GOD.
IV
ZAGREB
JANUAR 1967.
i EJ š
Redovita
kontrola .
kvalitete
mlijeka
.
proizvođača u
U
Velikoj
i.
=
|
R
?
Gorici “
e
e
,
KI
,,
đ
rd
"
ž
'
id \
SE
ni 3
Pai
?
d
e
==— _pe
---_
Održano
i
—__—--—--
i
je i predavanje
s
dia
filmovima
u
.---—
boji
—
na
-----.-
slici predaje
drug
Klir
Zagrekonzumnog kooperaciju već sabirače seminare započinju bačke k oji mlijeka o rganizira mljekare svako seminara Brodu. p odručje Jurovskom otkupno 30. I 1967. Program i prema programu: što dana dva po jevidljivo traje Poslovnica
pogona
i
sirovine
nabavu
za
za
za
u
samom
PROGRAM
SABIRAČE
ZA
SEMINARA
MLIJEKA
1. dan
mlijeka Kemijski miris i okus mast, šećer, boje, vitamini, minerali, bjelančevine, štetni i korisni 2. mlijeka Mikroorganizmi štetnih nastale mikroorganizama 3. djelovanjem mlijeka Promjene 1.
sastav
osobine
i fizikalne
—
osobine
.4. Baktericidne
mlijeka preuzimanje 1 vage, mljekomjeri, pretvaranjekg, sabirnih i sabirača 6. Dužnosti mjesta mlijekaopremljenost kod 7. mlijeka Administracijaprimopredaje ambalažni list). (dostavnice, pi
5. Kvantitativno
u
4 ,
,
-
2. dan
i
u vrijeme staji mlijekom rukovanje mlijeka sabirno donos i laktofriz, nakon mjesto, hlađenje cijeđenje, mužnje, kvalitetu i nečistoće 2. mlijeka, temperature Utjecaj 3. mlijeka, Reinfekcija 1. Primarna
obrada
za
—
na
na
4.
kvalitete Određivanje
mlijeka:
%
masti mliječne težina specifična kiselosti stupanj nečistoća gruba brojbakterija
leukociti termorezistentne
bakterije
antibiotici.
seminara: Rasporedodržavanja 30.
i 31. I 1967.
1. II
1967.
8. i 9. II 1967.
13.
II
i 14.
Šarampovo Rugvica
—
1967.
—
II 1967.
15.
i 16.
Za
područje
II
17. i 18.
1I
1967.
20.
i 21.
II
1967.
—
22.
i 23.
II
1967.
—
24.
i 25.
II 1967.
27.
i 28.
II
Kutina
—
6. i 7. II 1967.—
i 11.
Brod
Ozalj
—
2. i 3. II 1967.
10.
Jurovski
—
—
1967.
—
Velika
Dubrava
Pisarovina
1967.
3. i 4. III
1967.
Zlatar
Karlovac
Dugo
—
1967.
1. i 2. III
Sutla
—
Vrbovec
—
Novigrad Lipovljani
—
—
Jaska
Gorica
i Remetinec
datum
seminara
Selo
bit
će
naknadno
određen.
ZAVRŠEN
Nastava
JE SEMINAR
na
kojije
gram
seminaru
ZA
SABIRAČE
bila
U REMETINCU
je raznovrsna, zanimljiva,obuhvatila je prosamih sabirača svakodnevnoj radu u problematici
blizak
a
na
š
SOMAEKEKAKAKA
MLIJEKA
VOOR
EPRA
PEEK
sa-
i
GRKEAOOROEKKPOOEKREROOGOKKRKARBOREKAERKARO GBEROKKRRRKOAKAKKODAOKKKRRRRNK
KRROORRRAAO
NAKANA
PROIZVOĐAČI, :
Kvalitetno
od mlijeko dobitćete samo dobronjegova.nih i krava sa iz hranjenih čistimvimenima, kojih i muze čuva mlijekopravilno ohlađeno čistommljekarskom posuđu, se
u
.
POUKA
NOORA
OBAD
PRADA
GORPROERKPEAERADPAAODO BOKGRPOBEORPORBAOREE GOOKAGEEBOKAGRROKRAEEKEORNOKREANAOO KRREKNKKONENONNURLRANOKO GROBA
KRR
KD
GA
o
seminara Polaznici
u
Remetincu
a
seminara
polaznici dijelu mjestima. praktičnom Konzumni pogon mljekare« Žitnjaku. »Zagrebačke nastave
U
birnim
obišli
na
PRIMJER!
ISTIČEMO KAO
Ivka
m
Josip
Jurovski
—
m
2
i
Franjković
Brod
s, 2-3
-
aa
Mato
moo...
—
Ribnik
su
PodručjeJurovskog Ribnika naša predstavlja otvorena Pootkupnapodručja. Ribniku ljoprivredna zadruga i Jurovskom Brodu ušla smjelo je do tada niotkupmiljeka, koji kad bio pa nije vršen, nije kako će tu akmoglopredvidjeti i cijuotkupamlijeka p rihvatiti sami To proizvođači.područje je bilo Broda
i
novo
u
u
se
karakteristično
jem
volova
velikim
bro-
koji tovljeni takvi tržišta. otpremani Već drugagodinaorganizirada nog otkupamlijeka ukazuje to očeje područje premašilo Pokivanja otkupumlijeka. hvalno da svakoje proizvođači dnevno povećavaju brojplotkivolova nja.Tradicija držanja je odumiranju. Aktivnost zadrupoljoprivrednih izvanga akciji otkupa mlijeka je redno velika što jepohvalno, jer da prcizvođačima ukazuje proizvodnja mlijekaotkupomnije j edan samo već trekampanjski rad, ba da osnovnu predstavlja proiztom vodnju kraju. i kao
su
na
sva
u
u
u
Inž.
Petar
Plečaš u
i
Franjković
Mato
s
Ribniku
u
Mea
.Ivka
Josip
i Lukenić u
Jurevski Mijo Brod vezi s otkupom mlijeka —
—
bPornja,
dogovor
M
primjer
i Jurovskom
Ribniku
zadruga stručnim Josipa, jersvojim time mlijeka, proizvodnje u
upravitelja poljoprivrednih marljiva Brodu Matu i Ivka drugoveFranjković doprinose svojempodručju unapređenju otkupu.
dva
kao
ističemo
Zato
a
radom i samom
vrlo
—
na
SPECIFIČNA TEŽINA OTKUPLJENOG U PROSINCU 1966.
MLIJEKA
mljekari Zagrebačkoj zaprimljenog mlijeka je navedenih iz niže ustanoviti ćemo 1966. tokom najbolje mjesecaprosinca padataka. težinu analize Iznesene specifičnu prosječnu mjesečnu mlijeka prikazuju težinu sabirnim po objavljujemo jer pruža Specifičnu zato, mjestima. vode ili obiranjem mlijekadodavanjem podatak patvorenju najrealniji masti. mliječne sabirno dotično iznad težina zaslužuje pohvalu 1,0300 Specifična kritiku. te a mjesto, ispod granice da Sami koga pohvalimo! ocijenite Kakova
kvaliteta
bila
u
ona
o
za
'
Relacija težina Spec. 1,0319 1,0315 1,0310 1,0314 1,0310 1,0310 1,0310 1,0308 1,0313 1,0314 1,0317 1,0317 1,0309 1,0319 1,0313 1,0316 1,0309 1,0319 1,0312 1,0307 1,0307 1,0304
VELIKA
Sabirno
mjesto
Gorica
Velika
Kobilić Novo Čiče Jagodno Rakarje Vukovina
Podotočje Kuće
Rakitovec Buševec
Lukavec
Lomnica Gudci Bukovčak
Vukomerić
Dubranec Cer.
Vrh
Lukinić
Brdo
Čič. Poljana II
Lazina
Ribnica Bukevje
GORICA
Sabirno
Orle
težina
mjesto
Spec. 1,0304 1,0308 1,0304 1,0316 1,0303 1,0304 1,0305 1,0304 1,0318 1,0308 1,0310 1,0308
Obed
Drnek Veleševec
I
Veleševec
II
Vrbovo
Ruča Buk.
Sop Kurilovec Gradići Mraclin Okuje Pleso Vel.
Mlaka
1,0315
.
Mičevec Čič, Poljana Črnkovec Kosnica
Lekneno Strmec
Ščitarjevo
1,0318 1,0302 1,0303 1,0313 1,0303 1,0302 1,0304 1,0307
ŠARAMPOVO
mjesto Šarampovo I Posav. Bregi II Posav. Bregi Sabirno
a
Relacija težina Spec. 1,0303 1,0306 1,0293
Sabirno
Dubrovčak Prerovac
mjesto
težina
Spec. 1,0315 1,0317
Relacija
ZELINA
mjesto
Sabirno
Bisag
Breznica Brez.
Hum
Spec. 1,0303 1,0304 1,0290 težina
mjesto
Sabirno Jarek Komin
Hrastje
Relacija težina Spec. 1,0299 1,0299 1,0304
Spec. 1,0309 1,0310 1,0311 težina
NOVIGRAD
Sabirno Jur.
mjesto
Brod
Ribnik Ekonom.
Sabirno
mjesto Nov. Otkup. Ozalj
Spec. 1,0303 1,0290
Sabirno
Spec. 1,0301 1,0306 1,0308 1,0302 1,0309 1,0301
težina
Relacija
SUTLA
mjesto Ćemehovec Sabirno
Dubravica
Brdovec
Prigorje Zaprešić Zdenci
Spec. 1,0290 1,0296 1,0297 1,0299 1,0302 1,0297 težina
Okolica Sabirno Sesv. Sesv.
mjesto Kraljevec Sela
Belovar
Brestje Cerje Glavn.
II
Jelkovec
Kobiljak
Drenčec
Popovec Sopnica
mjesto Šenkovec KrajDonji Slogonsko Kapele Harmica
Drenje
težina
ZAGREBA
Spec. 1,0298 1,0299 1,0296 1,0293 1,0302 1,0314 1,0303 1,0311 1,0310 1,0304 1,0300 težina
Sabirno Res.
mjesto Gaj
Miroševec Resnik
Trnava
Klara
II
Ludina
Vrhovec Zlatar Ban.
Jaruga Lipovljani
Relacija težina Spec. 1,0303 1,0310 1,0301 1,0306 1,0286 1,0304 1,0301 1,0298
Spec. 1,0307 1,0294 1,0305 1,0304 1,0303 1,0309 1,0303 1,0298 1,0305 1,0308 težina
KARLOVAC
Sabirno Tušilović Brez.
mjesto
Glava
Krnjak Kr.
Bud.
Grabov.
Rijeka
Brebornica
Zagorje Trupinjak
Sabirno
mjesto Poljice G. Mekušje Kamensko
Logorište Šišljavić Turanj Cerovac
Spec. 1,0299 1,0316 1,0306 1,0316 1,0308 1,0308 1,0306 težina
Relacija
JASKA
Sabirno Jaska
mjesto
Kupčina
Br
Spec. 1,0311 1,0300 težina
Sabirno Pok.
mjesto
Grad.
Sredičko
Spec. 1,0311 1,0299 težina
Pisarovina <Zramarić Bratina
Selo
Grad.
Selo
Kušević
Kupinec Zdenčina
Lasinja
1,0311 1,0315 1,0314 1,0311 1,0314 1,0317 1,0316 1,0295
Novaki
1,0305 1,0300 1,0307 1,0307 1,0303 1,0306 1,0311 1,0310
Čegli Draganić
Budrovci
Mrzljaki Vrh
1.
Izimje Goljak
Relacija težina Spec. 1,0316 1,03117
REMETINEC
mjesto
Sabirno Klara Botinec
1,0317
Blato Brezovica
Čehi
.
Demerje Dragonožec Hrašće Hudi
Bitek
Kup.Kraljevec Obrež
1,0311 1,0312 1,0312 1,0294 1,0316 1,0313 1,0306 1,0310
mjesto
Dugo
Selo
Ostrna
Kopčevec Lipovac Oborovo
Preseka
Prevlaka Prečno
Rugvice Obor.
Novaki
Kloštar
Otok Hrušćica
Ivanja Rij. Sabirno Brezovica
mjesto
Božjakovina Prečec
Vukovina
Sabirno Kozari
mjesto
Šestine
Otok
Spec. 1,0312 1,0311 1,0311 1,0308 1,0302 1,0313 1,0312 1,0309 1,0302 1,0313 1,0313 težina
Remetinec
Stupnik II Stupnik I
Jakuševec Buzin
Hrelić Strmec
Horvati Odra Mlaka
Mala SELO
Relacija Sabirno težina mjesto Spec. Jalševec 1,0314 Nart 1,0310 Sop 1,0289 Trstenik 1,0294 Lupoglav 1,0306 Brckovljani 1,0311 I Gračec 1,0305 II Gračec 1,0314 Štakorovac 1,0300 Tedrovac 1,0312 Preskovec 1,0292 Dragušička 1,0295 Leprovica 1,0300 1,0307 Ekonomije Sabirno težina mjesto Spec. Petrovina 1,0310 Zaprešić 1,0311 Topola 1,0315 1,0301 Okolica grada Sabirno težina mjesto Spec. Vukomerec 1,0299 1,0304 DUGO
Sabirno
mjesto
Sabirno
težina
Spec. 1,0310 1,0309 1,0314 1,0299 1,0303 1,0293 1,0304 1,0303 1,0288 1,0285 1,0284 1,0309 1,0297
težina
Spec. 1,0316 1,0317 1,0318
težina
Spec. 1,0300
'
i
i
i
i
i.
i
i
i
i
i.
a
aš
Relacija
SISAK
Sabirno
mjesto
Sisak Sis.
Spec. 1,0308 1,0299 1,0295 1,0295 1,0293 1,0293 1,0293 1,0289 1,0286 1,0292 1,0301 1,0292 1,0288 1,0276 1,0286 težina
Sela
Vlahovići
Dragutina II Dragutina I Poljana II Poljana III Poljana I
Martinovići M.
Trtnik
Rašće
I
Rašće
II
Maja Glin. Poljana Marin
Brod
PRIPUST BIKOVA
Nedavno
je
Centar
za
samo
s
Sabirno
mjesto Graberje Farkašić St.
Brod
Letovanić Žažine Vukojevac Peščenica
Lekenik Dužica Petrovec
Brest Nebojan Gora M.
Spec. 1,0292 1,0296 1,0292 1,0285 1,0303 1,0301 1,0306 1,0281 1,0293 1,0292 1,0289 1,0254 težina
1,0276
Gradec
1,0298
ZAGREBAČKA
S POZNATIM
MLJEKARA
RODOSLOVLJEM
da selekciju prišao a kciji pripust krava može vršiti bikovima dobru poznato grakoji imaju rodoslovlje, đu ostalim Znamo da velik dio do tijela poželjnim svojstvima. područja danas bio obuhvaćen zato krave nije pa umjetnimosjemenjivanjem, prinekvalitetne bikove. Dobivena telad bila vrlo 1lopuštene pod loše, je slaba, šim produktivnim svojstvima. Zato Centra nastopodržavamo akciju selekciju goveda njegovom da buduće što kod kvalijanju prije prirodnog pripusta upotrebljavaju tetni bikovi. SR
Hrvatske
se
s
su
s
za
se
u
u
osobama
Sa-
komunama.
odgovornim mnogi i Glini. održan stanak Kostajnici, Petrinji Sisku, je rukovodstvom Glini održan Sastanak samog predsjednika općinjepod udruske poslovnog Regionalnog predstavnici: Skupštine,prisustvovali i kao P. D. iz stočarstvo Zagrebačke mljekare, Gavrilović, Siska, ženja kovodioci organizacija. poljoprivrednih Već
sastanci
održani
su
s
u
u
u
su
a
ru-
za
pa
pt
nj dO
MLIJEKA U FARKAŠIĆU
S PROIZVOĐAČIMA
SASTANAK oj
a doprdo
sjn ak
iz Farka-
zahtjev proizvođača sastanak šića održan spomenuje selu. U tom predavanju zanimljivom mljekare« »Zagrebačke predstavnik upoznao mlijeka jeproizvođače nabavu dom Poslovnice mlijeka, više da još njenimnastojanjem to znači kvaliteta, poboljša da pravilnoj proizvođači pristupe od manipulaciji mlijekom mužnje sabirnom do pa isporuke mjestu. U razgovoru proizvođačima što da istaknuta se hitnije je želja krave nabavi krmna za smjesa ishrana ovim takva zare, jerje danima velika zimskim »garancija« Bilo dobru mlijeka. proizvodnju mlianalizama govora je dalje i dr. cijeni isplatnoj jeka, Na
08
u
ra-
za
se
a
sama
na
same
s
mu-
u
za
o
ciju
samog
sabiraču
organizakojijeuspješno i brojusvoje seljane! okupio punom izvršio
iz Farkašića
mlijeka dvoranu uredio sastanka,
Čestitamo
u
PRIJEVOZ U
MLIJEKA SABIRALIŠTE VRBOVEC
Đurašin
10
Milan
e
Prekomorić
Oštra
zima
i visoki
nisu
Josip
snijeg spriječili moric da sabrano sabiralište Vrbovec. Josipa dopreme mlijeko vrijeme Uz i ostali vozari zime imali vrlo ove teške njih mlijeka, uvjete d opreme ali trudu bilo zahvaljujući njihovom nije ozbiljnijih zastoja. Đurašin
vozare
na
Milana
i Preko-
u
su
NAJMLAĐI Kučić
Katica
DONOSIOCI
Danica
i Suk
MLIJEKA
spadaju najmlađe mlijeka Lomnici. Hoće li i one nastaviti kao mlitradiciju svojih roditelja proizvođača U Lomnici oko 340 dnevno 2000 jeka? proizvođača mlijeka i sporučuje preko litara to znači da već mlijeka, jeproizvodnja mlijeka tradicija togkraja. među
donosioce
u
a
Katica
Kučić
Danica
Suk
ll
i
i nd
mn
ni
i
Ri
i
s
i
i
i
i
O
I.
RL
SUZBIJANJE
I NJIHOVO
BOLESTI VIMENA
vodu, besprijekornu besprijekornog Kakogod čistog krave. zdrave i od čiste dobiti samo možemo isto tako i mlijeko besprijekorno tome što govori higijena. znati, potrebno Sve, je i kao utroškom vremena je higijenskih mjeraskopčano Provođenje kod osobito donosi zato troškovima. No, uspjehe koristi, nepredvidivim ili budu ih krave što nakon zaraznih prebole, k oje upala vimena, suzbijanja bolesti. zaraznih kod kao tzv. imunitet drugih mnogih ostavliaju izliječene, vrlo zaraznih učešća bez sisa i bolesti vimena klica, nastaju Inače, ćemo Radi do dolazi toga kada često provodeći učešće, njihovo bozaraznih kod kao i slično morati oko postupati suzbijanja njihova mjere dobivamo
izvora
i
iz
nam
o
s
ono
ne
no
zaraze.
uz
lesti.
udovoljiti mlijeko, mogli kao da 1. važnosti: osobite od među kim zahtjevima, kojima drže i 2. da i na ishranjuju z drave; koje njimabavi, osoblje, način. odgovarajući nisu im da naročito biti da muzare zdrave, moraju Nesumnjivo je, te ako to i bolesna: vimena, naročito, organi spolni koža, pluća, crijeva, zaraznih od nekim bolesti vezane Nadalje smijupoboljevati iscjetkom. svakako bolest bolesti zaraznog je Opasnija itd.). pobačaja sušice, (npr. viOsim ili toga opasno i to bilo vimena sušica presušenje je pluća. Ovu štete narodnom ekonomske nanosi ogromne mena, gospodarstvu. koje treba svrhu tu U li lakše može bolest mnogo nego jeliječiti. predusresti dobro i krave vime izmuzivati zatim i čisto naime temeljito musti, propisno tada zarazni također izlučuju k rava, j er pobačaj Ozbiljan je njegovati. ostalih od radi količine velike uzročnika klica, čega morajuodvajati dok i to bar tako dugo, potpuno očiste. goveda i treba održali bismo Da smjepodove predmete zidove, higijenski staju redovito čistiti i raskuživati. štene staji odnosno ili ukoliko i vime S obzirom ozlijeđeneosipane, sise, pak držati također treba i koža da im promjene čiste, jer njih ispucana, je i sise otrti vime treba svake zarazi. krpom,koju mužnje Prije pogoduju raskužila i istisnuli. namočili kojima služimo, Raskužila, prethodno ili dražiti kožu niti neki imati Najbolje obojiti. neugodni miris, smiju smiju tada ali ako to vime svako imati valja m oguće, nije posebnu k rpu, je Isto tako važno, da si i muzač i raskužiti. vimena nakon je oprati brisanja ruke. i raskuži dobro svake i nakon opere Opasnoje prije mužnje prije može time kvasiti sise prenijeti jer slinom, mlijekom,pogotovo suhom mužnje kako i čistom sise dobro otrti treba Nakon krpom, mužnje bi uklonile preostale kapimlijeka. naročito tada treba krave kod li pomno upalavimena, koje Pojavi i kao i i zidove i raskužiti očistiti i a pribor staje, jošbolje pod stojnice, od ostalih i odrediti treba kravu poodvojiti smjesta Oboljelu odjeću ljudi. ostalih. tek nakon da to muzača ili ako pomuze nijemoguće, ju sebnog neku: već izmusti se Od izmuzeno ne posudu, pod, mlijeko smije nje treba Osim klice. unište da treba to toga prokuhati mlijeko i čitav također vime očistiti i raskužiti nego stražnji sisama, telad da siše zaraženim krave. puštati stajama Nadalje nijeuputno trup Da
dobiti
bismo
trebamo
i zdravo
dobro
ne-
muzare
su
su
muzare
se
se
?
a
su
ne
s
zarazna
zarazno
se
se
se
—
ne
se
u
su
na
ove
smo
ovu
za
se
a
zaraza.
se
se
se
na
se
a
ne
sa
samo
u
12
ne
se
u
zarazne
u
umjetnonapajati krave, tj. zdrave, pogotovo iz mlijekom posuđa. i način vrlo važan također vimena Da je upale spriječi širenje naime treba tehnika odnosno punom šakom, Musti, propisno mužnje. sisa ili sl. npr. natezanjem iz da Osim se rasploda isključe daljnjeg toga preporuča, ili sisama vimenu bilo kakove na pa(npr. nepravilnosti kojeimaju krave, vrhom li širokim i kratkim ili sise kanalom), jer nepravilnim sise, bilo
treba
bolesne
a
ih
samo
sam
se
a
s
sve
se
su
s
one
ove
bolestima.
sklone
više
ne
Prof.
dr
M.
ŠLEZIC
onda
zdrav
BOLESTI
CRIJEVNE ZARAZNE
kli-
čovjek, najčešće je i shvatsvakom zaraznih izvor conoša. Da bolestan jejasno klica, čovjek je da to i zdravih da ima pa kliconoša,jepotrebno, objasManjejejasno, ljivo. Izvor
zaraznih
svih
bolestan
bolesti
a
nimo.
Čovjek,
svih
njenih preboli ali klice ostanu tako. klica i otrova. Ali Čovjekozdravi, kojiput nije ali ne čak tamo škode, izazivaju pomalorazmnažaju, tijelu, njegovu te bolesti znaka bolesti. više nikakova čovjek jepostao Naime,preboljevši Ali otrove. te klice opasne te iste klice i druge, njihove osjetljiv izlaze iz žive i te povremeno kako i tijela, postaje razmnažaju dalje okolicu kao makar takova opasna zdrava, svoju osjeća osoba, potpuno kliconoša. kao zdrav kako to obično zaraznih klica kažemo, ili, sijač bar kliconoša iako može pravu prebolio bolest, nije No,čovjek postati bila bolest možda tome pa mogla blage n aravi, nije je nije svijestan, jer nasele i razmnaklice može Kadšto tijelu čovjek zaraziti, prepoznati. Ali i kod izazvati ali prema mogu njima. bolest, jerječovjek otporan žaju, izlaziti iz zadržati i povremeno klice bolesti ovakovih se mogu dugo tijelu što to tim može osoba i ovakova opasan pa kliconoša, opasnija tijela, postati neku
kad
bolest
zaraznu
obično
oslobađa
se
zarazne
ne
mu
se
u
ne-
a
za
su
za
se
one
za
se
sam
on
se
o
se
se
u
ne
u
nitko
ne
3
sluti.
ako
osoba
bolesti, najopasnijicrijevnih živežživežnim namirnicama. radi kliconoša Nehigijenskim postupkom rukama zaraziti i način nečistim ih kliconoša može nim namirnicama taj čitave osoba veliki i uzrokovati na broj najkraće vrijeme prenijeti naše To i dječjih ljetnih proljeva. tifusa, paratifusa, dizenterije epidemije: ima ali od svaka svoga uzročnika, bolesti,kojih crijevne najvažnije od bolesna ili od kliconoše kako prenose čovjeka način, imajuzajednički Kliconoše
zaraznih
kod
su
naročito
sa
sa
na
u
zarazu
su
zarazne
se
sve
zdravu
na
osobu.
Uzročnici mokraćnim
svih
crijevnih ili kliconoše bolesnika putovima zaraznih
bolesti
žive i odatle
i množe
se
izlaze
u
ili
crijevima
povremeno
napose
pak zarazi, Tih i načina ima ili načinom organe. dospijuprobavne kojimputem putova doih znati i od bolesti. i treba da zaštitimo mnogo poznavati, Nije medicinsko i da to znadu nego drugo osoblje, liječnici voljno jepotrebno narodni ako želimo da te bolesti da to znadu i slojevi, spriječiti, najširi širi i tifus šire. Ako pozna npr. majkai domaćica kojima putove, prenosi da će dvoreći ili neka bolest, drugacrijevna jesigurno, gotovo svoje zaraziti ili sebe ili ukućanina. nekogdrugog vrijeme oboljelo dijetenajkraće s
izmetinama
ili
s
mokraćom.
Zdrava
se
osoba
ako
te
klice
bilo
u
se
veoma
samo
se
ne
ne
se
zarazna
u
13
od
mnogi način, kojim prenose crijevne dešto mi svake i uvelike Naročito godine gubimo njih poboljevaju. jebolno, radi toliko setak i više proproširenih ljetnih dječjih hiljada dojenčadi naravi. svi od reda ljeva, koji da ne kada netko može biti Kako zna, kliconoša, naprijed vidjeli, ili nismo kako velika većina to zna, da li jesmo kliconoše, je postao, vlastitom interesu i da svih zato držimo higijenskih pravila jepotrebno, Kako
naš
narod
ne
pozna
to
zaraze,
se
samo
su
zarazne
a
smo
nas
a
ne
u
se
u
interesu
okoline,
prenose kojima crijevne najvažnije načine, prijeći putove da ruku. To da tifus bolest klice. Francuzi prljavih znači, kažu, je tako i ruke zaraza, drugecrijevne glavni put,kojim prenosi kad ih Kad bi svi redovito i uredno pou vijek onečiste, prali ruke, ljudi naročito ako zaraze, jela, crijevnih uvijek prije gotovo sumnjaju mogućnost može nikada nestalo. Zato bi se zaraza dovoljno istaknuti, gotovo potpuno čistoću ruku. od navikavati koliko važno godina djecu najranijih je od neke kad Kad zaraze, ga pecrijevne čovjeka, kojiboluje njegujemo bolesnik i odnosimo remo, predmete,kojimaje presvlačimo, dodajemo sitnim da ruke došao možemo nevidljivim izbjeći, zaprljamo dodir, nalaze nečisti ili česticama nevidljivih milijuni mokraće, kojima njegove ako ih odmah rukama onda ne operemo. temeljito dalje raznosimo, klica, koje ruke kad vrši lako I bolesnik i neprimjetnuždu, zaprlja svoje kliconoša, raznositi rukama može i i tako česticama nečisti uprljanim mokraće, ljivim rukama voće klice. Ako takovim nečistim npr. jedemo, kruh,sir, i sl., znakovi boveć izbiti desetak dana ćemo i mogu prvi unijet klice, ili dira živežne namirtakovim rukama reže kruh lesti. Ako domaćica druge slastičarni uzrokovao Jedan ukućane. će zarazit je šegrt jednoj nice, svoje Jedan među rukama tešku epidemiju svojimmušterijama. svojimprljavim skrivio menzi parapar epidemiju pred godina jejaku namještenikjednoj da ni kruh menzi rukama, nije slutio, je neopranim tifusa, jerje kao otkriven Kad niti što to znači. kliconoša, je je kliconoša, je žibiti kod kliconoša zanat. smije uposlen rukovanja promijeniti Nijedan i Dakle čistoća ruku vežnim namirnicama. higijenski zahtjev prvije najvažniji obzirom crijevne voda i razne važan prenose klice, jest crijevne kojim Drugi put, li života. Nema Voda namirnice. živežne potrebna održavanje je prijeko uzrokovat će teške nekoliko vode samo dana, smetnje dovoljno organizam će. li mu vode zdravstvenom umrijet Ipak, potpuno, stanju,ponestane bez i mitreba da bude voda Pitka voda svaka bistra, čista, boje nije piće. zaraznih klica. nikakovih da prvom Najopasnije redu, njoj risa, klice. zarazne crijevne vodovoda nema lako Voda može inficirati, ondje, gdje pogotovo buvodu iz Ako i uredne neurednog, plitkog, kanalizacije.crpimo otvorenog zahod i blizini đubrište s oko nara primitivan negdje kojegaje kaljuža, da voda teško biti možemo zaneurednom crnom sigurni,je njemu jamom, Bunar Takova voda klicama. i da vrvi zaraznim nečistoćom nije piće. gađena ukloniti. Dok učii đubrišta klornim to dezinficirati treba vapnom očistiti, vodu takovu prokuhanu. smijemopiti nimo, biti zaražene. to namirnice živežne I mogu koje Najčešće je mlijeko, dobro ali naročito hrana odlična veoma inače ljude, djecu, mlijeku je od klice. A u na i zarazne mogu pa dospjetimlijeko mužnje uspijevaju A
sada
i
ćemo
se
su
zarazne
se
sve
a
ova
za-
raze.
na
ne
na
s
razne
ne
ne
u
se
na
sam
zarazne
za
zarazne
u
u
rezao
a
u
morao
znao
ne
s
na
zaraze.
zarazne
se
za
za
a
u
za
su
nema
u
a u
.
se
veoma
u
u
za
ne
samo
razne
za
za
one
14
u
do
čitavom
od
putu potrošnje, počevši zaprljane stajeprljavog krave, od ruke od od ruke osoba muze, muzilje,suda, koji koje obrađuju mlijeko do muha sve tako rado dolaze i pa domaćice, prašinekući, koje mlijeko često tamo i nečistoću zaraznim operu nogu utope pritom svojih klicama. domaći maslac od isto tako Svježi sir, vrhnje, zaraženog mlijeka kao i Zato ili opasni, mlijeko. mlijeko prije potrošnje prokuhati da tako unište možda sve Voće i pasterizirati, klice, koje njemu. povrće također često onečišćeni bilo bilo naknadno samom tlu, zbognehigijeni Zato voće i mora skogrukovanjatransporta. povrće prije j ela temeljito vodi. Teško voće malo smoče u zdjeli, oprati tekućoj griješe koji oni, ako ni voda time Dasamo pogotovo još nijesigurno čista, jer zavaravaju. voće pače vrijeme crijevnih epidemija probitačno jejesti prokuhano ili oprano vodi. kloriranoj Muhe treći kod možda uzročnik, proljeva najčešći, kojim prenose klice. Muhe i nečist i živežne namircrijevne sjedaju svakud, i na usta dok spava. Na nožicama nice, malogdjeteta, svojim zaprljanim i tamo širiti brzo i veće Zato mogu uvijek bezbroj klica, udaljenosti. treba sistematski uništavati kako bismo suzbili zaraze. muhe, crijevne Da završimo! vode i živežnih namirnica te Čistoća ruku,higijena piće muha tri su uništavanje najvažnija opasnih puta suzbijanje crijevnih Prim. dr Nežić Eugen u
i
vimena
se
u
na
se
sa
svu
sa
su
samo
moramo
se
su
su
u
na
se
u
samo
se
u
samo
u
su
se
zarazne
na
na
a
nose
zarazu
na
za
za
Žena
zaraza.
i dom ODNOS
DRUGIMA
DJETETA PREMA
Dijete je prirodi sebično, privikavati život, i obzir Iako te osobine tek tokom prema kojizahtijeva pažnju drugima. već i malu da npr. moramo razvijaju, ipak djecu privikavati podijele neke od hranu sl. obratiti i drugomdjecom svojih igračaka, Djetetu da štiti ni da ne pažnju životinje, smije kojemslučaju dopustiti zonodu i muči ili nesvjesno, pogotovo svjesno, ubije kojuživotinju. Naprotiv, načine mora da mu na se njemu pobuditi osjećaj time, povjeri briga oko i dr. koježivotinje, biljke po
pa
ga
treba
na
društveni
se
vremena s
se
a
se
mora
u
za
ra-
a
se
u
razne
ODGOJ
DJETETA ZA VRIJEME BOLESTI
kratkotrajne nepovoljno utječu odgoj vladanje djeteta. bilo naučeno. katkada i najprije poremeti red, kojijedijete Mijenja određeni način i takovom Čestoroditelji hranjenja spavanja. djetetu popuštaju i to vrlo brzo koristi. Ne dozvoliti da nameće smije dijete drugima svoju Potrebno naročito bolesti biti To volju. je vrijeme djeteta dosljedan. da bolesnom obraća određenim granicama veća ne isključuje djetetu paži Naročito važno da omogući neka vrst nja iskazuje ljubav. je djetetu neće odviše odvratiti da ne misli boa ga bave, koja zamarati,ipak svojoj lesti. Isto tako tome ne preddjetetom valja govoriti! I
bolesti
se
i
na
Po-
na
se
ono
se
za
ne
se
u
se
za-
o
o
-
15
|
MORRO URAMI
RERRINIS
PROĆONI
RENE
NINI)
MEMORIAM
IN.
smo pre-. ispratili zauvijek“ našegsuradnika, uzimača STJEPANA KUNETICA. mlijeka Klari, Nakon kratke teške svi da bili ga i bolesti,pokušaji spasi Dana
5. I. 1967. u
se
uzaludni.
su
obitelj, osnovao Kla jegod. ri,gdjejei svoju tako 42 starosti rano, kojuje godine jerga je napustiti, smrt oduzela. Ostavio staricu neumoljiva jesvoju majku,suprugu i 14 kćerku neočekivano i žalosti. godišnju dubokoj '
Rođen
1924.
u
s
morao
u
kao
»Metal«
je poduzeću radnik. i savjestan
Radio
u
dobar God.
od
god.
1947.,
bio
gdjeje
bolesti
zbog
poznat
bivšeg preuzimača mlijeka Klari, tu dužnost. U tom preuzima poslupomagala je supruga. Prvih dana nekih bio je pod utjecajem nesavjesnih proizvođača i da spram krajnje nepovjerljiv zadruge mljekare, smatrajući, ubrzo po mlijeko plaća faktičnoj vrijednosti. No, jeosvjeda tu nikakovih i da i može obračunati dočio, tajna kvaliteti. prema vrijednost mlijeka 1965.
u
on
mu
se
ne
se
nema
sam
(0:
|
Tada
jedan postaje mlijeka, kojemposlu
od
na
se
najboljih najsavjesnijih preuzimača žalost zadržao. nijedugo i
na
Njegovom izgubili dobrogsuradnika, nesebičnog će ostati. svim suradnicima i prijatelja, koji svojimprijateljima, znancima trajnoj uspomeni. smrću
smo
u
I. K.
Glavni Vlasnik
PZ
»KLARA«
REMETINEC
mljekare« Uređuje: Redakcioni kolegij »Zagrebačke Kaštelan. urednik: Tehnički urednik: Vera dipl, inž. Dinko i odgovorni radnika i uredništvo, i izdavač: Udruženje mljekarskih SRH, Uprava Ilica 31/III, tel, 37-360. Zagreb
»Vjesnik« Štamparija Tisak:
Murat: m