:Naizmak,ugodine ana[iziramošto smo u protek,fom razdo6(jukf,risno za se6e,svoju o6ite(ji za do6ro.Zašto nismo više i 6o(je,nef«,,6udepredmetnaših razmišijanjau dUEJim zimsfjm
I ove smogodineu :M(jef«,,rskf,m[istu iz mjesecau mjesectisf«,,Ci kf,risnaštiva !«,jaste mogCiprimijeniti u uzgoju gr{a od k,nnei hranuf6e,hilJijene i zaštite zdravija životinja tlo proizvodnje m[ijek,a.'Ta!«, smo ove godine u :M(jek,arskf,m[istu tisk,aCiprekf, stranica,nadamse, kf,risnogštiva. Organizirau smoi predavanjana temu f&;autetem{ijef«,,,tim višešto smo«predvratima»r.Europs~unije pa semoramova(janopripremitiza ufazat
Vjerujemtla ste rado i prifogeiz hrvats~ povijest~a i prifogeo radu u vrtu, i vinogradu,te o uzgoju
:Naš upozoravaona štetne navif<§te savjetovaok,akf, zdravoživjet~ aCi i što u pojave6ofesnogstanja.
:NastojaCismotla:M(jelig,rsfj{ist6udeponajprijekf,ristan,što muje uostafomi svrfia,aCi i zanim(jiv.(J)a6ismo 6iCijoš kf,risnij~ i vašeprimjed6e,prijedfoge i savjete f«,,o i isRJtstvasprimjenomteorije(naših prifoga)u prak,si.
I na kraju,tfragi žeCimvam svima
qravni uretfnif<;, Juraj dip[ ing.
Iz ovog broja izdvajamo:
• Krmne kulture - str. 5
• Hranidba - str. 7
• Veterinarstvo - str. 1O
• i kozarstvo - str. 12
• Iz HSC-a - str. 23
• Gospodarstvo - str. 2 7
• Posjeta ministra ... - str. 31
• Obitelj i dom - str. 40
studenoga ove godine Luraje pokrenula projekt izgradnje velikih suvremenih štala. Projekt je kra-
pripreme za ulazak u EU kroz razvoj proizvodnje mlijeka.
Lura prezentirala projekt izgradnje velikih suvremenih štala
jem prošlog tjedna prezentiran na Lurinim lokacijama u Zagrebu i Bjelovaru gdje se okupilo preko sto Lurinih kooperanata zainteresiranih za izgradnju ovakvih štala.
Izgradnja suvremenih štala sveobuhvatanje projekt kojim Lura svojim kooperantima osigurava potpunu i financijsku podršku izradu studije isplativosti, podršku pri prikupljanju potrebne dokumentacije, projektiranje štale i njezinu izgradnju, pribavljanje financijskih sredstava, atraktivne ponude najboljim objekata i opreme, te nabavu junica i repromaterijala. Osim toga, Lura svojim kooperantima garantira otkup mlijeka. Po svojoj sveobuhvatnosti ovo je prvi takav projekt koji se realizira u RH.
"Ovaj projekt izuzetno je važan jer Omogudaljnji razvoj proizvodnje i njezin opstanak u uvjetima koji nastupiti s ulaskom Hrvatske u Europsku uniju. Današnja primarna proizvodnja mlijeka iznosi oko 600 milijuna litara godišnje te ne zadovoljava potrebe. Prema do 2008. godine, kada se naš pristup Uniji, za zadovoljenje potrošnje iz izvora Hrvatska bi trebala godišnju proizvodnju od 1,1 milijardi litara. Takvu proizvodnju je ostvariti jedino uz specijalizaciju proizvodnje mlijeka, razvoj velikih gospodarstava, a što ovaj projekt upravo i Kako bismo osigurali ciljanu kvotu mlijeka, neophodno je danas pokrenuti ovakve projekte. U suprot-
nome nikada imati dovoljno mlijeka te ovisiti o drugim zemljama kao što je, primjerice, Italije i Ovaj projekt partnerski odnos s našim kooperantima te je on izraz poslovne politike Lure koja svoj prosperitet vidi kroz prosperitet proizvodnje mlijeka", istaknuo je Teo direktor Otkupa i razvoja proizvodnje mlijeka.
U projekt su Lurini kooperanti s potencijalom rasta koji danas u prosjeku imaju 16 krava s godišnjom proizvodnjom od 3.900 litara po kravi. Nakon realizacije projekta ova gospodarstva u prosjeku bi imala 46 krava minimalne godišnje proizvodnje od 6.000 litara po kravi.
Projektom je izgradnja do osamsto štala u razdoblju do 2008. godine za koje je do sada Lura kod banaka dogovorila ukupna sredstva do 50 milijuna eura. cijena izgradnje jednog štalskog objekta kapaciteta od 40 krava muznu opremu te nabavu 25 junica iznosila bi oko milijun kuna. Ovaj te-
meljni paket, koji se može omoguproizvodnju mlijeka EU kvalitete.
Lura je za svoje kooperante angažirala najbolje štala i muzne opreme osiguravši atraktivne cijene. Tako se ponuobjekta kooperanti mogu Hartmana, MTM-a, interijera, Komgrada i HAAS-a, a muzne opreme DeLavala, WestfaliaSurgea, Frassinoxa, Frigomonta i MTM-a. Osnovni model štale ovim projektom je otvorenog tipa sa slobodnim držanjem i ležištima, koji se prema mišljenjima brojnih te iskustvima drugih zemalja i proizvopokazao kao najprihvatljivijim za hrvatske uvjete.
Za financiranje projekta Lura je dogovorila izrazito povoljne uvjete kod banke, s rokovima otplate do deset godina i grace periodom do dvije godine, kojih s~ kooperant. Dogovoreni su izuzetno povoljni instrumenti osiguranja. Po prvi put kao osiguranje za kredita kooperant prilaže hipoteku na objekt vrijednost može biti i manja od iznosa kredita. Kredit bi se putem prihoda od otkupljenog mlijeka, je kooperantima zagarantiran plasman proizve-
K R M NEKULTURE
dene sirovine. Kooperanti korištenje poticaja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva u visini do 25% od iznosa kredita / leasinga (ili maximalno 250.000 kn u jednoj kalendarskoj godini) smanjiti svoje kreditno Na projektu je angažirano i pet projektnih biroa koji projektnu dokumentaciju te vrše nadzor kod izgradnje i opremanja objekta.
Nakon prezentacije Lurini izradit studiju isplativosti za svakog pojedinog kooperanta prema njegovim interesima, organizirat posjet objekata i muzne opreme te savjetovanje s projektnim biroima prema specifipotrebama svakog kooperanta. Projekt izgradnje osamsto suvremenih velikih štala trebao bi biti realiziran do 2008. godine a izgradnja prvih štala se u godine.
Više informacija o projektu izgradnje velikih suvremenih štala može se dobiti na Lurinim web stranicama www.lura.hr te na brojevima: Odjel otkupa i razvoja proizvodnje mlijeka Telefon: 01/2392-300 Fax: 01/2392-422; Milan rukovoditelj razvoja i otkupa mlijeka Telefon: 01/2392-302; Željko rukovoditelj usluga u otkupu mlijeka Telefon: 01/2392-433. 0
1. Proizvodnju krme na oranicama
2. Proizvodnju krme na prirodnim travnjacima
Proizvodnju krme možemo podijeliti prema po(jo- I Darko Uher,dipl. ing. privrednim površinama na kojima se proizvodi, u dvije velike grupe odnosno vida proizvodnje i to na: kroz vegetacijski period ili i duže (2-3 godine) te na taj oduzimaju površinu drugim
Krmno bilje na oranicama opet dijelimo na:
1. jednogodišnje i interpolirane krmne kulture usjeve)
2. višegodišnje kulture
Jednogodišnje i višegodišnje krmne kulture, tj. djetelišta odnosno DTS, zauzimaju oranicu
li.st 12/2004.
ratarskim kulturama za
direktnu robnu proizvodnju. Zato ove kulture moraju davati visoke i kvalitetne urode mase da izdrže konkurenciju drugih ratarskih kultura. Interpolirane krmne kulture, odnosno krmni zauzimaju redovno oranicu dva glavna usjeva kada bi ona redovito bila
prazna. Oni nam tri žetve u dvije godine ili dvije žetve u jednoj godini pa tako ne oduzimaju površinu drugim ratarskim kulturama koje služe za direktnu robnu proizvodnju, se njihovim ukupni volumen i intenzitet ratarske proizvodnje znatno pove-
ili interpolirani usjevi imaju vrlo brz razvitak te se siju u ono doba godine kada bi oranica dva glavna usjeva ostala nezasijana. Primjerice, ako iza ozimih žitarica dolazi na isto polje tek repa ili kukuruz, onda je takvo strnište od srpnja do travnja neiskorišteno - prazno.
Umjesto toga možemo zasijavanjem usjeva dobiti još jednu žetvu tj. u dvije godine umjesto dvije žetve postižemo tri žetve.
Intenzivna poljoprivredna proizvodnja ne može se zamisliti bez krmnih oni daju višestruku korist poljoprivredi:
VIROVITICA•J.J. Štros;.,aje
• štednjacina krutagoriva
• štednjacizacentralnogrijanje
• nakrutagoriva
• kotlovizakamine,kalijeve
• dijelovizazidane . dimnihizvoda i vodovodnih prema želji kupca.
CENTRALNOGRIJANJE
za grijanjeprostorija,objekata I kompleksastanovanja, plastenika,staklenika,farmii radionitkihprostora
• daju prvorazrednu krmu, u ono vrijeme kada vlada oskudica krme (u rano proi za vrijeme ljetnih suša)
• smanjenje površina pod livadama i pašnjacima i jednogodišnjim krmnim biljem na oranicama, pa tako možemo s jedne strane popovršine pod žitaricama, industrijskim ili drugim kulturama, ili s druge strane znatno brojno stanje odnosno produktivnost stoke
• uslijed krmne baze je bolja ishrana ili brojnog stanja stoke. S tim u vezi se proizvodnja stajskog gnoja i gnojnice, to opet bolje gnojenje te i sigurnije urode svih poljoprivrednih kultura
• zasjenjuju tlo i time zadržavaju povoljnu mrvistrukturu tla koja se gubi ako tlo ostane iza žetve duže nezasijano, izvrgnuto kiši, suncu i vjetrovima. Zbog toga tlo mora biti, ako je to ikako uvijek pod usjevima a što vrijeme golo, jer se tako održava struktura i tlo štiti od erozije
• sadržaj humusa jer nakon žetve u tlu ostavljaju velike korijenja kojim se tlo, a rastvaranjem plodnost tla
• su iz porodice mahunarki ili se siju u smjesi s mahunarkama je vrlo važna osobina da vežu dušik iz zraka u spojeve koji ostalim biljkama služe kao vrlo vrijedno hranjiva.
Krmni ne zahtijevaju posebne površine, interpolacijom na istim površinama daju puno kvalitetne krme i jako na plodnosti tla. Time u krajnjoj liniji da se s iste površine u jednoj godini prehrani mnogo više ljudi. krmnih je i radi mehanizacije kojoj je spremanje usjeva brzo kao i brza priprema tla za sjetvu, a to je za krmnih preduvjet sigurnog uspjeha. nastavak na str.7.
TESTIRAJTE SVJEŽE IZMUZENO MLIJEKO VAŠIH KRAVA I NA SABIRALIŠTE MLIJEKA
PREDAJTENA OTKUP SAMO HIGIJENSKI ISPRAVNO MLIJEKO!
TROŠAK TESTIRANJA JE NEZNATAN ALI JE ZNATNA
PRIHODA OD STADA: JEDNO TESTIRANJE SVIH VIMENA
SgmaTest® INDIKATOR
PRVO REGISTRIRANO HRVATSKO
SREDSTVO ZA OTKRIVANJE
PRIKRIVENIH UPALA VIMENA
SomaTest·KOMPLETSADRŽI:
c::r INDIKATOR
2 x 500 mi (za više od 80 testiranja svih vimena)
c::r ZA DOZIRANJE
c::r DOZATOR(pumpica za doziranje indikatora u šalice testatora);
c::rTESTATOR(plitica s salice za testiranj~svih
c::r PRAKTICNI PRIRUCNIK za
mlijeka na seoskim gospodarstvima
c::r UPUTU ZA KORIŠTENJE
Napomena: zadržava pravo promjene sadržaja kompleta ili bilo kojeg njegovog dijela
PRIBOR IZ KOMPLETA IMA TRAJNI KARAKTER, A NAKON 80-TAK IZVRŠENIH TESTIRANJA SVIH VIMENA, TJ. NAKON ISKORIŠTENJA SADRŽAJA OBIJU S INDIKATOROM, NABAVLJAJU SE SAMO DOPUNSKE INDIKATORA OD PO 500 ML, SVAKA ZA 40-TAK TESTIRANJA. r
I N V 1 arucu1em: 79,80 kn*
1 D SGmaTest®Komplet - Cijena: ~kn + troškovi poštarine 1 49 80 kn* ; D SGmaTest®INDIKATOR (2 x 500ml) - Cijena: ~kn+ troškovi poštarine ; 1 * promotivne cijene vrijede samo za narudžbe koje se dostavljaju poštom
I 1 Ime i prezime: __________________ (obvezno ispuniti štampanim slovima)
I Adresa (ulica i kbr., mjesto): ____________________ (obvezno ispuniti)
1 Poštanski broj i mjesto: ---------------------- (obvezno ispuniti) 1
1 Telefon/mobitel: __________ Broj krava na mojem seoskom gospodarstvu: LJ 1 Mlijeko dajem u otkup:ODa Naziv mljekare: _____________ _ Za dodatne informacije i eventualne izvolite se obratiti direktno na broj tel: 042/207-990; mob: 091/5178-281; 098/288-659 Kupon za narudžbu pošaljite na adresu: 1 : FARM d.o.o., 24, Vrbanovec, 42232 Donji Martijanec :
Podjela
Prema vremenskom razdoblju u kojem zauzimaju proizvodnu površinu, odnosno oranicu, razlikujemo:
1. ozime krmne - sijane u ranu jesen, a korištene tijekom
2. naknadne ili sekundarnesijane ili iza ozimih ili iza ranih glavnih kultura. Oni se koriste prema vremenu prispijevanja tijekom ljeta ili u jesen
3. postrne - sijane iza strnina i to ponajprije iza ranih ozimih žitarica koncem lipnja do druge polovice srpnja, a neki i kasnije. Koriste se u jesen ili i zimi.
Prema namjeni razlikujemo:
1. za krmu - koji služe za ishranu stoke
2. za ljudsku prehranu - kao postrna repa, heljda i neko kao kupus, kelj, grašak i sl.
3. za zelenu gnojidbu - u prvom redu to je lupina sijana postrno, grahorica i grašak, pa repica i ogrštica te razne
HRANIDBA
rotkve zaoravane kao zeleno gnojivo . dalje možemo podijeliti prema obliku i korištenja:
1. u zelenom stanju - ispašom ili pokošeni za hranidbu u staji. Oni mogu predstavljati osnovnu krmu, osobito u rano ili ljeti kada nema druge zelene krme, ili mogu poslužiti kao dopunska krma kada stoka na intenzivnim pregonskim pašnjacima dobiva krmu s previše pa se tada dopunski hrani koji sadrže pretežno ugljikohidrate.
2. kao silaža - jer su glavni, a i jedini izvor kvalitetne silaže (kukuruz, sirak, suncokret i dr.)
3. kao sijeno - jer se mnogi koji nisu pravovremeno iskorišteni u zelenom stanju mogu posušiti (smjesa grahorice sa zobi i sl.)
4. kao krma - jer su mnogi kao postrna repa, podzemna koraba i dr. vrijedan izvor krme osobito tijekom Nastavak u broju 01/2005.
Vl1il'IL~OMtiV~l[)130M 1)0
li) Iti V~
U ovom kratkom pregledu bit prikazan plan optimiziranJa zdrav'/ja našeg stada pravilnom hranidbom krava. Ako upitamo uspješnog što je to što neko gospodarstvo uspješnim, odgovor biti vrlo kratak i jednostavan: dobra genetika, osigurano i stabilno tržište, pravilna hranidba, a za ostalo se pobrinuti krave same .
Što mislimo kada kažemo "pravilna hranidba"? Dio bi taj pojam objasnili kao hranjenje krava radi što boljeg zdravstvenog stanja životinja. Drugi bi pak ovaj pojam povezali s utjecajem hrane na što bolje proizvodne rezultate. Važno je, da se pravilnom
Hst 12/2004.
va, a to ijest svrha uzgoja.
Mr. se. Goran Kis
hranidbom postiže visoka proizvodnja što zdravijih životinja. Tako pojam "pravilna hranidba" predstavlja optimalnu proizvodnju i op-
timalno zdravlje kra-
Hranidbeni savjet 1.: Primijeni savjet kojemu vjeruješ.
Goveda su stvorena da, prvo i osnovno, jedu i probavljaju voluminoznu krmu. Voluminoznu krmu iskorištavaju mikroorganizmi u buragu da
Ciljevi Sano:
1. Sano želi, da Vi s kravama zaradite novac, jer
• Sano treba platno sposobne kupce
• Sano kupci moraju biti najbolji
• Sano i za 5 ili 10 godina treba kupce
• Sano želi zadovoljne, stalne kupce.
2 Kako s kravama zaraditi novac:
• velikom mlijeka
• svake godine za 500 litara
• puno proteina i masti u mlijeku
• svake godine jedno zdravo tele
• zdravo vime i papci
3. Što da bi se s kravama zaradio novac?
• Napajati telad sa Sano Milsan.
• po teletu trebate 40 kg = ca 40 €
• 1 litra Milsan stoji 0,125 €.
·• 1 litra prodanog kravljeg mlijeka donosi ca 0,38 €.
• Mlijeko za telad po litri stoji 0,15
• Uz 400 litara zamjene, to je 152 € više za mlijeko.
• Vaša dobit: 112 €.
4. Svojoj kravi trebate davati:
• puno zraka, i tijekom zime
• puno svjetla, i tijekom zime
• puno vode, i tijekom zime
Milk-maker za plodne, proizvodno sposobne krave
1. mlijeka
2. Visok sadržaj proteina i masti u mlijeku
3. Poboljšava plodnost
4. Štiti od pojava deficita i gubitka težine
5. Redovna plodnost
5. Vaši troškovi za oko 1,3 kg Protamilk i 3 kg žitarica iznose oko 1,20 € i donose 10 litara mlijeka = 3,8 €! Vaša dnevna dobit je 2,60 €, a godišnje 793 € po kravi.
6. Uz to:
• poboljšana plodnost
• bolje zdravlje
• više masti i proteina Sano ovo proizvodnje i uspjeh svakodnevno na desecima gospodarstava. I Vi možete biti njima! Vaš Sano partner rado Vas savjetovati!
Zanima Vas TMR miješalica? Sano ima dobre ponude za prodaju i najam ..
Upola za hranidbu:
t:mij1:šat1U kg Protamilk i .~ kg ~it:irica za Llodatnih10 Iitrn-.1mlijeka u kukuruznu ili traYnu silažu. lk' daYatl samostalno. Što 5e bolje w11ije~a. l<J bolje djelcwanje. to više mli_jeka:
20 litara mli_jeka= 1,0 kg Protamilk + :2.5kg žitarica
35 6tllJ'amJijeka"'3.0 kg Prutamilk + 7,0 kg zi1a1ica
-'O litara mlijeka = 3.5 kg Protamilk + 8_) kg inarica umiješati u hranu kao potpuru obrok. Uz to dati Camisan. Prnfisan ili Top-· $an - JO g ! litri mlijeka.
Sastav: soji na uljane repice, nusproizvodi industrije ulja, laktoza, saharoza, glukoza, fruktoza, magnezij-sulfat.
bi rasli, množili se, te stvarali tvari hranjive za životinju. buražnu mikrofloru zdravom i naše govedo biti zdravo. Buražna mikroflora ostaje zdrava ukoliko joj osiguramo dovoljnu kvalitetne voluminozne krme. Ukoliko voluminozna krma podmiruje sve energetske i potrebe za proteinima, mineralima i vitaminima koje krava treba, ona biti zdrava i produktivna.
Hranidbeni savjet 2: Analiza je jedini da odredimo kvalitetu krme.
Ukoliko je u voluminoznoj krmi manje energije, proteina, minerala ili vitamina to ~e utjecati na proizvodnju i zdravlje životinja. Sto je taj manjak i negativan utjecaj bit voluminoznih krmiva podmiriti potrebe za hranjivim tvarima potrebnim za razinu proizvodnje. Na primjer, po genetskom potencijalu junad bi, u sistemima držanja, trebala oko 330 kg tjelesne težine, pa ipak tjelesna težina je oko 270 kg. Analiza voluminozne krme pokazuje manjak energije. Da bi bile podmirene energetske potrebe životinja i energetska vrijednost obroka, moramo u obrok uvesti odredodatke.
Hranidbeni savjet 3.: Dodatci voluminoznoj krmi u obroku
Da bi životinja bila produktivna i zdrava, neophodna je dodataka u obroku. Minerale, kao što su magnezij ili selen, treba dodavati u u kojima su deficitarni, kako bi izbjegli pašnu tetaniju ili bolest bijelih Da bi mikroorganizmi stvarali proteine, dušik može biti dodavan u obliku uree. lonofori su potrebni radi iskorištenja krme. Popis svih mododataka je no valja zapamtiti da dodataka u obrok i poslove u hranidbi krava. Dodatci su skupi, ukoliko nisu potrebni životinji, te mogu štetno djelovati na stado ako se njima neispravno rukuje. Bez analize voluminozne krme, dodavanja bilo kojeg dodatka ne može biti
Ova tri osnovna hranidbena pravila su i za postizanje proizvodnje i za
zdravlje krava, no uz njih postoje i neke preporuke. U nastavku osnovnih hranidbenih principa, nekoliko zaslužuje dodatnu pozornost radi optimiziranja zdravlja stada.
Prvi obrok koji tele pojede/posiše nakon je najvažniji. Antitijela koja iz kolostruma, tog prvog obroka, štitit tele od bolesti dok se god ne razvije njegov vlastiti obrambeni sustav. ukoliko krava jede uravnotežen obrok šest do osam mjeseci, za hranidbu teladi treba vrlo malo dodatne pozornosti.
moment u hranidbi teladi je Iz neke navike mnogi farmeri cijepe telad prilikom Antitijela koja se stvaraju u organizmu nakon cijepljenja proteinske su Kravama treba osigurati dovoljno proteina nakon cijepljenja, da bi telad mogla primjereno reagirati na cijepljenje. Jesenska ili zimsko teladi, može se povezivati s neadekvatnom kvalitetom i voluminozne krme, pa stoga u to vrijeme posebnu pozornost valja obratiti proteinskoj vrijednosti obroka.
Hranidbom rasplodnih junica se estrusa, a da te životinje ostaju genetska farme, treba im posvetiti pozornost, te osigurati izvore potrebnih proteina, energije i minerala. Za vrijeme graviditeta prvotelke trebaju posebnu pozornost. Ukoliko kao junice nisu bile pravilno hranjene, može do problema prilikom teljenja. Ti problemi mogu uzrokovati gubitak novoteladi ili ozljede junice.
Krave ne bi trebale biti zapostavljene u ovo vrijeme. Tjelesnom procjenom životinja (Condition scoring) je utvrditi intenzitet hranidbenih potreba. Preteške i predebele krave mogu imati problema pri teljenju. Za zimskih mjeseci prvotelke i krave koje se tele u hranit se skladištenom voluminoznom krmom. Propusti u podmirivanju adekvatnih proteinskih potreba, u ovom periodu, utjecati na zdravlje
Mljekarski list 12/2004.
cjelokupnog stada. Smanjeni unos proteina u kasnom graviditetu uzrokovao je vrijeme gravidnosti i slabije teladi. smanjeni unos proteina u obroku gravidnih krava može uzrokovati smanjen broj antitijela u kolostrumu. Slaba kvaliteta kolostruma uzrokuje bolesti i smrtnost teladi. Bez obzira što dodavanje proteina u obrok krava cijenu obroka, troškovi teladi ili smrtnost bit izbjegnuti.
kvalitetna voluminozna krma je za pravilnu hranidbu, posebice u si-
JARENJE
IMr. se. Antun
Smještaj koza
stemu držanja krava-tele. Analiza krme neophodna je da bi utvrdili koji su dodatci potrebni obroku za prevenciju bolesti. Propusti u uravnoteženom obroku, rasplodnim životinjama (osobito manje proteina), rezultirat produljenjem estrusa, preranim teljenjem, teškim teljenjem, te slabom proizvodnjom kolostruma. Uravnoteženi obrok osigurati sve što je potrebno za izgradnju imunog sustava kao preventive bolestima. Ukoliko se na farmi pojavi bilo koji od navedenih zdravstvenih problema, trebalo bi tražiti savjet . ..J
VETERINARSTVO
Gravidne koze moraju imati smještaj, hranidbu i nadzor. Da bi jaradi, a nerijetko i koza, jarenju treba posvetiti osobitu pažnju. Jarenjem završava gravidnost i laktacija koza.
Pred kraj graviditeta (brekoze moraju biti odvojene od ostatka stada i smještene u i staje u kojima ne smije biti propuh. Svakoj kozi potrebno je dovoljno prostora, najbolje manji boksovi 1,5 m 2 površine poda, kako bi se nesmetana mogle kretati i jariti. Stelja mora biti i suha. U prostoriji mora biti dovoljno svjetla kako bi, ako je potrebno, nesmetano mogli prilikom jarenja. Temperatura u kozarniku ne bi smjela biti niža od l2°C.
da se visokogravidne koze teže i dolaze do jasli moraju imati dovoljno i hranidbenog prostora. N aguravanje koza može izazvati
Hranidba koza
Koze moraju biti hranjene manjim ma kvalitetne voluminozne krme, a najmanje tjedan dana prije samog jarenja i koncentratom, me se postupno pripremaju za hranidbu u laktar------------------------ ciji. Koze moraju imati dovoljno pitke vode temperatura ne smije biti niža od 15° C, jer i prehladna voda može izazvati Mjesec dana prije jarenja kozama je potrebno u vodi ili hrani dati vitamin E i mikroelement selen se sprjepojava distrofije jaradi nakon poroda.
Vakcinacija koza
Poznato je da zarazna bolest enterotoksemija izaziva masovna jaradi. Jarad možemo zaštititi vakcinacijom koza mjesec dana prije jarenja vakcinom protiv
enterotoksemije. Nakon poroda jarad kolostrumom biti od djelovanja enterotoksemije (pasivni imunitet).
s kozama
moraju s gravidnim kozama postupati pažljivo kako bi se izbjegao svaki stres životinje. Buka, grubo manipuliranje ili tjeranje koza, zatim kozarnik dovode do
Kozu koju druge koze udaraju treba odvojiti od ostatka stada, jer udarci rogovima i glavom mogu dovesti do Porod koza
Na temelju znakova i ponašanja koze možemo približno odrediti vrijeme poroda. Nekoliko dana prije jarenja vime se nalijeva i
Prije samog poroda koza postaje nemirna, ustaje, liježe i odvaja se od ostalih koza. Uslijed trudova se napinjati, stenjati i Porod može trajati 1-2 sata. Starije koze jare se a u položaju. Posebno treba paziti na koze koje se prvi put jare, jer su otežani porodi zbog uskog kanala.
Tijekom poroda iz radnice se pojavljuje mjehur s plodom koji nakon izlaska sam puca, a ako sam ne pukne treba ga probušiti. Prvo se pojave prednje noge i glava ploda ili stražnje noge što je uvjetovano položajem ploda u maternici. Koze se jare bez problema. Ako je kozi potrebno tijekom poroda, ruke moraju biti oprane i dezinficirane. Pri otežanom izlasku ploda jare za moramo pažljivo potezati naizmjenice za noge. Pritom moramo paziti da ne noge od dva odnosno da ne jedno jare za prednju i stražnju nogu istovremeno.
Ne se ulazak rukom u maternicu jer ona zbog svoje relativno tanke stijenke može lako puknuti što dovodi do koze. Koza jari dvojke, a može i trojke, stoga mora ostati uz kozu kako bi joj u
izlaska narednog ploda (plodova) mogao Najbolje je da kod otežanog poroda pomažu ženske osobe jer imaju manju šaku pa lakše ulaze u kanal.
Posteljica izlazi 30 minuta do 2 sata nakon poroda, a ako ne 10 sati nakon poroda potrebno je pozvati veterinara.
Nakon istiskivanja posteljice iz radnice se cijede lohije, što može trajati tri tjedna. posteljicu treba zakopati ili spaliti jer se u njoj mogu umnožiti brojni patogeni mikroorganizmi.
Prilikom svakog otežanog (sumnjivog) poroda potrebna je veterinara kako bi se komplikacije koje mogu rezultirati gubitkom ploda ili koze.
Postupak sjaretom nakon poroda
Jarad nakon poroda treba obrisati slamom ili još bolje a iz usta im se mora ukloniti plodna voda. obvezno dezinficirati. Danas na tržištu postoje preparati jada u obliku spreja tako daje olakšana njegova aplikacija na Osim što dezinficira jod pospješuje i njegovo sušenje se infekcija koja može biti pogubna za jarad.
Prije nego jarad sisati prve mlazeve iz svake polovice vimena treba izmusti jer se u njima nalazi broj bakterija. Kolostrum jarad mora posisati što prije nakon poroda jer kolostrumom dobiva energiju potrebnu za uspostavu termoregulacije, zatim hranjive tvari potrebne za rast i razvoj i, što je izuzetno važno, protutijela pasivni imunitet koji ga štiti od zaraznih bolesti. Kolostrum olakšava izbacivanje mekanija iz crijeva. Pravilnom pripremom za jarenje - što smještaj, hranidbu i poprilikom ili nakon poroda koza - smanjuje se a u pojedinim vima i koza, smanjujemo gubitke u proizvodnji . ._J
Mljekarski li.st 12/2004.
Prof.dr. se. Boro
(nastavak iz Mljekarskog lista 11/2004.)
Iza razliku od kasnozrelih, mužjaci ranozrelih pasmina ranije su spolno sposobni i ranije se iz rasploda Ovnovi i za rasplod se mogu koristiti do 12 godina. Na spolnu aktivnost ovna i
Koliko se ovan ijarac mogu koristiti u rasplodu?
Vrlo je važno, osobito kada se radi o nadprmdeovnu i jarcu, da se što dulje rasplodno koriste. Koliko dugo ovan i jarac biti u rasplodu ovisi o nizu a najvažniji su: genotip ili pasmina, i intenzitet iskorištavanja, uzgoja (zatvoreni, poluzatvoreni, otvoreni), hranidba, zdravlje, itd. jarca brojni od kojih su pasmina, dob, kondicija, zdravlje, vanjska temperatura, tehnologija uzgoja (menagement), a navedeno se odražava i na karakteristike sperme.
Tablica4: Utjecajsezonena osobinesperme frizij.c;kih i chiosovnova
Osobine spenne Sezona pasmina
Zapremina,ml 1,07
Ljeto 1,49
Jesen 1,55
Zima 1,48
Prosjek 1,40
Chios
Iz tablice 4 je vidljivo da ovnovi daju sperme najbolje koncentracije i pokretljivosti spermatozoida s najnižim udjelom abnormalnih spermatozoida u jesen. Isto vrijedi i za
Pokretljivost 70,76 spenne, %
Ljeto 69,21
Jesen 75,29
Zima 74,29
Prosjek 72,36
Progresivna 4,25
pokretljivost(1-5)
Ljeto 4,06
Jesen 4,32
Zima 4,30
Prosjek 4,23
Na ejakulata i njegove kvalitativne osobine broj dnevnih skokova odnosno dnevnih uzimanja sperme (tablica 5). Vidljivo je da se s brojem dnevnih skokova, odnosno dnevnih uzimanja sperme u ovna smanjuje sperme, koncentracija i pokretljivost spermatozoida,- a udio abnormalnih spermatozoida. Stoga je poželjno voditi o ovna i jarca, odnosno o broju dnevnih skokova, ili ukupnom broju skokova u jedinici vremena.
Tablica5: Utjecajfrekvencijeuzimanjaejakulata na i sperme
Parametar 1/dan 3/dan 6/dan 8/dan
Zapremina,ml
Koncentracija,x 109 mr 1
Ljeto 7,17
Abnonnalni 7,75 spennatoz., %
Jesen 5,42
Zima 6,42
Prosjek 6,68
Pokretljivost,%
Mrtvi spermatozoidi,% 5,8 4,8 6,2 3,4
Abnormalnispennatozoidi, % 4,8 6,9 9,0 8,6
Koncentracija 3,74 sperme x 10• mr'
Ljeto 3,90
Jesen 4,37
Zima 4,14
Prosiek 4,04
Spolni ciklus i otkrivanje estrusa
Spolni ciklus posebno je stanje organizma uvjetovan nizom fizioloških i morfoloških
io-Shield • 10 kg + 1 kg gratis
Oxy Foam • 10 kg + 1 kg gratis
promjena spolnih organa i sustava. Te promjene se ponavljaju u intervalima tijekom cijelog produktivnog života ženskog rasplodnog grla sve dok ženka (ovca, koza) ne ostane gravidna. Spolni ciklus je vremensko razdoblje od pojave prvih znakova tjeranja i ovulacije pa do pojave drugog estrusa. Za razliku od divljih ovaca i koza koje su (imaju jedan estrus u godini), suvremene pasmine ovaca i koza su tj. mogu se tjerati i pripustiti (osjemeniti) tijekom cijele godine. Iako se ovce i koze (neke pasmine) mogu tjerati i pripuštati tijekom cijele godine, najviše ih se pripušta u doba godine, odnosno krajem ljeta, tijekom jeseni i zime (kolovoz - prosinac), odnosno za dana. Za takve ovce i koze kaže se da su sezonski
pasmine ovaca imaju trajanje pripusne sezone. pripusnu sezonu imaju crnoglava, velška i border leister pasmina ovaca, a najdužu dorset horn, 223 dana. U skupinu ovaca pripusne sezone spadaju i naše pramenke te primorske i pasmine ovaca. Malo je pasmina u svijetu koje imaju genetske predispozicije ranijeg spolnog dozrijevanja, dugu pripusnu sezonu, vrijeme nakon janjenja i koje su uz to visoko plodne (janje dvoje i više janjadi). Najpoznatije pasmine ovaca prema navedenim kriterijima su: finska, romanovska, dorset horn, il de fran i ovca. Navedene pasmine dobrih su proizvodnih osobina u zemljama postanka i u inozemstvu, zavisno od geografskih širina i od okolišnih osobito hranidbe.
Sezonalnost parenja izraženija je u koza nego u ovaca. Kod poznatih pasmina koza razdoblje anestrije (spolne neaktivnosti) traje od do svibnja, a po istraživanjima anestrija francuske alpine najizraženija je od do lipnja. Obzirom da se ova pasmina uzgaja uglavnom radi proizvodnje mlijeka, navedeno se ne smatra nedostatkom.
Spolni ciklus ovaca u prosjeku traje 17 dana, s varijacijama od 14 do 21 dan i znatno je od onog u koza koji traje 21 dan, s varijacijama od 17 do 25 dana. Trajanje spolnog
ciklusa OVISI o pasmini, hranidbi, jedinci, zdravlju, itd. Dužina spolnog ciklusa pod izravnim je utjecajem sezone, pa je spolni ciklus dulji u zimskim, hladnim i suhim mjesecima, a u toplom i kišnom razdoblju.
U normalno razvijenih i zdravih ovaca i koza znakovi estrusa dobro su izraženi. Ženke su nemirne, glasaju se, obaziru se, mokre, imaju smanjen apetit i dozvoljavaju parenje. Vulva nabrekne i iz nje se cijedi vaginalna sluz. Vaginalnim pregledom i promjenama i boje sluzi može se utvrditi u kojoj se fazi estrusa životinja nalazi. U estrusa koza sluz je prozirna, kasnije mutna i sirasta, a na kraju estrusa bijele je boje, a u ovaca je u svijetla, kasnije mutna i na kraju estrusa gusta i mužjaka stimulira tjeranje. Ponekad je, osobito u manjim stadima, bez muškog rasplodnjaka teže da se ženka tjera. Poželjno je u otkrivanju estrusa koristiti ovnove - Estrus ovaca traje 24 do 72 sata, odnosno oko 35 sati, ovisno o pasmini, hranidbi i ovna. Normalan ili pravi estrusje onaj u kojem se uz vanjske znakove i ovulacija. Ako vanjski znaci estrusa nisu ovulacijom, estrus ovaca može biti lažan. Estrus (spolni žar) koza traje 12 do 24 sata, ponekad znatno dulje (od 40 do 50 sati. Ovce i koze treba pripustiti ili osjemeniti u vrijeme ovulacije, to od 12 do 24 sata nakon prvih vanjskih znakova estrusa. Treba znati da estrus grla traje je sigurnost da životinja ostati gravidna ako se primjenjuje dvokratni pripust koji je provediv kada se koristi «skok iz ruke», ili umjetno osjemenjivanje. U tim ženku prvi put treba osjemeniti 12 sati, a drugi 24 sata nakon prvih znakova tjeranja.
Organizacija i pripusta
Prije samog parenja odabire roditeljske parove ovisno o uzgojnoj namjeri, i o pripusta. Prije pripusne sezone valja obaviti sva preventivna tretiranja da bi ovce i koze tijekom gravidnosti što manje uznemirivali. U našim uvjetima ovce i koze se osjemenjuju prirodnim parenjem,
kada muški rasplodnjaci u vrijeme tjeranja (mrkanja) na ženke i osjemenjuju ih, dok je primjena umjetnog osjemenjivanja ovaca i koza zanemariva.
Postoji nekoliko parenja ovaca i koza, najbolji je skok iz ruke. Prednosti navedenog parenja su: racionalnije korištenje ovnajarca, iscrpljivanja brojnim skokovima na istu ovcu ili kozu «miljenicu», poznato je vrijeme pripusta što daljnje li se životinja ponovo tjerati, te tijekom gravidnosti do partusa. Takvim parenjem poznat je otac, što je teško utvrditi u stadima s više muških rasplodnjaka. Korištenjem ove metode pripusta može se osjemeniti broj ženki. U pripusne sezone ovan - jarac može obaviti 2-4 skoka dnevno, a kasnije se broj skokova može ili smanjivati ovisno o kondiciji i zdravlju rasplodnjaka i u stadu. skoka treba uskladiti s dobi mužjaka, hranidbom i držanjem. Treba paziti da se mužjaci ne iscrpljuju kako bi ovce i koze ostale gravidne. Navedenim pripusta jedan odrastao ovan - jarac tijekom pripusne sezone može osjemeniti 50-70 ženki.
Poželjno je precizno evidencije pripusta iz koje se vidjeti broj mužjaka, koji je opasao (osjemenio) ženku, datum i vrijeme pripusta, broj skokova, broj tjeranja, itd. Spomenuta evidencija pri organizaciji jarenja, evidencije i tosti selekcije.
Metoda divljeg parenja dosta se koristi u osjemenjivanju ovaca i koza. Primjenom te metode pripusta tijekom cijele sezone istodobno se u stadu nalazi više mužjaka. Nema vanja koji muški rasplodnjak osjemeniti koliko i koje ženke, ne evidentira se broj skokova, datum i vrijeme pripusta; jednostavno ne vodi se nikakva evidencija. Tim pripusta mužjaci se nepotrebno iscrpljuju više puta na iste ženke pa se u rasplodu zadržavaju. Stoga je potreban broj rasplodnjaka, što umanjuje rentabilnost gospodarstva, a uz to nema ni kvalitetnog selekcijskog rada. Takvim parenja
jedan odrastao ovan - jarac potreban je za 20 do 25 ženki, a za 10 do 15.
Klasno parenje provodi se u stadima koja se prije parenja klasiraju po kriterijima, a svakoj se skupini dodjeljuje broj mužjaka. Skupine se mogu formirati prema visini proizvodnje (npr. mlijeka), dobi, tjelesnoj razvijenosti, šutosti ili rogatosti i dr. Takvim parenjem jedan ovan ili jarac tijekom pripusne sezone može osjemeniti 30 do 50 ovaca ili koza. Nedostatak ovog pripusta je nepoznavanje podrijetla po ocu i nepoznato vrijeme pripusta.
Pri «haremskom» skoku jednom ovnu ili jarcu dodjeljuje se broj ženskih grla (20 do 50) koje treba osjemeniti tijekom pripusne sezone. Broj ženskih grla po jednom rasplodnjaku je stada, brojem raspoloživih muških rasplodnjaka i trajanjem pripusta (pripusne sezone). Tako je poznato podrijetlo potomstva, ali se ne zna vrijeme pripusta i broj skokova. iscrpljivanja mužjaka višekratnim skokovima najednu ženku nije smanjena, što se negativno odražava na dužinu trajanja u rasplodu.
Važno je napomenuti da pri organizaciji pripusta treba osigurati i broj dodatnih muških rasplodnjaka, ovisno o stada (u manjim stadima jednog, a u i više). Navedeno je jamstvo da sva ženska grla, ili biti osjemenjena i da dati potomstvo. Može se dogoditi da iz bilo kojeg razloga (bolest, iscrpljenost, sterilnost), ovce ili koze ostanu što uzrokuje neprocjenjive financijske gubitke u gospodarstvu. Ako se pripust planira obaviti «novim» rasplodnjakom, dopremiti ga treba ranije, a ne neposredno prije pripusta jer se mora prilagoditi novim uvjetima. Nerijetko se dogodi da mužjak neposredno nakon promjene ambijenta ne želi skakati, osobito ako se ta promjena dogodi u samoj sezoni. je potrebno prije nabave mužjaka pregledati, utvrditi zdravstveno stanje kako se stado ne bi zarazilo zaraznom bolesti (zarazna šepavost npr.). stado. Stoga je poželjno mužjaka nabaviti ranije i vrijema držati ga odvojeno (u karanteni).
Mlj'ekarski lil;t 12/2004.
VRBOVEC, E. de Piennesa bb tel.: 0l/2791-822, 2791-990, fax.: 01/2792-035, e-mail: jurval@zg.htnet.hr, ·ntemet: www.jurval.hr
-~/A MINSK TRACTOR WORKS TRAKTORI REZERVNIDIJELOVI SERVIS
Jo nudimo: Prikolicekiperice, Prikolice i.a stajnjak, zastajnjak Svestrojevezaobraduzemlje.
• Doc. dr. se. Zoran •
Za jedan dio gospodarstava uvjeti su „sedam godina debelih kra-
je da preko ukupnih poticaja i naknada otpada na govedarstvo i da naša proizvodnja n;Je na pravi reagirala na ovakvu stalnu državnu potporu.
va" koji su, obilježeni relativno visokom procijenom, dobrim poticajima i povlaštenim kreditima u mljekarskoj proizvodnji, bili vrlo dobar za uspostavljanje suvremene mljekarske proizvodnje.
Nažalost, za i ovako dobri uvjeti pretpostavke su sadašnjeg, ali ne i poslovanja u kojemu se s smanjenjem cijena mlijeka i državne subvencije mogu predvidjeti gubitci.
Za uspješno dugogodišnje poslovanje i razvoj jednog gospodarstva treba dobro poznavati i sve troškove poslovanja. Tako se može realno ocijeniti poslovna sposobnost i razvojne gospodarstva. Prema tim vrijednostima gospodarstvo se nasljedniku može ostaviti u boljem poslovnom stanju, nego što gaje zatekao sadašnji gospodar preuzevši ga od svog prethodnika. Jedino ovaj obrazac ponašanja osigurava stalnu obnovu i možebitni razvoj govedarske proizvodnje u nas.
U tako zamišljenom sustavu svi njegovi sastavni dijelovi trebali bi dobro funkcionirati. Dakle, gospodarstva bi trebala s minimalnim troškovima proizvoditi što koji odgovaraju potencijalima uzgajanih goveda. Podrazumijeva se, kako bi se suvremena znanstvena u govedarstvu i rješenja same proizvodnje trebala u što vremenu, preko fakulteta i službi potpore (savjetodavna, veterinarska, selekcijska i sl.),
Ml.fekarski Hst 12/2004.
usmjeriti na izravne i prije u praksi.
Isto tako, sve mjere agrarne politike (u nas najpoznatije premije za mlijeko i tov, te poticaji za neke ratarske proizvodnje) trebaju biti tako ustrojene da gospodarstva koja posluju u standardnim okvirima (varijabilni i ukupni troškovi, visina proizvodnje mjerena litrama mlijeka i prirastom po držanom grlu) imaju na zagarantiran dohodak. Nažalost, naši vrlo dobro znaju koliko je takav uravnoteženi sustav udaljen od naše prakse. Stoga je nužno da gospodarstva nastoje što više sama dosegnuti što bolji odnos prihoda i troškova u govedarskoj proizvodnji. Svaka koja dolazi od navedenih izvan gospodarstva predstavlja dodatnu sigurnost i poticaj razvoju poslovanja.
Danas se s 8 do 15 grla u gospodarstvu, za koje možemo da živi od mljekarske proizvodnje (što je dvostruko i trostruko više od državnog prosjeka) s prodanih 3 litara mlijeka po grlu, gubi u odnosu na tehnološki prosjek (5 litara po grlu) od oko 10 pa do preko 20 kuna po gospodarstvu ili preko 1.200 kuna po grlu.
Na razini primitaka i izdataka (bez nja vlastitog rada i amortizacije) se pozitivni dohotci, pa gospodarstva u ovom trenutku ne "vide" stvarne gubitke. Oni se iskazati kada bude trebalo obnoviti govedarske kapacitete, te rješavati egzistencijalna pitanja
Tako je potencijalni prihod gospodarstva od govedarske proizvodnje (prodaja teleta i mlijeka) po jednom grlu oko 11.878 kuna godišnje, a samo s izdatcima - gospodarstvu na razini od 5 litara - financijski rezultat je oko 4.935 kuna. Pri svih pretpostavljenih troškova dohodak je oko 3 .585 kuna po jednoj kravi.
Grafikon 1: Prihodi,dohodak i ft'nancijskirezultat po muznomgrlu za muznosti
10.000 -t------.-------1
podatke o prihodima, financijskom rezultatu i dohotku za razine proizvodnje, odnosno prodaje mlijeka od 3 000 do 5 000 litara po grlu, s financijskog stajališta može se da gospodarstva s prodajom od 3 litara mlijeka po grlu godišnje "gube" iznose - oko 2,9 kuna prihoda ili 1,3 kuna financijskogrezultata.
Grafikon2: Gubitciprihoda i financt/skogrezultata u odnosuna od 5 000 litara po grlu 3.500
49.350 kuna i dohodak od 22.260 do 35.850 kuna godišnje. Gospodarstva na razini od 3 000 litara prodanog mlijeka imaju, sa stadom od 8 grla, za 10.870 kuna manji financijski rezultat i dohodak od potencijalnog pri prodaji 5 000 litara mlijeka. Na istoj razini prodaje gospodarstva s 15 grla imaju manji financijski rezultat i dohodak za oko 20.380 kuna.
Na kojim su pri ekonomike proizvodnje mlijeka u našim gospodarstvima, zabilježeni gubitci, te koje su posljedice i štete takve proizvodnje prikazano je u shemi.
Objašnjenje sheme gubitaka u proizvodnji mlijeka obiteljskih gospodarstava
Naša gospodarstva ne vode dovoljno o tehnoloških podataka i ekonomike vlastite proizvodnje, a što je itekako važno.
Od tehnološke prirode su: hranidba tijekom ciklusa proizvodnje (laktacija, zasušenje, suhostaj), nekorištenje paše kao kvalitetnog i jeftinog izvora mlijeka, loša proizvodnja vlastite hrane, nepoznavanje i nekorištenje dobre proizvodnje (kasna košnja, izostanak plodoreda), kao i nekorištenje kvalitetne krmne osnove.
Sa stajališta proizvodnog (genetskog) kapaciteta muznih grla u praksi su zabilježeni: nepoznavanje plodnosti krava (biološki ciklus i tjeranje) i nepravovremeno osjemenjivanje, nekvalitetno ili sjeme.
U upravljanju stokom pogrješke se odnose na obnovu (obrtanje) stada: korištenje muznih krava dulje od proizvodne opravdanosti (zbog niske plodnosti, analitike proizvodnje), te prekomjerno trošenje mlijeka na telad, odnosno nekorištenje zamjenice. Gubitak nastaje i zbog mužnje koja i kvalitetu mlijeka: priprema i mužnje, te nepravilna manipulacija mlijekom od staje do otkupnog mjesta.
Kad se obave na gospodarstvu s 815 muznih grla, okvirna ukazuje na potencijalni financijski rezultat od 35. 760 do
U kvalitete smještaja i njege valja istaknuti: držanje životinja, mikroklimu staje, te neraci-
Mljekarski li.st 12/2004.
I
SHEMA GUBITAKA u PROIZVODNJI MLIJEKA OBITELJSKIH GOSPODARSTAVA I
Resursi gospodarstva (tlo, rad, kapital, imovina na farmi)
Vanjskicijene inputa i outputa, trošak kapitala
Tehnologija proizvodnje (držanje stoke, proizvodnja hrane, paša, ostala njega grla )
Neiskorišteni kapaciteti gospodarstva i grla
analnu i manipulacija hranom i stajskim otpadom.
Od organizacijska ekonomske prirode sa stajališta samog gospodarstva: nedovoljna farme, sitni posjed, odnosno veliki broj parcela udaljenih od gospodarstva, te nepostojanje specijalizirane mehanizacije na gospodarstvu.
Ekonomski izvan gospodarstva (kojima se treba prilagoditi kako bi gubitci bili što manji) su: cijena inputa i outputa, i kašnjenje državne potpore, te nepovoljni financijski mehanizmi (krediti, kamate).
Mljekarski li.st 12/2004.
Kapacitet stoke
Posljedice
proizvodnje mlijeka s navedenim uzrokuje neiskorištenost kapaciteta muznih krava i ukupnog potencijala gospodarstva, zbog je nizak profit ili gubitci poslovanja. Štete takvog poslovanja se u financijskim gubitcima na razini obiteljskog gospodarstva.
Sa stajališta mljekarske proizvodnje, kao gospodarske grane poljoprivrede, važno je naglasiti da je zbog ovih gubitaka narušena bilanca mlijeka u državi, a obiteljska gospodarstva nemaju preduvjete za razvoj, što proizvodnju nekonkurentnom u odnosu na narodno okruženje. O
03.10.2004. godine održana je VI. izložba pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Vukovarsko-srijemske županije, a u organizaciji Hrvatskog
službe Vukovarsko-srijemske županije, HZPSS-a - odsjek Vukovarsko-srijemske županije, Upravnog odjela za poljoprivredu Vukovarsko-srijemske županije i Drenovci. Izložbu je otvorio župan Vukovarskosrijemske županije Nikola Šafer.
Na izložbi je predstavljeno sedam kolekcija iz govedarstva simentalske, holstein - friesian i hereford pasmine s ukupno i tri grla.
Sva izložbena grla nagrasu diplomom Hrvatskog centra (diplome je ravnatelj HSC-a Krešimir Kuterovac) te brojnim i naturalnim nagradama sponzora Izložbe.
su :
1. Zvonimir Gunja, za steonu junicu simentalske pasmine RUMENKA, Žb. 0016020398, oteljenu 21.12.'02., je majka u III. laktaciji proizvela 5 278 kg mlijeka s 3, 7% m.m. i 3,6%
2. Josip Culi, Jarmina, za prvotelku simentalske pasmine GOCA Žb. 0016016515, oteljenu 04.12. '01., koja je u drugoj kontroli proizvela 25,4 kg mlijeka s 3,83% m.m. i 3,03%
3. Stjepan za kravu simentalske pasmine JAGODA Žb. 0017051206, oteljenu 07. 10. '00., koja je max. imala u I. laktaciji od 6 091 kg mlijeka s 3,9% m.m. i 3,2%
VAŠU ZARADU
- Problem s mljekarom «Slavija» iz Starog Petrovog Sela.
U okviru sastanaka ministar je u kratko predstavio temeljne okvire Operativnog programa govedarske proizvodnje u RH, te odgovorio na broj pitanja prisutnih i gostiju.
Sastanak je bio zaista sadržajan i komunikativan, te je završio ministra, gosp. i Predsjednika Udruge gosp.
Ostaje nam ugodna da je posjet ministra zaista protekao radno i da su svi Udruge imali prilike pitati i Takonas raduje što je institucija poput Udruge uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine, a time i njeni imala tu i zadovoljstvo provesti radno poslijepodne s ministrom. Udruga nastojati održati kontakt s Ministarstvom, i u tom kontekstu graditi partnerske odnose na zadovoljstvo njenih i zajednice u cjelini.
OVACAI KOZA>> I <<PETAIZLOZBA
HRVATSKIHOVCJIB I KOZJIHSIREVA»
'~ Kao i ranijih godina, ovu manif estaciju organizirali su Hrc:, vatski centar (Odjel za uzgoj, selekciju i razvoj ovkozarstva i malih živo._;
U 21. i 22. listopada 2004. u hotelu «Diamant» održano tradicionalno dvodnevno druženje hrvatskih ovaca i koza.
"' tinja) i udruge ovaca i koza u suradnji s Agronomskim fakultetom iz Zagreba. «Šesto savjetovanje uzgaovaca i koza» i «Peta izložba hrvatskih i kozjih sireva» održani su pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva i Istarske županije.
Organizatori su i ovogodišnjim savjetovanjem željeli nizom predavanja doprinijeti poboljšanju i kozarske proizvodnje. Svrha izložbe sireva (i ocjenjivanje) je, uz promociju ove sve interesantnije proizvodnje, ukazati na pogrješke i postupke njihova uklanjanja u proizvodnji sira.
Savjetovanju je prisustvovalo više od 150 uzovaca i koza iz cijele Republike Hrvatske, a posjetitelji Izložbe sireva mogli su isprobati osamdeset i kozjih sireva.
Šampionski sir iz Primorsko-goranske županije
Sireve predstavljene na Izložbi u ocijenilo je povjerenstvo na Agronomskom fakultetu u Zagrebu pod predsjedavanjem prof. dr. se. Jasmine Havranek 27. i 28. rujna 2004. Povjerenstvo je senzorno ocjenjivala 81 proizvod od 45 28je proizvedeno od mlijeka, 51 od kozjeg, a 2 sira proizvedena su od mješavine i kozjeg mlijeka. Ocjenjivan je raznovrstan asortiman sireva: svježi, meki, polutvrdi, tvrdi, sirevi s dodatcima i sirevi u salamuri i ulju. Svi sirevi (osim tri) proizvedeni su na obiteljskim gospodarstvima s cijele Republike Hrvatske.
Senzorski je ocijenjen vanjski izgled sira, miris, stanje sirnog tijesta (konzistencije) i okus sira. Kvaliteta proizvoda je brojem bodova, prema 20 bodovnom sustavu, a u skladu
Mljekarski li,st 12/2004.
Ocjenjivanje sireva s "Pravilnikom za ocjenjivanje mlijeka i proizvoda". Prema predsjednice, Povjerenstvo je vrlo zadovoljno kvalitetom ocijenjenih proizvoda, jer je svih 45 poštivalo osnovne kriterije mlijeka koje koriste za preradu u sir. I ove godine, naglasila je prof. dr. se. Jasmina Havranek, pojedini sirevi bili su nepotpuno deklarirani s obzirom na sadržaj masti u suhoj tvari sira i sadržaj vlage u nemasnoj tvari sira. Stoga je da jednom godišnje daju sir na osnovnu kemijsku analizu kako bi bio pravilno klasificiran (npr. punomasni, masni, polumasni, nemasni, odnosno tvrdi, polutvrdi, meki svježi itd.).
Povjerenstvo je da 11 sireva zaslužuje zlatnu plaketu, 21 srebrnu i 11 brondok je ovogodišnji šampion sir» proizveden na obiteljskom gospodarstvu Ratka iz Primorsko - goranske županije.
Savjetima do bolje proizvodnje
Tijekom Savjetovanja, više od 150 uzgajiovaca i koza slušali su predavanja o uzgoj no selekcijskim mjerama, proizvodnji i zaštiti auto-
htonih sireva na obiteljskim gospodarstvima, preventive i ovaca i koza, hranidbi ovaca ikozaidr.
Mr. se. Zdravko (Hrvatski centar): Prikaz rada Odjela za uzgoj, selekciju i razvoj i kozarstva i malih životinja;
Prof. dr. se. Boro (Agronomski fakultet, Zagreb): Hranidbajaradi;
Prof. dr. se. Velimir (Veterinarski fakultet, Zagreb): Utjecaj sezone pripusta na plodnost ovaca;
Dr. se. Drago Kompan (Biotehnološki fakultet, Ljubljana): Iskustva slovenskih uzgajiovaca i koza pri ulasku Slovenije u Europsku zajednicu);
Doc. dr. se. Samir Kalit (Agronomski fakultet, Zagreb): Proizvodnja sira u uvjetima kišne godine;
Prof. dr. se. Neven Antunac (Agronomski fakultet, Zagreb): kemijskog sastava i pojedinih osobina mlijeka u preradi;
Dr. se. Branko (Hrvatski veterinarski institut): Planiranje godišnjih preventivnih mjera i zahvata u stadima ovaca i koza;
Mr. se. Antun (Agronomski fakultet, Zagreb): Bolesti žlijezde ovaca i koza;
Prof. dr. se. Marija (Veterinarski fakultet, Zagreb): Suzbijanje štetnih kukaca i glodavaca na farmama koza.
Uz nabrojana predavanja sudionicima Savjetovanja predstavljen je priruautora Rodoljuba Džakule, koji je i je interesantnim videoprikazom pokazao aktivnosti na svojem obiteljskom gospodarstvu.
Predsjednik Regionalne udruge i kozara RUKA iz Oporovca u županiji, gosp. Stjepan Zadravec, predstavio je aktivnosti i planove rada udruge kojom predsjedava. Predsjednik Saveza ovaca i koza Republike Slovenije, gosp. Boris Grabrijan, govorio je o aktivnostima.Saveza.
Skupština Središnjeg Saveza sko-kozarskih udruga Hrvatske Neposredno nakon zatvaranja Savjetovanja, svoju godišnju skupštinu održao je Središnji sanastavak na str.37. llljekarski Li.st / 2/2004.
<Dugogodišnja tradicija prodaje steonih junica mljekarama i trgo1:Jcimadiljem s1:Jijeta.
Prodaja
visoko kvalitetnih steonih junica
HOLSTEIN,SIMENTAL i GOVEDO u sustavu selekcije
Odaberite u našoj karanteni steone junice vrhunske kvalitete iz
AUSTRIJE, i NIZOZEMSKE. posrednike, kupite junice direktno od
<Budite korak ispred!
Jn-i,estžrajte u bolju
vez udruga Hrvatske, na kojoj je izabrano novo rukovodstvo: novi predsjed-nik Saveza je Dubravko Pernjak, i pred-sjednik Udruge paške ovce iz Kolana, a dopredsjednik Stjepan Zadravec, predsjednik Regionalne udruge uzgajiovaca i koza Oporovec. U Upravnom odboru Saveza su: Anton Jureša (Udruga ovaca "Šk.raparica", otok Rab), Josip (Udruga uzgajivaovaca i koza županije), Stjepan (Udruga uzovaca i koza županije), Tomislav (Udruga uzgajiživotinja "Sveti Juraj", otok Josip (Udruga i kozara „Promina"), Julije Grebene (Udruga ovaca i koza Vukovarsko-srijemske županije) i Josip Balažinec (Udruga stada ovaca i koza Varaždinske županije). U
DANI SIRA
Dodjela plaketa
Nadzorni odbor Saveza izabrani su Željko Tašler (Udruga ovaca i koza županije), Tanja Bošnjak (Udruga ovaca i koza županije) i Emil (Udruga paške ovce Kolan). f,:]
Dario Zagorec,dipl. ing.
Na izložbi je bio prisutan doc. dr. se. Samir Kalit iz Zavoda za mljekarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. U govoru je posebno istaknuo važnost edukacije sira, ali i tradicije proizvodnje autohtonih sireva.
Proizvode dvadeset izkravljih i kozjih sireva moglo se kušati na
Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu odsjek županije -ispostava Križevci i Srednja gospodarska škola Križevci organizirali su promotivno-prodajnu izložbu. "Dan sira kraja" koja je održana u subotu 18. rujna 2004. godine u Križevcima u prostoru Gradske tržnice s u 9.30 sati. Mnoštvo posjetitelja iznenadilo je
organizatore pa su tako i sami ostali velikim odazivom degustaciji ali i kupiti. Predstavljena su i sva obiteljska poljoprivredna gospodarstva (proizsireva), a organiziran je izbor najboljeg sira i štanda. Kriterij za odabir najboljih sireva unutar kategorija bio je broj glasova posjetitelja koji su mogli degustirati sve prijavljene vrste sireva te dati glas po svom
Mljekarski list 12/2004.
odabiru zajedan unutar svake kategorije. Birano je najbolje po kategorijama unutar kravljih i kozjih sireva. Od 20 prijavljena su bila ukupno 44 sira: 34 iz kravljeg mlijeka i 10 iz kozjeg mlijeka.
Najbolje ocijenjeni sir u kategoriji kravljih svježih (mekih) sireva, prema ocjeni posjeti-
sa špekom/; obiteljskoggospodarstvaVrabecprivukao posebnupozornostposjetiteljaizložbe (snimio:
Dario Zagorec,dipl.ing.)
telja na promotivno - prodajnoj izložbi, pripada Srednjoj gospodarskoj školi iz Križevaca, no kako je ona i suorganizator izložbe, priznanje i nagrade sponzora dobio je prvi prema broju bodova, a to je bilo gospodarstvo Štefice Kokot iz
Prema ocjeni posjetitelja najbolje ocijenjeni sir u kategoriji kravljih polutvrdih sireva, dobilaje Srednja gospodarska škola,
Priznanje za kozji sir sa ukrasit gospodarstvo '~pina kozarstvo" vlasnika Saše Seleša.
povjerenstvo za izbor najboljeg štanda kojeg su predstavnici medija Otonne Novosel list), Stjepan Kramar (Radio Križevci) i Željko Dra(Županijski radio Koprivnica) te predstavnici struke dipl. ing. i dipl. ing. Tatjana Bor baš proglasila je najboljima dva gospodarstva i to "Obiteljsko gospodarstvo vlasnika Josipa iz Miholca, koji je ujedno imao i najbogatiju ponudu sireva na izložbi, te gospodarstvo Milene i Josipa Vrabeca iz Velikog Nagrade za dobitnike priznanja osigurali su sponzori: tvrtke Elektrotehnika i Promil iz Križevaca te tvrtka Probiotik iz Zagreba.
Može se daje ova promotivno prodajna izložba bila dobra prezentaciji sireva, ali i gospodarstava koja ih proizvode. Dobre ocjene sira od strane posjetitelja svakako su i motiv za daljnji razvoj proizvodnje i kvalitete na ovim gospodarstvima te pravi put prema uspjehu. Ujedno, ovakav promoviranja sira je i da postanu tržišno konkurentni kao prepoznatljivi autohtoni proizvodi kako bi se uspješno razvijala ponuda, odnosno seoski turizam. :_j no priznanje i nagrade dobilo je gospo-
darstvo Štefice Jaki iz Prikraja.
U kategoriji kravljih dimljenih sireva uvjerljivo je, prema broju glasova degustatora pobijedila gospodarstvo lvana Vrabeca iz Majurca.
U kategoriji kravljih sireva sa priznanje je dobilo gospodarstvo Ljiljane Mikec iz
Od ukupnog broja prijavljenih kozjih sireva na izložbi priznanje za polutvrdi kozji sir dobilo je gospodarstvo Damira Keleka iz Križevaca.
U kategoriji kozjih dim(jenih sireva isti broj glasova posjetitelja dobila su dva gospodarstva i to Biserke iz Ivanca Križete Milene i Josipa Vrabeca iz Velikog
Vezovi, topli podovi, ograde, krmne zabrane, ležišta, pojilice, termo pojilice, sve vrste spojnica
Partner:
Folije i mreže
Folije i mreže za okrugle bale, folije za silažu, vezivo
U spomenut je urotnik
Svetoslav Suronja. On je vladao samo tri godine (997.1000.). a naslijedio ga je brat KR,EŠIMIR III. koji je s bratom Gojslavom vladao do 1030. U tom teškom razdob(ju Hrvatska je opet morala priznati upravu Bizanta nad dalmatinskim gradovima i otocima.
Nasljednik Krešimira III., sin STJEv'i PAN I., znao je iskoristiti unutarnje nemire u Bizantu paje uspio ponovno upravu nad dalmatinskim gradovima osim Zadra, Krka, Raba i Osora koji su ostali u vlasti. U borbi za crkvenu samostalnost došlo je do izvjesnih uspjeha jer je 1042. god. postavljen hrvatski biskup Marko. On je, doduše, bio podložan splitskom nadbiskupu, ali je upravljao crkvom na hrvatskom kopnu i stolovao na kraljevskom dvoru. Stjepan I. umroje oko 1058. i pokopanje na Otoku u Solinu.
1058.-1075.
do gornje Drine i njenim tokom do Zvornika pa je zakrenula na zapad do u Basnu tu rijeku do nje- Is::
nog utoka u Savu, zatim sjeverno pokraj današnjeg sve do Drave. Nekako kod Donjeg Miholjca bila je uzvodno uz Dravu sve do današnje granice sa Slovenijom. Metlike bilo je u Hrvatskoj. Od izvora Kupe granica se spuštala prema Jadranskom moru, obuhvativši dio Istre i spustila se kod Raše na obalu. Svi otoci, od Cresa i Krka sve do Visa pripadali su Hrvatsko-dalmatinskoj državi.
Posve je tako opravdana jedna izjava Petra Krešimira IY.: Bog rasprostranio je moje kraljevstvo po kopnu i moru.»
Jedan od hrvatskih vladara
Petar Krešimir rv.,sin kralja Stjepana I. a po nekima i majke romanskog roda, obnovio je jedinstvo hrvatske države. I onje koristio
Bizantskog carstva na koje su iz Azije navaljivali
Seldžuci (ogranak turskih plemena), a južna Italija borila se s Normanima. Novi car IZAK KOMNEN dopustio je da se Zadar i spome-nuti sjeverni otoci i gradovi vrate Hrvatskoj pod okrilje
Petra Krešimira je pravo bilo nazvati se KRALJEM HRVATSKE I DALMACIJE što je i u poznatoj darovnici iz 1069. kojom Krešimir zadarskom samostanu sv. Krševana daruje otok Maun «koji leži u našem dalmatinskom moru» (MARE NOSTRUM!)
Kralj je dalmatinskim gradovima ostavio njihovu tradicionalnu samoupravu u biranju priora mjesnog biskupa kao i gradsku skupštinu. Gradovi su kralju «danak mira» za svoje zemlje koje su uživali na hrvatskom kopnu, a davali su mu i dio prihoda. Kralj je osobito razvijao gradove Biograd na moru, te Šibenik koji je Krešimiru iz zahvalnosti podigao spomenik.
Granice hrvatske države
Po Ferdi granice Hrvatske za vrijeme Petra Krešimira rv. tekle su uzvodno uz Neretvu do rijeke Rame, na istok
Feudalizacija hrvatskog društva
U prvim boravka Hrvata u današnjoj Domovini seljaci su slobodno uživali posjed svoje zemlje, a postojala je i tj. šume i pašnjaci u vlasništvu. Razvojem države vladar je dijeliti zemlju zaslužnim ratnicima, samostanima te županima, predstavnicima njegove vlasti. Dobivenu zemlju je sin od oca. Vlasnici tih imanja postali su novo feudalno plemstvo, a stari plemenski glavari bili su rodovsko plemstvo. njima su postojale razmirice. Mnogo je seljaka zapadalo u dugove te su prodavali svoja imanja, pa i sami sebe, te tako postali bespravni kmetovi spremni na razne pobune.
i smrt
Petar Krešimir rv. nije imao muškog potomstva nego samo Nedu. Zbog toga odredi 1066. svog sinovca Stjepana najprije za suvladara, a kasnije i nasljednika. Godine 1075. umroje Kralj a pokopan je u Solinskom polju u crkvi sv. Stjepana. Nove generacije Hrvata ne mogu se, nažalost, pokloniti njegovu pepelu, jer su Turci polovicom crkvu razorili i uništili grobnice hrvatskih kraljeva. Kasniji su s pravom kralju PETRU KREŠIMIRU IY. podijelili naslov VELIKI ..J
Tradiciiu i poviereniegr dimogodinom
PremikSzauspješnu.pripremu kraY,i
@vETERINAdoo zaslueaeculaktaCUl
Svefonedeliskc 2, Kolino~IC<>, 10.!36 Rokov Potok nRVATS"-.A,telefon: OI /33 88 888, lelefob OI /33 88 600 e·moil ,r.bOvoterir.o.h:, WW'., vetetino.l
KONTINUIRANO
INOVATIVNI
Rješenja za preradu u prehrambenoj industriji
HAAS-Mondomixje po ISO 9001 normi, certificirana firma i kao takva mašine i opremu za preradu u prehrambenoj industriji. Mondomikser je poznati sistem za kontinuirano podizanje volumena, instaliran u više od 55 zemalja kod proizvodnje proizvoda. nam je prezentirati se kao u ovom Pored Mondomiksera još i raznovrsnu opremu zahtjevima. U našem tehnološkom centru razvijamo nove proizvode, a uvijek novim zahtjevima tržišta. Mašine i opremu stavit vam rado na raspolaganje, kako bi probe mogli vršiti direktno u vašim prostorima.
Mi jednostavno ne prodajemo mašine nego nudimo rješenja
Neki tvrde daje mjesec prosinac dobio ime po prosjacima koji su najviše oko prosja-
Glagol prositi (moliti, tražiti) izveden je iz imenice proso koja vrstu žitarice vrlo sitnog zrna. Tako bi prositi tražiti zrno prosa, dakle najmanju hrane. Drugi misle da su tada prosili djevojke, ali svadbe su na selu bile u jesen kadaje u najviše hrane. Od prosinca do jeseni bilo bi mladencima dugo svadbu, pa su se vjerojatno prosidbe obavljale više u Izgleda da je pjesnik Josip Stipan odredio podrijetlo naziva mjeseca prosinca u ovim stihovima.
Naši vele što sunce prosiva
Da prosincu otud ime biva.
Ime prosincu izvedeno je iz glagola prosinuti, sinuti, u zasjati. U jesenskim mjesecima Sunce se prividno svakodnevno spušta sve niže prema horizontu, ali na prvi dan zime 21. prosinca to spuštanje prestaje. Sunce se zaustavlja i ta pojava zove se zimski suncostaj ili solsticij. Zatim se prividno uzdizati na nebeski svod. Prosinac je, dakle, mjesec kada se Sunce ponovno
Milan Paun,prof
kada opet sjati, prosijavati. Sunce je mnogim narodima predstavljalo glavno božanstvo pa su slavili njegovo u prosincu, veselili su se što Sunce nije palo ispod horizonta. Slavili su i stari Rimljani, a na njihovo slavlje naslonili su se koji upravo tada slave maloga Isusa, maloga Boga, Postoji i biljka prosinac kao i selo istoga naziva kod Varaždina. Na otoku Rabu za peku prosinac, pretpostavlja se da se nekada pekao od prosa.
U Hrvatskom zagorju prosinec je bio naziv za mjesec
naziv decembar iz latinskog jezika od broja deset jer je bio deseti mjesec rimskoga kalendara.
Ostali nazivi: prosinec, december, decembre, dekembar.0
[ Mr. se. Dražen agrometeorolog l
IZLAZAK I ZALAZAK SUNCA 10. 12. 20. 12. 31. 12.
OSIJEK 7,12 16,04 7,18 16,06 7,22 16,12
ZAGREB 7,23 16,15 7,30 16,1617,33 16,23
Mr. se.
Prije više od dvije godina rodio se lsus, Božanska osoba. 1.Judskom umu teško je shvatiti Trojedinog Boga koji jest bit Svemira, bit stvaranja i promjene, bit svega - savršenstvo stvaranja. vul;/Jivoga i nevidlJivoga, bit
Stvorenje božanskog podrijetla prostora i vremena ispunjena duhom, enerjednoga dana mora stati pred Oca, g;Jom, materijom i životom. Stvoritelja i otvoriti Knjigu života u
kojoj je zapisana svaka naša misao, ne proizlazi iz ljubavi, dobrote, iskresvaka naša postupak i svako naše djelo. Koliko pred Stvoritelja donijeti Koliko sa sobom donijeti znanja, talenata kojima nas je On obdario u trenutku ljubavi, dobrote, iskrenosti i nesebi- stvaranjanašeduše?
A dužnost nam je dobivene talente razvijati i Ako znanje ne proizlazi iz poniznosti prema njegovati na slavu Stvoritelja Boga trojedinoga, na Stvoritelju koji je sve znanje i sva mudrost, ako slavu i na korist svakog pojedinca.
U tome je smisao postojanja razumnog i svjesnog u prostora i vremena.
A što nam je Bog htio pokazati svojim dolaskom na svijet?
Rodio se u staji. Odabrao zanimanje stolara. Hodao svijetom pješice, a u Jeruzalem ujahao na magarcu.
Za apostole odabrao priproste ribare. Ljude iz nižih slojeva. (Ljudi nižih i viših slojeva. Mrlja i civilizacije! U momentu i smrti nema nižih i viših!)
Bog se rodio kao da nam vlastitim primjerom, postupcima i pokaže ljubav, poniznost, dobrotu, požrtvovnost, znanje, mudrost, razboritost, i prijateljstvo a samim time iskrenu pobožnost, odanost Bogu.
Svojim dolaskom na svijet Isus nam je pokazao PUT, ISTINU i ŽIVOT!
Sretan vam
Jedni drugima, a osobito djeci, podarimo puno ljubavi, mira, sigurnosti i O
Isus u jaslicama
_..------.----~lBOŽIKOVINA
Ovo prekrasno zimzeleno drvo ili grm kod nas se nalazi samonikla. uz drvce, ova lijepa biljka vezana je uz i novogodišnje blagdane. Kod nas je zakonom. Poznato je nekih 400 vrsta božikovine, no samonikla, divlja božikovina (Ilex aquifolium). Zabilježena je, da taj grm ili drvo u povoljnim uvjetima može narasti do 10 m visine. Listovi su kožasti, tamnozelene boje i bodljikava nazubljenih rubova. Dvodomna je biljka. da bi biljka zimi imala crvene plodove potrebno je zasaditi mušku i žensku biljku. Cvjetovi su bijeli ili skupljeni u cvatove. Mladi listovi imaju ljekovita svojstva ali plodovi su otrovni.
Sadnja
Želite li božikovinu u svom vrtu, osim razmnožavanja sadnicama je i razmnožavanje reznicama. Postoje i sorte koje se same oprašuju, Ilex aquifolium Pyramidalis. mu je manje bodljikava. Rasadnici nude i sorte sa zlatno ili srebrno ošaranim listovima.
Ljekovitost
Lipanj je mjesec sakupljanja mladih listova božikovine od kojih se spravlja tinktura koja koristi kao diuretik, zatim kod bronhitisa, artritisa i nekih drugih reumatskih bolesti. U narodnoj medicini koristi se i kod oboljenja želuca i za zaustavljanje krvarenja. O
Kvalitetne rasplodne steone junice iz
Govorimo hrvatskijavite nam se radi Individualne ponuder Iskoristite prednosti svietske populaci;e
STEPHAN REISACHER agribusiness INTERBOVES GmbH Germany
Ne znam je li krivac suša ili broj trinaest, ali ima istine u narodnoj izreci da je loše biti trinaesto prase jer ubrzo jedno prase ostade bez sise. brat i mi: - Žao mi praseta, uginut Bi li ga ti uzela i hranila na dudu? Do odrasti i imat dobru
I.Jeto je te godine bilo tako suho i te se da mu nema kraja. Žega je bila na vrhuncu negclje pred Veliku Gospu i baš tada javio mi brat da je njegova oprasila trinaestoro što tada bijaše velika rijetkost.
I meni je bilo žao praseta pa prihvatim. Donese on bijelo žensko prase. Nazvala sam ga Jedinka jer je u mojoj bila jedino prase. Na dudu se odmah privikla, bila je zdrava i brzo napredovala. Kad bi ogladnjela, bi cviliti i gurkati mi nogu. Nije se odvajala od mene. Pratila me u stopu. Ja u vrtu okopavam, ona za mnom tapka kroz redove kupusa. Kad bismo išli kolima i konjima u polje, morali smo i nju voziti. Nosila sam bocu mlijeka i metalni tanjur da bih ju nahranila, kao dijete, kako mi se rugao susjed.
Tako je brzo Jedinka napredovala da nam se prevelikom za Nema nam tko pojesti toliko meso pa moj muž Tunja da Jedinku ostavimo neka raste, a da kupimo manje prase za Složila sam se zadovoljna što Jedinka izrasti u a Tunju podsjetim naka kupi žensko prase jer se samo ženska prasad za I on tako U Badnjaka ode kod Ante Matina, doveze žensko prase, debeljuškasta i trbuha napuhana kao balon. ispekao u krušnoj
Prije na Badnjak, po starom otišli smo svi u štalu pomoliti se za zdravlje marve. U titranju plamena naše su sjene drhtale po zidovima, a zrak koji smo udisali bio je topao od životinjskog daha. Ovako je i mali Isus u staji dijelio svoj dah sa životinjama. Blagoslovila sam svetom vodom blago na sve strane. Jedinka je mirno stajala iza drvene pregrade, podigla glavu da me vidi, a njene klempave uši povremeno su joj zaklanjale pogled. Tunja je ponio navilak slame u da taj zajedništva svega živoga prenese i u naš dom.
Poslije cjelodnevnoga posta nam je i te kako prijala, ali je da se poslije kad nastupi nareže i kuša. Po povratku s mise Tunja donese tanjur mesa na stol. Gledam tanjur sa svih strana, a na njemu samo slaninu i kožu vidim. Nigdje mesa. A tek okus? Bljutaviju nismo u životu kušali! Neki se neobjašnjivi nemir u vukao u mene. Ujutro u štalu musti kravu kad imam što vidjeti! Moja Jedinka leži mrtva! Na sam Nage su mi klecnule, sva sam protrnula. Glavom mi je zvonila samo jedna misao: sagriješila sam! Stari su ljudi govorili da što namijeniš Bogu, moraš bilo ti poslije po volji ili ne. Zaboravila sam bratu da to prase biti za ali nije zaboravio Bog. Sama sam Jedinku odvezla na smrznute pustare neka se njome goste lisice, a sebi odredila devetnicu za pokoru.,_)
list 12/2004.
agrometeorologija
"EROZIJATLA"
Što oborine u poljodjelstvu, ne treba posebno isticati. Dovoljno se prisjetiti ljetnih mjeseci kad biljke korijenjem traže i ono malo vode u tlu. tijekom proteklog, a i tri, pa i mjeseca potrebe biljaka za vodom su minimalne, a ukupne oborina su velike. Iz tablice je vidljivo da su oborina u Dalmaciji i Istri nego u kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Upravo je to razlog što su tla, izazvana erozijom tijekom zimskih mjeseci, u tim dijelovima Hrvatske
Višegodišnje oborine tijekom zime (mm)
Varaždin
Osijek
Slavonski
Darko Kantoc( dipl. ing
U polju se, u skladu s vremenskim prilikama dovršava zimsko oranje uz gnojidbu stajskim gnojem. Ranije sijane ozime kulture koje su razvile više od lista ili su izbusale, potrebno je prihraniti. Ako voda stoji na oranici treba je ispustiti. Sada napravite plan sjetve za godinu i s nabavom sjemena, zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva. Pripremite mehanizaciju za prezimljavanje.
U vinogradu se obavlja rigolanje, priprema se kolje i popravlja armatura. treba a mlade je
Pod utjecajem vode, a i vjetra, fine se tla premiještaju na manje ili udaljenosti, što poljodjelcima ponegdje nanosi ogromne štete. Procjenjuje se da se godišnje na cijeloj Zemlji s jednog na drugo mjesto premjesti 24 bilijuna tona tla. Prisjetimo se, upravo je površinski sloj tla njegov najvrjedniji dio u koji se godinama ulažu ogromna financijska sredstva za hranjiva potrebna tlu. Kolike su štete od erozije u Hrvatskoj, ne znamo. Vjerujemo da nisu male. Redovitim mjerenjima oborina dolazimo do pokazatelja o erozivnosti oborina, a time i do saznanja o potencijalnoj eroziji tla na nekom lokalitetu. U Hrvatskoj je Indeks erozivnosti od istoka prema zapadu sve dok je primjerice u Opuzenu malen, u Imotskom srednji, a u Makarskoj vrlo velik. spomenute Indekse svjesni smo da na erozivnost oborina ne možemo utjecati. No, njihovim poznavanjem ukazujemo na potrebu pravilnog izbora plodoreda, zelene gnojidbe, odvodnje suvišne vode itd. :_J
potrebno zagrnuti kako bi ih zaštitili od studeni i Planirati valja novu proizvodnju i nabaviti potreban materijal.
U ujesen zagrnite kako bi korijen zaštitili od smrzavanja. prihranite i krošnje uredite. Postavite i hranu za ptice.
Povrtnjak pognojite stajskim i mineralnim gnojivima. Tlo duboko obradite. Sakupite bioenergetski materijal i do vremena kada ga upotrijebiti. Prekontrolirajte vrtni alat i po potrebi ga popravite ili zamijenite novim. U mediteranskom dijelu zemlje vrijeme je za sijanje boba i graška, pikiranje u zaštiprostoru. Rani kupus i kelj posijte u prostor.
U vrtu površine na kojima se obaviti sadnja u pokrijte travom ili kompostom. Ne zaboravite i spremiti vrtni alat.CI
Dražen prof
Informatizacija omopreciznost i potporu proizvodnji, i regulaciju strojeva, administracijskih poslova i možda naj-
Selo danas za sve svoje poslove može koristiti su poslovi na selu u svim granama, od poljodjelstva do išli uhodanim redosUJedom: od pripreme, kroz glavne poslove do realizacije te zbrajanje prihoda i rashoda u Našio se tu mjesta i kalkulacijama, poslovnim nesporazumima i problemima.
važnije, trenutne komunikacije putem interneta.
Kako stoji naše selo danas? Situacija nas na nezadovoljstvo uvjetima proizvodnje u svim granama gospodarstva. Pomalo nestaje primarna uloga sela u poplavi kih aktivnosti nabave svega i Isplativost proizvodnje je upitna, a donacije i poticaji nisu dostatni za kvalitetnu i tržišno svrsishodnu proizvodnju. Podosta obitelji na selu nabavlja kompjutera za potrebe djece i se u osnovama korištenja istih. Napredniji pronalaze nove mogupa ponekad i poslovne tajne spremaju, oblikuju i primjenjuju kada se za to ukaže potreba.
Mljekarski list ima namjeru olakšati svojim snalažljivost u korištenju (kompjutera) kratkim pregledom osnovnih radnih operacija za elementarne poslove kao što su: pisanje teksta, oblikovanje tablica, vanje i spremanje dokumenata, interneta i svih onih popratnih sadržaja koji se mogu koristiti u radu. Namjeravamo odgovoriti na vaše upite
VAŠ
poštom ili direktno u tiskovini ako se za to ukaže potreba.
Administracijski poslovi traže obrasce koji se moraju popunjavati podatcima, a mogu se na internetu ili ih sami oblikujemo na
Potrebne informacije je dobiti odmah preko tražilica na internetu.
Svrha ovoga pisanja je uskladiti potrebe pros iskustvom i populacije koja tek dolazi iz srednjoškolskih klupa na seoske poslove. Ovoljetna akcija Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa približila je nabave u domova i nije suvišno imati i starija nala. Svrha je, dakle: radom na organizirati poslove i olakšati cjelokupnu papirologiju i komunikaciju .J
BOLJESPAVANJE • B
U ŠKOLI I
Dr.IvoBelan I
Dr. David Gozal, iz Centra za spavanja, na Tulane, ispitao je 297 prvog razreda. On je izvijestio da je u njih oko 18 našao kratkotrajni opstruktivni prekid sna tijekom - oko šest puta više nego što je Ovo stanje je uzrokovano tonzilama ili ždrijelnim krajnikom (adenoidne vegetacije) koji blokira dišni put djeteta, pa se za zrak dijete se ponavljano budi
Mljekarski list 12/2004.
tijekom Takav nedostatak sna može ometati intelektualni razvoj i uzrokovati probleme u U 24 sudionika spomenutog ispitivanja obavljena je operacija tonzila i adenoidnih vegetacija. Godinu dana kasnije njihove su ocjene u školi znatno poboljšane, dok ostala djeca (koja su sudjelovala u ispitivanju) nisu pokazala poboljšanje u odnosu na stanje. Ispitivanja ovog problema se nastavljaju. U ako dijete ima u disanju ili roditelj ga treba odvesti pedijatru na konzultaciju. O
SADRŽAJ
IZ LURE d.d.
HRANIDBA
Pravilnom hranidbom do zdravih krava
VETERINARSTVO
I KOZARS1VO
Organizacija i provedba pripusta ovaca i koza ___ 12
GOSPODARS1VO
Zašto naša gospodarstva ostvaruju gubitke u proizvodnji mlijeka _____________________ 17
Kvaliteta kravljeg mlijeka u 2003. godini ______ 27
OBAVIJEST
Posjet ministra poljoprivrede i šumarstva gosp. Petra udruzi uzgajatelja simentalskog goveda Požeštine ___________ 31 "Šesto savjetovanje ovaca i koza" i "Peta izložba hrvatskih i kozjih sireva" _________________________ 32
HRVATSKI CENTAR
Europski kriteriji rada Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka u Republici Hrvatskoj prema i hrvatskoj normi HRN EN ISO/IEC 17025:2000 ___________ 23
IZLOŽBE
VI. izložba županije vukovarska - srijemske "Drenovci 2004." ______________ 20
DANI SIRA
Dani sira kraja ________________ 37
OBITELJ I DOM ___________________________ 45
ZLATNI ROG _____________________________ 48
Ime i prezime
Adresa:
Broj krava:
mlijeka mljekari (litara):
ZLATNI ROG
Godišnjanagrada Hrvatske mljekarskeudruge mlijeka za štalski prosjek po kravi, proizvedenogza tržište
KRITERIJI ZA DODJELU «ZLATNOG ROGA»:
• mlijeka treba imati najmanje 10 krava tijekom svih 12 mjeseci u godini (prema podatcima Hrvatskog centra, Zagreb).
• Priložena potvrda o kolimlijeka mljekari
• mlijeko mora udovoljavati ekstra (E) odnosno prvoj (I.) klasi (podatci Hrvatskog centra, Zagreb)
Podatke tijekom godine razmatrati i procijeniti Povjerenstvo za dodjelu nagrade «Zlatni rog» a nagrada se godine.
Podatke za protekli mjesec treba slati poštom na priloženom obrascu na adresu: Hrvatska mljekarska udruga Zagreb, Ilica 31/111.
Napomena:
I X Popunjeni obrazac s : podatcima za mjesec
STUDENI dostaviti tijekom prosinca o.g Za eventualna do-
datna objašnjenja izKlasa mlijeka:..
volite nazvati HrvatDatum predaje obrasca i potpis:....
X sku mljekarsku ud' : rugu 01/4831-265.
dr. Ivo Belan, dipl.
Brlel<, dr. Stjepan Feldhofer, dr. Zoran dipl. ing. Amelija Šipak, dipl. ing. Darko Kantocl, mr. se. Antun dipl. ing. Darko Uher,
I odgovorni urednik:dipl. ing. Juraj Redaktorlca:dipl. ing. Vera urednica:ing. Mirna Lektorica:prol. Katarina-Zrinka Vlasnik I Hrvatska mljekarska Udruga, zagreb, Uprava I uredništvo: Zagreb, llica 31/111,tel.: 01/4833-349, 4831-266, fax: 01/4833-349, e-mail: hmu@zg.htnethr, MB: 3206599, Žiro 2360000-1101408596, Cijena: 5,00 kn, pripremaI tisak: "Hlad", Pluska, Nikole Halpera 1, Naklada: 43000 primjeraka
