom neargumentirane. No i to je sastavni dio našeg posla te moramo odgovoriti na svaku primjedbu i upit.
Nadamo se da prepoznajete pozitivne napore koje ulažemo da se postignu ciljevi razvoja proizvodnje mlijeka u RH, te da te zajedno s nama raditi na istom cilju za dobrobit svih sudionika u ovome nimalo lakom poslu.
Kako bi što je bolje upoznali sustav kontrole, kako proizvesti kvalitetno mlijeko i kako upravljati s farmama HSC program edukacija mlijeka koji se odvijati tijekom zime, te Vas i posebno pozivati na edukacije.
Zahvaljujem se svima koji su zajedno s nama radili i tijekom godine uz nadu da se suradnja i dalje razvijati.
Ovom prilikom želim svim
Mljekarskog lista, te Vaših obitelji svako dobro u osobnom životu, te poslu kojim se bavite uz poseban poziv mlijeka da ustraju u naporima popravljanja kvalitete mlijeka.
Svima skupa i sretna Nova godina
www.crsh.hr
Centar za reprodukciju u Hrvatske, d.o.o. uvezao je sjeme bikova holstein pasmine iz USA od njihovog izvoznika World Wide Sires, Ltd.
Najprodavaniji bik u SAD-u 11. na top listi bikova u USA. u ukupnim perfomansama. proizvodnju mlijeka kod za+ 1010 kg. su ocjenjene za tjelesne karakteristike 1.68 i karakteristike +2.23. su visoke tjelesne
2. PATT Patronx Bellwood TPI... ..153_Q
Specijalist za laka teljenja. Jedinstveni pedigre. Kod daje lijepa, prostrana i visoko vezana vimena s izrazito jakim suspenzornim ligamentom. proizvodnju mlijeka kod za + 797 kg.
Piše: Josip Daud, dr. vet. med.
3. TASKER Formation x Bellwood TPI... 1464 proizvodnju kod za +1081kg. Visoke ocjene za vime +1.57, dobre noge +1.21, dobra ukupna ocjena za tjelesne karakterisike i
4. BLITZ
Emorv x Tesk TPI... 1438
30. bik u USA po 1031 kg. 26. bik u USA za tip i oblik +2.34 i 14. za tjelesne kompozicije +2.74. Visok indeks za vime +2.1 i noge 1.34.
S. TRADEMARK Formation x Aerostar TPI... .. 1462
Na ljestvici USA Holtstein Association zauzeo je 31. mjesto za vime +2.46 i 32. mjesto za noge +2.23. PTA za mlijeko je +822 kg.
6. TYCO Duster x Mascot TPI... 1365 ocjena za tip + 1.64 i vime + 1.40, dobre ocjene za noge +0.98, za tjelesne kompozicije +0.95 i kompozicije + 1.71 u kombinaciji s proizvodnjom mlijeka od +256 kg.
7. PERCE Touch x Blackstar TPI... .. 1451 ovog bika imaju proizvodnju mlijeka od populacije za +824 kg i hodaju na solidnim nogama + 1.18, a karakterizira ih na visini i dubini u odnosu na populaciju.
8. HAVLICEK Teny Mandel
TPI... .. 1334 Veliko poboljšanje u proizvodnji mlijeka kod +795 kg i ocjenom za tip od +1.25. Uravnotežene tjelesne karakteristike.
9. NILES Granite x Luke TPI....1267
Izuzetno dobre noge kod + 1.89, visoke s izrazito visoko vezanim i širokim vimenom s jakim suspenziornim ligamentom. Visoka ocjena za tip. proizvodnje kod za +504 kg. DETALJNI PODATCI O BIKOVIMA NALAZE SE NA NAŠIM INTERNET STRANICAMA.
GOSPODARSTVO
HRVATSKOMUEKARS o
Piše: dr.sc.Petar
Proizvodnja mlijeka jedna je od važnijih poljoprivrednih djelatnosti, a složena je i s tehnološkog i s proizvodnog aspekta. Udjel mlijegovedarstva u poljoprivredi Hrvatske iznosi svega 7t3 %, a u zemljama EU 17,9%. Godišnja potrošnja mlijeka i proizvoda iznosi 170 lit. per capita, a u EU 300 kg mlijeka p.c.
Naša je agrarna struktura nerazvijena, poljoprivredna gospodarstva su mala, od 2,9 ha obradivog zemljišta, dok je u zemljama EU gospodarstva 18,4 ha. Proizvodnja mlijeka je usitnjena, s 2,80 krava po obiteljskom gospodarstvu pa ne može biti konkurentna u EU koji imaju 23 krave.
i procesiagramilatržišnihformi
Položaj proizvodnje mlijeka odreje stupnjem ukupne gospodarske razvijenosti, agrarnom strukturom, a posebno zemljišnim kapacitetima, specijalizacijom proizvodnje, genetskim potencijalom i krava, kvalitetom mlijeka, konkurentnim cijenama, tržišta agrarnih proizvoda, mjerama agrarne politike i povoljnoj kreditnoj politici.
Po svom proizvodnja i razvoj proizvodnje mlijeka trebali bi biti u statusu agrarnih prioriteta.
PROIZVODNJA MLIJEKA
U ukupnoj proizvodnji mlijeka (2002. god.) proizvodnja kravljeg mlijeka je dominantna i u proizvodnji zastupljena s 97,13% (674,7 mil. litara), a u godišnjem otkupu sa 99,44% (444,4 mil. litara).
Peremi dezinficiram
1
za mužnju za svega2,00kuna
Kflk 0 · - 70 gr. calgonit O u prahu ili - 10 lit. vode ljeti na 40°C ili zimi 50° -60°C - operem muzni
Zapamtite: sa 1 kg. bilo kojeg C3~0Bitsredstva možete 14 puta oprati Vaš muzni dok sa kantom od 5 kg, koju kupite u Poljop. apoteci imate 70 pranja. Podijelite cijenu iz poljop. apoteke sa 70 pranja i dobit cijenu deterdženta potrebnog za jedno pranje muznog
Tablica 1: GovedarstvoHrvatske 1990-2002god. (brojnostanje,godišnjiprirast,proizvodnja i otkupmlijeka)
Broj goveda
Prirast Krave Krave Ukupno i steo.jun. muzare (tona)
Proizvodnja i kozjeg mlijeka iznosi svega 19,9 mil. litara 9,9 mil. lit., kozje 10,0 mil. lit.), a godišnji otkup ukupno 2,5 mil. litara 0,7 mil. lit., kozje 1,76 mil. lit.).
U govedarstvu je od 1990. god. došlo do promjena jer se stalno smanjivao ukupan broj goveda (smanjenje za 386000 komada, od toga krava i steonih junica manje za 212000 grla). Proizvodnja kravljeg mlijeka nije proporcionalno smanjivana pa je tako 1990. god. proizvedeno 889 mil. litara, a 2002. god. proizvedeno je 674,8 mil. litara kravljeg mlijeka.
Broj muznih krava u navedenom razdoblju smanjio se za 202 981 grla. godišnji se otkup mlijeka stabilizirao i sukcesivno U 1990 god. otkupljeno je 342,3 mil. litara, a u 2002. g. 444,4 mil. litara mlijeka.
Promjene broja goveda posebno su se negativno odrazile na proizvodnju mesa. U 2002. god ostvaren je godišnji prirast od 68402 tona, dok je u 1990. g. prirast iznosio 117000 tona.
Od ukupne proizvodnje na obiteljskim se gospodarstvima proizvodi 597,3 mil. lita!a mlije~a (88,52%), a na farmama (poslovni sub1ekt1) 77,5 mil. litara. proizvodnja mlijeka u 2002. g. po muznoj kravi na obiteljskim gospodarstvima iznosila je 2430 lit/krava a na farmama 4966 lit/krava.
OTKUP MLIJEKA
Preuzimanja mlijeka uglavnom je organizirano preko sabirnih stanica (4514 sabirnih mjesta). Organizacija, sustav otkupa i transport mlijeka u Hrvatskoj je nerazvijenoj proizvodnoj strukturi i velikom broju kooperanata koji godišnje male mlijeka (6856 lit/gospodarstvo). Zbog visokih troškova nabave mlijeka i deficita mlijeka, hrvatska mljekarska industrija je u nepovoljnijem položaju u odnosu na mljekare razvijenih zemalja. U sustav otkupa mlijeka, mljekare ulažu financijska sredstva (rashladni transportni kamioninajam prostora) za
mlijeka te sredstva za troškove službi, organizaciju otkupa te za razvoj i proizvodnje mlijeka.
Otkup mlijeka organiziraju 44 ml1ekarske organizacije i one otkupe 80% od godišnjih mlijeka (355,47 mil. litara). Ostala 32 otkupe svega 12,51% od godišnjih mlijeka (88,88 mil lit.) ili po organizatoru otkupa 4,8 mil. litara mlijeka. otkup mlijeka po kravi na obiteljskim gospodarstvima iznosio jev1705 lit/ muzna krava.
KVALITETA SVJEZEG SIROVOG
MLIJEKA
Kvaliteta mlijeka valorizira se Pravilnikom o svježeg sirovog mlijeka, a Pravilnik je harmoniziran s standardima. Kriteriji kvalitete sirovog mlijeka osnovica su za formiranje otkupne cijene sirovog mlijeka. Konkurentnost primarne proizvodnje mlijeka i mljekarske industrije, uz ostale faktore, ovisi i o kvaliteti svježeg sirovog mlijeka. U praksi su problemi s higijenskom i zdravstvenom (somatske stanice, mikroorganizmi) nego s fizikalno kemijskim komponentama mlijeka. Prema analizama Središnjeg laboratorija za kvalitetu mlijeka Križevci i klasiranju mlijeka iz otkupa, tzv. komercijalnog mlijeka, tijekom 2003. god. proizlazi da do 40% mlijeka odgovara uvjetima kvalitete po Pravilniku a u razvijenim zemljama cca 90% prodanog mlijeka u okviru je Ekstra i I. klase.
Tablica2: Organizacijaotkupa i uzorkovanja mlijeka 2002. god.
Organizatori otkupa poslovni sabirna broj u broj sa mljekare ostali subjekti ukupno mjesta bazama predanim farme podataka mlijekom
Izvor :Hrvatski selekcijski centar
EKONOMSKI I TRŽNI UVJETI PRO- MLJEKARSKA INDUSTRIJA
IZVODNJE Struktura prerade mlijeka je nepovoljna u Za svježe sirovo kravlje mlijeko prodajne odnosu na razvijene zemlje i kod nas je cijene mlijeka formiraju se na osnovi kriterija uvjetovana niskom kupovnom stanovništva. po Pravliniku i Uredbi o cijeni svježeg U 2002. god proizvedeno je 496 449 tona mlijesirovog mlijeka. Cijene mlijeka bazirane su na proizvoda. Porast prerade uvjetovan je vrijednosnim odnosima 55% (0,289 kontinuiranim rastom otkupa mlijeka, uvozom kn/jedinici i sadržaja masti mlijeka i potrošnjom mlijeka i mlije45% (0,236 kn/masnoj jedinici). Mlijeko se kla- U industrijskoj proizvodnji sificira po broju mikroorganizama i somatskih sta- deficit mlijeka iz nica, a na osnovu tih podataka vrši se ispravak vri- proizvodnje kompenzira se uvozom svježeg jednosti, tj. ili smanjene cijene mlijeka. sirovog mlijeka.
Cijena mlijeka standardne (3,7% U 2002. g. su strukturni odnosi m.m., 3,2% < 100.000 mikroorgani- zbog uvoza proizvoda, a ne svježeg zama, <400.0000 somatskih stanica) iznosi 1,798 mlijeka, što se odražava na smanjenje zaposlekn. Cijena mlijeka se umanjuje za 0,1798 kn/litra nosti kapaciteta mljekara kao i na ako je sadržaj masti manji od 3,4%, a njihovo poslovanje. Za daljnju preradu u 2001.g. sadržaj manji od 3, 1%. kn/litra. uvezena je 84 795 tona mlijeka/vrhnja, a u proizvodno prodajna cijena 2002.g. svega 53 390 tona. Sve udjel u uvozu mlijeka (fcco sabirna mjesto) iznosi 2,663 kn/lit gotovih prozvoda imaju lanci. (mljekara 1,996 kn/lit + 0,667 kn/lit državni PROCESI REFORMI poticaji). U Hrvatskoj je malo obiteljskih gospodarstva Ukupna realizacija proizvodnje mlijeka mlijeka) koja imaju preduvjete da, iznosi 3,293 kn/lit (mljekara 1,996 kn/lit, premija na tržištu gdje vladati konza mlijeko 0,667 kn/lit + ostale premije / uzgoj kurencija, mogu ostvariti razinu pašnjaci 0,630 kn/lit) dohotka.
Nabavna cijena mlijeka (fcco mljekara) Zbog dugogodišnjeg deficita mlijeka iz iznosi 2,376 kn/lit (1,996 kn/lit-iznos proizvodnje uvozimo i do 30% od ukupni troškovi nabave 0,380 kn/lit) godišnje potrošnje mlijeka i proizvoda.
Uvozna cijena mlijeka (fcco mljekara) 2,516 Iako je sustav državnih poticaja stimulativan kn/lit (1,850 kn/lit ino 0,277 kn/lit za obiteljska gospodrarstva, do sada nisu pokrecarinski troškovi, 0,389 kn/lit ostali troškovi nuti povoljniji razvojni procesi. U godišnjoj uvoznika mlijeka) vrijednosti proizvodnje mlijeka poticaji
U Hrvatskoj su cijene mlijeka visoke, su 40% a u Europskoj uniji, ovisno o zemljama vši i poticaje, u usporedbi sa zemljama do 53% od vrijednosti proizvodnje Srednje i Europe. mlijeka.
Proizvodna cijena mlijeka na farmi s Nove mjere agrarne politike i sustav premija krava i· godišnjom prodajom mlijeka od 3407 za mlijeko diferenciraju mlijeka na lit/krava iznosi 1,820 kuna/litra mlijeka. komercijalne i nekomercijalne. dio ma-
Tablica3: Cijene sirovogkravljegmlijeka kvalitete
lih mlijeka ne ispuniti odreuvjete pa njihovo mlijeko ne biti u premijskom sustavu.
Zbog navedenih razloga i primjene ovih propisa u ponudi mlijeka, u 2004. god. na tržištu bit cijene mlijeka, a u takvoj sistuaciji mljekare se mogu orjentirati na mlijeko iz uvoza po povoljnijim cijenama. Procjenjuje se, da bi u 2004. god. bilo cca 138 mil. litara mlijeka iz uvoza
RAZVOJ PROIZVODNJE
U odnosu na Europsku uniju Hrvatska se nalazi u fazi stabilizacije i pridruživanja. da je podnijela zahtjev kandidata za predano je preko 4000 odgovora na Upitnik Europske unije kojima se broj odnosi na poljoprivredu i prehrambenu industriju. Zato je veoma efikasno poticati razvoj grana poljoprivrede i nivo proizvodnje koji zadovoljiti potrebe.
Razvoj i restrukturiranje proizvodnje mlijeka u razdoblju 2003. - 2011. god. temelji se na 25 000 obiteljskih gospodarstava prema proizvodnom modelu srednje intenzivne proizvodnje s prosjegodišnjom stopom rasta proizvodnje od 6% i krajnjim ciljem isporuke 35 000 lit. mlijeka po
U desetogodišnjem razdoblju prilagodbe na
OSVRT NA STANJE U GOVEDARSTVU
tržišno ne se porast ukupnog broja krava, ali do konsolidacije stada kvalitenijim grlima kroz redoviti tehnološki remont i nabavu visokoproduktivnih krava mlijepasmina.
Proizvodna kvota u 2011. god. iznosila bi 1,07 milijardu litara mlijeka što bi uz tržnost mlijeka od 85% dalo otkup od 915,5 mil. litara. Tako bi proizvodnja mlijeka, uz iz uvoza, podmirivala potrebe potrošnje od 220 litara mlijeka p.c. što pokriva i potrošnju.
Na kraju razvojnog razdoblja proizvodnjom mlijeka bi se bavilo 25 000 specijaliziranih obiteljskih gospodarstava s 11 krava. Proizvodnja mlijeka bi se od 2 625 lit./krava na 4 217 lit./krava, a prodaja mlijeka od 1 729 lit./krvi na 3 604 litara mlijeka po kravi Uvjeti za realizaciju desetogodišnjeg nacionalnog plana razvoja mljekarstva su kompleksni a odnose se uz ostalo na dva glavna riješavanja problema i to poljoprivrednog zemljišta te povoljnih uvjeta kreditiranja komercijalnih mlijeka. Agrarna reforma i mjere poljoprivredne politike trebaju uvažavati i nedovoljnu proizvodnju mlijeka te primjenjivati blaže kriterije u prijelaznom razdoblju a koje su primjerene našim prilikama. O
Piše: ]osip Haluška dipl. ing.
fflmJffi
Raspoložive poljoprivredne površine va ju intezivnu biljnu i stoproizvodnju. Ukupan broj poljoprivrednih
Vukovarsko - srijemska županija sa svojim poljoprivrednim resursima ima mjesto u Republici Hrvatskoj. Prostire se na površini od 2448 km kvadratnih/ a prema popisu stanovništva iz 2001. godine ima 205000 stanovnika. Zupanija/ sa sjedištem u Vukovaru/ 4 grada i 26 s 84 naselja. Od ukupno 244000 ha/ poljoprivredne površine zauzimaju I 150509 ha ili 61 % od kojih se na oranice odnosi 93 %.
iznosi 27000, a broj krupnijih obiteljskih gospodarstava upisanih u Upisnik iznosi 7 950. posjeda iznosi 3,8 ha. U zadnjih 10 godina su promjene u gospodarenju poljoprivrednim resursima, vezane za izmijenjenu strukturu. Došlo je do
odnosno okrupnjavanja posjeda prodajom ili zakupom poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države. Raste posjeda, mijenja se struktura proizvodnje, što sve pridonosi gospodarskoj Poljoprivredna proizvodnja obavlja se na obiteljskim gospodarstvima, poljopriv-
rednim tvrtkama i poljoprivrednim zadrugama. broj obiteljska gospodarstva koje karakterizira rascjepkanost zemljišta, mali posjedi i mali broj stoke u stadu. Ostvaruju nisku i skupu proizvodnju po grlu i ha, nisu racionalna i ekono-
Zemljišni kapaciteti nisu dovoljno iskorišteni, genetski kapaciteti fonda koriste se s 5060%. Proizvodnja se odvija ekstenzivna ili poluintenzivno. OPG nisu za krupniju i moderniju proizvodnju i za primjenu novih tehnologija. U odnosu na druga R. Hrvatske, Vukovarska-srijemska županija ima dobre uvjete za razvoj svih proizvodnji, a napose za razvoj govedarske proizvodnje obzirom na bogatu krmnu bazu. Udio proizvodnje iznosi 31% ukupne poljoprivredne proizvodnje, a udio govedarstva u preko 50%. Govedarska proizvodnja, kao najvažniji dio proizvodnje, vrlo je važna gospodarska grana u ovoj Županiji. Važnost govedarske proizvodnje proizlazi iz da dio stanovništva kao izravni izvor prihoda ostvaruje iz govedarske proizvodnje. Prioritetna i najvažnija je govedarska proizvodnja, proizvodnja mlijeka, koja ima osigurano tržište, dobar ekonomski položaj unutar ukupne poljoprivrede i jeftinu hranu.
Brojno stanje rasplodnih goveda
Prema podatcima Godišnjeg Hrvatskog centra za 2002. godinu u Vukovarska-srijemskoj županiji je ukupno 8840 krava. Broj krava pod selekcijskim obuhvatom na obiteljskim gospodarstvima iznosi 5360 ili 63 %, a na velikim farmama 1.143 krave, što ukupno iznosi 6503 krava ili 77,05 %. Od navedenog broja krava simentalske pasmine ima 4141, a holstein pasmine 1219 krava na obiteljskim gospodarstvima i 1143 krave na velikim farmama ili ukupno 2362 krave holstein pasmine, odnosno ukupno 6503.
Tablica 1: Broj krava i uzgojnaselekcijskim radom u 2002. godini
Ukupnibroj Obiteljska Vilik t UkupnopodI o/c krava gospodarstvae e anne selekcijom 0
R. Hrvatska 224078 101157 7 367 108524 148,43 ·vsž. 8440 I 5 360 1143 6503 ,77,00
koji drže krave pod selekcijom ima 1248. Pod kontrolom je 1120 krava ili 21 % od krava pod selekcijom, a nalaze se kod 120 Pod kontrolom rasplodne
Tablica2: Brojnostanje krava te broj krava pod s!lekcijomu Vukovarska-srijemskoj Zupaniji u 2001. i 2002. godini.
Godina Ukupno Kontrola Rasplodna Ukupno % krava kontrola
2001. 7760 1966 3200 5166 66,57
2002. 8840 2263 4240 6503 77,05
Tablica 3: Udio krava po tipu kontroleu R. Hrvatskoj i Vukovarska-srijemskojžupaniji u 2002. godini.
Obiteljska gospodarstva Velike fanne
IGoclina
Kontrola : Kontrola Kontrola Kontrola Ukupno mlijeka rasploda mlijeka rasploda krava broj % broj % broj % broj % RH 36 785 33,90 I64 372 59,32 6 57516,06 792 0,73 108 524 I VSŽ. 1120 21,00 I 4 240 79,00! 11431
Tablica 4: stada krava i broj uzgajate/ja u Vukovarska-srijemskojžupaniji u 2002.g stada I- 3 4-9 10- 16 Višeod 16 Ukupno %odRH Broj 739 404 73 32 1248 5,24 1-Postotak 59,21 32,37 5,85 2,56 100
proizvodnje 4240 krava ili 79 %. Na tri velike farme su 1143 krave holstein pasmine i sve su pod kontrolom. U ukupnom broju krava u RH, Vukovarska-srijemska županija sudjeluje sa 3,77 % i po ukupnom broju krava nalazi se na 10. mjestu od 20 županija. stada pod kontrolom iznosi 7,29 krava. Uzgajatelji koji drže više od 15 krava imaju stada od 22 krave. Ženskog rasplodnog podmladka od krava pod selekcijom svih pasmina ima 3 790, a s velikim farmama 4 724 grla.
Brojno stanje rasplodnih goveda u odnosu na predratno stanje bilo je smanjena za 50%. Osobito su stradale velike farme bivših kombinata, ne samo zbog ratnog stanja i zbog pretvorbe i transformacije. Prije rata u ovoj županiji bilo je šest velikih farmi koje su imale 3500 krava holstein pasmine, a M(jekarski li,st 12/2003.
Otkrit Vam tajnu kvalitete moga mlijeka!
Mo.1 lasnik za odrzavanje muzilica, mljekarsk1h kanti i ostalih posLida koje dolaze u dodir s rn!ijekorn koristi
U to ste se uvjerili zato vam želim
St1l,1hBiilt i ii 6 ,rjf ,j f t,,l/jj,1
I naravno svima E klasa!
SLUŽBA PRIMJENE MARKETINGA INDUSTRUE
tal: 031· 513 - 593; fax: 031 • 513 • 503 PRODAJA
tal: 031 • 513 - 577; fax: 031 • 513 • 503
SAPONIA
k mljake, prohrambena i larmac industrija d.d. Osijek Mah)D Gupca 2 l1000 OsiJ
Imate farmu?
Predstavit Vam i
BIS LAKTOKIS namijenjen je za uklanjanje kamenca sa sistema za mužu, mljekovoda, spremnika za mlijeko, pasterizatora te svih ostalih pri proizvodnji i preradi mlijeka.
To je jako kiselo sredstvo koje vrlo brzo i temeljito etapa naslage kamenca. Redovitom uporabom podiže se i mikrobiološka mlijeka.
NAPUTAK ZA UPORABU
Primjenjuje se za kružno pojedinih u alkalno-kiselom po~tupku. BIS LAKTOKIS -om provodi se nakon alkalnim sredstvom kojim se uklanjaju organska zaprljanja. Kada se ispusti alkalna otopina, isprati toplom vodom te slijedi kiseli postupak BIS LAKTOKIS -om na temperaturi do 70°C.
Uporabiti 1 - 3%-tnu otopinu (100 - 300 g na 10 litara vode) u trajanju 15- 30 minuta.
Na kraju postupka obavezno provesti ispiranje toplom vodom.
danas svega tri farme s ukupno 870 krava. Pad broja krava iznosi 75%, a s rasplodnim podmlatkom preko 80%. Farma «Jakobovac« VUPIK-a Vukovar je broj krava. Danas ta farma ima 580 krava i godišnju proizvodnju 7 000 kg mlijeka po kravi. Farma «Slatine« Ivankovo prije rata imala je preko 1 000 krava, a sada je prazna. Farma je privatizirana i novi vlasnik obnoviti proizvodnju mlijeka kupovinom 1000 junica. Farma «Bošnjaci» zadržala je 300 krava i dobila je novog vlasnika d.o.o.
Nestale su farme «Zib« Županja, farme »Žankovac-Gubac« i «Ljeskovac« bivšeg PIK-a Vinkovci. Od mirne reintegracije (1998. god.) broj rasplodnih goveda, a i svih drugi vrsta životinja, bilježi trend rasta. Usporedo s broja krava se i broj novih uzgajatelja. S velistada raste i ukupna proizvodnja mlijeka.
Ukupna proizvodnja mlijeka iznosi oko 35 milijuna litara. Prije rata proizvodilo se 65 milijuna litara. Tržnost mlijeka je niska kao i proizvodnja po grlu, po ha i po gospodarstvu. U proizvodnji mlijeka pojavljuju se novi trendovi. Grade nove obiteljske farme, stare proširuju. Kupuju velike farme koje su u
Ostvarena laktacijska proizvodnja mlijeka krava pod selekcijskim obuhvatom simentalske pasmine iznosi 4 632 kg sa 182 kg masti ili 3,94 % i proteina 154 kg ili 3,34 %. Proizvodnja mijeka holstein pasmine iznosi 5 159 kg mlijeka s 3,80 % masti i 196 kg, a proteina 3,20 % ili 165 kg. Krave holstein pasmine na tri velike farme ostvarile su laktacijsku proizvodnju mlijeka 6 365 kg, 230 kg masti ili 3,62 %. Trajanje servisnog razdoblja kod simentalske pasmine iznosilo je 112 dana, a holstein pasmine 155 dana. Broj krava - bikovskih majki za proizvodnju muške teladi za rasplod iznosi deset. Bikovi koji se koriste za UO krava su testirani bikovi Centra za Osijek i Veterinarske stanice Slavonski Brod. Od ukupnog broja plotkinja na našem 95 % se umjetno osjemenjava a 5 % je prirodni pripust.
Ostvareni i poticaji za govedarsku proizvodnju u 2002. godini iznosili su 8,958.220,00 kuna i su za 60 % u odnosu na ostvarene poticaje u 2001. godini. U strukturi ukupno ostvarenih poticaja u RH u 2002. godini
Vukovarska - srijemska županija sudjeluje sa 7,33 %, a u strukturi poticaja za govedarsku proizvodnju 9, 11 %. Za prvih devet· mjeseci 2003. godine u Vukovarska-srijemskoj županiji ukupno je podnešeno zahtjeva za poticaje u u vrijednosti od 31 milijun kuna, a od toga 50 % odnosi se na govedarsku proizvodnju, uglavnom proizvodnju mlijeka. Zahtjevi su za 7 600 krava kod 1 200 uzgajatelja koji imaju više od tri krave.
Kreditiranje rasplodne stoke, od strane Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, pridonijelo je brojnog stanja krava i ukupnom razvoju proizvodnje, a osobito proizvodnje mlijeka. Mljekara «Mia Meggle« iz Osijeka kreditirala je kupovinu rasplodnih junica na Vukovarska-srijemske županije i to od kojih je kupovala mlijeko. od posebne državne skrbi nakon mirne reintegracije dobilo je dosta donacija. Nizozemska vlada je donirala poljoprivredne preko poljoprivrednih zadruga. U tom razdoblju u Podunavlje je ušlo oko 4 000 rasplodnih junica a i druge vrste stoke. poticaji, povoljni krediti (kamate 3-5 %) od strane Ministarstva poljoprivrede i šumarstva i dobre cijene mlijeka znatno su utjecali na broja krava i drugih proizvodnji u posljedne tri godine. Pored povoljnog kreditiranja i dobrih poticaja, ekspanziji proizvodnje u ovoj županiji pridonose mljekare s ovog kao i mljekare koje otkupljuju mlijeko s ovog Otkup mlijeka orgamz1ran je u svim mjestima županije. Krupniji mlijeka dobili su laktofrize od mljekare kojoj prodaju mlijeko, a imaju i premije. Pri otkupu mlijeka postoji konkurentnost. Na ovom otkup mlijeka obavlja »Vindija« - »Novi Domil«, Mia - Osijek, «Družba« Babina Greda, Lura i druge. Uzgajatelji pasmina koza od Mljekare »Vindija« - »Novi Dami!« da otkupljivati i kozje mlijeko. Za sada ti prodaju kozje mlijeko tako da ga miješaju s kravljim. Što se kvalitete mlijeka, ima dosta problema. Veliki broj predaje mlijeko koje pripada klasi. Sitniji s malim štalama bez svjetla, ventilacije i kanalizacije nisu u stanju proizvesti higijenski mlijeko.
Vitaminsko-makromineralni premiks namiienien izradi krmnih smiesa za krave u suhostaiu
Svakodnevnom primienom u 100 - 200 grama po kravi osigurava se:
'POLJOSTROJ" a.o.o. j I
za proizvodnju i usluge, unutarnju i vanjsku trgovinu Vukšinac D. 21, 10342 DUBRAVA
Krupnijih koji drže više od 20 krava (20-100) u ovoj županiji je 35, a drže uglavnom simentalsku pasminu. Ti imaju nove štale, vezani sustav držanja krava, mužnja - sistem kanti, hranidba i izgnojavanje polumehanizirano. To su specijalizirani za proizvodnju mlijeka. Veliki broj na ovom drži po dvije pasmine, simentalsku i holstein, a ima puno križanaca. U ovom
intenzivne biljne proizvodnje, na bivšem društvenom sektoru velikih farmi bila je raširena holstein pasmina. Za razliku od nekih županija u srednjoj i sjevernoj Hrvatskoj gdje postoje velike obiteljske farme holstein pasmine, na ovom ih ima malo. Samo jedna moderna farma kapaciteta 80 krava drži holstein pasminu. Holstein pasmina se sve više širi na obiteljska gospodarstva. Potražnja za steonim junicama je vrlo velika. Od 35 krupnih tri drže 50 - 100 krava simentalske pasmine. krava simentalske pasmine je Ivan Bilandžija iz Nijemaca. Ima 50 rasplodnih krava i 50 grla rasplodnog podmlatka svih kategorija. Dnevna proizvodnja mlijeka se oko 600 litara ili ukupno godišnje proizvede oko 220 000 litara.
Na V. županijskoj izložbi koja je održana 06.10.2003. godine u mjestu Drenovci, prvu nagradu u kategoriji mladih krava osvojio je za kravu prvotelku imenom Milka koja je u prve tri kontrole imala proizvodnju mlijeka 32 litre. Od drugih treba istaknuti Josipa Culi iz Jarmine koji drži 30 krava simentalske pasmine. stado na 50 krava. Godišnje proizvodi oko 150 000 litara mlijeka. Tu je i Davor iz T ordinaca koji drži 50 krava ili ukupno preko 100 plotkinja simentalske pasmine.
U Vukovarska - srijemskoj županiji, i u cijeloj Slavoniji, veliki je broj OPG koji imaju stada 25 - 30 krava, a s rasplodnim podmlatkom ukupno 40 - 50 grla, i koji se sigurno održati ulaskom R. Hrvatske u EU. Sada imamo svih modela i obiteljskih farmi. Pored obiteljskih farmi imat velike farme koje se sada privat1Z1ra1u preko postupaka. Te farme bavit se proizvodnjom mlijeka zbog dobiti i biti konkurentne malim farmama.
Proizvodnja krme vrlo je jer je ona sirovina za proizvodnju mlijeka i mesa.
U Vukovarska - srijemskoj županiji postoje dobri uvjeti za proizvodnju krme. Proizvodnja krme orijentirana je na površine, na ratarske i krmne kulture za ovo U ovoj županiji proizvodnja mogla bi biti s obzirom na raspoložive hrane. Vukovarska - srijemska županija kao i cijela Slavonija i Baranja imaju velike proizvodnje hrane i to u glavnim kulturama, koje se tradicionalno uzgajaju na ovom To su kulture koje su našle svoje mjesto u strukturi biljne proizvodnje ali njihove nusproizvode nedovoljno koriste. Od glavnih kultura treba kukuruz, pšenicu, i crvenu djetelinu koje osnovu hranidbe stoke. Ishrana goveda bazira se u prvom redu na proizvodnji jeftine voluminozne krme uz dodatak koncentriranih krmiva. Pored žitarica, je proizvodnja industrijskog i krmnog bilja. U strukturi biljne proizvodnje sve su zastupljenije kulture koje osiguravaju proteine (soja, suncokret). Na ovom u ishrani goveda, malo koriste kukuruznu silažu, kao i silažu i sjenažu lucerke i travnih smjesa. Još uvijek osnovu ishrane ljeti ispaša i zelena masa, a zimi sijeno i kukuruzni šrot. Ljeti obrocima krava nedostaje energije, a z1m1 proteina. Obroci nisu izbalansirani. Proizvodnja mlijeka tijekom godine jako varira. Ipak se ishrana goveda poboljšava.
V. izložba županije Vukovarskosrijemske održava se svake godine u Drenovcima. To je važna gospodarsko - manifestacija ove županije, gdje se promoviraju uzgojno-selekcijskog rada. Na ovoj izložbi bili su predstavljeni uzgojni programi za simentalsku i holstein pasminu. Ukupno je bilo izložena 42 grla svih kategorija goveda. U odnosu na prethodne izložbe po broju i kvaliteti izloženih grla, bila je daleko najbolja. prvonagrlima goveda podjednako su bile zastupljene obje pasmine i simentalska i holstein. Krava šampionka Izložbe po prvi put je postala krava holstein pasmine. To je krava Žb. 35002920 oteljena 08.05.1997. godine, koja je maksimalnun imala u III. laktaciji i to 8 118 kg
mlijeka s 3,4 % masti ili ukupno 278 kg masti i proteina 3,5 % i 230 kg. Vlasnik krave je d.o.o. iz Bošnjaka. mlada krava simentalske pasmine je vlasništvo Martina iz Ivan Bilandžija iz Nijemaca dobio je prvu nagradu za mladu kravu simentalske pasmine, a Josip Culi iz Jarmine za steonu junicu simentalske pasmine. Prvonagrakrava holstein pasmine je krava vlasništvo «Leskovac« d.o.o. iz Vere, za prvotelku holstein pasmine d.o.o. iz
Bošnjaka, a Branko iz osvojio je prvu nagradu za steonu junicu holstein pasmine. Za grla su dobili diplomu HSC i 500,00 kuna od organizatora izložbe, a šampionsko grlo dobilo je šampionsko zvono i nagrade sponzora. broj izloženih grla goveda bio je sa Županje, a grla dolazi s Vinkovaca. Sampionka s velike farme. Na Županje još uvijek krave uzgajaju ekstenzivna. Ovdje treba puno poraditi na uvjetima držanja i njezi, higijeni štala, hranidbi i na izboru bikova za UO.
• mijenjati strukturu proizvodnje na žitarica a u korist
• proizvodnju za dva puta zbog ulaska u EU i kvota
• intezivno iskorištavati zemljišne površine
• primarnu proizvodnju a time 1
• oplemeniti sirovine
• vrijednost proizvodnje za dva do tri puta
• okrupnjavati obiteljska gospodarstva
• izraditi program razvoja
• izraditi uzgojne programe i odrediti svrhu uzgoja pojedinih pasmina
• pratiti ekonomske pokazatelje u predložiti optimalnu obiteljskog posjeda i stada,osnivati udruge,
• izraditi program razvoja poljoprivrede. CJ
RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA
MLIJEKORASTENAPOLJU,
Naš moto za prosinac: mijenjamo i našu stvarnost ! i stvarnost u hrvatskoj proizvodnji mlijeka.
Što smo u 2003. a što planiramo za 2004. godinu ? ! ·
Što smo to mijenjati ?
Koliko smo proizvodnju mlijeka u 2003. u odnosu na 2002. i za koliko planiramo proizvodnju u 2004. u odnosu na 2003. Slušam tako neke ljude koji barataju i hrvatske proizvodnje mlijeka. Neki su predvidjeli i razvoj proizvodnje na osnovi i stvarnosti, te vlastitih razmišljanja i pa bi tako proizvodnja mlijeka po kravi 2010. godine u Hrvatskoj iznosila oko 4 000 litara godišnje. Hrvatska tako ne bi još ni 2010. godine
Mljekarski li,st 12/2003.
imala dovoljno vlastitog mlijeka. Katastrofa! Ne vjerujem da nam se ovo desiti.
Zamislite da je takvim tempom išao razvoj u Sloveniji, Austriji, Irskoj, Portugalu ili nekoj drugoj zemlji. Šteta je što ne možemo izvoziti ovakve ideje i razmišljanja. Možda bi se to dobro prodavalo na tržištu intelektualnih usluga u EU. To vam je kao kada bi pokušavali na aukcijske prodaje u EU izvoziti naše junice, pa da i tamo «Dobre junice, lijepe junice», proizvodnja 3 500, 3 600, 3 800, 4 000, 4 200, 4 300 litara mlijeka, «navali narode». Što mislite koliko bi se ovakvih junica prodalo na nekoj aukcijskoj prodaji u EU?
Ako planirate proizvodnju mlijeka, izgradili ste staju kapaciteta ili proširili investirali vlastita i kreditna sredstva, podigli kredit za kupnju junica Pa zar kupiti junice koje sutra biti krave s takvom proizvodnjom???
Vi se bavite proizvodnjom mlijeka. Vaša obitelj od toga živi. To je osnova poslovanja vašega OPG-a. Krava nije ukras u štali. Krava je vaša proizvodna i ekonomska jedinica, pa ako godišnje proizvede manje od 4 500 litara mlijeka negativna je ekonomska jedinica.
Krave koje imate u staji, a godišnje proizvedu ispod 4 500 litara mlijeka, morate «izbaciti» iz staje. Takva proizvodnja vodi u propast.
Zašto?
Vi morate socijalno i mirovinsko osiguranje.
Vi morate sebi osigurati pristojan osobni dohodak.
Vi morate kontinuirano razvijati vaše gospodarstvo - OPG.
Kupovati zemlju u polju - posjed.
Proširiti ako je i kada je to Održavati i kupovati novu mehanizac11u.
Održavati i kupovati novu opremu. nove staje kapaciteta ili proširivati
Održavati ili graditi novu.
I vi morate održavati svoj auto ili kupiti novi.
I vi bi sa svojom obitelji otišli na godišnji odmor na more.
Još nisam da je netko ponudio seljacima besplatan godišnji odmor. I za to je potreban novac, a taj novac sigurno osigurati krava koja dnevno daje manje od 20 litara mlijeka u vrhu laktacije.
Shvatite, vaše gospodarstvo, vaš OPG je privatno malo
Vi ste obrtnik. Vi proizvodite za tržište. Vaš osnovni proizvod je mlijeko.
Vi i vaša porodica od toga živite.
Koliko vrijedi, na pr. jedan frizerski salon, jedna manja, srednja ili stolarska radnja, bravarija, radionica, ugostiteljska radnja, pekara, trgovina, a koliko vrijedi vaš posjed: zemlja, zgrade, mehanizacija, oprema, stoka. Uzmimo osnovu 8 do 10 krava.
Stavite u omjer vrijednosti.
Svi gore navedeni spadaju u obrtnike i malu privredu.
Svi, osim vas.
Zašto?
Jer ste vi seljaci ekonomsko privredni status još nije definiran !
S razmišljanjima o razvoju koji je gore naveden, a koji je na znanstvenim danima» u iznesen u ime grupe autora, ja se nikako ne mogu složiti, a u praksi sve broj vas, mlijeka, s time se ne slaže. Da su takav pristup razvoju proizvodnje mlijeka imali Slovenci, nikada ne bi osigurali svoju kvotu u EU, niti bi u Hrvatsku izvozili svoje viškove mlijeka.
Kada bismo nabrajati sve koje sadašnju stvarnost bilo bi tu puno toga što treba mijenjati. Što mijenjati i kako mijenjati?
Sve ono što vi možete promijeniti nitko drugi umjesto vas ne promijeniti. Neke promjene bilo bi lakše i brže izvesti da imamo zacrtani program razvoja i definirane koje treba mijenjati.
Nažalost, još uvijek ga nemamo.
Jedino što imate definirano, a ekonomski opstanak vas i vašeg OPG je proizvodnje. broja krava i vanje proizvodnje po kravi. Nema drugoga puta!!!
Ovom prilikom bih predložio Hrvatskom centru da u Mljekarskom listu za sijeili objavi podatke koliko je krava od 2000. do kraja 2003. godine iz selekcije
RAZMIŠLJANJA TERENSKOG AGRONOMA
zbog niske proizvodnje mlijeka loš genetski Ova svodi jedinicu površine na potencijal, te da objave paralelnu listu ekonomsku jedinicu. simentalskih bikova i njihovih bikovskih majki u Kravu isto. Jer je omjer 1 krava - 1 jutro zemlje. Hrvatskoj, Austriji, Švicarskoj, Italiji i Bavarskoj. Isplati li se kupiti jedno jutro zemlje i po Koliko u selekciju nema kojoj cijeni? u staji ni jednu kravu ispod 4 500 litara? Samo je Cijena zemlje u Hrvatskoj sada je najjeftinija to selekcija ! Jer naša selekcija nije od A o odnosu na EU! umjetno osjemenjivanje imamo 40 godina. I to je Vrlo povoljna za i zašto proizvodnju ? mlijeka. Jedino proizvodnje možete Kraj je godine. Napravite analizu svoga prihod OPG i stvoriti poslovanja tijekom 2003. i vidjet što ste kupovanja zemlje i okrupnjavanja svoga posjeda. promijenili u organizaciji svoga OPG i tehnologiji Do sada nikada nismo raspravljali o potrebi proizvodnje. Za koliko ste proizvodnju u kupovanja zemlje i o cijeni zemlje. Kolika je 2003. u odnosu na 2002. godinu, a za koliko stvarna vrijednost 1 jutra zemlje i kako procijeniti planirate proizvodnju u 2004. u odnosu tu vrijednost? Na osnovi procijeniti isplati li na 2003. godinu? Koliko godišnje broj se u to uložiti novac? Ako na 1 jutru možete krava i koliko godišnje proizvodnju po godišnje proizvesti voluminozne krme, zelene kravi? mase, sjenaže, silaže ili krepke krme, zrno žita, Razvoj, razvoj se uvijek planira na promjeni kukuruza, soje, graška, za proizvodnju 4 500 litara Ispred Nizozemaca bilo je mlijeka, isplati li se u tu investiciju? more, a oko Izraelaca pustinja i to su bile Primjenom suvremene tehnologije s 1 jutra neosporne i vrlo, vrlo kruta stvarnost. možete proizvesti 4 500, 5 000 do 6 000 litara mli- Proizvodnja mlijeka danas u Nizozemskoj i Izrajeka. elu po kravi iznosi od 10 000 do 12 000 litara, a Litre mlijeka x cijena mlijeka (sada oko 3 Hrvatska iz ovih zemalja godišnje uvozi za kune) iznosi:_ ________________ 5_Qmilijuna dolara. :.J I
L_4_i5~~~~_:-~~ 500, 5 000 x 3 = 15 000_ili 6 o~o x 3 = 18 000 kuna~
Ned agro d.o.o., Mekušanskac. 62, Karlovac, 047/654-292, 098/365-857
želti,roJfa,o&'fo1el(8ožie te aif/jeil(tJ.1;for/4u./(41/1,(2001. 1oclil(a,
OSNOVANAJEUDRUGAHRVATSKIH
UZGAJIVACAHOLSTEINGOVEDA
Piše:
holstein 11as111ine
Josip ing. agr. goveda II Rep11blici Hrvatskoj osnovali s11
Udruga svoje ciljeve i zacrtani program ostvarivati: nedavno 11dr11g11koja promicati njil,ove i11terese. mlijeka koji vode ovu udr11gu imaj11 jas1111viziju uzgoja holstei11 g01•eda kako bi proizvodnj11 i poboljšali mlijeka.
holstei11 goveda svoje interese od ove Udruge 111oder1111organizaciju koja irn pomagati 11 rješava11j11,,roblema.
• izobrazbom i kvalitetnim informiranjem svih svojih nova
Predsjednik Udruge je Josip iz Vagovine (Bjelovarsko-bilogorska županija) obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo proizvodi najviše mlijeka u Hrvatskoj.
Upravni odbor Udruge ima 15 koji predstavljaju 6 regija Republike Hrvatske: Josip - predsjednik (Vagovina), Ivica Šimunec (Majške Boris (Staro Petrovo Selo), Marijan Hartman (Sveti Ivan Žabno), Slavka (Molve), Branko (Dugo Selo), Stjepan Klak Tihomir Željko (D. Pustakovec), Marija (Gardinovec), Željko (Zlatar), Ivan Silvano (Pazin), Marko Davor (PZ Osatina, Semeljci)
"Temeljni cilj Udruge je promicanje interesa holstein pasmine goveda u svrhu kvalitete uzgoja holstein goveda, kao i cjelokupne govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj" ..., stoji u Statutu Udruge hrvatskih holstein goveda (UHUH). Ml/ekarski Hst 12/2003.
i cjelokupne govedarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj
• Poticanjem na aktivno promicanje interesa Udruge i kvalitetni uzgoj holstein goveda
• Aktivnim sudjelovanjem u kreiranju i provedbi programa uzgoja goveda holstein pasmine u Republici Hrvatskoj
• Ravnopravnim sudjelovanjem u donošenju svih važnijih odluka i propisa koji se uzgoja holstein goveda U Gornjem Dragancu, pored održana je 6. rujna ove godine skupština Udruge hrvatskih holstein goveda (UHUH). Udrugu su osnovali holstein goveda i time poslali poruku svojim kolegama iz svih krajeva Hrvatske da se u Udrugu i rade na promicanju interesa svih hrvatskih holstein goveda.
• Sudjelovanjem u organizaciji prometa rasplodnih životinja Udruge
• Sudjelovanjem u organizaciji izložbi i smotri
• Upoznavanjem šire javnosti s problemima i razvitkom uzgoja holstein goveda
• Suradnjom sa svim organizacijama, ustanovama i osobama koje se bave govedarske proizvodnje
• Suradnjom sa srodnim udrugama i organizacijama u Hrvatskoj i inozemstvu
Skupština
OSNOVANA UDRUGA
Udruga hrvatskih holstein goveda (UHUH) radi na izradi kvalitetnog, modernog programa za uzgoj holstein pasmine goveda u Republici Hrvatskoj i pokretanje sustava koji osigurati dosljednu provedbu toga programa.
U toj i svim drugim aktivnostima podršku i Udruzi pružit institucije su predstavnici bili na skupštini. Osim Udruzi je na raspolaganju i inozemna Od samog osnivanja Udruge je pružio USAID putem ACE projekta u
Hrvatskoj, a godine dvogodišnji nizozemski projekt glavni hrvatski partner biti upravo Udruga hrvatskih holstein goveda (UHUH).
Svi koji se žele u ovu udrugu neka se jave na adresu tajnika Udruge: Josip ing. agr.
Srednja gospodarska Škola Križevci
M. Demerca 1, Križevci 48260 mob. 091-525-74-92
A samo je jedna se da na Zemlji nema dva jednaka cvijeta, da nema dvije jednake ptice, dvije jednake ribe, da nema jednake dvije travke, da nema dva jednaka Ima nas na milijarde. I tako, se i oko sebe do
Razmišljam tako svojim ogratttcenim sposobnostima spoznaje i razmišljanja o vremena i rrostora. Razmišljam tako o Svemira. Cudim se da je lijevo od mene da je desno od mene da je u prošlost i da je u
spoznaje, svojim sposobnostima razmišljanja, da Zivot koji stvara život, do sada nikada nije stvorio dva spermija tolikim milijunima, milijardama i bilijardama, niti dvije jednake jajne stanice, tu osnovu našega ljudskog koju ni prostim okom ne vidiš, da nose osnovu za dva jednaka otiska niti da nose osnovu za dvoje jednake tako lutam Svemirom u svojim mislima, lutam prostorom u besko-
vremenu naše Sunce s njegovim planetarna i našom Zemljom. «O, kako je malo to naše dvorište». Zemlja, jedna od prekrasnih planeta naše Galaksije. Koliki red i savršenost beskrajnog Svemira. Kada u beskrajnom i vjeSvemiru ne bi bilo beskrajnog i Boga, Boga života, Boga ljubavi, Boga koji je Život, kod kojega je sva sve znanje i sva mudrost, nikada se u Svemiru ne bi pojavio život a kamo li svijest i razum. Svijest i razum, ta odlika Božjeg stvorenja - U stvenosti stvaranja života i s darom svijesti, razuma i na ovoj Planeti svi smo jednaki i ravnopravni sa svojim pravima na život i slobodu i svojim obvezama prema životu i slobodi drugih.
Prvi na ovoj planeti bijaše stvaranje prvih ljudi, muškog i ženskog principa, Adama i Eve. Djeca Božja, stvorena na sliku i priliku svoga Stvoritelja, svoga oca. Bog je naš pravi otac. Jesmo li našeg božanskog porijekla? Dolazi nam koji bi nas ponovno iz godine u godinu trebao na to Adam i Eva, ta naša dva tjelesna (materijalna) praroditelja, bili su obdareni sposob-
korištenja svoga mozga i uma 100%. Pa ipak su se dali zavesti od Nepoznatoga koji im ponudi oholost i taštinu uvjerivši ih da bi mogli biti jednaki Bogu u stvaranju i u da stvore novog bez Boga. Bog ih kazni oduzevši im da se koriste programima koji su u njihov mozak i svede ih na 10 % korištenja te
To je pravi izgon iz Rajskog Vrta. Jer Kuglu zemaljsku Bog stvori kao Zemaljski raj (kao sastavni dio svog stvaranja materijalnog Svemira) za svoja prva razumna stvorenja na njoj, za svoju djecu koju stvori na svoju sliku i priliku ne materijalnu, nego duhovnu. Misao i ljubav i znanje nisu materijalne prirode. Misao, ljubav i znani e stvaraju i oblikuju materi tu.
tako Spjev o Bogu Covjeku, koji Isus objavi preko svoje službenice Marije Valtorte, na pitanje ima li života još u Svemiru Isus «Kako bih ja bio mali Bog kada bih stvorio samo život na Zemlji». Biti Božji službenik o, kolike li stvenosti, kolike li odgovornosti. O, kolikog li dostojanstva. Gdje je zapravo to naše dostojanstvo? Kako li ga samo kroz taj naš kratki život gubimo prema Bogu, prema svome bližnjemu, prema samome sebi. Zar pijanstvo, pušenje, droga, pretjerano jelo, samoubojstva nisu grijesi prema samome sebi? Izgleda da jesu.
I kada je zaboravio svoga Stvoritelja, svoga Boga, svoga Oca, i kada je svoje Božansko porijeklo zaveden od Božjeg Neprijatelja i Božje Suprotnosti - te u svojoj oholosti, taštini i sebeljublju, u svojoj
spoznaje - izmislio bogove koji su dopuštali bezakonje, silu i oholost, taštinu i sebeljublje, ratove, silovanja i ubijanja svojih bližnjih i sebi koji su dopuštali robovlasništvo i nasilje nad slobodom, mržnju i netrpeljivosti, pohlepu naroda nad narodom, bližnjega nad bližnjim, Bog podsjetiti na njegovu odgovornost. Tako Bog dade ljudima (da jednoga dana ne bi bilo «nismo znali»), PRAVILA ŽIVOTA, ponašanja i odgovornosti. Pravila ljubavi, dobrote, ponašanja, odgovornosti, poslušnosti i poniznosti prema svome Bogu, svome Stvoritelju, svome pravome Ocu. Pravila, DESET BOŽJIH ZAPOVJEDI - DEK.ALOG. Koliko ima u kojima na zidu visi DESET BOŽJIH ZAPOVIJEDI?
Kada ni to nije bilo dovoljno, Bog posla na Zemlju svoga Sina da nam svojim životom pokaže pravila života i ponašanja, da nam svojom ljudskom naravi pokaže našu narav i prirodu Božanskog podrijetla. Isus Krist nam je pokazao sposobnosti i koje se nalaze u U ljubavi, ljubavi prema Bogu, ljubavi prema bližnjemu, ljubavi prema životu. Isus je svoju i našu sposobnost korištenja 100 % svih programa koji su u ljudski mozak, u ljudsku narav Božanskog podrijetla.
Dolazi nam još jedan Neka nas podsjeti na kraj molitve NAŠ: «I oprosti nam duge naše, kako i mi opraštamo dužnicima našim.»
Sretan vam kao i sretnu i uspješnu Novu Godinu vama i vašim obiteljima.O
DJECA NA SELU
[ RADOSTIDJECENASELU]
Tijekom mjeseca prosinca djeca provode vrijeme u mjeseca Sveti Nikola dare djeci nosi. U adventu ( radosno proslavu lsusova i toliko potrebni obiteljski sklad koji taj blagdan nosi. A tek drvo. A darovi
Ima li što ljepše nego li biti dijete? Na selu je prirodnost naglašena još uvijek pa odrasli, puta i ne zavidno predbacuju djeci njihove sitne nespretnosti. Na selu se i za ._ _________________________ _ djecu uviiek našla nekakvih sitnih poslova po i oko koje roditelji nisu uvijek stizali uraditi. Cesto djeca nose drva za loženje, za potpalu, a poneko hrabrije dijete dohvati i sjekiru u želji da nacijepa i usitni ono što od drva stane u ložište. Prosinac je mjesec velikih i dobro je
šestogodišnje
Anje
znati nos1t1 se s njima. Dovoljno je pogledati ruke da kako malo djece na selu sjedi za ili piskara uz zvukove iz kakvoga discmana.
Kako to biva, nekoliko dana prije Bonapadao je snijeg u Slavoniji a da je bio zadnji dan nastave pred polugodište, trebalo je napraviti stazu za normalno hodanje po dvorištu sve do kapije. Otac je morao rano biti u a snijega je bilo toliko da su propadale a u njih je upadalo suho inje. Do kapije bi se otopila u nogama i noge bi bile mokre. Majka i starije dijete, pola sata prije su imali lopate u rukama i pred svitanje složne su ruke stazu. Poštar koji se tu zatekao na posao, zastao je i pohvalio vrijedne ruke ponudivši djetetu prijevoz do škole. Tko sretniji od djeteta !
U školi se puno toga tih dana su bile ukrašene blagodatima sela, slikama prirode i ni nisu izgledali strogo. Pomagali bi slabijim više nego prije, a živahnija djeca postajala bi smirenija. Zadnji dan nastave bi donijela ukrašenu i kratkim obredom zahvalila Bogu na svim našim darovima, po svakom djetetu. Iako je vani bilo hladno, se nije stigla ohladit jer je bila u
ustima. Razgovarala se tih školskih sati puno o preostalim poslovima, nadanjima i željama, a uz i dobre želje stizale bi i knjižice.
Kod majka uz sestrinu mijesi tijesto, a iz mirišu rezultati dugotrajnog rada. Djeca po kuhinji i stalno nešto zapitkuju. Ima tu i vike i smetanja, ali se na kraju svi raduju. šalju u po nešto za a one usput i sebi kupe kakvu slasticu koju potroše do Roditelji to znaju, ali ne reagiraju. u podrumu punom kiselkastih mirisa novoga vina na bokale se kako to odrasli mogu piti.
Za Badnjak bi otac obitelji posjekao mladi bor kojega su ukrašavali. Dospjeli bi na njega i i jabuke i toliko toga da su savijene grane prijetile urušavanjem. Vrh je jedini stajao ponosno uspravan kao da ga se ostale grane ne Kapica na njemu podarila bi odsjaj neke sretne zvijezde u glavama djece.
Djeca bi se malo ljutila ako je iznenada trebalo po drva ili vino, a bilo je i zapinjanja za pragove, prolijevanja i drugih nespretnosti na koje su roditelji kratko reagirali. Do darova pod borom se lagani umor pomiješan s
je pred vratima i zato unesimo puno ljubavi i mira u svoje domove, kako bismo s djecom, u obiteljskoj i zadovoljstvu proslavili O
TRSllTSKllmllJKllmlLOSTI
ob .s o. :a ,cJ ·s Q) "5b Tamo gdje se probija kroz strmu klisuru i ubrzo se smiri u ]adranskome moru, tamo staroga Sušaka i Rijeke diže se 559 stepenica kojima pobožni stižu do crkve Majke Božje na brdu Trsatu, 139 m iznad mora. Tamo njena crkva dominira cijelim Kvarnerskim zaljevom a vidik otoke i živopisna primorska mjestanca.
C co
g. Trsatska svetište je iz 13. st. pa je hrvatg sko najstarije Marijanska svetište. Prema <i.i pobožnoj legendi, u jutro 10. svibnja 1291. >V'l
O:: godine na livadici pred Frankopanskim gradom osvanula je slamom pokrita za koju se nešto kasnije utvrdilo da su je donijeli iz Nazareta i da je u njoj živjela Sveta Obitelj. Jedne je nestala i je daleko preko mora u mjestu loreto u Italiji. Hrvati su bili vrlo žalosni zbog toga i godinama su u taj talijanski
Trsatski knez Frankopan, da utješi svoj narod, izmolio je sredinom 14. st. od Pape Urbana V. lijepu sliku Majke Božje na dasci od cedrovine a stavljena je na glavni oltar. Knez Martin Frankopan sagradio je na Trsatu 1479. godine crkvu i samostan te doveo franjevce, do danas brižne svetišta kojega stalno i uljepšavaju.
Kao i u naše doba, tako su se i u 16. naši borci za slobodu i domovine utjecah Majci Božjoj u najtežim okolnostima. Poznati junak Petar senjski kapetan i kliški knez, 1527. opsjednutu Klis obratio se za Gospi Trsatskoj i sa svojim borcem Mijom pobijedio je Turke. Iz zahvalnosti darovali su svaki po jednu ogromnu voštanicu koje još i danas stoje uz glavni oltar. Kada je Petar pao u borbi s T urcima, na molbu njegove sestre od T uraka otkupljena Petrova glava u škrinjici pohranjena je u kapeli sv. Petra koju je još za života dao sagraditi. Osim toga, on je za života gradnju spomenutih 559 stepenica dovršenih tek 1931. godine.
T rsatsko svetište je s vremenom postala vrlo glasovito pa su mu ne samo Hrvati nego i stranci iz Italije, Austrije, Slovenije i dr. Sve je više bilo uslišenja i ozdravljenja pa je veronski nadbiskup, kardinal Barbarigo, predložio krunjenje slike na
M/jekarski li,st 12/2003.
Trsatu što je i obavljena na od 8. do 10.-tog rujna 1715. godine. Zapisana je da je tim slavljima oko 30 vjernika uz Hrvatskoga sabora. To je prva Gospina slika okrunjena izvan Italije.
Mnogi ugledni i vjernici, kao i više hrvatskih banova, darivali su svetište raznim dragocjenostima tako da je nastala zbirka zavjetnih darova smještenih u velikoj dvorani. Trsatska Marijina svetište i njegovi oci franjevci doživjeli su priznanje i kada ih je posjetio Sveti otac !van Pavao II., u okviru svoga posjeta Hrvatskoj na Duhove 2003. godine. Grad Rijeka bio je posebno jer je u njemu, u zgradi njegova bogoslovnoga sjemeništa, Sveti Otac boravio kao u svom domu nakon svakodnevnoga iz drugih gradova Hrvatske. Nezaboravne su slike njegovoga ulaska na katamaranu u luku Rijeka, kao i velebna sv. Misa na Delti.
U jednom promidžbenom letku
smo: «Gospa Trsatska je Majka Milosti koja stouslišava svoje vjerne na kopnu i na moru o obilje zavjetnih darova i uspomena. Njoj povjeri i Ti svoje brige, radosti i boli. Bog bio s Tobom, dr~gi
na svim T vojim životnim putevima. « :) Majka Božja Trsatska
Ukrasni vijenac na vratima za i novogodišnje blagdane simbol je ljubavi, mira i uspjeha. Možete ga sami napraviti od raznog zimzelenog bilja i to na vrlo jednostavan
U svojoj okolini imele, božikovine, šimšira, mahonije, tuje i ostalog zelenog bilja, zatim crvene bobice raznog bilja.
Od savijte krug, omotajte ga konopom ili tankom žicom mu crnogorice kako bi kružni bio deblji.
Od prikupljene crnogorice napravite manje drška. Zatim slažite po na kruga svaki pojeSvakim pokrijte vez.
o.o
.8
"B. U polju se, u skladu s prilikama, dovrša:e va zimsko oranje uz gnojidbu stajskim ·g gnojivom. Ranije sijanu ozimu pšenicu, ;::: i raž, koji su razvili više od 4 lista ili
J .§ co Q su izbusali, treba prihraniti, a vodu s površina treba ispustiti. Prosinac je mjesec zbrajanja godišnjih rezultata, planiranja ,Sl proizvodnje i radova u godini te O:: pripreme mehanizacije i nabave raznih dijelova, nabave sjemena, gnojiva, sredstava za zaštitu. se mogu usavršavati literature 1 na predavanjima. U vinogradu valja tlo rigolati, navesti gnoj, pripremiti kolje za popraviti armaturu ili ju, ako treba, mijenjati. Trsove mlade zagrnuti kako bi bili od studeni i Izraditi planove za godinu .. u jesen nagrnuti zemljom kako korijenje ne bi stradala od Obaviti
Na gotov vijenac možete staviti raznobojne kutijice kao mali daovi upakirani u sjajni papir, zatim razne male lampione, maš-
Piše: Darko Kantoct~dipl. ing. nice i zlatno '----------------' ili srebrno obojene Ako želite dugotrajni vijenac, napravite ga od suhog granja i sitnih ukrasa kao i za bor.
KALENDAR RADOVA
prihranjivanje i urediti krošnje. Postaviti i hranu za ptice.
U povrtnjaku tlo gnojiti stajskim i mineralnim gnojem. Tlo duboko obraditi na svim slobodnim površinama. Prikuplj_eni svježi bioenergetski materijal pravilno uskladištiti i do vremena upotrebe. Popraviti alat ili kupiti novi. Posijati bob i grašak, a u plasteniku pikirati U prostoru posijati rani kupus i rani kelj.
površine na kojima saditi, treba pokriti travom ili kompostom. Sav alat koji smo koristili valja i spremiti.
_ Narodne izreke za prosinac:
Iza prosinca snijega puna, ide godina roda puna. Kaljav prosinac, kaljava sva godina. Vodenica što melje ne Uskrsu Zelen nosi bijeli Uskrs. O
BOZICNI KAKTUS
Nakon cvatnje, u zalijevanje se svodi na najmanju mjeru, jer nastupa period '------------------------" mirovanja, nakon obilne cvatnje biljci je katus (Rhipsalidopsis gaertne-~ ri) cvate u prosincu i Tijekom · godine ima po dvije faze mirovanja i l rasta.
Cvjetovi su kao za izložbu; crveni, ili žuti. Ovaj je kaktus porijeklom iz Brazila gdje u tropskim šumama raste kao parazit na krošnjama Kod nas je poznata koja je zimi u a ljeti na otvorenom. Jedan je od najljepših kaktusa. Lako se razmnožava reznicom, se uvrtanjem otkine i posadi u lonac sa plodnom zemljom. Nakon mjesec dana pustiti korijen.
Da bi ova omiljena biljka cvjetala na vrijeme, potrebno je voditi o smjeni mirovanja i rasta, koja se po dva puta ponavlja tijekom godine. U fazi mirovanja zalijevanje se svodi na najmanju mjeru, tek toliko da se zemlja u loncu posve ne osuši. U fazi rasta biljku redovito treba zalijevati i prihranjivati. kaktusu u ovo vrijeme pogoduje svjetlo mjesto, dalje od izvora topline i temperatura oko 15°C. Zalijeva se redovito ali ne previše. Lonac ne premještati jer kaktus voli stalno mjesto.
Cvate u prosincu i oko i novogodišnjih praznika pa ga stoga zovu ,
agrometeorologija
pojavu snijega i u mzmama, misli nam na kratko odlutaju do bijelih, snježnih polja Himalaja, Anda pa i nama relativno bližih Alpi. No, ta polja nisu samo bijela, i Prostim okom tako obojen snijeg ne vidimo ništa, ali se mikroskopom vidjet alge. Svaka od tih algi sadrži crveni pigment kojim filtrira štetne ultravioletne zrake. U jednoj od faza svog života alge imaju njime se kroz snijeg, dolaze ispod površine snijega, te od vjetra i niskih temperatura zraka nastavljaju svoj život. Karakteristika je tih organizama da se ne hrane živom tvari, a i da se
MLjekarskilist 12/2003.
potreban odmor. lonac sa kaktusom iznosi se na otvoreno (balkon, terasu ili vrt) i to na sjenovito mjesto. Biljka se ako je lonac premali i se zalijevati, jer faza rasta koja traje do lipnja. Tijekom lipnja faza mirovanja koja traje do rujna, a u to vrijeme zalijevanje je opet smanjeno. Od rujna opet se obilnije zalijeva. Za zalijevanje je osobito pogodna kišnica. dužine dana biljka se unosi u sobu, najbolje listopada i nastavlja se sa njegom. U ovoj fazi formiraju se cvjetni pupovi.
Ako je biljka boležljiva, vjerojatno nema dovoljno svjetla.O
nitko njima ne hrani. One jednostavno postoje za svoje dobro, kako i u snijegu ima netko, tko u njemu živi.
Na poljima pod snijegom život i mnogo složenijih živih Temperatura njihova tijela blizu je smrzavanja i zato se fiziološki procesi odvijaju sporo. Primjerice, šturkodo zrele dobi treba pet godina. kamenjem na tim snježnim poljima nalaze se staništa planinskog karanfila. I njihov je život vrlo spor. Do pojave njihova cvijeta i cijelo jedno
Uživajmo uskoro u bjelini snijega, a ovaj tekst neka nas podsjeti da negdje visoko, daleko od radoznalih pogleda u oazi mira i tišine, postoji neki drugi, sasvim svijet ._}
Piše: mr. se. Dražen agrometeorolog
Prema 14-godišnjoj harvardskoj studiji, obavljenoj na 80 000 zdravih žena srednje dobi, izgleda da žene koje konzumiraju folnu kiselinu (vrsta B vitamina) i vitamin B6 (piridoksin) u dozama nego što su normalne dnevne potrebe, gotovo na pola smanjuju rizik od oboljenja.
«Razlika u riziku od oboljenja i najmanjeg unosa vitamina, bila je usporediva onoj i - kaže voditelj ispitivanja, epidemiolog Eric Rimm, s harvardske Škole za javno zdravstvo. «Razlika se može izraziti i na drugi Rizik od bolesti kod žena koje su uzimale najmanje vitamina, bio je jednak riziku kod žena koje su imale 20 do 25 kilograma prekomjerne tjelesne težine.»
Nepublicirani rezultati odvojenog ispitivanja kojega je obavila ista harvardska grupa, ukazuju na situaciju i kod muškaraca. Sonia Skarlatos, za prehranu s nacionalnog instituta za bolesti srca, i krvi, kaže: «Svi ti nalazi potencijalni su vrlo s aspekta javnog zdravstva».
American Heart Association je objavilo da rezultati ispitivana veliko zanimanje» ali da je potreban «oprez prije nego prihvatimo rezultate studije kao kona-
Jedna nova studija, nedavno objavljena u
Journal of the American Medica! Association, pridodaje spomenuta dva vitamina listi korisnih tvari (kao što su vitamin E i vlaknaste komponente) koje pridonose ili oboljenja
nekih ljudi. sugeriraju da bi dosadašnje prednevne doze folne kiseline i vitamin B6 trebale biti nešto kako bi pružile maksimalnu zaštitu. se da Ministarstvo zdravstva us-
koro preispitati dosadašnje dnevno preporu-
Brašno folnom kiselino U skladu s novijim istraživanjima trudnice bi trebale uzimati barem 400 mikrograma folne kiseline dnevno zbog ozbiljnih anomalija na plodu kao što je primjerice spina bifida. Agencija za hranu i lijekove (FDA) odnedavna zahtijeva brašna folnom kiselinom kako bi se smanjila defekata ploda u maternici.
Folna kiselina je neophodna u procesu stvaranja crvenih krvnih tjelešaca, odnosno DNK i dioba stanica. Hrana bogata folnom kiselinom zeleno lisnato špinat, šparoge, mahunarke, kvasac, limun, perad i jetra (svinjska, i Prekomjerne folne kiseline mogu izazvati napadaj u bolesnika od epilepsije.
Vitamin B6 je važan u procesu stvaranja crvenih krvnih tjelešaca jer olakšava razgradnju ugljikohidrata i poboljšava funkciju živaca. Dobri izvori tog vitamina su: jetra, špinat, meso, riba, perad, krumpir, kikiriki, banane, suhe šljive, orasi i kvasac. prekomjerni unos može dovesti do osjetilnih živaca. i_]
