SRB
O
oR
ERE “a.
:
Milošević Stočarske
Andrija,
direktor izložbe u
pogonaBjelovar Zagrebačke mljekare prigodom otvaranja i goste Bjelovaru pozdravio ie proizvođače mlijeka
=
R2
s
Rs
33
s
-_
s
s
-
s...
=
a
=
IZLOŽBA U BJELOVARU
STOČARSKA
je Bjelovar mljekare« »Zagrebačke pokroviteljstvom 60 Izložba izložba 8. 10. 1967. stočarska godipovodom je Bjelovaru. komune rada na Bjelovar području selekcijskog šnjeg uzgojno Pod
pogon održana
u
Kovačić
Izložbu
je
Josip
Inž.
Miličić
Milošević
Veljko
o
Andrija
Kovačić
drug Bjelovar skupštine općinske predsjednik održao stanice direktor je Poljoprivredne Bjelovar, Veljko, radu Bjelovar. području regije selekcijskom uzgojno
otvorio
Miličić
Ing. Josip. referat prigodni
održana
Proizvođači
na
su
se
upoznali
s
radom
stručnih
službi
:
1
=
=
=
——
-
.
-
-
_ —
o.
-_—_-
-
-
=
=
pogona poAndrija, »Zagrebačke mljekare« Bjelovar zdravio i jegoste proizvođače mlijeka. izložbe imale proPoljoprivredne uvijek značajnu ulogu podsticanju izvođača rad stočarstvu i ratarstvu. daljnji
Milošević
direktor
su
na
u
u
-———
—o
--
—
-—
..
--.-
-
Manolić
-—
--——o——
iz Severovca
Ivo
kao
I
ujednoje
novi
dala
—
»Košutom«
je s kravom sudjelovao izvan konkurencije
proizvodnji, prikazala je dostignućestočarskoj radu. njihovom podstrek daljnjem
stoke
izložba
ova
gost
_.-
a
u
u
NA PODRUČJU
RAZVOJ GOVEDARSTVA
BJELOVARSKE REGIJE rada
govedarstvu podgodina uzgojnog godine i da s doDa upozna proslavi javnost Bjelovar. tajjubilej ručjuregije održava sto8. X 1967. stočarstva Bjelovaru godine razvojem stignutim i stočarske ukazati Na izložbi će izložba. čarska na probleme proizvodnje nesmetani da bi trebalo na omogućinjezin daljnji poduzeti koje mjere, navršava
Ove
se
60
na
u
se
se
se
u
se
se
razvoj.
opisao jecjelokupno da ostalim Među Hrvatske. spomenuo krajeva, zagorskih rogata je i od bitno od razlikuje goveda Međimurju goveda kojapotječe štajerskih i Križevaca Vrbovca oko posve b lago kojima jerogato krajevima 110
Prije
godina
veterinar
O.
stočarstvo
Thalmeiner
marva
se
u
zane-
u
u
mareno.
kakvog je goveda, imamo, jošnije uzgoja vrlo uslovima. Stoka domaćih uslijed životinja podnajprimitivnijim »držanje« niti davati i loše i oskudne držanjalošeg smještaja nijemogla hrane, nečistog života nastala naša domaća naročitu korist. Kroz mnogo godinaovakvog je zimi tankih bez malo gladuje, buša, govedo, mišićja, koja kostiju, razvijenog Križevcima stradava. Kada često 107 gospoljeti jepred godina obratili odmah škole darska najveću pažnjuunapređenju škola, stručnjaci radom kroz 107 te upravo uspjeh godina postiglo sjajan stočarstva, daljnjim da sada bjelovarskog područja zemlji. tako, je govedarstvo najpoznatije našoj škola od osnutka 1860. do 1907. Križevačka svom pa gospodarstvu godine rada morala faza stočarstva. Na nekoliko tom prošla je razvoja polju jeprijeći težak stočarstvo najpogodnije pasmine zemaljsko području putispitivanja svog djelovanja. bilo
Onda
ga
sada
u
a
bilo
nego
osnovana
su
se
u
na
za
na
samo
Prvi
već je (istočnoje pasminu. tada bila po od mnogo uzgoju kvalitetnija alpskih pasmina. Njezini engleski frizijsku) bili već onda bila velika uzgoji poznati, glasuje njezina mlječnost. Trebalo će se diviti i kod će uočiti veliku jepronaći kojoj pasminu, seljaci koje razliku domaćim Holandska u proizvodnji usporedbi govedom. pasmina održati se naših domaćih nije mogla oplemenjivanje goveda. Raznježena domovini oceanskom izdašnom i svojoj blagom klimom, pašom pomnim uzgovruće studenu zimu i našu katkada jem,nije moglaprilagoditi ljeto, katkada hranu. holandska se morala preoskudnu, pregrubu Zbogtoga pasmina God. 1872. izvršio se belanske ili mčlithalske napustiti. prvi pasmine križevačke škole. Ova holandskom bila gospodarstvu pasmina poredbi je i Prema našem domaćem imala mnogo neznatnija primitivnija. blagu je velikih bila nešto mjerno prednosti, jekrupnija, višeg r asta, muznija, tovnija i to što našem crvenoje seljaku bolje svidjelo. Križevačka škola brzo da stoke kod šara, uvidjela jeoplemenjivanje je seljaka vršiti stranom će biti potrebno jednom pasminomkoja jakekonstitucije, Znalo da će i križanizvrsnog zdravlja. je seljak dugo još najplemenitijim cima kako naučio od Na će tek postupati je svojih djedova. novojpasmini kako treba i hraniti i i uviučiti, uzgajati plemenitiju produktivniju životinju da ta veće čistoću djeti pasminastavlja zahtjeve hranidbu, njegu, uzgoj, i držanje. S belanskom bila stvorena i razvitka pasminomje podloga smjer daljnjeg stočarstva. Kada okolice bilo već kada jeblago dovoljno oplemenjeno tj. je rastu i muznosti domaće veličini, premašilo govedo, želji napretkom, korak se stoke. “To pokročilo jedan dalje oplemenjivanju je učinjeno importom pincgavske pasmine. Kada domaće znatno govedooplemenjivanjem pinegavskom pasminom i ostalim rastu 1905-tih i popraviloveličini, svojstvima, prešlo godina simentalskom Ova i oplemenjivanje pasminom. pasmina l jepša savršenija oblikom veće muznosti i tovnosti rasta, ubrzo svog zbog brzog jezavoljena kod križevačke tako već 1908. pa seljačkih marvogojaca okolice, je god. kod Križevaca čistokrvni simenŽabnu marvogojska udruga uzgoj talske osnovale pasmine. Poslije toga marvogojske udruge Križevcima, Rači i Pravac udruVirju, Đurđevcu, Novoj drugdje. uzgoja marvogojskim bio simentalca i gama jeuzgoj čistokrvnog proizvodnja prvorazrednog rasplodindividualne Ženska nog materijala odabrana primjenu stroge selekcije. grla muška se a su ostavljala rasplod, grlakoja predstavljala prvorazredni se i individualnim rasplodni materijal, prodavala marvogojskim udrugama Za kvalitetno stalno se uzgajivačima. podizanje govedarstva nabavljalo originalne muške iz Švicarske. rasplodnjake Za stradalo. God. 1948. uvedena stalna vrijeme okupacije govedarstvo je je kontrola 1956. i 1957. mlječnostimarvogojskim udrugama, marvogojske stočarske udrugeorganiziraju ogranke pripoljoprivrednim zadrugama. One bave čistokrvnih simentalskih muških i ženskih uzgojem rasplodnih stočarstva. God. 1948. osniva Križevcima Stagrla potrebe zemaljskog nica kvalitetnih muških umjetnoosjemenjivanje kojaupotrebom rasplodi krava udio njaka mogućnošću osjemenjivanja većegbroja doprinosi svoj obnovi Križevcima i napose stočarstva, govedarstva bjelovarskog cijelog područja.
izbor
pao
na
holandsku
su
a
u
Ona
na
s
za
u
se
na
a
uvoz
na
u
s
raz-
uz
se
s
se
s
na
u
u
za
za
u
se
s
u
se
na
sa
u
osnovana
u
za
su
se
u
u
uz
su
za
u
se
a
u
se
za
se
u
za
u
u
.
|
mijeevropskog domaćeg nesređenog Uslijed mesa proizvodnji goveđeg proizvođača orijentacije zahtjevipogledu njaju stoci i mliniska i nestimulativna i Čestoputa otkupna živoj cijena mlijeka. kako da uzrokovali i otežani proizvođač nije plasman jeku, ponekad da goveda. uzgoju orijentira rad i U to goveda simentalskog izgradnja gojidbena uzgojni daljnja vrijeme naći izlaz da navrata krizu. U nekoliko materijalno pokušava proživljava i zainteresira muškog ženskograsplodnog proizvođač uzgojkvalitetnog bila Sva ta sektora. i nastojanja društvenogprivatnog materijalapotrebe i ekonomski i nametnula prihvatljivije potrebu traženjem kratkotrajna i koncepcije. opravdanije dugoročnije miniodluku donosi 1965. Savezno izvršno U garantiranoj vijeće god. usloiz i pod mlijeka kooperacije cijeni mlijeka premiranju malnoj otkupnoj da sve ugovorene proizvodotkupljuje krave, čije mlijeko i da masti i sadržina mlijeku proizvodnja mlijeka ispituje njeevidentiraju, U evidentira i prati daljnjem uzgoju. god. njihovo priplođeno potomstvo krava takvih da i 1967. potomstvo postavljen jejoš zahtjev priplođeno bikovima. čistokrvnim ili od od osjemenjivanja oplodnje potjecatiumjetnog Tako 1967. »Zagrebačke mljemljekara području god. otkupnom je — konkrava 97.700 kare« pod stavljeno PogonBjelovar kojem uzgaja nalazi krava Kontrolirani ili trolu 34.711 krava broj 35,42 proizvodnje posto. dolazi krava. odnosno sada kod 19.459 proizvođača 1,78 proizvođača, svim onim Kod mlijeka proizvodnje ugovori sklopljeni ugovaranja to i to isporučivali mlijeko vrijeme htjelikoji proizvođačima koji iz ugovorene što bio vrlo velik Odaziv promlijeko razloga mljekari. je iz litri više nego nekih 17 dinara po mlijeko slobodnog plaćalo izvodnje 1967. momenat postavljaju proizvođača god. taj otkupa. Imajući određenu kravi da po veći proizvede godišnje jednoj Zahtjeva zahtjevi. bikokrava čistokrvnim tržište. Obavezna količinu jeoplodnja mlijeka čistoću Veći vima ili mlijeka, kvalitetu, osjemenjivanje. zahtjevi umjetno da zainteresirane uslovi kiselost i sl. Ovakvi mlijeka proizvođače prisiljavaju livanaročito krme računa svojimpovršinama, povedu proizvodnji da veću da vode mnogo teladi,jeuzgoje kvalitetnoj brigu priplođenoj dama, ženskim takvim kvalitetnim i da po rasplodnim grlima rasplod mogućnosti radu indikrava. U tom i slabo starih slabo vrše produktivnih plodnih zamjenu redu vidualne pogon prvom mnogo bjelovarski poljoprivrednike pomaže službe i stručne radne poljoprivredna organizacije Zagrebačke mljekare, često
i hirovitosti
tržišta
se
u
u
znao
su
a
u
se
se
se
za
za
za
su
su
o
o
osnovu
na
se
se
vom
u
u
se
mora
sa
u
na
se
na
na
se
sa
su
su
su
u
se
s
za
na
umu
se
u
na
se
sve
sa
za
su
na
na
na
o
o
s
za
u
—
i veterinarska.
robnogproizvođača Mljekarska industrija nastoji postepeno 5 i više da će biti gospodarstvu uzgaja 4, mogućnosti mlijeka koji To bi litara 3000 krava i da po kravi mlijeka. najmanje isporuči godišnje da da tako popomogne svojih poljoprivredniku uređenjem moglopostići i vršina goagrotehničkih mjeraproizvede kompleksnom primjenom ishraće i kvalitetne krme pravilnu koja omogućiti dovoljno jeftine spodarstvu i krava Strojevi proizvodnih kapaciteta. njezinih potpunokorištenje uređai sabirališta mala za mlijeka gospodarstva prikladni seljačka mužnju, i olakšati i proizvodnju isporuku mužnju osigurati moraju jima hlađenje i mlijeka. čistogkvalitetnog zdravog, formira
da
na
u
svom
se
se
na
svom
za
nu
s
za
mu
koncepcije planomje predviđeno temelju 1971. po mljekari Pogon mlijeka Zagrebačkoj otkupnompodručju god. kod nekih 8.000 krava kontrolom oko 20.000 obuhvati proizvođača, Bjelovar oko 2.000 litara da po kravi bi bili mlijeka. godišnje isporuče koji mogućnosti i bi visokom Ove krave mlijeka prikvalitetnog proizvodnjom jeftinog koristiti će mušku i žensku telad kvalitetnu koja prvenstveno plodile svrhe. plodne će moći način Na takav izgradnjom uzgojiti gojidbenom postepeno i kvalitetno da simentalac veće jeftino sposoban proizvede proizvodnosti i mlijeko. između i čvrsta U tom saradnja neophodna dugoročna je nastojanju radnih bave i se interesirane koje industrije, organizacija mljekarske službi stručnih i individualnih proizvođača, proizvodnjom, poljoprivrednom izostati. faktora i neće ostalih uspjeh mjerodavnih Iz publikacije izložba »Stočarska Bjelovar« da
razrađene
ovako
Na
na
u
se
—
u
s
u
se
ras-
se
meso
za-
mesne
SMJESE U ISHRANI STOKE
KRMNE
uljarica, nuzproizvodi daje tvari stanovitu bi i sl. kategoriju potreba hranjivih vrst, podmiriti mogla da bi iz toga i pa moglozaključiti, nije potrebna upotreba proizvodnju stoke, ishrani stoke naučnih rezultati krmne poistraživanja Međutim, smjese. krmnih krmnih tvrdili Djelovanje smjesa nije upotrebe opravdanost smjesa. i složenom sadržini nego samo zdravlje djelovanjuproizvodnju njihovoj veću biološku raznih krmiva i dodataka stoke. davaju vrijednost ukupne Smjese Krmnim i očekivati može pa djelovanje tj. uspjeh proizvodnji. bolje smjese, vrlo različite redu prvom potrebe bjelančevina. Smjepodmiruju smjesama da visoka i mineralnih tvari krmiva postigne omogućava krepkih i zdravstveno sadrže i održava djelotvorne tvari, stoke, jer stanje proizvodnja koliko stanovitu i to antibiotike i vrst, jepotrebno dr., toliko, vitamine, stoke. i proizvodnju kategoriju krmnih ima ogromne prednosti predpriproizvodnja smjesa Industrijska krme svakom poljoprivrednom gospodarstvu. pojedinačno premanjem dokrmnih Tvornice najnovijih smjesasastavljaju smjese rezultati znatno krmnim da nauke bolji smjesamapostižu tako, stignuća vlastitom ishrani nego gospodarstvu. krmom,koja priprema stoke, onoliko vrsti koliko Tvornice krmnih posirovina, je smjesaupotrebljavaju većini dobru dok da sastave trebno slučajeva gospodarstvu smjesu, oni Upotreba proizvodi, kojima slučajno raspolaže. upotrebljavaju da stoke ishranu ima krmiva sirovina tajnedostatak, malogbroja razvitak živonormalan sastavni neki dijelovi, koji neophodni manjkaju iskoristiti mnoge krmnih Tvornice pa mogu smjesa sirovine, (vitamini). tinja stočne time i Međutim, industrijska proizvodnja pojeftinjuju cijenu smjesama. da hrane ima i to proizvedena jednunezgodnu stranu, je, je industrijski To obično od vlastitom skuplja smjeseproizvedene gospodarstvu. smjesa otuda dolazi što sirovine industrijsku proizvodnju smjesamoraju zatim ista količina do prevoziti tvornicu, smjese opetprevozi potrošača. Ako
krmu
voluminoznu
uz
se
mlinarstva
sačma
za
se
se
u
su
na
u
u
u
se
se
u
se
sama
se
za
u
na
osnovu
se
u
se
s
u
se
u
u
se
samo
za
—
—
su
za
a
na
se
u
sve a
za
se
posljednjevrijeme međutim, smjesama postignuti da učinak daleko pretati, koji postiže industrijski sastavljenim smjesama troškove mašuje prijevoza. krmnih i što Upotreba smjesazahtijeva, poredtoga jenjihova upotreba ishrani stoke. svatko jednostavna, ipak.neka znanja Prvo, tko krmnu držati da mora upotrebljava smjesu pravila smjesu upotrebljava vrstu i samo U kategoriju stoke, kojojjenamijenjena.protivnom ne može nadati dobrim rezultatima. Tako neće biti npr. smjesa ishrani ishranu obično djelotvorna svinja,smjese svinja preskupe ishranu obratiti da li Nadalje pažnja to, upotrebljava ili dodatna bilo gotova potpunasmjesa nepotpuna Dodavanje smjesa. kakvih krmiva obično neće učinak. Ishrapotpunim smjesama poboljšati njihov dodatnim na bez izaziva obično prosmjesama, preporučenog dodatka, bavne kod suviše koncentrirana ili izaziva obosmetnje stoke, jerje sadrži ljenja, jer potrebne sastojke, koje životinji potrebne. U
su
u
ishrani
takvi
rezul-
se
veoma
osnovna
o
se
za
onu
se
za
u
za
a
muzara.
se
muzare
za
su
mora
na
—
se
—
razne
razna
ne
sve
su
KRAVA »KOŠUTA« REKORDERKA U PROIZVODNJI MLIJEKA Selek-
podacima 1966. centra SR Hrvatske cijskog god. rekordnu domaproizvodnju mlijeka ćoj -šarojpasminipostigla je Prema
službenim
za
u
crveno
krava
»Košuta«
vlasništvo
Manolić
Iva-
kraj 305 »Košuta« Krava postigla je dana 6085 ga je kg mlijeka,proizvela Stara 8 laktaciji. je godina četvrtoj i 9 mjeseci. na
Đurđevca.
iz Severovca
u
a
u
Dugajepovijest Uzgojio ju jeŠimunić Potječe majke mb. i 305 »Diamanta« iz Centra Kri»Olge« umjetnoosjemenjivanje »Košute«.
Ivan.
oca
od
za
ževci.
Majka
»Košute«
Ferdinandovac
i
oca
potječe potpunonašeguzgoja, iz
»Sokola«
našegselekcijskog Manolić vlasnik Sadašnji rada!
300
025.—
starih
dinara.
od
mb.
Direktan Ivan
»Zore«
mb.
263
—
uspjeh baš rekorderka »Košuta«. uspjehtogaje »Košutu« tri i kupioje prije godine platio 682
Ferdinandovac.
To
je
veliki
d k +
=
Krava kod
tri
ima
»Košuta«
kćerke:
»Milku«
»Ružu«,
Manolića. »Ruža«
Krava
ima
dvije
već
kćerke
Manolića.
»Fanu«
još staji odlične tada porijekla, mljekulje, poznatog stočarski fond. jenjegov Ako
da
dodamo
se
Manolića
u
i
nalaze
no
i
»Olgu«, nalaze a
se
»Bebu«,
također
u
staji
dvijekrave, koje si možemo koliki predstaviti i
su
bez
o
m u
" podaci i bikova. junica Da
Za
budu
zimsku
Manolić
potpuniji
ishranu
je
ove
godineisporučio
tržištu
pet
podmlatkaproizvođač je pripremio dva silirane krme. Bez silaže da rekordne vagona smatra proizvodnje niti mesa. mlijeka, dobrogprirasta Kada Manolića da krave smo posjetili proizvođača zapazili je očistio. Nikad krave izlaze iz n a prije izgona pašutemeljito prljave njegove: rekao staje, je razgovoru. U kući nalazi i mali mlin. Tako većih oko nema problema šrotanja. Mi čestitamo strane Manoliću radu! Rezultati svoje drugu marljivom kao i to, da krava »Košuta« kod tu. brojnogstanja staji njegapostigla je rekordnu stručan rad stočarstvu. proizvodnju, najbolje dokazuje njegov muzara
i
Manolić
on
nema
smo
sve
ne
nam
u
se
sa
na
u
u
MLJEKARA
U KARLOVCU
PRED ZAVRŠETKOM
nekoliko do završetka. nas potpunog Vjerujemo, mjeseci dijeli Karlovcu. Sada radovi oko samo mljekare predstoje unutarnjeg uređenja. kao i fasade. prostorija, vanjske “
da
u
samo
o
proizvoda: mlijeko prahu proizvodit mljekara mlikoličine i tržištu Ona će davati kondenzirano konzumnog manje mlijeko. sira. i jeka, jogurtadomaćeg dva
će
Karlovačka
VELIKI BROJ KRAVA dkda
kod
od ć
nk
*
ka
ane
i ta AE.
NA UMJETNOM Pai
u
i
OSJEMENJIVANJU
PAS
Čičezapažamo brojkrava kojeproizvođači Područje predvode umjetnoosjemenjivanje. krava. obuhvaćeno Gorice Velike umjetnimosjemenjivanjem potpunosti je tako da telad Dobivena proizvosvojstvima prirasta, jeodlična,zapaženim ako krave koristi velike i sami đači predvedu punktove svoje uviđaju umjetnoosjemenjivanje. Pred
veterinarskom
ambulantom
svakodnevno
Novo
na
u
sa
na
:
za
10
veliki
naa
izložbi
zapazili
stoke
smo
grupu
Josip Kosiljevca iz Orlovca Marko Brajković iz
Mužak
Grdinić
Svi
ke
su
Ivan
rado
godine, pa
se
proizvođača. Bili
Španić
Ivan
Starčević
su
to:
iz Sasovca
Ivan
iz Kozarevca
iz Kozarevca
došli da
|
Ki
PROIZVOĐAČA
GRUPA Na
adižE
na
stočarsku
na
redovite, i rasplodni materijal. prodati uzgojen
izložbu.
može
njima
KIRIN ŠIMUN
Samo
kada
IZ JABUČETA
bi
one
bile
sva-
|
2 o
z o
a _ —
b o
o a Šimun isporučio mlijeka. Posjeduje krava,jednu je će tri bika tovu tri teleta. S i junicu, junicomsudjelovat stočarskoj 8. X 1967. Bjelovaru.
Kirin steonu
izložbi
15000
u
litara
5
na
u
d i
ll
pr
_--.
zatekli upravo .Kirina' smo kada mentu pumpanjemubacuje gnojkolima. nicu bačvu poMnogi lažu važnost rekao gnojnicu, je ali odlično. razgovoru, predstavlja i jeftino gnojivo. Kirin Šimuna pokazala Supruga i muzlicu aparakompletnim je mehaničku tom Ponosni mužnju. sada aparat. ga taj Međutim, budući da vrlo upotrebljavaju imaju malo krave mlijeka. Naime,dvije visoko zasušene, jednaje: steone, teletom. Za krave dvije isplati ukopčavati aparat mehaničku žnju. U bio prošloj godini je najveći naše proizvođač mlijeka području mljekareBjelovaru! u
na
u
ne
na
u
mo-
nam
ona
nam
s
za
su
na
ne
su
su
s
ne
za
se-
mu-
.
on
na
u
Gnojnica
U GORNJIM
u
bačvi
PLAVNICAMA
sjenokoše urod. dala čak vrlo dobar Djetelina je i Ivan Milka. Presthjehtel Begović Nizinske
livade
i
imale
na
kolima
DOBAR
UROD
SIJENA Plavnicama
godine Gornjim tri otkosa tako rekao. dobra je su
ove
u
—
nam
Dobar
urod
bio
sijena jevjerojatno zbogtoga, njihove sušno naškoditi. pa mnogo dolini, potok, ovogodišnje ljeto nijemoglo što
livade
su
uz
u .
rane
MIHARDIN
FERDO IZ BUKEVJA 31
predaje mlijeka 4 krave. Od »matične« Posjeduje toga dvije i to: »Cifra« mb. 21 i »Zora« mb. 23.Obrađuje 12 zemlje. jutara Sada
oko
40
litara
na
dan.
su
KAKO Obranu
SE ORGANIZAM od
BRANI OD ZARAZNIH
BOLESTI?
upravo organizma predočiti vojnički. možemo zamisliti kao neku veliku unutar Organizam tvrđavu, koje nalaze međusobno hodnicima. tvrđavi U povezane brojne prostorije (organi) toj nalazi dobro naoružana ima kao: vojska, koja prateće službe, kuhinja i sredstva za sanitetsku radionice za razne (želudac) dopremuhrane, službu, itd. Tako živci po popravke (npr: jetra), generalštab (mozak) primjer cijelom telefonske Putem tih stižu mozak tijelu predstavljaju izvještaji
zaraznih
bolesti
možemo
si
se
se
razne
na
veze.
veza
u
13
o
prazna, mozak, je tijela. pojedinih dijelova stanju odredi da i uzbunu znak kao pravac naređuje njuhu generalštab, daje i sl. Istovremeno stiže komanda da li ima hrane, jevaljana jelo kojem da ima da čitavi pravcu ponesu nogama kojinjuhjavlja organizam kuda oči hrane. organaređenje da,poputradara, prate Ujedno primaju i slično. kakvih li nizam ima prepreka kreće, putu ti obrana. Kao mrtva tvar Bedemi tvrđave (beton) njenavanjska dok neko izdržati tako će bedem bedemi ga dugo obrana, jer pasivna koža bedemi to što ošteti.. Ono ili barem organizmu tvrđavi,je probije, koža od Dok koža živa Ona štiti povreda. organizam vanjskih (iako je tvar). štetni neprijatelj mikroorganizmi negdje ozlijedi (razdere, probuši) itd. sluznica kao: Sličnu unutra. mogu oka, uloguimajusluznice, štetni mikrorazderotine i sličnih li do Dođe oštećenja kože, posjekotine, kožu unutra. kroz nadiru kao povređenu vojska, organizmi, neprijateljska i da obrana oštećena mozak da Putem živaca stiže izvještaj jevanjska obranu da Mozak nalog prijatelj prodire organizam. izdaje stupe i uništio kako bi zadržao snage, neprijatelj mjestuproboja. raspoložive štetnih obrana. ili aktivna Na dakle, unutrašnja mjestuprodora Nastupa, Kao upala. vojniciprvojvatrenoj liniji nastupaju mikroorganizama nastaje krvnih tih krvna Za upalebroj bijelih bijela (leukociti). trajanja vrijeme sami da li može i i nekoliko Često zaključujemo je putapovećati. nalazu neka ili kakvu napisali upalaslabijajačačitajući brojku liječnici kreće između leukocita Normalni slici »leukociti«. krvnoj poredriječi: broj 5 i 7 tisuća. Povećani upalu. brojukazuje tako što štetne krvna (leukociti) uništavaju mikroorganizme Bijela kroz neku kašu. kada vučemo sebe. Slična uvući ih jepojava prst nastoje Tako ali odmah iza Prst ponovno ova, sklapa. prsta, prodire kašu, »iza leđa« tu udubinu. štetnik krvno i Ali, naliježe bijelo udubljuje, štetnika i i tako štetnika leukocit prodor opkoljavaonemogućuje sklapa time »izbačen iz i leukocit time je borbe«, naime, dublje organizam. No, je uništena. i obrambena sposobnost njegova stanice kao uzročnik li time nastupaju uništen, bolesti, neprijatelj, Nije da stanice Te »oružane« moći. ali veće slične borbeno leukocitima, tkivo uništeno uzročnika nego oboljelog napadom bolesti, uklanjaju uništavaju obliku i to se, s uništenim gnojaizbacuje leukocitima, zajedno organizma iz organizma. i tu da svlada bolesti toliko nadmoćan uzročnik Ako prepreku, je tvrđavi« »hodnika u s širiti po onda tj. organizmu pomoću cijelom počinje tako žila. Krv krvnih popa dijelove tijela, dospijeva najlakše putem svih odmah bolesti. Time i uzročnike svuda raznese nastaje »općamobilizacija« kao nekim okružena izbočinama, stanica tkiva svaka stanica je Naime, tijelu. kada U normalnim vrste neke nalaze slučajevima, hvataljki. kojima tvari i naiđu te prehvataljke hranjive odgovarajućepotrebne hvataljke tako hrani. tvari i čestice Međutim, koja hranjivih šalju stanicu, uzimaju tvari. Osim stanicama bolesti uzročnici neodgovarajuće tijela napadnutog otrovne iz sebe ti uzročnici pa kojeoslabljuju, tvari, ispuštaju toga, smrt. tako te čitavi i i organe, organizam, nastupa pojedine uništavaju, što sve dođe do orgaDa jenapadnutom hvataljke hvataju spomenute toga izaziva ali time te nizmu štetno. uništenje propadaju,njihovo hvataljke Istina, Višak treba Stanicama novih tvorbu projednahvataljka. hvataljki.
komora
da
li želudac
Javi
o
za
za
u
za
u
se
na
su
su
su
ne
se
ne
—
—
nosa
ne
ne-
u
sve
u
u
na
se
u
zrnca
zrnaca
se
u
su
se
o
na
nam
zrnca
u
se
se
u
u
a
zrnce
se
u
ne
samo
u
on
u
se
sve
u
na
na
se
se
u
su
razne
a
ne
samo
14
izvedenih
stanice
hvataljki odbacuju organizma. neke Budući da štetni vrste rasuli otrovne »lutajuće patrole«. mikroorganizmi tvari te tim štetnim mikropo cijelom tijelu,»lutajuće« hvataljke tragaju i po odbačenim otrovnim tvarima i ih. Te organizmima njima uništavaju »prinauka naziva imuna Imuna zato što na padnikelutajućih patrola« tijela. tvari otrovne imuna. neosjetljiva, dakle, otporna, takvom obrambenom borbi U uzročnika zarazne protiv ratu, bolesti, kao i neke krvna neophodne stanice, stradaju primjer: (eridužnost da prenose tvari orgaNjihovaje trociti). (transportiraju)potrebne nizmu i duž Pored njegovopstanak proizvodnju cijelog organizma. toga, što ta zato krvna sadrže (eritrociti) željezo, preuzimaju kisik iz zraka i također A sada ga po plućima cijelom organizmu. opet. oštećenu i narušenu kuću nitko uništava. ne jedanprimjer: staru, Naprotiv, da iskoriste sastavni te kuće: uvijek nastoji dijelovi cigle, crijep, građa i da bi nešto Tako i oštećenim crvenim krvnim drugo, izgradilo je zrncima Takva da oštećeni (eritrocitima). otpremajujetra dijelovi U tom »radionice eritro»poprave«. slučaju jetra imajuulogu popravku« cita. Samo srži tvore novi eritrociti. Koštana koštanoj (moždini) potpuno srž »tvornica« crvenih krvnih zrnaca. je,dakle, proizvodnju (Riječi pod vodnim znacima doslovno treba shvaćati. Tako navedene riječi uporadi naučnih trebljene lakšeg razumijevanja, umjestostrogo izraza). Ponekad da vlastitim snagama« organizam nije stanju »svojim odupre ili bi to uzročniku duže čemu bi vremena, bolesti, odupiranje potrajalo pri Tada znatno proizvodne sposobnosti dotičnog organizma opale. nastupaju to dužnost da utvrde kakve veznici«, veterinari, kojiimaju najprije je i vrste ubace osnovu napadač togprepoznavanja organizam injekputem ili obrambene tvari. nastalo zlatno upravo cija, drugačije, Međutim, ovdjeje U tu svrhu veterinari nego orgapravilo: »Bolje jespriječiti liječiti!« nizam uzročnike neke bolesti ili otrovne tvari. životinje oslabljene njihove Te tvari neće naškoditi kao »pravog oslabljene zdravlju životinje slučaju ali će tvari izazvati imunih masovnu napada«, proizvodnju spomenutih tijela. To tako zaštitno To znači veće obramzapravo, je, cijepljenje. stvaranje bene moći što uzročnika nego organizma prije uslijedi direktni, glavni n apad bolesti. imuna tvorba izazvana kako malo smo Naime, tijela, čija je prije opisali, U nekim imunih imajudugotrajnije djelovanje. slučajevima trajnost tijela je te nekoliko ili dok imunih kraća, traje tjedana mjeseci, drugimtrajnost tijela nekih bolesti iznosi i nekoliko i doživotno. pa protiv godina, Nadamo da će ovim naši se lakše barem. prikazom proizvođači razumjeti, način bori uzročnika raznih osnovnom, koji organizam protiv bolesti, kroz to i uočiti masovnih raznih vrsta vrijednost cijepljenja stoke, koja svrha rada da u stoci stvore: obavljaju veterinari, jerje njihovog cijepljenoj li bolest Zatraži li zaštitno nego prije otpornost pojavi. proizvođač cijepljenje tek kada već znakove će da onda, je primijetio oboljenja, omogućiti bolest nakon pogorša. Nerijetko peradugiba cijepljenja, jer je obavljeno kada već bolest dvorištu je postojala proizvođača. Oboljela perad još je makar i uzročnika tako uzročnici se pa primila, oslabljenog, bolesti, U tom ima više da povećali. slučaju peradkojanijecijepljena izgleda tu bolest. Ako već znakove neke ili barem preboli je primijetio bolesti, sumnja da ti znakovi dobar će da ili postoje, gospodar nastojati svojazapažanja što veterinaru. će tada odlučiti da li će sumnje tačnije opiše Ovaj poduzeti u
krv
sokove
i ostale
To
su
su
za
su
razne
u
na
crvena
zrnca
za
crvena
zrnca
ona
u
raznose
se
se
se
novo.
zrnca
sa
se
u
se
za
u
se
za
na-
ne
su
u
se
»sa-
a
su
na
u
unose
u
u
u o
m
zvano
u
u
na
se
a
se
samo
se
ono
u
su
samo
sama
m
a
15
sd)
Sis
odmah će ili samozaštitno cijepljenje, već
davanjulijekova, jerjebolest pristupiti
age
tu.
stoku
predvedusvoju proizvođača pozive Odazivanjem da da će nego bolesti, spriječi širenje omogućit cijepljenje, neke od te bolesti štete što više opasne time kojih izazivaju, koje smanje Inž. Ž. M. i po čovjeka. se
na
ne
da
veterinara
na
se
samo
su
a
ro Zena
se
dom
i
PRIČU!
MAJKE, ISPRIČAJTE DJECI OVU
gladne nejakedjece. jedini Majkaje i litara četiri do davala kravu mlijeka dan, Suricu, je pet Krilovu, koja staro kojejesvakogaposluživalo.: kljuse, Kad bilo kad Preko grijala. je majka danju hladno, majka noći, je Tu lizala po i bih muzla glavi. nježno Krilovu, sjeo predkravu, bilo to što češkao time uzvraćao a prijatno jojje pod je vratom, ljubav joj Krilova tako naučila Sirota bilo što meni kao prijatno njenolizanje. je bih stala mukati ako da bi ne sav tu našu stigao glas uzajamnunježnost tada dozivala: bi muzla. kad i ma Majka jujemajka vrijemesjeoprednju hoće da te Krilova te zove, Sine! poljubi. i kravu. bih dotrčao to odmah Ja na sjeopred Krilova našu važnosti od kakve vrlo Shvatio sam porodicu. je kad Krilova naricala kako “Vidio jednomrazboljela: jemajka od ako ćete naša! Svi nam omršavjeti gladi Ajme meni,hraniteljice naša Krilova! ugine krumKrilova da Više se pokušavala dočepati kojega je putadogađalo od bi dozivati: kad bi to počelo djecezapazilo, koje pira, usta! uzela velik će se! Krilova krumpir Ugušit Majko! je bi i turila Krilovi čitavu ruku da izvuče to skočila Majka ždrijelo joj krumpir. li bila Ne Surica važna. je našojsirotinji manje Mnogo je volio i oko bila mirna i i nogu, uvijek joj pleo je pažljivopametno da me, se popeo onako udari bih Često joj promatrala, sićušna, kopitom. bi koračala i mirno da a ne leđa, pažljivo padnem. Jednom čitao školskim zadaćama male nekojknjizi djecekoja domaćim Jedno ovo: pisala životinjama. jedijete napisalo otprilike Krava ima četiri noge i iako A puran, uglovima dajebijelo mlijeko. bi može... htio, Da meni to dali da slične da bih vrijeme pišem zadaće, vjerujem kako imam tri Krilova i Surica. napisao majke koje Majka, hranilac
bila
Imali
i
šestoro
nas
smo
na
nam
me
sam
me
ona
sam
na
se
na
me
—
za
rano
se
sam
—
se
a
nas
u
—
na
u
u
znam
sam
se
a
me
ona
ne
na
ona
sam
su
u
o
o
na
—
ne
su
u
se
zovu:
M.
Uređuje:
Redakcioni
kolegij »Zagrebačke
0.
mljekare« :
Glavni
i odgovorni
urednik:
dipl. inž. Dinko
Vlasnik
i izdavač:
Udruženje
mljekarskih
Ilica
16
31/III,
tel. 37-360.
Kaštelan.
Tehnički
urednik:
Vera
i uredništvo, SRH, Uprava radnika Tisak: »Vjesnik«, Zagreb Štamparija
Murat.
Zagreb,