Mljekarski list 12-1967

GOD

IV

ZAGREB

Tomo

Srpak

—

DECEMBAR 1967.

Palinovac

-_

—

>

o

s

s

>

__

le

i

e.

-

a

-

ma |

o

»VARAŽDINSKA MLJEKARA« UNAPREĐUJE PODRUČJE SVOJE OTKUPNO zadatak

da

mljekare je otkupnompodručju posjet da i načinom upoznamo napredne otkupamlijeka posjetimo organizacije »Varaždinske« i između mljekare »Zagrebačke« Suradnja mlijeka. proizvođače dodiri Već očito poslovni kooperativni cilju dugogodišnji napreduje. postoje sireva mljekari« specijalnih koji proizvode »Varaždinskoj proizvodnje vrlo dobru i našli na prođu tržištu. Ukonašem i - € +“ vanjskom Boi, ir.x svake liko uspjeh je poslovni tada isto i i: dobar, je mljekare progd; mlijeko plata predano Ae i Zato izvođačima redovitija. proizvođači mlijeka smiju "4 redovineinformirani ostati MAR S% radu tom mljekare. svoje Varaždinska — mljekara« teškoima i nekih objektivnih Sue sabirća € mlijeka dopremi Međinih Tako ini mjesta. relacija m mlijekojapreuzima murjeII, Palisabirnim ko mjestima D. novac, Hodošan,Goričan, Turčišće, Hraščan, Držimurec, M. Palovec, Jurčevec,Subotica, Varaždinske

Naš

imao

s

se

u

se

u

su

;

Ž

ž

e

M 5

*

u

'

4

1x

d

sI

za

A

\

T.

aa

,

4

i

B

io

»M

4.

ne

o

;

'

:

sa

;

'

»

jaka

.

ko

u

u

\

\

|

Srpak

Tomo

Štefanec, Strahominec, Putjame, od i Puščina Nedelišće zahtijeva kamiona zača prevoze mlijeko koji brk7 da pređupreko željezničkih čeotežava To velikoj mjeri lja. brzu sto dopremumlijeka. puta U selu Palinovac posjetili kući su U Tomu. proizvođača Srpak dva Tomo otac bili svi okupu: Katate snahom sina Ivom i Đurom, domaćini rinom. pokazali Susretljivi Tako što u imaju.

2 bika nalazi 6 tovu, krava, staji 2 1 teleta, konj.

Upravo jepripremala od 45 litara na mlijeka pošiljka 12 rali sabirno Posjeduje mjesto. zasađeno mlje, kojoj jepretežno krmno i nešto Zemlju bilje pšenice. traktora.

Ima dva obrađuje svoja i vršalice. dvije vo-

u

smo

s

na

su

se

»sve«

nam

u

se

ze-

na

sa

Srpak

je namuzeno teletom, a jedna To

od

Katarina 3 krave.

je visoko

Dvije steona.

još s

sa

Hrana

odlično i stručno muzare kojupriprema je sastavljena. koncentrirana krmiva i to ima Upotrebljava smjesu »Zagrebačke uljare koja 30% To visokokvalitetni koncentrat proteina. je kojeg upotrebljava mijevlastitim kukuruzom dva kukuruza i dio šanjem omjeru dijela jedan tog koncentrata.

Radi tržišta želi se više baviti već će nesigurnog tovom, svoju što veću na Zato će i što proizvodnju usmjeriti proizvodnju mlijeka. konja čim to bude čim tržištu bude prije otuđiti, moguće, tj. cijena odgovarala. stoke i Selekciju provode Čakovec Poljoprivredna Poljoprivredna zadruga stanica Varaždin. za

s

krave

u

ne

mu

Tako završen.

na

Varaždinske je otkupnom području im radu. u Želimo jošviše uspjeha daljnjem naš

kratak

NA

boravak

na

PREDAVANJIMA

OKO

mljekare

SAMOBORA

o

Predavanje

Projekcija u'

filma

Otoku

sveučilišta

Narodnog Poljoprivredne zadruge organizaciji Samobor, odbora Narodne tehnike i naše mobor,Gradskog Zagreba mljekare održavaju Samobora. na pouproizvođačima području Predavanja predavanja imaju čni karakter: proizvođače prikazuju filmovi,stručnjaci mljekare upućuju i uslovima ukoliko kako vezi tome proizvesti mlijeko otkupommlijeka proizvodnju mlijeka. proizvođači pristanu organiziranu već održano selu obuhvaćena Tako programu predavanje Otoku, je U

Sa-

se

a

se

o

o

u

s

na

u

i ostala

sela

a

u

su

Samobora.

oko

Samoboru

razvijeno je razlog Zapaža jekantarenje interesa tržne viškove nedovoljnog proizvođača mlijeka, mlijeka uspiju jersvoje samoborskom tržištu. plasirati se

da

snažno

u

to

pa

na

ZIMSKA ISHRANA zimske

ishrane

KRAVA i količini

obe-

koje Organizacija hrana zimsku Da bi zimski i zbedili proizvedena pripremljena period. da zimsku ishranu ishranu upotrebila, potrebno prijelaza pravilno je prije ishrane. sačini plan suhom hranom voluminoznom krave hrane sočnom i Zimi krepkrmom, krma dobre kvalitete Ako voluminozna kom krmom. i ako dajuumjeje ako treba naročito obrok se ne rene pripremati.

Međutim, količine, sijena onda da krmiva mnogo pa bolje sasjeckaju, slabije kvalitete, je daju krmiva obroku.

Suha i takva i kao čak i posebno pripreme (pac sl.) daju krma krmiva od odmjeravaju košarom, krepka oka,sasjeckana daju hrane obroku treba služe kao sudovima koji Promjenu mjere. manjim tako da vršiti organizam lakše njuprivikne. uvijek postepeno, i na težini određene ishrane Plan na prokategorije prosječnoj zasniva odnosno tokom perioda očekuje. proizvodnji koja mjesecu čitavog sječnoj težini vodi kontrola U dobro stalno grla gospodarstvu organiziranom određivati i individutih Na i osnovu mogu podataka mlječnosti. njihovoj svakako ishrane Individualna alni obroci. najbolja, organizacija jer je da svako da stalno proprema grlo, dajemo njegovoj pratimo omogućuje da kod i iskoristimo odnosno proizvodpotrebama, njegarazvijamo izvodnosti, do dođemo i da svega sigurne punojmjeri toga sposobnosti govedanajpotpunije svakoggrla.

Selekcija vrijednosti proizvodne ocjene ishraishrane. Individualnom individualne uslovima može samo organizirati visoki da se nom prosjeci, stajski pojedinom postignu uzgoju jeomogućeno vanredno da grla. produktivna otkriju pogotovo odmah uvesti individualnu Ako iz bilo ishranu, razloga mogućno kojih nije krave ishrane načinu ishranu.

Pri ovom korisno grupnu je organizirati steonosti i i tad prema grupni određuje proizvodnji sortiraju težini, stepenu individualno obrok Ako obrok. prema grupe proizraspodjeljujemo prosječni račun nešto veći obrok većom ako mlječnosti dajemo vodnji, tj. grlima indiviviše tad nalaze onih se približavamo još ispodprosjeka, grlakoja ishrani. dualnoj ishrane sistem bez obzira to kakav odmah na Krave je poslije teljenja, ishrana dana U toku treba hraniti individualno. bio njihova prvih upotrebljen, suviše Ako vime vimena. i treba stalno biti obazriva mora stanje je pratiti zavisi

o

vrsti

krmiva

smo

za

se

za

na

se

se

se

se

ona

u

a

se

se

u

u

na

se

se

u

se

se

o

se

nam

mu

ne

na

u

osnovu

se

u

u

a

se

se

se

na

s

se

:

4

hrana tek krave nabreklo, moraju umjereni.

Najbolja oteljene dobro livadsko i od može dati po je, sijenogustnapoj mekinja.

Sijena volji, Ako vimena količina toku mekinja0,5— kg. stanje dozvoljava, mekinja tad prve i obrok nedjelje povećava 1,2— kg, 1 počinje uvođenjem sočne hrane.

Obrok tako da nakon 10 dana postepeno povećava, poslije 2 krave stavimo obrok. obroci se teljenja puni Kasnije postepeno povećavaju i iznad obroka da bi krava U to normiranog razdojila. vrijeme p reporučuje 15—20%/+ više hrane da bi utvrdilo do dnevne davanje produktivne koje količine može krava Višak do se povećati svojumlječnost. (avans) daje do momenta krava onog obroka. prekojeg Čim reakcija reagira povećanje svodi stane, obrok količini p rema normalan, tj. dnevnoj stvarnoj mlijeka. viška naročito važno da bi im za vime »razradilo«.

Davanje je prvotelke, hraniti Potpunoje nepravilno prema prvotelke početkulaktacije mlječnosti. stvarnoj Krave velike količine također treba hraniti kojedaju pomlijeka uvijek Da bi se veliku kod takvih krava jedinačno. sposobnost proizvodnju mlijeka da osnovno dobro i lakpotpunosti iskoristila, je pripreme teljenje i da i dobro hrane.

Takve krave treba taciju periodulaktacije pravilno obilno da bi određene obroke obroci biti hraniti, mogletrošiti, moraju dobro ukusni i vrsni, izbalansirani, pogodnekoncentracije.

Održavanje apetita vrlo važno i krave hraniti nešto je zbog togaje bolje ispod granice a petita da ta odnosno da krave nego Dobar obrok granica prijeđe prehrane. visoke može sastaviti kvalitetne iz krme. postizanje mlječnosti Za visoke vrlo važna sočna krma kvaliteta i konpostizanje mlječnosti je

obroci

biti

za

se

a

u

se

na

a

se

s

u

se

na

se

se

se

sve

na

se

na

se

u

samo

za

u

se

se

one

za

u

a

razno-

se

se

za

se

samo

centrata.

Ukoliko

jepotrebno

davati

obroke, pažnje titi kvaliteti hrane.

Obrok tako se da svakodnevno popovećavapostepeno većava količina koncentrata 1/2 nekih do momenta dok krave kg svojom odnosno do apeproizvodnjom mlijekareagiraju povećani obrok, granice tita. i Održavanje dobrogapetita zdravlja je neophodnipreduslov postivisoke zanje mlječnosti.

Za rekordnih i važno Iz dosadapostizanje mlječnosti je vrijeme teljenja. iskustava da ako takve krave tele šnjih pokazalo jenajpovoljnije ujesen vrućine visoku osim poštoljetne nepovoljno djeluju mlječnost, toga toku zime može normirati i kontrolirati ishrana. visoko najbolje Odgajivači krava ističu čak da toku krave ni treba u ns produktivnih ljeta ispuštati im tad može ishrana se i često da mogu pašu,pošto pravilno regulirati određenu koncentrata. pojedu poličinu Voluminoznu krmu kravama treba davati češće od 3 dan,jer puta tad se krma onoliko koliko nepotrebno uznemiruju,krepka daje puta puta veće

utoliko

se

obra-

više

mora

se

za

sve

na

za

se

se

na

a

u

se

Ž

ne

ne

ne

ne

na

a

se

se

muzu.

Ishrana

o

mlječnosti organizirati postigne maksimalna dnevna već i da održi što duže vimlječnost sokom nivou.

To i odlika takvih da im toku čitave je krava, tj. jemlječnost visoka onda i da laktacije pri krajulaktacije uticajem zasušivanja naglo U dostiže oko maksi80% prvom opada. mjeseculaktacije njihova mlječnost malne maksimum i proizvodnje, drugommjesecuje kasnije mlječnost posteda tako krave visoke desetom peno opada mlječnosti mjeseculaktacije još 60% oko maksimalne dnevne količine uvijekdaju mlijeka. ne

m

krava

visoke

mora

se

tako

samo

da

se

ona

se

a

na

u

u

u

o nt ti

a

Bi

izvjesnih nepovoljnih mogućnost pojave jepotrebno ishrani.

Ako obrok mogu nijedovoljno pojaviti posljedica koje priobilnoj da dođe do suvišne može može ugojenosti koja nepovoljno ispoizbalansiran, ako nisu može obroci pojaviti Nadalje, ukusni, plodnosti. ljitiopadanju i i čak zasićenost pa izvjesna kojanastaju trovanja, poremećajiprobavi, tvari oksidacije uslijed suvišnog nagomilavanja koja proizvod nepotpune zaliha mineralnih tvari masti i derivata Zbognedovoljnih pojabjelančevina. kao i pareza, i rahitične zbognedovoljnih pojave, vljuju osteoporozne što važna Za avitaminoze. zaliha vitamina pareze, poredtoga je sprečavanje da neki ishrana mineralna periodu zasušenosti, praktičari preporučuju već dana nakon dva prva djeliteljenja mlijeko izmuzuje potpuno i vimenu bilo usporeno mično kako bi lučenje ReTa pritiska uslijed Dr O. C. ukazati

Konačno

na

se

se

se

u

u

su

a

se

se

u

samo

ne

u

se

OBNOVA

UPOTREBOM

TRAVNJAKA

HERBICIDA

vrijeme je priroda sijenalivada, ovogodišnjeg spremanja bi trebale i li livađe one i mogle prirode koje daju ocijenimo

Sada,

i

nakon

da

da

razmislimo

nam

!

daju. treba

Sada

da

livade

Brzo

koje mjerepoduzeti livada velikim njihov neophodno promijeniti površinama koristi ni i pa pune bezvrijednih zeljanica korova,

odlučiti

da

ćemo

se

poprave.

je biljni jer sastav, biti velike. od mogu njih kvaliteta i proizvodnje postiže travnjačke povećanjepoboljšanje Značajno osnovnih nakon se botaničkog promjenomnjihovog mjera, provođenja Tu nove, travnodjetelinske smjese. odgovarajuće tj.sjetvom sastava, Institutu iskustava herbicid gramoxone, čija primjena pomaže fakulteta i Zagrebu Poljoprivrednog proizvodnju bilja oplemenjivanje efikasnom. vrlo i kod pokazala ćemo

uočiti

na

su

nam

ne

samo

nam

na

se

u

osnovu

u

za

nas

KAKO

GRAMOXONE

DJELUJE

osobina:

slijedećih je nadzemne i brzo uništava zelenih 1. njihove biljke dijelova djeluje putem dijelove; širokoliste uništava i ali dobro efikasno 2. naročito druge djeluje trave, biljke; na nakon i ako 3. primjene djeluje njegove kiša, padne neposredno učinak; njegov tako da i veže i odmah tlom 4. u dodiru inaktivira, najpraktično dana ometa tlu za 2—3 lakšem biljaka. novozasijanih porast pjeskovitom i stvaramo uništavamo gramoxona biljni pokrov travnjaku Primjenom i bez bez nove oranja travnodjetelinske smjese klasičnog mogućnost sjetvu herbicida. od bilo djelovanja kakvogrezidualnog bojazni novi

Gramoxone

herbicid

kontaktni

na

ne

na

se

s

ne

na

za

6

ŠTO

OSNOVNO

MORAMO

ZNATI

O

PROIZVODNJE

INTENZIVIRANJU

TRAVNJAKA

proizvodnje travnjaka povećanje je gnojenje mjerakojauvjetuje i fosforom i kada tratina ekstremno kisela dušikom, kalijem, je vapnjenje. i trebat će izvršiti U mnogo slučajeva površinsku odvodnju, naročito kad suvišne što radi vode, pojavi omogućavanja bržegoticanja toku vegetacije. zahvate će iskoristiti Ovako izvršene trave samo najbolje najkvalitetnije našim redovito i iste nema, pa zasijati. kojih travnjacima lepirnjače, Glavna

a

osnovnu

se

cva

u

na

KAKO

moramo

PRIMIJENITI

GRAMOXONE?

područja travnodjetelinske smjese zasijavanje nešto nakon izvršiti proljeće, početka vegetacije. najpogodnije porasta sredine to će biti oko U normalnim aprila. prilikama će kada ćemo izvršiti zavisit gramoxonom tretiranje Vrijeme ili da izvrši kada tratina skim proljeće je prilikama,najpogodnije je 5 do 10 jesenporasla botaničkom donekle zavisi Koliko no sastavu, gramoxona potrebno je hektaru.

5 1 gramoxona treba računati običnim po prilikama i zavisi veličini Kako izvršiti travnjaka kojiobnavljamo prskanje ili leđna Obična traktorska prskasprežna kojom raspolažemo. mehanizaciji bit će većim od 1 atmosfere lica radi podesna. pod pritiskom koja hektaru treba biti dobro Tratina po upotrijebiti poprskana, stoga 50 cm.

Osobito treba da ne visine oko 500 1 vode i paziti prskati najmanje Uz tratina neće biti uništena. tu ostane granične nepoprskanih pojaseva, jer ostalim herbirada i kao kod ratarskim kulturama treba, površinedrugim ili da opreza uslijed vjetra nepažnje uobičajene mjere cidima,primijeniti i uništene. budu gramoxonom poprskane Novo

u

rano

većini

naših

bit

će

n

u

o

a

se

vremen-

u

cm.

na

o

s

u

o

o

ne

mora

s

s

s

e

ne

SIJATI?

KAKO

tratina

Poprskana

izvršiti

10—12

tek

i obamre

požuti

dana

nakon

već

ali

treba

dana, ipak gramoxona djelovanje 2—3

za

da

prskanja

sjetvu

bude

što

potpunije. koliTačne treba baciti tratinu obamrlu Na umjetnognojivo.

Gnojenje.

250 računati treba analize čine osnovu prosjeku tla, određuju i 250 ili 500 tomasove 20% dušičnih drozge superfosfata gnojiva, kg/ha kg/ha soli.. kg/hakalijeve tratine da od obamrle izvršiti tako obradu treba travnjaka Predsjetvenu To ćemo tla bude 2—3 postići površina. pripremljena sjetvena sloja unakrsnim ili višekratnim rotovatora Drljaču tanjuranjem. jednimpohodom oruđima. ovim treba spojitiagregat tla i treba izabrati osnovu Sastav klime, stručno, uvjeta smjese Sjetva. ili i dužinom načinom te trajanja (pašnjaka livade) korištenja zahtjeva se

samo

no

na

s

u

cm

u

ni

s

na

za

7

o

hektaru.

sjetvu kg sjemena ukupno rala ili ručno. običnim što kao vršimo sijačicama sijaćih jeuobičajeno, što kao tlo bi Da zahvat. nakon je sleglo neophodan je sjetve Valjanje 3 2 do treba dobro ga puta povaljati smjese, zasijane nicanje potrebno kod Dobro ili težim kembriđ prvog prohoda valjkom je valjkom. glatkim drljaču. spojitiagregat kod na tratine bit će brže i poorano nego tlo, jer bolje sjetve Nicanje trastare obamrla od kiše navlažena i ovako organska gnojenajednom trave. mikroklimu nove neobično tine stvara povoljnu porast računati

Treba

smjese.

40—50

sa

po bez

Samu

se

za

s

u

nove

masa

za

ŠTO MOŽEMO OČEKIVATI

TROŠKOVI

SU

I KAKVI

TRAVNJAKA

OBNOVE

Instituta

pokusakoje stručnjaci brojnih fakulteta i posljednjim Poljoprivrednog bilja proizvodnju oplemenjivanje Velike vršili Čazme, Zaprešića, Božjakovine, Bjelovara, području godinama i druLudbrega Virovitice, Pitomače, Polja, Grubišnog Hercegovca, Pisanice, Prečecu: rezultate iznosimo postignute gih busike livadi Na vrlo caespiDeschampsia oštre( nizinskoj zajednice lošoj gramoxona, postignuti upotrebom kojaje obnovljena tosa) Posavini, ovi rezultati: godini korištenja drugoj Iz

demonstracionih

rezultata

su

u

za

na

u

su

u

tratina

obnovljena netretirana prirodna tratina

efektivni

Sadašnji 1

5

Gramoxona

Moguća škrobne | proizvodnja jedinice kg/ha kg/ha hraniva

stočnih

Prinos

Prihod

sijena g/ha

probav. protein kg/ha

101,5

1157,6

sur.

mesa

za

1286,6

3329,9

188,3 1136,5 iznosili bi: 1 ha travnjaka

169,5

41,9 troškovi materijalni

obnovu

kg sjemena kg gnojiva

50 1000

u

Ukupno:

250

n.

d.

1000

n.

d.

400

n.

d.

1650

n.

d.

intenzivnog daljnjeg osiguranje pokazuju podacijasno sredstava mora tako travnjacima ulaganje Dr J. obnovljenim gospodarenja rentabilno. ČIŽEK biti visoko Ovi

da

nam

uz

ovo

na

ILITROKRATNA

DVOKRATNA O

tome

da

li treba

MUŽNJA

dvokratno

ili trokratno

zavisi

musti

krave

ekonomičnosti.

na

dan

razilaze

ponajviše stručnjaka, mišljenja vrlo muzara da kod proizvodnja boljih pokazala mužnji Istraživanja razmaka ishrane nego bila često prevelikih nedovoljne zbog ograničena nije vimenu što tome između prevelike zbog R azlog je mužnje. pojedine Obično nakon 10 sati stvara količine mužnje. p ritisak koji povećao mlijeka nisu vimena kod i nakon krava kod to zbiva kojima prvotelki teljenja razvijena. dovoljno to

a

se

o

su

se

u

se

se

o

u

Krave,kojedajupreko

mlijeka dan, mužnjom dati 10—15% više nego dvokratnom Uza to ima slumogu mužnjom. da i kod individualnih trokratna čajeva, proizvođača isplati mužnja, ako krava od 10—20 1 dan bilo radi radne snage daje mlijeka pomanjkanja ili radi da kad izbjegne kvarenjepodneizmuzenog toga mlijeka, ujutro odnosno to većim daje sabirališta, mljekaru.

Pogotovo isplati relativno krava muze, pa gospodarstvima, gdje strojno zbog malog broja treba musti Time i nakon strojempodne. povećavaju troškovi, jer mužnje treba rastaviti i očistiti. Ne musti stroj preporučuje podne ručno, ujutro i uveče načina obično strojem, jermijenjanjem mužnje nastaje kolebanje Radi načina proizvodnji. togavalja pridržavati jednog mužnje. ćemo višekratne kao i navode struIznijet prednosti mužnje, njemačkog odnosno u trokratne čnjaka (Lehmanna) pogledu dvo, mužnje.

Višekratna vimena ali mužnjapovoljno djeluje razvoj prvotelki, je da i kod dvokratne razviti mogu dokazano, mužnje daljnjim laktacijama visoku i 5000 vremenom od 1 na proizvodnost postići prosjek mlječnosti godinu. trokratna krava većom s Često smatra da je potrebna mužnja,jer 25 i više litara muznošću može držati mliprosječnom (od mlijeka dan) vimenu.

Međutim biti. Krave ni to obično zadržati mogu jeko vimenu toliko koliko 12 sati. Dvokratna ga mlijeka, proizvode mužnja može i krave i 35 litara dan. dostajati nekoje kojedaju mlijeka Npr. krave dvokratno i to i Holandiji proizvođači doje isključivo ujutro popodne, iako im muznost krava mnogo velika,proizvođači je imajuprosječno krava, im Uistinu to krava ima s većom jer je najrentabilnije. prosječnom muznošću, zadržati ako ih dan mogu koje mlijekovimenu, dvaput što kod takvih krava kružni mišić mlohav zatvarač Razlog je tome, je (kod ili kod više curi. Ako iz pa jedne sisa),zbogpritiska mlijeka mlijeko jedne ili više sisa odnosno vrlo malo ima pomalocuri, gubi kaplje, mlijeka koje masti.

Mlohavost mišića može biti stečena manjipostotak kružnog. sisnog ili Od tom pa (zbogozljede sisa) prirođena, nasljeđuje.krava, slučaju mlohav kružni sisni mišić kojeimajuprirođen zatvarač, nijeuputnouzgajati mlohav kružni sisni mišić zatvarač ne potomke rasplod.

Krave, kojeimaju da već im kroz sisne kanale lako nečistoća puštaju mlijeko, prodire 10

litara

trokratnom

na

za

sve

se

ne

na

se

o

se

u

se

ne

u

se

o

se

se

o

a

u

se

na

u

s

se

na

u

ne

ne

mora

u

svom

u

za

u

na

a

ne

u

se

samo

na

muze.

u

ono

se

se

u

za

samo

i tako

se

može

vime

zaraziti.

mužnjepodnevno mlijeko najviše masti, jer između i mlijeka (razmak jutarnjepodnevne mužnjejenajnajmanje Međutim količini krava kraći). ukupnopomuzenoj dnevnoj mlijeka daje bez stanovitu količinu masti da li dva dan. ili na obzira, je triput što da smatra i Dvokratnoj mužnjiprigovara zbogtoga, potrebnim telad siše odnosno S obzirom dobivati to što telad na triput napaja. svakako da telad nakon višekratno mlijeko, svježe teljenja siše, jepotrebno odnosno da dan.

Poslije dvaput Važnije je ju napaja. togajedovoljno od ili tačno trokratnog pridržavati određenog sisanja napajanje kada treba količinu davati odgovarajuću mlijeka. bez većih muznošću da se krave većom Iz mogu gubiprednjeg slijedi, dvokratno Pravilna taka musti. i prehrana mužnjajeodlučna, proizvodnji bude i da krava da proizvodnja mlijeka držanje postigne primjerena K. rentabilno.

Kod

trokratne

sadrži

se

muze

u

muzemo

se

se

mora

se

na

vremena

se

s

u

se

nam

iz-

KOSI | SKUPLJA

...

s akuplja pokokošnje k oji stroj imaju ekonomije Mnoge svakoolakšava Tako ili travu bilo šenu masu, velikoj mjeri djetelinu. i istovara. utovara rad oko dnevni košnje, nakon

uvezeni

se

u

Snimili

austrijske jeproizvodnje. prikolica Vukovini.

Velika pogon Gorica, Zagreb, »Agrokombinata« 'Ta automatska

smo

je

na

livadi

u

ŠTETNICI KRMNOG BILJA (Nastavak) KLISNJACI

žičari, drotari, ima od tih naziva Svaki puno opravdanjepogledu svoje skočibube, klisnjaci. svaki i naravno tih i osobina pa svojem druginarodi, štetnika, izgleda nazivima služe jeziku, odgovarajućim kukca ličinke žičari Tijelo klisnjaka. odraslog odnosno, Drotari, i ime otuda i čvrsto žute ličinke pa žičnjak okruglasto poputžice, usko, boje, je neke vrste žive korom žive vrste drotara ili drotar. Neke zemlji. drveća, pod žive vrsta. zanima naročito Nas ova podgrizaju zemlji, Drotari, koji druga dodati da ličinka živi raztreba štetu. Ovome i tako biljaka korijenje Prema do od tome, drotari mogu ovisno vrsti, dvije petgodina. mjernodugo, može da štetnim štete. znatne napadom Stručnjaci smatraju pričinjati više ličinki.

10 nađe 1 m? trati ako se na i površine vrikroz duže naročito obrađuju zemljišta koja pogoduju Napadu i lucerišta i to su: a Oranjem okopavanjem djetelišta. livade, pašnjaci, jeme, drotarima Osim te ih drotari uništavaju. toga, površinu ptice izbacuju tla ni kao mineralnih ne zalijevanjegnojnicom. gnojiva, upotreba pogoduje ili lucerne prije sjetve.

DDTPreporučljivo sjemedjeteline je naprašiti jem Ovu

vrstu

štetnika

naš

naziva

narod

nazivima:

raznim

u

na

se

su

—

u

a

u

nanose

o

sma-

se

se

se

10

na

ne

Isto

tako

može

prije r asturanja stajskog gnoja pomiješati gnoj »gamekšto također uništava drotare. Osim navedenih načina posuzbijanja i zatrovane meke.

U tu svrhu se krinegdje upotrebljavaju upotrebljavaju ške ili repe zatrovane već krumpira preparatima. spomenutim Nakon iz ličinke vremena narod naziva: nekog razvija kukac,kojeg Takvo ime što ti kukci skočibuba, odnosno, klisnjak. potiče otuda, imaju izraslinu okrenuti odskaču i okreću se prsimajednu pomoćukoje, leđa, ih i skočibube. pa kada samo potrbuške, zbogtoga nazivaju Klisnjaci rijetko čine neku štetu oni raznose nagrizanjem cvijetova.

Naprotiv, cvijetni prah tako Osim hrane lisnim se potpomažući oplodnju bilja. toga, k lisnjaci ušima, i na su način korisni. pa taj se

s

sanom«

se

se

na

s

na

DJETELINSKA Od

ŠKRINJICA

naziva bube mare skupine kukaca, koje jedino j e na i lucerni može velike djetelinska škrinjica štetnik, koji djetelini počiniti štete. Pored tih kultura i stočnu i šećernu ali tim kulturama repu, napada štete nego Ostale vrste buba mara pričinja manje leguminozama. smatraju korisnim hrane štitastim i kukcima, j er drugim štetnicima, poglavito lisnim ušima.

Bezazlenost ostalih vrsta buba naši narodi upleli narodne da će buba mara priče, odnosno, vjerovanja onaj, kojega spusti neke primiti vijesti.

Iako malen oko 4 mm, lako je djetelinska škrinjica kukac, dugačak ju uočiti što odudara crvene od zelene je jerje boje, boje napadnutog bilja.

Na crvenim leđima nalaze 24 crne se Ličinke polukuglastim pjege. djetelinske žućkaste ličinke kao da od više koluškrinjice boje, tijelo je sastavljeno nalaze izrasline.

Uz tića, kojima na šiljaste razvijene škrinjice napadnutom možemo redovito naći i ličinke. bilju njihove Štetno od te djelovanje djetelinske škrinjice zapažamo polovine svibnja, u štetu Škrinjica lipnju. može biti toliki pričinjava nagrizanjem lišća, napad da i nema lista. da upravo stabljici se lišće gotovo neoštećenog Podsjetimo i lucerne sadrži sve što te kulture ono čini visoko djeteline krmom. vrijednom vremenski Spomenuti Tokom period j e period n ajjačeg napada. ljeta d jetelinska veće tada škrinjicapričinjava vrste razne štete, napada repe. li veći i Primijetimo proljeće broj djetelinskih škrinjica njihovih ličinki, tada možemo očekivati i veće i tolike da možemo pa računati štete, gubitak tada ili lucernu bez obzira na prinosa.

Najuputnije razvije djetelinu pokositi lakše ćemo uočiti mladim na jenost biljki.

Uklanjanjem štetsijena biljkama nike kako tek izbilo lišće.

To i izgrizaju čas mlado, je ujedno najpovoljniji sredstava štetnika. važno primjene suzbijanje tog Naime, je napomenuti sredstva slijedeće: suzbijanje djetelinske škrinjice imaju dugotrajnije djeloi lucerna često se stoku i vanje, djetelina zelenom pohranjuju stanju, Radi se nikakva otrovna sredstva toga smiju primjenjivati vrijeme ukoliko sredstva se posredno p redkošnju. i Naprotiv, p o upotrebe košnji odvozu tada će do biti sijena, da vremena slijedeće košnje dovoljno kemijska sredstva unište a otrovno štetnike, potomizgube svoje djelovanje. više

vrsta

narod

na

na

se

se

mara

su

na

su

u

se

a

na

se

a

na

ne

a

u

na

za

za

a

za

ne

u

u

ne-

11

»pantakan« »gameksan« zaprašivanjepreporučuje do 20 li rastura kg praška. je potrebno zaprašivačem, površine, Za

ili

5%-tni

se

na

1

ha

se

BUHAČ

LUCERNIN

djetelini djetepodjednaku pričinja Ovaj lišće linska ga.

Vrijeme,kojem izgrizajući oštećuje togbilja dakle, škrinjica, krmnom štetu nanosi buhač lucernin poklapa bilju, najveću spomenutom i vremenskom dakle, krajemsvibnja škrinjice, pojavomdjetelinske buhača Pri otkosa. prvog događa jačemnapadulucerninog prije lipnju, tj. kosidbe Nakon dana. od nekoliko roku bez lišća ostane da lucerna potpuno toliko zaostane lucerne i poponovnom tako djeteline bilje napadnute i da se oštećeno dana i do da rastu bilje oporaviopetpočne jepotrebno mjesec normalno razvijati. veličiod buhač Lucernin škrinjice prvenstveno od razlikuje djetelinske duže dva skoro 7 oko buhaču mm, nom dakle, puta dugo kojeje tijela, buhač ima lucernin Osim izduženog tijelo škrinjice. toga djetelinske tijela Na vratu, narančasto-crvenu narančaste boju. boje prijelazom oblika, ima buhač lucernin po iza p ravilno leđima, mrlje, gotovo dvije glave, žute izduženo Ličinka buhača ima takvih sedam tijelo mrlja. još raspoređeno, kao i odrasli štetu Štetno djelovanje (kukac). kornjaš jednako boje, pričinja onda do ličinki buhača i prestaje. srpnja, polovine traje njegovih lucerninog lucerni i velike štete na štetnik pojeSlavoniji, djetelini pričinja Ovaj i Hrv. Podravini štete čini dinim Zagorju. godinama osjetne i kao ista sredstva buhača Za upotrebljavaju lucerninog suzbijanje i »paration«. to su: »gameksan« »pantakan«, škrinjice, djetelinske protiv štetu

štetnik

lucerni

na

kao

i

i

u

se u

sa

se

u

u

ovo

se

u

u

sa

*

a

crne

a

a

a

u

u

u

se

a

DJETELINSKI CVJETOŽDER kakvu

štetu

čini

ukazuje cvjetožderpotpunosti djetelinski glavica cvijetnih pojavom proljeće zajedno javlja koji ovajštetnik, te iz izlazi izgriza crvene prezimio, najprije Štetnik kojoj j e zemlje, djeteline. odlaže zatim ženka lišće djeteline. cvjetoždera jajašca cvijet djeteline, zavlače izlaze ličinke uskoro Iz tih glacvijetne cvjetoždera, koje jajašca uništeno. može biti Time vice i tu potpuno sjemedjeteline. sjeme nagrizaju završena. da kao čini te Radi cvatnja je suše, cvjetovi napadnuti toga bude Da zlo od toga štetnika napadadjenajžešće cvjetožder djetelinski veće, telinu otkosa, koja djeteline. dobijanje sjemena upotrebljava drugog trećine i do Ima djeteu propastio prinosa sjemena dvije godina kojimaje radi krmna važna i kvalitetna Crvena linski biljka, djetelina je cvjetožder. veliali robe i pa je potrošnja mnogo zbog velika, sjemenske sije, čega moralo štete od kih cvjetoždera djetelinskog zbog sjemena gubitakaprinosu uvoziti. sjeme kukac boje oblika, kruškolikog cvjetoždera je djetelinskog Razvijeni Ličinka do iznosi dužina i djetelinskog 3,50 1,50 tijela r ila, dugačkog smeđe dok boje. glava bijele boje, je tijela, koje je beznožnog cvjetoždera je Sam

naziv

u

se

sa

u

u

na

a

se

u

se

se

se

za

u

se

se

u

crne

a

7

12

mm.

da živi otežano.

Dugačkaje cvjetovima suzbijanje je Pored odraslih ženke odlažu vremenski toga, pojava kukaca, č ije jaja, j e razvučena. ovi štetnici tokom nego Naime, pojavljuju odjedanput, lipnja i i do dva U već mladi dakle, srpnja, mjeseca. mjesecu pojavljuju ali ovi već brinu oko štetnici, pričinjaju štetu, traženja pogodnog m jesta prezimljenje. li Opazimo lipnju cvijetnim glavicama djetelinskog cvjetoždera, treba ili treba poduzeti zaprašivanje »pantakanom« »gameksanom«.

Prašenje obaviti barem tri završetka U slutjedna prije košnje, dakle, prije cvatnje. da nakon treba odmah Nikako čaju prašenja padne kiša, prašenje ponoviti. treba sredstvima samu iako ta prašiti djetelinu spomenutim pred košnju, sredstva nisu direktno otrovna toplokrvnim životinjama. oko

4

mm.

Budući

u

se

ne

osmom

ne

se

se

za

u

na

ne

LUCERNINA štetnik

Ovaj

LISNA

PIPA

buhač i pojavljuje škrinjica.

Odrasli štetnici također ženka odlaže i do tisuću izgrizaju lišće, jajašca iz tih buše hodnike unutar stabljiku.

Ličinke, koje jajašca izađu, stabljike, na također a pupove, lišće.

Sredinom i prelaze koje izgrizu, napokonnapadnu štetno Ličinke mladi se, ljeta prestaje njihovo djelovanje. naime, z apredaju, kukci štetu. ne pričinjavaju Sredstva lucernina lisna ista kao i kojima suzbija pipa, djetelinsku i buhača.

Pored vrste štetnika škrinjicu lucerninog toga, spomenute javljaju isto ćemo bilo od pa vrijeme, suzbijanjem kojeg ovih štetnika sprečavati štetne i ostalih štetnika.

Inž. Ž.M. napade se

u

isto doba

kada

i lucernin

a

u

a

se

su

za

se

u

SABIRALIŠTE GUCI

Meštrović

Josip

—

VELIKA GORICA

Meštrović

Mara

13

vodi

Duprema Guce. dolazimo u

iz Odre

asfaltnog putakoji u od kilometara Nekoliko brancu. lijevo saobraćajnice glavne tiMarom ženom Sa Meštrović Tu uspješno Josipa. proizvođača posjetili litara 10 donosi Sada krave.

4 kontrolirane krave. mari mlijeka.

Posjeduje svoje će uskoro Tako 5 oko previsoko a krave steone, su mjeseci. dvije druge Dvije biti zasušene. će krave stati donositi mlijeko, jer okruženo Selo 35 litara oko otele krave što Nakon mlijeka. je predaje da od Jedan terenima lošim problema glavnih proizvodnju krmnogbilja. skaču na »cucki« da Ima selu nema osjemenjavanja. slučajeva umjetnog Dobar bez slabe i vrlo mislio Pod time krave. bikove, rodoslovlja. nejake je i »živičar«. loše bikove takve izraz narodni je Naročito bave proselu da uzgojemkonja. iz mnogi Zanimljivo jejoš otuđiti brzo tako moći neće da smatra Meštrović izvođač staja. konji da i to nekim Oni gospodarstvu nezamjenjivi područjima jošuvijek dinara.

200.000 st. do i može 8 od se prodati ždrijebe mjeseci neobidonosi 45 oko Selo Guci ima mlijeka proizvodnja domaćinstava, oni žele Zato svakom kuću dinar čno svoju povećati proizvođaču. vrijedan mlijeka. proizvodnju Selo

Guci

nalazi

se

u

blizini

smo

se

za

u

na

za

u

se

se

u

na

su

a

u

PROŠIRUJEMO

MLIJEKA NA

OTKUP

BANIJI

mlijeka uvjemlijeka proizvodnju proizvođača otkuTako nove tovala počinje Banije. području relacije jeotvaranje Petrinja—Jabukovac—Grabovac—Bačuga— pom mlijeka relaciji Petrinja.

Velika

zainteresiranost

za

se

na

s

na

vw

Predavanje

u

održani

Šušnjaru

proizvođača zahtjev Odaziv o mlijeka. vanjima proizvodnji će izvršit samog mlijeka otkupa Prije selima mlijeka brojproizvođača otkupumlijeka. jeuspješnom Na

su

se

u

14

na

kraj

Petrinje

predaprigodnim bio proizvođača je zadovaljavajući.

Veliki krava. i umatičenje ugovaranje garancija otkupnompodručju

sastanci

novom

u

selima

s

ČETIRI KRAVE U HOLANDIJI PROIZVELE 423500 KG MLIJEKA! Prema

izložbi podacimaSelekcijske Holandije prigodnoj prikazane 4 krave svaka života više od 100 000 koja je proizvela kgmlijeka.

To krave: Julia Davids Gezina 13.

11, 15, 10,Woutertje službe

su

na

za

su

To izvanredan Zajedno proizvele kg mlijeka. je uspjeh s elekcijske službe i stočara male rad krunisan zemlje Holandije.

Dugogodišnji je velikim i smo uspjehom kojeg opisali.

Proizvesti toliku količinu samo krave mogu veliku mlijeka koje dožive i visoku starost 17 oko One proizvodnju mlijeka se godina. života oko 14 do 15 to znači da imale i toliko laktacionih putatelile, perioda. im na Čestitamo uspjehu!

423

su

500

one

uz

su

—

a

za

su

a4

Zena

i dom KAKVA

TREBA DA JE ODJEĆA

i Koliko U tijelu toplina neprestano razvija izdaje. topline razvije, toliko i Od te ravnoteže između i vrlo izdaje. razvijanja izdavanja topline zavisi mnogo i Ako zdravlje čovjekanjegovo raspoloženje. tijelo izdaje previše može doći do ili čak do Ako topline, zebe, prehlade smrzavanja. tijelo iz boli izdaje dodovoljno topline ga sebe, č ovjek osjeća nelagodno, glava, biva može i To vrtoglavicu, pasti nesvijest. događa najčešće prostoboravi više i kad vlada omarina rijama,kojima ljudi, ljeti napolju, pred oluju.

To iskustvo i zimi nosi čovjek j e primijenio odjeću.

Zbog toga čovjek više komada ili i zimski kaodjeće (potkošulju, košulju, prsluk pulover, kaput ili dva komada.

Put), ljeti jedan najviše više Štoviše komada zraka te toodjeće n osi, slojeva je odjeći, je zrak čuva Staro da plije, jertaj čuva toplinu. je iskustvo, tjelesnu toplinu bolje nekoliko komada nego tanjih odjeće, deblji. jedan Sve tkanine i čuvaju j ednako t oplinu.

Najbolje je čuvaju p letene rjeđe tkane tkanine između vlakanaca ima (triko), mnogo jer njihovih zraka,ujese

se

se

ono

ne

se

a

u

u

se

u

a

'

na

a

samo

u

mu

ne

a

.

15

k oji kroj, zatvoreniji isparivanje. postepeno omogućuju Što i zavisi je boji. čuva njezinoj. odjeće “Toplina toplinu. tjelesnu bolje zimi Zato pa to više sunčane t oplije. čovjeku je upija, topline odjećatamnija, ili odbija najjače boja oblačimo bijela bijelu, jer svjetliju odjeću,ljeti tamniju zrake. toplinske i do dolazi gomilanja zastoja Ako znoja, i sparivanje odjeća dopuštaosobito biti propusna mora isparivanje ljetna, Stogaodjeća, toplinetijelu. dno

nositi

treba

Zimi

o

a

ne

za

u

znoja.

i

tanke

Najpropusnije isparivanje. jednako dopuštaju više zimske sukno debelo još (a kapute je tkanine,najnepropusnije rjeđe «Koža i guma). i od omogućuje otvorena materijala tkanog rjeđe tankog odjeća Široka velike osobito pa je i obilnu prikladna lako z raka, izmjenu znoja isparivanje nositi većih Kod rad. napora valja i planinarenja) vrućine (kod naporniji kišnu ili gumenu znoj. kožnati propuštaju kabanicu, jer kaput da nigdje tako, krojena koja je odjeća, odgovara pravilima Higijenskim lako prati. može da takva od i materijala, steže,kojaje i ženska nego više 'Tim odjeća dječja d anašnja odgovara zahtjevima od većinom izrađena bolje ženska koje t kanina, ška. Usto laganih odjeća je znoja. isparivanje propuštaju i rada kod smeta im takvu da nose koju treba Radnici koja odjeću, od i od radna zahvatiti. Posebna drugog može prašine zaštićuju odijela stroj izloženi ili su kanalima ili vodi rade prskanju Radnici, koji onečišćenja. ili hlače kožnate ili čizme rada gumene kapute. nose vrijeme vode, i lako slobodne posve traži pokrete I dopušta koja odjeću, posebnu sport biti će npr.

Svakom drugačija odjeća, d ruga o dgovara sportu znoja. isparivanje od smučara nogometaša. odjeće odjeća i Kako postupatiodjećom rubljem: zračiti i što češće koji treba komade, prati sunčati, prašiti, odjeću dobiva njoj zadah, j er neugodan Neopranaodjeća smijuprati. i kojejeupila tijela;Ne znoj loj, raspadaju rublju, s pavati valja tjedno. jedamput najmanje mijenjaj rublje prekodana; kojemječovjek svramože tako i tuđu nositi dobro prenijeti rublje, jer odjeću nije nekih klice i mogu uš. Osim toga rubljem ili bac prenijeti bijela zaraznih bolesti; da iz mogu nosi čim Pamti, prati. koje tkanina, otopli, odjećurazni Peri uništava. ih i mikrobi,pranje prašina sakuplja odjeći nečistoća rupi (od mena sakuplja njima jer džepove, vrijeme B. P. Chl. hrane itd.). čića, Vjj........—— PD LISTA« I ČITAOCIMA »MJEKARSKOG SVIM NAŠIM SURADNICIMA čestita tkanine

Sve

su

ne

za

a

za

ne

za

ne

ne

se

mu-

:

ne

ne

u

u

za

s

one

a

—

se

se

u

s

u

—

u

se

—

se

—

s

a

NOVU

zn Glavni Vlasnik

i

i

I

vre-

u

se

na

na

se

se

GODINU

1968.

sa

lista

Redakcija

mljekare« Redakcioni kolegij »Zagrebačke Uređuje: Vera urednik: Tehnički Kaštelan.

Dinko inž. urednik: dipl. i odgovorni i uredništvo, radnika Uprava SRH, mljekarskih Udruženje i izdavač: Zagreb Tisak: Ilica 31/III, tel. 37-360.

»Vjesnik«, Štamparija

Murat.

Zagreb,

a