Mljekarski list 11-1967

aenad Idi if

H

j ž

$

i

Novi

rashladni

uređaj u

proizvodnje LTH

Buševcu —

Sabirač

Kos

—

u

Škofjoj

Loki

—

Slovenija

PROIZVOĐAČI

I DOBAVLJAČI MLIJEKA

Radnički program

obradu izvoda.

savjet Zagrebačke mljekare je mjesecu godine obuhvaća suvremenih daljnjeg koji razvoja izgradnju kapaciteta i i veletržnice propreradu mlijekaorganiziranje mlječnih promet donio

VIII

u

ove

za

za

mlijeka godine tvariti novi selu 7 do 10 starih dinara. prihod milijardi kvalitetno odnose između Programpredviđa seoskog g ospodarstva kao i individualnog proizvođača mlijekaZagrebačke mljekare.

U čemu te kvalitetne sastoje promjene?

Prvo što želi da mljekara tome Zagrebačka sadašnju slučajnu stihijsku i domaćinstvu malu odnosno po prosjeku proizvodnju otkupmlijeka zamijeni intenzivnom robnom to mlijeka gospodarstvima proizvodnjom koja imaju ili takovi ostvariti. mogu odgovarajuće uvjete će Zagrebačka mljekara pružat svojim dobavljačima mlijeka Promet

po

ovom

udvostručit

programu

će

se

do

1970.

i os-

za

nove

se

u

u

na

za

se

KREDIT

odnosno

ulaziti

ZA

NABAVU

RASPLODNE

MUZNE

STOKE

kooperaciju proizvodnje mlijeka gospodarstva; i 10 i više dugoročno ugovaranje proizvodnje otkupa mlijeka godina radi osiguranja plasmana proizvođačima; minimalnih i pravo garantiranje otkupnih cijena sudjelovanja dobavljača i dohotku ostvari većojrealizaciji povećanom kojegZagrebačka mljekara kroz tržišne uslove; i kvalitete sastava Zamuznog uzgojpoboljšanje pasminskog podmlatka više radi kontinuirane centara pogrebačka mljekara organizira selekcijskih i remonta biti pune, koje zamjene proizvodno prestanu ekonomski korisne dobnogproizvodnog zbogprelaska potencijala; redovita 10. do 15. isplata mlijeka svakog protekli mjesec novčanom štedne odgovarajućom štednjom prenošenjem knjižice; će i mljekara proizvođačima dobavljačima mlijeka riješiti način i tehnički kvalitetan i organizaciju sabiranja mlijeka hlađenje mjestima proizvodnjeselima; između i i većih Mljekaresigurnihperspektivnih ugovorima proizvođača količina će kao što i zdravstvena zaštita mlijeka drugapitanja, rješavat i mirovina i kod banaka i kod i proizvođača, jamstvožiriranje drugih pravnih fizičkih stručna kroz veterinarske stanice poljoprivredno osoba, pomoć mjestručnu službu zaštiti i stima i kroz vlastitu zdravljaliječenju stoke, izobrazbe stočaproizvođača ishrani, organiziranju cionalnoj i proizvođačasamoupravljanje odlučivanje uključivanje renju, pitanjima oko oko iz mlijeka, utvrđivanja područja politike proizvodnje otkupnih cijena u

s

vlastitim

stadom

seoska

u

na

u

za

muzara

s

vremenom

za

vezano

s

na

s

na

suvremen u

—

se

su

u

u

u

u

ra-

suvremenom

u

o

i slično.

takav

koji Razumije jedan preobražaj nosima i traži mnogo realno Mljekareproizvođača razumijevanja, sagledavanje trebamo krenuti i buduće velika novčana sredstva. putakojim prvenstveno Sredstva treba svih spomenutog programa realizaciju osigurati putem učesnika i proizvodnji, preradiprometu mlijeka (proizvođač seljak, dobavljač se

da

u

za

u

program

vrši

radikalni

u

od-

Zagrebačka mljekaranjeniradnici, organizacija, zadruga poljoprivredna kao i bave proizvoda), organizacije kupcikoji prometommlijekamlječnih Kreditne banke i putem kreditnih aranžmana Zagreb. banaka, posebno od sada banka i Kreditna počinjuisplatom Zagreb Zagrebačka mljekara štednih redovito i mlijeka knjižica. putem stvorit će potreba poljopriuvjeti kreditiranje štednje Razvijanjem proizvodnje. poljoprivredne proizvođača,unapređivanju vrednog kao štediša dobiva kredit domaćinstvo Svako pravo proizvođačko dobiva od Kreditne kamata, svoja banke, postotak ugovoreni svoje potrebe rok može svako doba određeni nisu sredstva podići koja naše ili bilo gdje teritoriju Republike. mjestu Paromlinska ul. bb. sredstva Kreditna banka Za uložena jamči Zagreb, okviru domaMolimo da ovog vašeg sadržaju pismaraspravite i

ili

se

s

se

za

na

za

na

a

vezana

u

na

u

svome

na

u

o

vas

ćinstva,

Zagrebačka mljekara bb. Žitnjak Zagreb,

MOŽEMO

LI POSTIĆI DA SE SVAKA MUZARA SVAKE GODINE OTELI? domaćih

da

poboljša osjemenjivanje životinjasvrhom, bolesti od liteta stočarstva i suzbijaju spolne većegjeznačenja kod stočarskim i svim nas, nego naprednijim zemljama svijetu. bolesti mogu mnoge Naime,prirodnim parenjem prenositi tim neke i prenose organa plodnih načinom; umjetno osjemenjiako da te bolesti šire. To vanjepak, jehigijenski izvršeno, sprečava, ćemo lako li imamo da kod razumjeti, činjenicu, umjetnog osjemenjidodira između ženke i ni između više ženka uskog vanja mužjaka, kod kao što dešava tu leži prirodnog.

Dakle, prekomužjaka, glavni razlog možemo zašto i uspješno suzbijati spolne umjetnimosjemenjivanjem te jalovost, koju uzrokuju. traži od da osjemenjivanja stočara,neuporedivo bolje Upotreba umjetnog osobito ciklus isto i pozna spolni život, gonjenja svojih životinja, razumije drži stoku. Ako krave i da tako dolaze pravilno junice osjemenjivanje ciklusa može lako da mnoga od takvih pravo desiti, vrijeme gonjenja, grla doći i krive slike bismo pa mogli do zabređuju, problemima uzgoja, koji kod stadu. Kako krava ciklus tome nastaje vladaju jepoznato, gonjenja svaka svakih 19—23 tri Sam želji parenjem dana, prosječno tjedna. period većinom znakova 12—18 ali zrelo vidljivih vanjskih gonjenja traje sati, nikada iz 20 sati nakon znakova jaje jajnika izbacuje prije prvih vidljivih da krava znatumu, proces gonjenja (ovulacija).

Dakle, imajući je gonjenja treba i duži od vanjskih vidljivih znakova, osjemenjivati nastupatrajanja sati par nego oplodnju najpovoljnije koje jajeta, tj. prije je vrijeme, i izbaci se iz Prema i krave tome jajnika sazrije jajepotpuno (ovulacija). znakove ranim treba prve kojeočituju gonjenja junice, jutarnjim satima, isti oko i možeosjemeniti još dan, koje počnugoniti podneva poslije, mirno tek sutradan. posve osjemeniti Primjena umjetnog osjemenjivanja Umjetno

sa

zarazne

sve

ne

u

samo

na

se

—

kva-

se

a

se

zarazne

ras-

samo

se

na

ne

umu

nema

a

se

zaraze

zaraze

a

na

ne

u

se

o

ne

nam

u

u

za

samo

se

ne

na

u

no

za

samu

one

u

a

mo

one

se

—

bolje, dakle, gonjenja ide kravama i slobodno Osim stočar pašuskupa pripušta, toga, bi kako nadzirati znakova kod pažljivije krava, pojavuprvih gonjenja svojih da umu, pravilno ocijenio najpovoljnije imajući vrijeme osjemenjivanje, lakše i većem grla, brojuzabređuju osjemenjena potkraj negoli gonjenja, osjemenjenapočetku gonjenja. sličnim također vezi uzrok neuspješne oplodnje je Daljnji da ali kod otelile. skim »fiziološkim se koje Briga, sterilitetom«, krava, da drže količinu i krave »zimskog mlijeka«,želja, proizvedu potpunu da krave nuka nego mnoge osjemenjuju prije »uporedokalendarom«, stočare, nakon mira i odmora teljenja.

Najpovoljniji uvjeti potrebno vrijeme proteče većini sluznici maternice mogu slučajeva smještaj oplođenog jajeta kod skoro nakon Zato 9—12 dok teljenja. oteljene nedjelja prođe postići, i da će ponovno da će malo ima krave zabređati, nade, uspješno osjemeniti Za to naime mira. imala ako orgarasplodnim vrijeme pruža nije tajperiod i normalno osim da nima toga, oporave stanje, prilika, potpuno povrate doseći vrhunac može krava to nego proizvodnje mlijeka, prije opet vrijeme i kod Iskustva i steonosti. teret nove preuzme pokazala drugimzemljama raste da su, uporedo duljioplođenih grla osjemenjenih, brojjednokratno i da nakon postotak oplodnje postignut, teljenja,jenajveći mirnogperioda nakon od 9—12 krave kad (73,1%/.), teljenja tjedana vrijeme osjemenjivane nakon ili 7 od 4 prema (62,5%) teljenja.

(48,3%) tjedana tjedna ostale među da Iskustvo promjenljiv činioce, kojiuzrokuju jepokazalo, treba i stada kod ubrojiti pojedinih godina, promjenu uspjeh oplodnji istog veći da Tako doba. klime i postotak oplodnje postignut godišnjih jeopaženo, je zimu studenom i i kod krava koje osjemenjene prosincu junica, sezoni.

Iskustva kod onih, nego kasnije koje osjemenjivane osjemeda »fiziološki zimskim stekasnim uopćepokazuju, mjesecima njivanjem to doba slabo očitovanim rilitet« i igraju godišnje gonjenjem poteškoće i da način zimski ostali uzroci. veću prenego mnogo držanja je, Sigurno ulogu nisu neznatni ni poi sunčane malo dnevne hrane svjetlosti rasplodnih grla, nikada smetnuti to Zato baš uzroci tih vrijeme valja nevolja. sljednji obrocima i po uravnoteženim hraniti treba da uma, grla ispravno rasplodna kostana 4% mineralnih dodacima npr. krmiva, (do ukupodgovarajućim potrebi koncentriranih obroka količine krmiva).

C može vitamina da i nestašica u tijelu životinja Vrijedno jenapomenuti, krava i Vitamin ili bar do dovesti do plodnosti (a bikova).

C, umanjene jalovosti dio makar sastavni kao i tvar, vitamini, je hrane, kojutijelo imati drugi i život. Vitamina C ima održava da mnogo zdravlje malojkoličini, ali iz hrane te i i voću pa zelenoj krmi, mladoj bujnoj povrću, svježem doduše da ga sami i to Preživači radom razara kadri, stvaraju, buraga. zato količinama pa ćinom tijela, njihova koje dovoljne potrebe C kod stašica vitamina žestokom, vidljivom obliku, javlja njihrijetko krava bolesti. Ali kad do izrazitih znakova bi dovodio utvrđujemo jalovost koji ako i slabu pomišljati tajuzrok, uvijek bikova), (pogotovo plodnost vitamina C nestašice Jalovost ustanoviti možemo razloge. zbog drugeočitije kožu ili ako i vrlo lako možemo pod ubrizgamo ukloniti, životinji uspješno vitamin. sadrže krvotok taj lijekove, koji ili sastavu leži uzrok ako organa spolnih (anatomiji) jalovosti Naravno, onda vitaminima ni ili bolestima starosti u liječenje jajnika, grla rasplodnog traži

da

stočar

na

kud

ciklus

pozna

s

i kamo

kad

nego

bik

mora

se

za

na

u

ona

u

sa

u

vremen-

su

one

s

za

se

ne

u

u

ne

se

se

u

se

a

za

nas

u

s

a

nom

u

su

onom

u

u

su

ranu

—

u

su

—

u

s

u

u

sa

s

ne

u

ne

mora

mu

u

u

se

se

u

ve-

su

u

se

za

su

u

ne-

svom

na

moramo

ne

u

u

u

neplodnosti slučaj jalovosti pojedini pomoći. bolesno samo da veterinar i svestrano može grlo. pregleda brižljivo liječiti tako, i ako ukloniti Čestoćemo liječimo životinje, jalovost, pravilnopravodobno kod ima relai način im ako istodobno jer poboljšamo držanjaprehrane, krava. i malo tivno jalovih trajnoneizlječivo svakom kako treba možemo S tim vezi pojedinom istaknuti, dovoljno iz i stočar i veterinar voditi tačnu mogu koje evidenciju, rasplodnom grlu ili redovitosti i doba svako smetnjama grla, uvjeriti stanjuproizvodnosti i isitd. Takve pregled bilješke,brižljivi pravilnom gonjenju,teljenjima da će mnogo veterinaru većini pripomoći, slučajeva grla, pitivanje sumnjivog da ukloni i povremenu time uzrok jalovost. plodnosti, otkrije poremećene bilo i iznesenih i iskustava Na se, bi,bojimo presmjelo opažanja temelju takav će da ćemo suviše gdje postići stupanj, zemaljskom uzgoju očekivati, da tele. i steonost, dakle svakim Sigurni ipak, postići osjemenjivanjem žele surađivati stanicama iskreno dobri i umjetno napredni stočari, koji da »fiziološke mnogo, mogu broj jalovosti« smanji osjemenjivanje,pridonijeti Tada će ostvariti i naša da doraslih i rasplod. želja, krava, junica kravi svake oteli. Danas i ka koju još,pored važnosti, godine od velike količine često i tražimo zari. mlijeka, pridajemo, nje i to, da zabređa nego doba,kojezbog okolnostima, još godišnje prirodnim miru.

F. K. veći dio razloga životinjskog svijeta, provodi objektivnih Zato

neće

svaki

se

i povremene

a

nas

o

ne

u

se

u

o

u

o

uz

o

u

a

u

smo

se

sa

za

se

se

za

a

sva-

se

mu-

sve

muzara

ne

samo

u

ne-

u

u

O ČEMU ZAVISI MLJEČNOST

IKVALITETA MLIJEKA?

mlječne mlječnost mlijeka zavisi zatim pripadpasminskoj jezderegulirana mlječnost jehormonima, hrane individualnih i iskorištavanja nosti, sposobnosti svojstavanasljednosti utiču Na i starosti nivoa ishrane i načina još grla. mlječnost držanja i dr. uzduha vlažnost Poznavanje teljenja, pojavaspolnog žara, temperatura, ishrane načina načina faktora vrlo važno da bi ovih reguliranjem uticaja je što iskoristiti. i Ovdje držanja mlijeka mogla potpunije svojstvaproizvodnju ćemo istaći važnih faktora. nekih uticaj normalno krava količina Dnevna pomlijeka kojuproizvodi toku dva većava poprva kasnije laktacije (muznograzdoblja), mjeseca ali praOva može se izmijeniti, opada. tendencija laktacije potpuno stepeno ubrzati donekle ishranom možemo vilnom dostizanje regulirati njentok,tj. dnevne nivoa i maksimalnog mlječnosti usporiti njenoopadanje.

70—80/ maksimalne količine Prvotelke normalno daju mlijeka koja Dobrom i praili šeste toku obično laktacije. junica pripremom postiže pete možemo veću ishranom vilnom prvotelki postići mlječnostprvojlaktaciji, i brže način te ujednopovećati približiti maksimalnoj mlječnosti taj količinu toku života. svog mlijeka koju proizvede ukupnu da krave tele ili zime Poznato koje krajemjeseni početkom daju je od krava tele ostalo doba Ovo uslovviše prosjeku mlijeka koje godine. je U načinom ishrane. krave nalaze režimu laktacije ljeno prvimmjesecima i momentu kad normalno ishrane zimske da laktacija počinje opada zelenu utiče i usporava na prelaze svježu hranu, kojapovoljno mlječnost Na

utiče

i kvalitetu

niz

žli-

Aktivnost

faktora.

o

—

sezona

—

se

za

samo

se

muzara

a

u

ne

se

u

u

se

na

muzara

u

se

u

se

u

se

u

u

one

na

dolazi

laktacije koje ljeta, opadanje njenoopadanje. a često i količinski zimsku kvalitetno slabija, ishranu, priprijelazu kojaje brže te to teljenja mljesezonskog mlječnosti.

Uticaj uslovljava opadanje toku što ishrana čnost tim veća Ispitivanja godine neravnomjernija. je je Institutu krava stadu sezonskog teljenja mlječnost oglednom uticaja SR dala rezultate: stočarstvo Srbije, je Kod

krava

tele tokom

se

na

na

u

u

na

na

za

ove

laktacije mlječnost Prosječna krave hol. krave frizijske (n (n 105) 4 758 3 660 kg kg u

simentalske

Teljenje u

toku

=

=

proljeće ljeto jesen zimi

3131

»

4173

»

3425

»

4667

>»

3 790

»

4830

»

55)

uticaji izgleda specifični ukusni, krmiva krmiva do količinu dolaze Međutim, primjetnog izražaja. mlijeka i to okus i kvalitetu kvalitetu uticati mogu mlijeka, osjetnoj mjeri miris i okus krmiva masti. Kao klasičan mlječne uticaja mogućnosti primjer luk. služe Bebkok bijeli mlijeka ogledi sprovodio upotrebljavajući kojeje krvi luka On da miris prenese jeutvrdio, bijelog priudisanju putem miris hrani i 1 minutu. toku ako 2 Taj mlijeko minute, daje nestao tek 7 sati nakon 4 sata nakon jela je mlijeku jakoosjećao još jela, miris treba davati stoci odmah iz krmiva toga mlijeka.

Zbog kojaimajujak bi nakon kako očistiti i zatim dobro sprečila provetriti mužnje, staje mirisa pojavatog mlijeku mužnji. prislijedećoj važno naročito krmiva kvalitetu masti je mlječne Poznavanje uticaja izradu maslaca.

Mslac onim upotrebljava gdje mlijeko slučajevima mekan isto tako ni Suviše ili biti suviše tvrd premek. smije mrvičast, kukuruza i dobiva od suncokretovih i lanenih maslac pivskog pogača, tropa; ekstrahirane i mrvičast od kokosovih ili suviše tvrd palminih pogača, maslac od malo tvrđi kretove i normalnog, prekrupe graška; mekinjedaju maslaca itd. Na ekstrahirane konzistenciju pogačedaju normalan, sojine Ako masti iz hrane. masti utiče kvaliteta odnosno kvalitetu mlijeku mekši. kao Gruba što maslac onda obroku stočna repa, krmiva, je dodaje obroku maslac. tvrd i i sl. Žitarice povoljno djeluju bijeli slama, sijeno daju Ako

su

obroci

dobro

na

da

i

izbalansirani ne

u

na

na

na

u

se

a

u

se

za

u

se

a

u

se

a

u

na

za

se

u

a

ne

se

sunco-

se

u

na

su

u

na

kvalitetu

maslaca.

mlijeka sirenje, hranjene sir šumskim davale količinom Ca, načinjen pašnjacima mlijekomanjom Šumska od krt i mrvičast. isto tako utiče i kvalipaša takovog mlijeka je Švicarske tetu maslaca. ementalski mljekare kojeproizvode sir, ranije obavezivale da ako hraniti proizvođače mlijeka ljeti, jepašadobra, smiju stoku krmivima osim ako onda drugim dozvoljava pašom, jepašaslaba, i žitarica. i Zimi,poredsijena otave, prihranjivanje mekinjama prekrupom mlinske stočne i bila repe upotreba nusproizvoda industrije, dozvoljena je silaže. Danas mrkve zabranjena ograničenim količinama, jeupotreba je krmiva nešto upotrebe mogućnost drugih proširena.

Dr. 0. Č.

Krmiva

utiču

i

na

kvalitetu

za

su

npr.

krave

na

a

s

na

su

ne

a

u

a

se

ODGOVOR

PROIZVOĐAČA

NA PRIGOVORE

Pojedini proizvođači mlijeka prigovorili isplatu Veterinarskoj nici To odnosi kolovoz.

Veterinarska stanica Petrinja. mjesec je stavila liste obračun brutto i netto iznosa. osnovu isplatne Provjerom liste utvrdili da dobili iznos isplatne proizvođači onaj isporučeno i Tako kvalitetu ugovoru. mlijeko kojeodgovara potpisanom je mlijeka bazi bio masti iznos od 90 st. dinara.

3,6% isplaćen proizvođačima Tako Radio dostavila Perčić Televizija je Zagreb pismo proizvođača Mirka iz Gore su

se

samo

sta-

na

na

u

na

smo

su

za

za

na

nam

117.

Drug traži odgovor jenjegova od bila teta kolovozu. slabija mjesecu rujnu Isto iz odnosi obustavu drugDragić Blinje jepismoposlao 20, bila I tu kolovozu netto ali upravo jeisplata umanjena iznos, onoliko koliko treba da drugDragić dobije isporučeno mlijeko, b od kvalitete masti.

3,8% Evo Mirku Perčić iz Gore 117: odgovora drugu Perčić

radi

obustave

u

one

kvali-

i zašto

novca

u

:

nam

a

novca.

u

se

na

za

vezi

na

obustavom

na

osnovu

isplate isporučeno da razlici između brutto tu radi mlijekomjesecu kolovozu, mišljenja i netto Prema Odluci iznosa. minimalnoj otkupnoj cijeni kravlje mlijeko 28.— st. dinara proizvođačimaisplaćuje isporučenu jedinicu, troškove i do Kada umanjenu sabiranjakamionskog prijevoza mljekare. troškovi i netto odbiju sabiranja prijevoza spomenuti ostaje cijena isplatu bazi 3,6% masti 90.— st. dinara.

Perčiću zal1mlijeka Drugu je mjesecu kolovozu utvrđena kvaliteta od masti i biti mlijeka 4,0% mogloje plaćeno 100.— st. dinara što i .samo je učinjeno.

U »Fond rashladne ovojgodini je uređaje« kojemobjedisredstva sami i njujusvoja proizvođači, organizatori otkupa »Zagrebačka Tim sredstvima želi se sabirna mljekara«. zajedničkim opremiti mjesta hladnim i tako U Fond uređajima poboljšati manipulaciju mlijekom. taj 1.— st. dinar i svaku litru proizvođači uplaćuju (negdjeviše) isporučenu i to dodano sumi Perčiću. pa mlijeka, je ukupnoj kojajeustegnuta drugu Svakako bi dala Veterinarska stanica najbolji odgovor Petrinja kojaje nosilac i te vrši organizirane proizvodnje mlijeka otkupa isplatu mlijeka, Perčić ugovor njom jedrug potpisao kooperaciji. odnosi utvrđenu kvalitetu Drugopitanje slabiju mlijeka mjesecu Dok kolovozu imao utvrđenu kvalitetu od %/ rujnu. je mjesecu mlijeka 4,0 bila znatno niža masti.

U Perčić navodi: mlječne masti,rujnuje 3,5% pismu »Krave ostale hrana su i ista i čisto i iste, paša da je mlijeko garantira ispravno.« JEK uslovilo takav kvalitete kod Perčića Štoje pad mlijeka slučaju druga teško sada I neke usloviti mogu odgovoriti. je je razloge koji kvalitete ali ih Greška ishrani loša pad mlijeka, poriče. krava, mužnja, mlazeva sadrže visoki masti može procenat izmuzavanje zadnjih mlijeka koji usloviti kvalitetu I vode neujednačenu mlijeka. patvorenje mlijeka dodavanjem ili masti dovodi do kvalitete. obiranjem mlječne pada Međutim sabiralištu Gora,gdjeisporučuje svoje mlijeko drug Perčić, kontrola kvalitete odlično Proizvođačima svakoorganizirana. mlijeka je dnevno uzima mala količina i bočice.

Svaki promlijeka stavlja posebne izvođač ima označena rednim i rednom bočicu, svoju kojaje brojem odgovara U

s

u

iznosu

u

od

st. dinara

2935.—

smo

se

za

o

o

za

se

za

masnu

za

se

za

na

u

osnovan

za

u

ras-

s

za

a

s

o

se

na

u

u

u

u

on

sam

naveo

u

ne-

u

se

u

sadrži

kemikaliju podaci sabiranju. koju broju mlijeka. kvarenje bikromat, kojisprečava kalijev »nešto sada Takav način kontrole novo«, predstavlja primjenjuje Sisku pogona suradnju organipodručju »Zagrebačke mljekare« radne Glina i PD »Mi Gavrilović« Poljoprivredne jedinice Lekenik, zacijama stanicu Glina i Sela i Veterinarsku Petrinja. zadruge ništa kontroli U prepušteno slučaju.

Iplatna nije takvojsvakodnevnoj Tako Perčiću kvalitetom. uslovljena jeisporučenom je drugu mlijeku cijena liste u

se

Bočica

o

unose

—

a

se

s

uz

u

na

za

za

kvaliteta

utvrđena

na

kontrole.

svakodnevne

osnovu

ZAGREBAČKA ŠTETNICI KRMNOG (Članak odgovor drugu jeujedno

Kovač

vilina

nazivom

kosica

BILJA

KOSICA

VILINA

Pod

MLJEKARA

obuhvaćeno

Vidu,

krb.

više

Voloder) 160,

viline

kosice.

Te

vrste

je kao ili više vrsta konoplja, bilja, lan, pojedine kulturnog specijalizirane kao i lucerna mlijeka, najviše drugo.Svakako, proizvođače djetelina, i lucerni. kosica interesira vilina djetelini lišća. sistema i bez ali bez kosica Vilina vlastitog korijenovog jebiljka, samostalno.

Ona može vilina kosica tome Prema potrebnu živjeti nametnik iz hranu (parazit). crpitidrugebiljke, je,dakle, pravi nalazi ili tamnocrvene vrlo sivkaste viline kosice boje, je sitno, Sjeme do U od kao plodovi sazrijevajusrpnja rujna. jednoj čahurama, koje do 300 čitava čahuri nalaziti i do četiri zrna, može Upravo daje biljka da već iz samog velika podatka jesjeme sposobnost razmnožavanja vidljiva je Pored čahure. i iz nezrele makar viline kosice potjecalo sposobno klijanje i tzv. vilina kosica može razmnožavati djeličima vegetativnim tj. putem, toga vlastite biljke. obično narančaste tanka Iz viline kosice boje. stabljika, klije sjemena Kada naiđe raste opruge (federa).

Stabljika uvojcima poputspiralne kosice hvata tu viline hraniteljicu biljku biljku hraniteljicu stabljika hranu iz vilina kosica tih S biljke crpi sisaljki pomoću svojimsisaljkama. suši i radi ugiba. hraniteljice,čega viline svrhu stručnjaci suzbijanja kosice, Mjere,koje poduzimaju i dijele mjerepredobranemjereuništavanja. da ili lucerne Predobrana tome upodjeteline sjetvu sastoji od viline čemu očišćeno kosice, postojati trebljava kojeje sjeme, čak i zakonski tko onoga propis kojim garancija prodaje sjeme.

Postoji zabranjuje stavljanje neočišćenog sjemena promet. viline kosice tome Sjemedjeteline površine.

Nasuprot sjeme je jeglatke »trifolin« čišćeČišćenje strojeva.

Prije sjemena obavljapomoću hrapavo. da viline fina prašina.

Spomenuli jesjeme njasjemenu dodaje željezna hvata kosice. Potom radi kosice pa prašina sjemenja hrapavo, togaželjezna ili i zatim dobro puštaprekomagneta.

Sjemenje djeteline izmiješa sjeme viline dok će će lucerne magnetu zaostajati sjemenje prijećiprekomagneta, nahvatanu neravninama finu kosice hrapavim prašinu privlačeći željeznu viline kosice. sjemenja vrsta

za

su

nas

na

mora

ne

svu

ona

a

se

u

zrna.

a

se

za

se

na

u

se

se

za

ova

u

se

na

za

se

u

se

a

o

mora

se

u

se

s

smo

se

se

se

na

u

više

načina, obavljati uništavanje će stradati tome zelene 15%-tnom No,pri galice. otopinom prskanjem primjer: i sumporna sumpori kulturno kiselina,rukovanjenakon je Upotrebljavana bilje. makar ono kulturno i oštećivano kiselinom opasno, bilje, je je donekle dana oporavljalo. mjesec herbicid kosice viline da upotrebljava uništavanje Preporučujemo vrlo biti treba sredstvom ovim i ARETIT. nazivom Doduše,prirukovanju pod Za otrova. bazi »aretit« suzbijanje dakle, fenola, oprezan, preparat jerje 2 »aretit«-a dodati 1 vode 98 1—2%-tna viline kosice kg (na otopina priprema 2%tnu ćemo i dobit cvatnje jeprije prskanja vrijeme Najpovoljnije otopinu). kosice viline kada viline p ola promjer imaju n apada mjesta odnosno, kosice, količini »aretit«-om treba vilinom metra. prskati kosicom, napadnuta Mjesta,kv. metar. Potrebno zaliti dobro 1 od 1 litra na napadnuto mjesto je,dakle, će brzo kulturno oštećeno (regenerioporaviti bilje Prskanjem otopinom. bio da dokazalo svim da tako smanjen. nije sijena prinos ogledima rati), korisno također ima REGLONE nazivom Sredstvo pridjelovanje, pod %/o. od prema jačini 0,5 Inž. Ž.M. viline

Direktno

kosice

može

na

se

na

no

se

a

nom

se

za

na

se

u

se

se

u

a

u

se

POSTIĆ STJEPAN IZ LAZINE

—

GORICA VELIKA

Obrađuje mlijeka.

Isporučuje Posjeduje krava nalazi stadu se U krmnim 7 od toga 14 biljem. njegovu je pod jutara, dan litre 24 oko odlična 670 mb. mlijeka mljekulja.

Daje koja je »Zojla«, 4000 1959. U Prosjek mlijeka. kg proizvela je l aktaciji petoj Oteljena jegod. iznosio masti je 3,8%. mlječne dnevno

krava.

6

oko

50

litara

na

no

zaravan oo: s

riži

Ističemo

Postić

druga

Stjepana

kao

mlijeka! odličnog proizvođača

MUŽIĆ JOSIP IZ PODOTOČJA

-—

VELIKA GORICA

Posjeduje Predaje litara Ima 16 Od mlijeka. jutara zemlje. je toga 8 2 ostalo jutara podlivadama, jutra djeteline, 6

krava.

dnevno

oko

30

a

su

oranice.

U

staji vlastitog uzgoja oko 20 litara kojadaje mlijeka. ima

52]

kravu

»Miru«

BENGEZ ĐURO Na

izložbu

iz

IZ NOVE stoke

RAČE

Bjelovaru, Đuro proizvođač Bengez predveo je kravu »Pisavu«.

U zadnjoj laktaciji 3534 proizvela je kg.mlijeka masti. »Pisava« po3,8%mliječne od »Birke« mb.

1771 i tječe majke u

sa

oca

10

»Velebita«

mb.

81

—

Križevci.

MATO

MIKŠEC IZ STARE RAČE

kravom

»Majlom« proizvođač Mikšec izložbi stoke. U sudjelovao je mli4370 zadnjoj proizvela kg. laktaciji je da rado dodoznali U razgovoru jeka. lazi stočarske tu može mnoizložbe, jer naučiti. go toga S

Mato

na

smo

na

PROIZVOĐAČA

GRUPA zapazili Mužak iz Josip Kosiljevca Marko iz Orlovca Brajković Na

izložbi

Grdinić

stoke

Ivan

Španić

Ivan

Starčević

Svi ke

su

godine, pa

da

Pogon

»Zagrebačke

lovaru

vrši

tete

redovito

grupu

proizvođača.

Bili

su

to:

iz Kozarevca

iz Sasovca

Ivan

rado

smo

iz Kozarevca

došli se

na

na

stočarsku

njima

mljekare« kontrolu

individualnih mlijeka prcizvođača

može

u

Bje-

kvali-

izložbu.

kada

bile

redovite, i prodati rasplodni materijal. uzgojen Samo

bi

one

sva-

RADIO I TELEVIZIJAO NAŠIM Radio

PROIZVOĐAČIMA

proZagreb je »emisiji reportažu izvođačima Pešćenica i Dužica vezi svakodnevnom konsa selaVukojevac, trolom kvalitete sabirnim Proizvođači da mlijeka mjestima. izjavilije svakodnevno uzoraka »našlo i da pouzimanje svojemjesto« je osjetno kvaliteta time i pravila mlijeka, isplatna cijena.

3. XII

u

za

selo«

donio

i razgovor

s

u

na

su

se

;

a

Ladović Vilka iz RemeIstog posjetila jetelevizijska ekipadruga tinca i Tako će Vilko biti eminjimepovela razgovor. marljivi proizvođač tiran malom ekranu i biti televizijskom primjer. mnogim proizvođačima.

O Ladoviću 24. XI bilo selo«. Ta govora drugu je nedjeljnoj »emisiji veliki interes kod Svi zanireportaža pobudila je proizvođača mlijeka. slušali Vilka i 400 litara manjem proizvođača kojiproizvodipreko mlijeka

dana

s

na

u

za

smo

na

sa

dan.

NOVI NAČIN U

Buševcu

će

biti

uskoro

SABIRANJA MLIJEKA

pušten uređaj Tako će se U rashladnom suvremenom mjestu. pristupiti sabiranju mlijeka. netom će To da će se znači sapomuzeno uređaju pohranjivat mlijeko. birno donositi odmah nakon biti ohlađeno mlijeko podoja. mjesto Mlijeko:će i tako će se danima. izbjeći mogućnost kvarenja ljetnim rad

u

se

na

sabirnom

u

u

12

rashladni

BILISMO

»ZATRPANI« MLIJEKOM

Blagajesen jošmogućnost paše priliv našu To znak skrivenih mlijeka mljekaru. je još mogućnostiproizvodnji da krave obrok uslomlijeka.

Bujnapašaomogućila je dobiju p otrebni koji je vio svakodnevno količine povećanje mlijeka. i

dobre

uslovili

velikih

su

u

količina

u

f zet Ž

gl

#

pa

“=

m.

bno 3

m

a

a a

nn

i a

ia at

i

Gornjipodatak ukazuje proizvođači moraju pažnju ishrani krava.

To veće samoj jejedina garancija proizvodnje mlijeka! da

PONOVNO

Proizvođači

OTKUP

iz

Tezera

naši

obratiti

MLIJEKA U MARTINSKOJ

nakon

sastanka

o

otkupu

inlijeka

veću

VESI

otkupmlijeka Poljoprivredne zadruge Započeo jeponovni i dr. tinska i to Vesi Železnom, Jezeru, Martinskoj Ves, radosno svakodnevnu kontrolu kvailtete Seljaci prihvatili mlijeka.

To sada mala kvaliteta novina. jedna Sadašnja mlijeka potpuje njih nosti to zadovoljava, jenajbolja isplati. dobroj garancija u

selima

Mar-

u

su

za

u

a

ZAŠTO DOLAZI DO VRUĆICE, DO PORASTA TJELESNE TEMPERATURE?

ODNOSNO

tjelesne temperature čime o davanju toplineokolinu,

stvaranju,druge strane ili centar, upravlja toplinski nalazi Poremeti li se mozgu. popne koji ravnanje, temperatura vrućica ili prekonormale, nastaje tj. ognjica.

No, porast temperature i neke kao što tresavica se javljaju drugenuzgredne drhturenje pojave, ili zatim bila i groznica, ubrzanje disanja, općejestanje pogoršano, toplina izmetine a mokraća po jenepravilno raspoređenakoži, tvrđe, tamnija postaju i svaki znak kao vrućice odnosno gušća.

No,nije bolesti, porast temperature što se dešava kada kod rada ili vrućem popne po kretanja napornijeg Kod vrućice može biti postojiorganizmu pojačana mijenatvari, koja izazvana otrova ili većinom primanjem bakterijalnih drugih škodljivih, bjelančevinastih kod ili tvari, koje razvijaju zaraženja (bakterijamapraživima).

Također slično i otrovne tvari kao mogu djelovati drugevrste, npr. one, koje kad dešava recimo nakon to nastaju propadaju tjelesne stanice, krvarenja.

Tada tvari krvi. Konačno može doći do ako ove spomekolaju vrućice, zataji nuti centar regulacioni toplinski mozga.

Normalna ona tjelesna temperatura nijeuvijek jednako visoka, tj. znatno različitim i koleba, jerjepodvrgnuta vanjskimnutarnjim utjecajima.

Tako da višu zatim bređe znamo, imajuopćenito temperaturu manježivotinje, i mlađe.

Niže od normalnih i statemperature imajumuške,neplodne (jalove) Osim ima i dnevnih rije životinje. toga razlika, jerjetemperatura ujutro najoko 6 sati Ta u dnevna razlika iznosi niža, podnesrednja,podveče najviša. oko 1%C. da normalna kreće znamo, No,povrhtoga temperatura graniod nekoliko desetinka tokom podutjecajem stupnjeva jedenja, porođaja, kod zatim visokih zraka okolini i Osim pa temperatura zboguzbuđenja. toga ima i individualnih razlika kod pojedinih životinja. dakle kod naših domaćih normalne?

NorKoje životinja temperature malnom možemo smatrati kod zdrave temperaturu izmjerenu životinje kojaje nalazi se te stanju mirovanja, osrednjoj temperaturi okoline,jesmještena dobro prozračenoj prostoriji.

Tako od 1 iznosi do govedastarijih godine temperatura 37,5— C, koze do i C jednegodine38,5— C; 38,5— C; 38,5 40,5% svinje 39% C".

38,0— 40,0% 40,0% Za služimo tzv. maksimalnim 40,0 mjerenje temperature termometrima, žive do vraća se popeo takovima, gdjestupac ostaje onojtačci, koje tj. (ne da žive termopo sebi).

Prije mjerenja uvjeriti, jestupac ako metru treba termometar stresati tako početku, je stupac povišen, dok žive tačku.

Potom treba dugo, stupac spusti polaznu prednji kraj Visina

zavisi

u

u

se

jedne

strane

s

s

ravna

se

ovo

uza

su:

se

a

o

sam

—

ona

suncu.

u

se

se

a

u

ne-

a

se

u

cama

u

su

u

u

u

ovce

se

na

se

sam

moramo

na

a

se

14

ne

na

se

u

termometra

navlažiti

vodom

ili namazati

ili

sapunom

ga u uljem ugurati prigodom baleganja i

izbaci termometar zadnjecrijevo. životinja i da ga dobro uzicom ga razbije rep. Termometar jeprivezatijednom 5 ostavljacrijevuminuta, potom izvadi i odčita visina temperature. li se 1% iznad tada to Popne temperatura normale, je umjerena v rućica, ako razlika do vrućica do 3% već visoka. može je 2% jesrednja, je Najviše kod izuzetno i do temperatura popeti toplokrvnih životinja 43% 45%, tada ubrzo životinje ugibaju. redovno 2 puta Oboljelim na životinjama mjeri temperatura dan, i Kad uzeti tj.ujutro podveče. prosuđujemo značenje vrućice, nije dovoljno obzir visinu samo treba također nego i koliko temperature, paziti to, zatim kako kreće ili tokom više eventualno da li traje, pa jednom dana, te nestaje ponovno javlja. li se tada li Spusti temperatura naglo, govorimo krizi,spušta polizi. I kod i oblika o lagano, govorimo jednog drugog spuštanja temperature i bila. znak kada temsnizuje broj Opasan bolesnog stanja nastaje tada, bilo peratura snizi, brojčano poveća.

Katkada i normale.

To dešava kod padnetemperatura ispod nerijetko loše zatim kod starih i iscrpljenih hranjenih ili životinja, jako životinjaonih, koje neposredno prije u ginuća.

Drhtavica tresavica odnosno živogroznica očituje drhtanju cijele naročito tinje, drhtanju mišića,kostrušenju dlake, nepravilno (raspoili sniženu p a dijeljenoj) raspoređenoj toplini kože, povišenu temperaturu.

Ona ili toku grozničavih zaraznih javlja početku bolesti. jače groznice, Uzrok leži ulasku većih količina otrovnih tvari vjerojatnonaglom krv, kojeizazivaju groznicu.

Navodimo nekoliko se najobičnijih bolesti, gdje tjelesna temperatura kod naših kod sunčanice i domaćihživotinja kod povisuje: omarice, upale zatim kod ždrijela, zaraznih pluća, bolesti: c rijeva, mišića, zglobova i td., slinavke i i šapa, ovaca, bedrenice, šuštavca, boginja svinjske kuge vrbanca, kod pa zaraznog krvomokrenja.

Dr Milan Šlezić Da

nam

ne

ne

se

uz

u

a

se

za

a

a

se

na

no

se

u

na

se

u

se

o

a

se

se

se

a

se

su

—

a

se

u

u

u

u

uz

se

na

u

u

Žena

i

u

dom KAKAV ZRAK TREBA DISATI DA BI OČUVALI ZDRAVLJE?

Zrak

a

među ostalim ima kisika je potreban čovjeku. njemu koji je U crvenim neophodno krvnim potreban zrncima čovjeku. plućima veže i tako vrši (hemoglobinom) se prenositijelu, od i pa izgaranja, toga nastaje izdiše dioksid i vodenu Čovjek tjelesna toplina. radi Paru, pa ugljični toga stanovite zelene preporučujugradovima i površine (drvoredi, parkovi sl.), čisti zrak. jer pomoćunjihse Za zrak čovjeka je najpovoljniji slobodnoj prirodi koji struji. n eprestano Nezdravi ako vlažan i sadrži li jezrak, jepreviše štetnih topao, prašine, pliili nova zaraznih bakterija, U

se

sa

u

se

u

s

u

m.

>.

-

o

e

je dana, toplijih ljudi, gdje prostorijama Takav kožu. kroz i zraka od i vlažan isparavanja izdahnutog topao vode iz previše Radi toga čovjek osjeća nelagodzrak tijela. isparavanje sprečava rad. umni glavobolja, i Javlja tjelesni sposobnost nim,smanjuje zrak tada kada zapara, Slične i katkada je jer je n astaju pojave nesvijest. doba svako povremeno i topao. Zato vlažan provjegodišnje je potrebno zasićen zrak Hladan obnovi. zrak da stambene travati vlagom prostorije, suhi zrak iste hladnoće. Zato brže brže nego tri ljudi tijelo, rashlađuje puta zrak suh. Za vlažna kada zimi nego hladnije, je dana, maglovitih prehlade bolesti i više lakše Organizmu prenose zaraza). (kapljična udišemo što zrak bi Da zrak. ga hladan i suviše škodi dovoljno disanje kroz disati treba ugrijao zraka. ima nešto tamo dioksid dovoljno gori gdje razvija ima iznad Ugljični uvalama i dolinama teži od On ga najviše pa poda, zraka, je tla. toga jei nezdravo spavati podu.

Zbog licu i dioksida zraku pomodri, Ako guši čovjek ugljičnog previše je i smrt. da čak može nastupi stvara dioksida nema nešto Ako u gljičnog umjesto zraka, dovoljno gori, Vanvis. diže te zraka od Lakši mirisa. bez je plin monoksid, ugljični On kisik. krvi lakše nego 210 razvija redno otrovan, pa veže puta je zagrijava nešto ako posve glačalu koje npr. peći, zatvorenoj tinja, benzinskih motora i Ako kod zatim jako, trovanje nije eksplozija. ugljenom, ih hvata titra im ušima, boli ih pred očima, zuji glava, blijedi, postaju ljudi Otrosmrt. i nastupa Ako i mučnina nesvjestica jače, trovanje je povraćaju. redovitim prostorija. provjetravanjem vanje sprečava i trunu tamo (kanalski otpaci gdje nastaju Sumporniplinoviamonijak Ovi d isanje, iz dublje sprečavaju plinovi smrdljivi nužnika). smrad plinovi, treba. kako zato pa pluća razvijaju automnogo U prometu gdje je industrija, gdje razvijena gradovima zrakje raznim štetnim Osim toga zimi iz dimplinovima. zagađuje mobila, fili čađa izlaze ložionica centralnih nemaju dimnjaci (ukoliko plinovi njaka štetni po zdravlje. također koji tera), zračnim velikim čak Ima šteti također Prašina jeoko 20 000 čestica organima disanje. pra1 litri zraka ima vrhuncima npr.

Alpa visinama, 20—100 udahne 1—10 selu Čovjek milijarda. gradu milijuna, šine, zabrtvila već bi i 100 do životu godinama prvim prašine kg svojem Prašinom da ih napolje. izbacuje tijelo (alveole), cjevčice plućne najsitnije bolesti. ima

U

osobito

mnogo

zrak:

za

se

se

za

se

mu

a

u

se

se

a

za

zarazne

se

vremena

se

za

nos.

samo

a

se

u

u

na

u

se

u

a

;

a

u

se

se

se

u

se

se

u

u

u

se

ne

se

u

se

su

u

za

u

na

a

na

u

u

u

ona

ne

se

udišu

uzročnici

i razni

vlažna,

je prašinu. zaustavlja koje cjedilo, nabori ili je ide zrak Udahnuti nosni i najprije školjke. hvatajudlake, oštrom prašinu dio udahnute veći zadrži zatim prašine. kroz zavoju vis, dišemo kroz krečelična, usta. nos, da važno Zato je Najštetnija je i klesari kamena čestica od mena dr.). pa (brusači, prašina, D. Chl. J. B., Ž.

P., Nos

Nosna

prvo

sluznica

a

nos

na

se

a

u

a

ne

na

=

a

Uređuje: Glavni

Vlasnik

kolegij »Zagrebačke

i odgovorni

urednik:

dipl. inž. Dinko

i izdavač:

Udruženje

mljekarskih

Ilica

16

Redakcioni

tel. 37-360.

31/III,

Tisak:

Kaštelan.

radnika

SRH,

mljekare«

Tehnički

Uprava

urednik:

i uredništvo,

»Vjesnik«, Zagreb

Štamparija

Vera

Murat

Zagreb,

3