GOD.
IV
ZAGREB-
KA
HEDL
ZVONKO
—
MAJ
HAGANJ
KRAJ
1967.
ŽABNA' j
2"
Tri
krave
—
to
jeprosječan broj
muzara
kod
naših
proizvođača '
—.
.
-
.——=
s.
o:
DEZINFORMACIJI
JEDNOJ
h
proizvodnje Fratilac Modernizacija ili bilo svakodnevni << druge koje je novima strojevi morajuzamijeniti Nerijetko jošupotrebljivi djelatnosti. i bi se neka kako i nego unapriodržala, proizvodnja modernijima, Pored i Takav svojih mljekari«. modernizacije jedila. slučaj je »Zagrebačkoj procesa, mljekara« dosadašnjeg tehnoloških modernizaciji pristupa »Zagrebačka rad U nekim ponekim, načina mlijeka. mjestima napušta otkupa i čitavi nego neprikladni. objekti postaju jošupotrebljivim strojevima, znatna zahvat takav Svaki +, u smislu novčana s redmodernizacije iziskuje radi ukoliko devizna a često i «stva, obezbijediti uvozsredstva, jepotrebno <. podataka uslov(tehnoloških) proizvodnih nojopremi. Ponekadjedobivanje inozemne i i uvozom stru-“ opreme,-a plaćati potrebno je odgovarajuće ljeno i tim Qvim,makar ukratko, čnjake obučavanjerukovanju strojevima. koliko strane, želimo neophodna, druge jedne prikazati jemodernizacija, Dio tih izdataka izdatke. se i znatne velike samo vezana nego promjene, vlastito ukoliko dobiti lakše Krediti kreditima. mogu se, je opet, podmiruje makar dobiti teško danas kako Poznato veće. kredite, učešće je je,međutim, da i čvrste (rentabilna). isplativa garancije ulaganja postojale naročito Provodeći svog otkupa poslovanja, modernizaciju cjelokupnog sredstva. Dio tih novčana velika “mlijeka, mljekari« potrebna »Zagrebačkoj čitavih će pa prodajomstrojeva i mljekara« podmiriti »Zagrebačka potreba ili toku. takvih Nekoliko objekata jeprodano, jeprodaja objekata. i Zlatar-Bistrici. Zlataru i Takav Prodaja zgrade objektom slučaj je izazvala stanice sada Zlatarželjezničke pokraj sabiralište, kojoj je nekoliko navrata Iako među veliko proizvođačima. savjezanimanje je Bistrici, su da tovali naše kojekakvim vijestima, opet mnogi proizvođače vjeruju da se neosnovanim prodaje, zgrada jer»Zagrevijestima spomenuta povjerovali tom ukida bačka razglasilo Čak području. je mlijeka otkup mljekara« neće biti količine da Istina, plaćene,otkupobustavljen. mlijeka otkupljene trideset do četrdeset iako premda dana, isplata kasni, najviše jošuvijek mlijeka i ito proizvoda je porastu, mlijekamlječnih previše. No,potrošnja je pas biti mnogo brži da ćemo nadamo isplati. vrijeme najskorije bi onda mljekare«, bila i bi Ako ukidanje namjera»Zagrebačke otkupa zašto i dala to “ta objašnjenja potrebna objavila organizacija privredna to da tom to odlučila. na »Zagrebačka mljekara« slučaju je Sigurno je neku kao nekim bi samo Svakoga, kojije, »tajnu«. pojedincima povjerila da li trebali to doznao neistinite takve upitati je proizvođači vijesti širio, bi to i tko lažnoj .u tamo: toj priči mljekari« rekao, je »Zagrebačkoj pa time bio kraj. Jednostavno, stvari? zin i slični što Pa taj objekti postali je koristi I otkupu mlijeka. današnjem neprikladnimodernizaciju“otkupa će sredstva te više od prostora. Prodajom zgradeobezbijedit polovine ili će se' neki da izgraditi (prilagodi novojpotrebi), adaptira drugiobjekt i mnogo ali mlijeka sadašnjem noviobjekt, Pasterizacija manji prikladniji. vodom vodovodnom vrlo hlađenje mlijeka nije skupa, dosadašnje objektu je obrade i načina te opreme u mlijeka, Umjesto dotrajale skupog prikladno. veliki bazen laktofriz. To će se novom | je zapremine postavit jedan objektu rashladni dnu tisuća su nekoliko ugrađeni jaki uređaji. Kapalitara,čijem vrlo kratte se u citet velik, mlijeko razmjerno rashladnog uređaja je takvog z
se
samo
ne
Re
u
'
Fit
ne
se
“
s
samo
*
o
se
a
,
u
za
a
s
s
.
na
ne
|
su
a
su
u
u
s
u
u
smo
u
ne
se
u
a
se
u
u
u
sama
u
se
Led
ne
i
su
mu
—--—
-
—
ib: '
od
su
u
> <
u
za
ne
|
se
se
se
u
a
na
Pi
kom
do
(jedan sata) tojtemperaturi i štetno Tako ohlase život, razvoj djelovanje bakterijamlijeku spriječava. .đeno može čuvati dan. Troškovi dosaznatno se su nego mlijeko, cijeli manji učinak veći.. Osim tako ohlađeno se.može dašnjemradu, je mlijeko toga, iz i dnevnih prevozitiudaljenih područja najviših temperatura. PZ Zlatar među tu Zbogsvojeudaljenosti područje vrijeme je prvimpodručjima laktofrizom Uz uredit će i se s modernizaciju. prostoriju prigodan laboratorij sanitarni i ništa više. .da će se tim se ispitivanje mlijeka, uređaj Očekuje obradi novim PZ propostupkom mlijeka, otkupljenogpodručju Zlatar, blem skinuti reda. takvom bez nakiselog mlijeka dnevnog Cijena laktofrizu, i oko 50.000.— N. d starih sanitarija, iznosi osnovnih laboratorija (5,000.000. ako misli Dakle, prilično jeskupo,'ali jeneophodno, poboljšanje .dinara). — U koristi trećina prijevozu uvjeta otkupamlijeka.današnjem jedvajedna kamiona. bi se, nosivosti Da i obzir u kamionbolje poredostaloga, koristio, i razmatra dolazi povećanje proizvodnje mlijeka domaćinstvu, mogućpo zatim sabirnih nost bi se kako proširenja otkupnog područja, osnivanje mjesta i do rashladnih ubrzala. Prema sakupljanje mlijeka doprema uređaja tome, radi nikako o ukidanju poboljšanju otkupa, organizacije otkupa. Dođe li do sporazuma među mjesniminteresentima, postoji mogućnost i Veterinarske stanice da da budući u riješiproblemsmještaja Zlataru, otežava rad službe. S dobro sadašnji drugestrane, te organizirana veterinarska služba intervenuz“ odgovarajući objekt obezbjeđuje kvalitetnije objekt i stoke zdravstvenog cije liječenju očuvanju stanja togpodručja, toje i sama zainteresirana, posredno mljekara« »Zagrebačka Inž.Ž.M. vremenu
ohladi
dva
na
+
svega
4% C.
Na
u
u
“
a
:“
za
za
za
u
u
s
se
na
se
“
a
se
samo
o
se
a
'
se
u
a
za
:
aŠana
|
PRIJEDLOG -
i sabirnih o reorganizaciji uređenju
3 Bjelovar
pogona mjesta području na
direktorom Zagrebačke mljeIV,1967. je usmeno dogovoreno kare da izvrši sabirnih i pogonaBjelovar reorganizacija mjesta postave bi nastala hladionicihlađenje jednalinija postojeći mlijeka, kako hlađenja mlijeka. sabirnih Izvršen je Kalinovac, pregled mjesta relaciji Pitomača, jedan dio Đurđevca i te Virja, sepredlaže slijedeće: 1. Stari Gradec da postavi postoji hladionik 1.000 kapaciteta litara; ali sabirač sadanji pogodna sabiranje,postoji hidrofor,je prostorija da isti nabavi dok bi izvršio i postavi .ljan samo: unutarnju ovajpogon montažu i na hladionika priključakvodovod. bivše m ljeprostorije da se M2. Velika hladionik — Trešnjevica postavi .kare tu 8.000 kojeodgovaraju svrhu, potreban jehladionik kapaciteta litara. Isto tako da montira bazen od 500—1.000 jedna litara jepotrebno jedan i radi cisterna iz bunara pumpa postoji na ručnu punjenja mlijekom. Priključak odmah hidrofor. hlapumpu, zadruga obavezuje montažu kupiti Nutarnju dionika i cisterna treba da izvrši voda pogon; linije punjenja ovaj je tempe10% C. U tu svrhu rature da potrebno je dosadašnji punktovi Trešnjevici, i to: PT PT XV i PT XVI i sve zatvore da se kanalizira XIV, mlijeko mljehladionik bi Male i i karu; prihvaćao mlijeko Trešnjevice Grabovnice. .Dne
17.
s
se
za
na
-
se
—
za
ne
vo-
u
za
se
a
se
se
u
u
iz
'
x
.
x
Otrovanec mlijeka kapaciteta postavi Hidrofor sabire nova: postoji, kojaje mlijeko, gdje sadašnju prostoriju izvrši da pogon i da će isti nabaviti sabirač obavezao “ali postaviti, je hladionika. i montažu priključak tarnju da PT.IX sabirnom ulica Dravska 4. Pitomača mjestu će Isti sabirač 1.000 litara.u hladionik prostoriju. sadašnju kapaciteta postavi ima i ručnu proza pumpu namjerugraditi mlijeka hlađenje postaviti Salaktofriza. će koja odgovaratipostavljanje mlijeka storiju sabiranje treba litara 120 ukine. Cca da treba PT VIII birno mlijeka, broj mjesto PTI. PT IX.i sabirno dio da nosi jedan mjesto proizvođača hlada sabirno PT I 5.* Pitomača postavi mjesto (Kovač) da i vodovod samo 1.000 litara. dionik pripotrebno je Postoji kapaciteta montira da hladionik. Isto tako za pumpa mlijeko jedna jepotrebno ključi kamionu. cisterna od 500 litara i bazen EKA, punjenje Preradovićeva VII PT Radićeva PT Sabirno ulica. ulica, broj V, mjesto da kanalizira i to ulica da se ukinu X i PT mlijeko Vinogradska će i hladiti radi PT sabirno mlijeko hlađenja. Ovajpunktprihvaćat mjesto I, radi kolni vršimo iz prijevoz mekanogputa. gdje Gradeca; litara. 1.000 hladionik da 6. Kladare Postoji kapaciteta postavi obasabirač se blizu i bunar je prostorijasabiranje; je prostorija dovoljno dok hidrofor i da će nabaviti vezao trošku, unutarnju postaviti ga ovim sami. i S ovako da izvršimo treba hladionika tažu postavmjestima bi zatvorila sabiralištima Pitomača.“ relacija ljenim 2.000 litara. hladionik da 7. Kalinovac Postoji — kapaciteta postavi hladionika. izvrši montaža proPogodna je da hidrofor, jepotrebno 10% vode također bunar C;mlijeka dovoljno Postoji mljekari. storijabivšoj sabirna tri bi se okolna litara. Ukinula oko 2700 ima Mlijeko mjesta. sadašnja bi bilo da Potrebno pumpe će nositi dvije. montiraju mljekaru. još bazen i isto tako i za mlijeka cisternu, mlijeko hlađenjepumpanje od 1.000 litara od litara i 1 bazen mlijeka. skladištenje 500 1.000 hladionik da 8. Budrovec Postoji kapaciteta litara. postavi 6 X veličina sada sabire s 3,5 mlijeko,vodovodom, gdje pogodna prostorija, nikakav oko 500 1 ima 8% C. Sada ima Voda materijal Nijepotreban mlijeka. za isti. već-se priključi gumenimcrijevom hladionika, postavljanje izvrši da se ovog vodovod. uređenje potrebno je zadrugom Dogovoreno mjesta. sabirnog sabirna dva rade Sada hladionik. da 9. mjesta Čepelovac postavi Pronađena i mlijeka, kojoj prostorijasabiranje jepovoljna jednopomoćno. izvršiti. Do sami sabirači će su prikoje sadašnji manjeadaptacije, potrebne Ukinula bi što bi bile ima vodovod potrebne cijevi. 20'm, ključka Sada ima već formiralo samo tri sabirna učinjeno). jedno(što je mjesta, 700 1 biralište oko mlijeka. hladionik ĐU_I “10. Đurđevac tece) kapaciteta da- postavi (kod će sabirač litara. ipogodnuprostoriju pronaći se Sadašnji 1.000 litara oko 950 sada ima Sabiralište mlijeka. hidrofor. postaviti litara hladionik 1.000 da še kapaciteta postavi 11. Miholjanec već VR VI da se likvidira sabirno > VR sabirno > (što je mjesto broj VII, mjesto 3.
da
—
\
ne
a
se
u
litara
1.000
hladionik
se
'
unu-
a
se
“
(
-
na
—
se
—
novu
za
za
se
na
—
,
se
ovo
na
se
se
na
za
Kia
na
se
—
se
—
za
*
o
mon-
svom
na
se
se
se
samo
s
u
se
u
se
a
u
za
za
e
se
—
se
m.
samo
za
risk
sa
se
—
za
", '
se
za
na
sa-
a
>
|
—
—
sam Z
x
g
na
—
|
.
a
4
kesa
nae
8%C. .kući. Voda vodovod učinjeno). je temperature Nije prirodni Postoji kratka već nikakav guhladionika, materijalpostavljanje potreban oko 450 litara sada ima mlijeka. Sabiralište mena cijev. hladionik Slanca) ima VR VIII Sabirno 12. mjesto (kod broj Virje hladi uveče se i s 3. IV 1967. počelo Mlijeko mlijeka. ukupnimhlađenjem ima i Sabirno mlijeka. ujutro, mjesto 350litara sabirno formirat će 13. Šemovci mjesto, kojejepotrebno od 8%C, vodovod hladionik. U selu da se montira s vodom prirodni postoji bi radili treba ukinuti. Sabirači sabirna Sada rade dva zajedno. koja mjesta, selu oko 700 Sada ima tom novoformiranom sabirnommjestu. litara mlijeka. Pronađena rade sada tri sabirna 14. jepogodna Hampovica mjesta. centru u prostoriji gostione Hampovice(zadružni dom), bivšoj prostorija što 5X5 m, prilikom kojojje potrebna manjaadaptacija, jedogovoreno da će to izvršiti direktorom zadruga svojoj pregleda zadruge Makovcem, tri sabirna vođom od 9% €, Ova vodovod (prirodni) režiji. Postoji prostoriji bi ukinula. Sva tri sabirna sada oko 600 litara mlijeka. mjesta mjesta imaju novoformiranom ovako .sabirači radili bi svaki po jedanmjesec Sadašnji mjestu. kao i iskoristiti postojeći vodoDa bi ovi hladionici, moglipostaviti da se zatvore tri potrebno predložene linije. vodi, jejoš hladionika, ovih Sav popisao materijal, kojijepotreban postavljanje hladionika, službe. Molimo da dade hitno Emil iz tehničke nalog Mijakić jedrug sabirna bi i na ovog moglo prikupljanje materijala mjesta, kako otpremu montažom. započeti da "montažu izvrše tako Isto majstori , predlažemo zadruge, postojeći i da to dA će biti mnogo i privatnici, gdjepostoje potrebno odobrenje, jer od naših jeftiniji majstora. hladionicima dobilo S ovako bi postavljenim slijedeće: bi sabirnih 28 formiralo 1. ukinulo bi a se dosadašnjih mjesta, novih 14 količinom mlijeka; većom: odmah bi se sabiralo i uveče. Praktički 2. ujutro mlijeko poslije mužnje od dobilo više bi Time bakteodvajalo proizvođača. ie mlijeka, bolje riološke i kemijske kvalitete; bilo bi izvan ovih sabirnih kuća 3. 50% sabirača i manje mjesta od strane sabirača; patvorenja gućnosti sabirnom količine 4. veće bi mlijeka mjestudoprinjelevećoj sabirača obzirom interesiranosti na mogućnost zarade; sabirnih lakša i brža 5. kontrola istih; broja je mjesta smanjenjem 6.- brži dolazak neće biti da toliko dopotrebno kamiona, jer sadašnjih zaustavlja; mjesta 7. dobilo bi 14 mljekomjera,kojima En koja su potrebna drugimmjestima. tako Isto Molimo da da da se navedene. prijedloge. suglasnost zaduži tehnička služba hitno i prikupljanje potrebnog materijala otpremu Ona količinama na teren. posjeduje podatke potrebnim materijala. Dragutin Franulić u
samo
za
—
se
se
—
na
na
novo
u
ovom
—
u
a
u
s
s
u
se
na
se
ove
za
se
.
za
se
se
za
se
se
s
7
*
ono
se
se
mo-
na
za-
s
se
se
*
s
smo
u
na
.
a
na
se
na
'
za
o
PROIZVOĐAČI
Iz SELA.LEKNENO
| TRNJE IZGRADILI SABIRALIŠTE his ssknsnonn mlijeka“ vlastitim U Leknenom su proizvođači i.radnačin i nom snagom riješili dugogodišnji zgradusabirališta,taj izgradili selu. sabirališta problem svojem dali sami proizvođači: sastancima sabirališta za Inicijativuizgradnju Ivi Vrbančiću obratili Zato smo se saveza. drugu predsjedSocijalističkog sela da nas samim SSRN sa za upozna akcijama izgradnje Leknenoniku sabirališta. Trnje, sa
>
he
>
na
—
u
š
'
su
na
—
Organizatori sabirališta izgradnje
proslavi
na
otvorenja ni
#
Vrbančić
rekao
Drug je da kroz sabirališta izgradnju je svih do složnost došla velika izražaja sabi“mlijeka. Izgradnja proizvođača rališta izvršena rekordnom je nam
prvo
ovu
u
menu
svega
—
sredstva
iznosila
za
vre-
dana.
45
su
-u
Novčana
prosjeku
za
oko
svakogproizvođača dinara i dan« dobrogotovu »jedan rada Sada se po proizvođaču. voljnog može objektprocijeniti 1,300.000 starih dinara. . Poljoprivredna zadruga 100.000 starih dinara kao dodijelila je sabirališla. pomoć izgradnji Tako selo važan “ je izgrađen od koristi i će imati objekt kojeg cijela isti zajednica, jer omogućujepravilnu“ znači manipulaciju mlijekom, će zdravo i dobro. stići mljekaru 5000
starih
u
na
“
u
za
Ivo
Vrbančić:
u
+
-
ka
s će
svim i neka to bude lijepi primjer akciji Čestitamo proizvođačima takvoj treba kakav način selima mlijeka! sabiranja problematiku rješavati drugim na
*
na
AKTIVNOST
-
DUBRAVE P. Z.
VRBOVCA
KRAJ
da naši dali do proSastancis proizvođačima znanja jednodušno na sredstva žele uložiti novčana izvođači mljekarstvasvojem unapređenje Milan. Dubrava PZ oResnra direktor području, izjavio jepredsjednik su
nam
za
nam
\
-
zadruge
Upravitelj
Dubrava
i vet. Heinal
mljekare
Zagrebačke
iz
Fond za proizvođači uplaćuju zadruge područja spomenute svakodnevni da će time dinara. 3 kada rashladnih st. bavku po riješiti Smatraju kroz to i kvalitete perspektivu mljekarenja. svoju mlijeka, problem Heinalom U razgovoru predstavnikom mljekare« drugom »Zagrebačke od strane sredstva Fond istakao da se direktor Martinčević uplaćuju je drug holandradi i to 2 stara stočarstva i dinara, nakupa proizvođača unapređenje —-.-.v bikova. “skih i nerasta čistokrvnih Tako
na-
u
s
a
s
u
za
“
:
-
“
KRAJ DUBRAVE
U SELU ZVEKOVAC
nalaze sela U Zvekovca. proizvođača staji Posjetili i iz krave uzgojnoj čistokrvne kojepo svojoj liniji potječu Njemačke ŠviBukovac
smo
se
-
= s...
*
carske.
iz
<!
< '
kćerke ima već dvije MitziU potječeNjemačke. staji 17 litara nakon Mitza Inače krava Lastu. simentalka mlijeka. i preko daje teljenja Margitu Nakon iz i krava Nedavno uvezena Švicarske. kojaje Fazan, jekupljena onda da Ako to tek prvo oko 15 litara doji teljenje, mlijeka. je teljenja mnogo obećajenarednim na krava .Krava
.
Katu
iz
se
uzme
u
;
a
.
“-.. *
is
,
1
o
“
q
a ..
Kata s
Bukovac
kravama._—
4
oko 10 rali zemlje. Na proizvođač njoj ima nešto i sije pšenicu, livakukuruz, djetelinskosmjese, prirodnih da. U čistokrvnih ima muzara krave iz vlastaji poredspomenutih travne još dvije Jedna od dok stitog kontroluzgoja. njihje.umatičena se drugavodisamo nim knjigama. Doznali
smo
da
Kata
Bukovac
ima
a
_
u
.
?
PAVUŠEK ZLATA MLIJEKA U SABIRAČ SELU DUŽICE
PEGI:
Kk
KRAJ SISKA
Svakodnevno
uzimam
proizvođača.
Oni
takvim
načinom
znatno
lakše
kontrole, postići dobru
uzorke su
vrb
mlijeka zadovoljni a' meni je. kvalitetu!
=
>
h ao
adi \ #*
o
d
I
LI
,
|
\
,
*
\
*
g
GRADI
SE MLJEKARA
U KARLOVCU
U OKOLICI PETRINJE
|
ei
...
Otkup mlijeka vio je znatno. ćanje stočnog goveđa
:
i
uslopove-
!
fonđa :
VITAMINSKO-MINERALNE
SMJESE RUMENKA
-
GUDA |
domaćinstvima sastoji svinjagoveda Zavisno od vlastitom krmiva su mogućnosti koja proizvedena'u gospodarstvu. od kabastih_i dnevni obroci pretežno pojedinih gospodarstava sastavljeni od. dodatkom žitarica krmiva ili s večim manjim gomoljastih zimi, uglavnom o možda iako količinski zelenih krmiva 'Takova obilna, ipakjeu hrana, je ljeti. biti i nedovoljna jednolična. zadovoljiti način ishrane veću može li sve potrebu Postavljapitanje taj li stočaru zdravu i može tržišta i odnosno naprednu osigurati mlijeku, korist i a time stoku, veću od stočarstva. i mršava teže stoka da rano Činjenica proljeće iznurena, je je slabo i telad krave i porađaju dojilje mliječne,prasad krmače, od bolesti razvitku i često probavnih boluje. različitih (proljeva, zaostaje itd.). smetnji neštošto. potrebno"normalan Očito da ishrani rast i nedostaje je je hrane i dobro i prastočne vrijednosti stručnjaci napredak. Ispitivanjem i ostalih hraniva dobivenih žitarica vilno ubranih i uskladištenih gossijena, izražen nedostatak nekih tvari od ustanovili očit i podarstava kojih uvijek mineralima i vitaminima. stoke. rast i zavisi Riječ Njih zdravlje je život, ali ne da bi sadržava izvjesnoj količini, dovoljno osigurali hrana, doduše, stoci i napredak. zdravlje i fosfor. Uz izgrađuju mineralima Među pomoć njih najvažnijikalcij kosti mladih kad oni ostaju mekane, razvoj tijela nedostajuhrani, kosti; treba količine I dovoljne životinjama davati kalcija starijim životinja zaostaje. teško i fosfora. krpa žderanje dlake, cigle, itd., teljenje, zidova, Lizanje to očite nedostatka otežana su sve ličite posljedice komplikacije, oplodnja i fosfora. kalcija Sadržava hrana još i da bakar, i fosfora: Osim potrebno željezo, je kalcija i Potrebe ' magnezij, kalij natrij. natrija podmiruju kobalt, jod, cink, mangan, doi da stočne stočari stoci pravovremeno pa stoga valja soli, davanjem hrani tih elemenata hranu. Do sole stočnu nedostatka stočnoj voljnoj mjeri kad intenzivnom osobito dolazi tla, gornje površine iskorištavanju pri mineralima i ostalim kulturne se osiromaše razvijaju, biljke ljišta, kojima namirivati odakle toliko da potrebe. svoje nemaju elementima, životinje teške izaziva Nedostatak bolesti,.npr. smetnje životinja minerala tijelu o tpornosti, smanjenje malu plodnost, slabost, probavi, slabokrvnost, opću kržljavost itd. Snima stočne Deficit Vitamini suistotako bitni i nužni sastojci hrane. živčane hrani. u stočnoj gubitak apetita, sljepoću, uzrokuje usporenje rasta, krastav dlake, hoda,grubost hromost, ukočenost, neuravnoteženost smetnje, slabu ' po oslabljenje slabokrvnost, smetnje mišića, osip koži, mliječnost, često mrtvorođena i nakazna. mladunčad oplodnji; pakje krmne i hrane ishrani Za ne ga blaga upotrebljavaju smjese koji stočare Kalinovica Serum-zavod iz je proizveo samoprinosima vlastita gospodarstva, i 'To široku ishrani u vitaminskoupotrebu goveda svinja. smjese mineralne su: Hrana
a
.-BELA
i
u
samostalnim
našim
od
se
su
a
3
—
se
u mesu
=
nam
se
u
a
su
muzare
u
za
u
su
u
s
o
o
u
/
su
se
a
u
raz-
—
:
u
se
|
u
zem-
u.
u
...
u
'
-.
_
Vc
3
u
-
'
u
za
-
19
i 2
|
goveda; dodatak vitaminskosmjesa, i dodatak hrani mesnate BELA vitaminskosvinje mineralna smjesa, hrani _ GUDA ,domaće.masnododatak vitaminskosmjesa, mineralna -mesnate oka -; svinje. mineralna tih stoke? dodataka ishrani stočar će svoje Z Što postići upotrebom RUMENKA
hrani
—
za
—
za
—
-
s
<“:
u
će
Postići
&
“smanjenje životinja; pon= prema bolestima; povećanje otpornosti i veći plodnost; bolju postotak oplođivanja osobito i zdrava prasadi; izjednačena legla, mladih brži rast i životinja; Seana razvoj hrane po jedinici prirasta; bolje iskorištavanje i mesa; mlijeka proizvodnje povećanje stoku kvalitetnu tržište; smrtnosti
o
natoje
es
LTA
.
u
“
za
.
.
uštedu
truda
veću
ekonomsku
:
:
soja
i
i vremena;
korist.
od
s.
-
napomiješani dnevno, Preparatidajujedanput Upute upotrebu: ili u hranom vlaženom mekinje) napoju. sječka, (žitarice, napunjena Svaki omot koja jeposudom mjericom snabdjeven preparata 25 sadržava g preparata. linije do određene s
se
za
—
RUMENKA
vitaminsko1 sadržava: , mineralna kg smjese
Vitamin
ZA
Vitamin!
Ds
a
Cu
moo
Co
ss
a
ao
JE
X
Ta
.
.
a
.m
€
m
oj
na
va
a
.
i
.
Er,
.
M
Ca
E
*
TIE
.
.
“30
SSA
RE EE
TE
a
Er
a
1 000
3 000 +
A
51
sa
22%;
60
/,,
5000
2 PE
IMmAkS
eo
e
>»
033
SK
vana
2:
3 000
SDS
E
E.
ES
LaS
e
g: posije Podloga Vlagamaks.10% Doze:'
-
.
VO.
VES
ee
3
do
j
S
a
pera
i
e
I
o
i
ze
a
e
a
I
s
e
o
Mg
ušp
va
roots
RE
-
Zn
500
€
RA
.
tara
204.
00051. 60 000 e ije er ok esres 1 000311. 0128 5 000. mg sa 1200 Te TI RS RR
A
a
e
o
at Re KS av
Mn
krov
sg
Ta
TV
a
a
.
goveda
za
sAd
FR
E Vitamin Fe
smjesa, O
Zea
hrani
dodatak
min
SS
175g 140):
daka
o
ok
arna
,,
>
takta
:
-
=
|
telad :
junad
-
:
krave
zasušene
25 50.,,
100
mliječne krave Pakovanje: od li od 5 kg s omot Rok 4 valjanosti: mjeseca mjestu! suhom i zračnom Čuvati st. d1 kg .850
100-150
i
t
;
dnevno
g
;,
=
=
šI
=
_
=
.
,,
:
:
AŠI
'
a
;
mjerica 2 mjerice 4 mjerice 4-6 mjerica idi 1
SRS
pa
na
'
ZW.
-.-
o
< \ E
(,
4"
-
BELA
:
i
“
dodatak
smjesa,
“Vitaminsko-mineralna 1
kg smjese
hrani
svinje
mesnate
za
sadržava: a
300000
Vitamin
A_..
Vitamin
Ds
Vitamin
E
200
Vitamin
Bi
40
Vitamin
Bz
150
.
24 000
.
m
kiselina
Pantotenska
mg
_,,
600
.
_,,
600
Nijacin Vitamin Biz . . Holin\ Fe klorid :
-..
ij. ij. i.j.
,,
50
.
-,,
10000
,
2.
;
.,,
-1500
,,
500, 400,
<
-
8
,, 1000 200, 130,
.maks.. a
Lizin
.
min.
s.
30000
Furazolidon
.
do
,,
40000
.
.
-
,,
,
1320 ,,
.
g: posije Podloga maks. 10% Vlaga Doze: od 15 _25 prasad kg od 25 100 kg svinje
2
1 000
'
.
25
—
50
—
..
bređe
Ci
"n
PA
25
LI
25
.
3.
50
p
4.
dnevno
g ELI
LIJ
,,
»
100,
e
100-150
dojnekrmače od 1 i 5 omot Pakovanje: kg Rok 4 valjanosti: mjeseca suhom i zračnom Čuvati mjestu!
,,
mjerica 2 mjerice 1
krmače:
1.mjesec
:
dnevno
g
mjerica 1 mjerica 2 mjerice 4 mjerice 4-6 mjerica 1
a
.» I
5;
x
na
/GUDA vitaminsko-mineralna 1
dodatak
smjesa,
kg smjese
sadržava:
Vitamin
A
Vitamin
D:
Vitamin
E.
za masnomesnate
hrani
<
svinje
f .
24000
.
Vitamin
200
Bi
“40
_ kiselina Pantotenska Nijacin Vitamin
B»
Biz.
|,
600
.
AR
4
a
:
+
t
LJ
.*
*
,
ij. ij. ij. mg
150
EDA
iak
Vitamin
300000
ba“
,,,
_,,
_ ,; 90,
600
čas | “
12
|
v
HolinFe klorid
E:
Cu
/, ". a
tr
gi
a
ra
verer ae Ta
an
rat
e
500
RIBI
RR
zd
REVA
O
S
25
E
728-581
rak
a
Napa
a
:
ŽAR
e
1 000
i
a
ras
a
ae
maks,
e
min.
.
:
e
000
as
va
627.
25
200
25
zva
130
Nek)
trta
,,
400, 8,
EST,
kk
BA
Šo
o
o
2%
E
e
e
nr
Podloga maks. Vlaga
a
ra
č
Zn .Ca P Farezolin do
s
TO
Ž
jp
05410000-,, 500 or 221
Az.
TL
2
zv
a
Mniššz
J
,
i
1 320
S
posije
g:
10%
Doze:
q
od
presad od svinje
15
25
25
—
100
—
krmače:
bređe
1. 2.
25
kg kg
50
:
25
mjesec
3.
..a
4.
50
SE .
100
,
100-150
krmače
dojne od 1 i 5 omot kg Pakovanje: 4 Rok valjanosti: mjeseca i zračnom suhom Čuvati mjestu!
dnevno
g
=
ma
,,
25,
j
S.
g
=
dnevno =
=
pa
28.
5
,,
=
=
“
=
\
,,
mjerica 2 mjerice 1
mjerica 1 mjerica 2 mjerice 4 mjerice 4-6 mjerica 1
na
DJEČJA
PARALIZA
mogu njeoboljeti opravdan, jer nijepotpuno bolesti. uzročnikom dodir došle nisu ako djetinjstvu osobe, odrasle zaštite. nikakve tome i nisu se prema pa Preboljela posebne nemaju zarazile, bez ikakvih ali pojava dječja ostavlja imunitet,i (kljenut) paraliza ostale neoparadi nekarakterističnosti takovim bolesti ili koje pojavama, osobe odrasle Tako i mnoge također stvara otpornost. neustanovljene, žene, nisu imala stekle već i djeca, koja Naprotiv znajući djetinjstvu otpornost. dodir obokad dođu da budu s vremena mogu uzročnikom, prokužena, još od odraslih. Prema računu 100 od i češće pa ljeti, stručnjaka obolijevaju od 100 kod znakove ženih bolesti, oboljelih jednog jedanočituje težak Zato ovakav dolazi do teških forma zapravo slučaj kljenuti. jedan znači i više tisuća zaraženih. često oboljenja, stotinjak, neprimijećenih kod kod bolest Iako je nego odraslih, (kodnas)češća djece je opasnost biti i teže. odrasle mnogo kod njih posljedice.mogumnogo "za veća, jer U zemljama kojiobolijevaju, manjijebrojodraslih, manjerazvijenim bolest. svim kulturnim 90% bolest u prava pa je Ipak slučajeva dječja i danas što bolest. opasnu nastoje suzbijati brižnije sprečavati ljamasvijeta ovu veliko socijalno i Sve masovne mogu bolesti, kojeimaju epidemične značenje, i velikim samo higijenskim protuepidemijskim mjerama uspješno suzbijati čitava narodna zajednica. kojeostvaruje
Sam
i
od
bolesti
naziv
|
ove
s
u
u
.
sama
zaraza
su
s
su
u
ne
u
zara-
a
samo
samo
u
zem-
.
se
"
“I
_"
U
13'
virus, koji bolest, jojjespecifičan tj. iz izmetina. i dišnih može izolirati iz izlučina se pa nosa, grla putova, usta, treba Prema tome probavnog koje preporučiti higijenske mjere, aparata. od zaštitu od vezi zaraze, napose i kapljične crijevbolešću, obuhvaćaju formi bolest kad To epidemije. vrijedi naročito, izbije već Budući da se zaraze i «Obično še zarazi često djetinjstvu. čovjek nikako li ili nisu. odrasle i i znaju, osobe djeca jesu osjetljivi zamijeti, starija sredstvo Privakcina borbi Salkova dječje paralize. jedino protiv je stvara vakcine ove ove se umjetniimunitet, tj.otpornost protiv. mjenom od tome bolesti. Vakcina.se prema pa klica, je priređujeumrtvljenih potpuno dosad možda koliko više i doživotno. zna, neopasna, zaštićuje godina, više stotina vakcinom sisteDosad tom se cijepljeno milijuna djece,gdje je matska redovito. oboprovodi, uspjeh vakcinacija jestopostotan. Brojsvježih uvele Sve kulturne države zato svijeta ljenja. rapidno pada. obavezno kao što već i uvedeno mnoge dječje paralize, cijepljenje protiv je prije bolesti: za velike boginje, difteriju, tuberkulozu. druge tetanus, Potrebno I kod bude nas se da dječje paralize. cijepi protiv je, javnost kako bi bio obuhvaćen što veći cijepljenja, njime obaviještena vrijednosti zavisi i od ove postotak. djece, uspjeh akcije. jer toga dr Prim. Nežić KH: Eugen uzročnik
virusna
paraliza je Dječja
>
u
._—
s
ovom
u
ne.
u
ne
ne
-
ča
u
.
se
a
a
su
za
“
o
-—
:
.
š
>
E:
X
|
-
O VAŽNOSTI
-
ima
UZGOJA
POVRĆA
važnost: prehrambenog, isto tako
i eko-
Uzgojpovrća stanovišta. nomskog Povrće izvor vitamina te mineralnih predstavlja važani relativno jeftin da obrok'na sadržavati dan. računa se barem ga pa jedan 'soli, Prosječno oko treba 80 do 100 tokom raznog po osobi kg povrća godine (bezkrumpira, isto Kako kod treba dobiti načina možemo “kojega toliko). intenzivnog uzgoja i do 4 od možemo to po kg povrća m?, površini jednog povrća proizvesti od četiri do članova. obitelj pet Svako seosko domaćinstvo treba obitelji uzgajati povrće potrebe svoje Tokom stalno možemo i mati kućnomvrtu. cijele godine preko povrća: svježeg i rano i tokom i proljeće uzgajamo ljeta proljetne ljetne usjeve, jeseni zime već od ili može grai zimske. Npr: veljače ožujka jesenske preko sijati salata iza tih paprika, šak, mrkva,peršin, prekoljeta korabica, i Jasenski rajčica, dr., sadi na češšpinat, kultura jesen (tokomrujna) sije zimskasalata, ozimi ili itd. matovilac njak, srebrnasti luk, sije Osim kao što može da smo vrlo toga, povrće napomenuli, predstavlja vrelo naročito ako kontrahira te prihoda, prekozadruga proizvodnja, se tako u tom nabavu .se prodaja. Zadruga osigura slučaju osigurava kvalitetnog ili te i sredstava gnojiva sjemena presadnicaumjetnog zaštitu protiv boi lesti'i'štetnika. kvalitetnih kako povrvećim presadnica, za uzgojpovrća na Proizvodnja šinama, i kućnim čest selu. Trebalo bi tako vrtovima, jeproblem organizirati kod nekoliko domaćinstava u selu, proizvodnju presadnica klijalištima i kod koja najbolje presadnica, upoznataproizvodnjom postoje kao kojih to. najbolji uvjeti a: za jena rena vrlo
veliku.
s
a
*
mora
'
na
ara
za
+
za
u
u
a
se
a
se
uno-
sno
“
za
a
-
u
na
u
e
su
:
s
'
:
=
ia
S
:
-
troši r adne tome, što nego više snage Usprkos p ovrća uzgoj prosječno Da “na gotovo poljoprivredne prorentabilari. kulture, ipakjeuzgoj povrća interesa što danas izvođači imamo to, d okazuje uzgajati povrće jošuvijek imaju blizini svih većih mnoštvo baš malenim proizvođača, gradova parcelama. rentabilnosti kultura: Ti kojiodlučuju rezultat dohoci, pojedinih uzgoja dana niza kao npr. troškova utroška .su po jedinici faktora, proizvodnje, radnih i i dr. prodaje Jeftinija vrijednosti proizvodnja, površinekulturi, od prinosa, odnosno troškovi zavise 2 vrlo po o kilogramu proizvoda manjiproizvodni važna to što utrošak radne i što veći snage po jefaktora, manji prinos da mi dinici danas No našim možemo površine.budući, još mogućnostima tako vidno sniziti utrošak radne kod da nam snage uzgoja povrća, ostaje samo troškove velikim i kvalitetnim proizvodne snizujemo prinosima. Međutim, još rentabilitet budući da slabim radom i uzgoja povrća, mnogi vjeruju vrtlarske vrlo niske agrotehnike, samipostižu poznavanjem prinose. pravilna, Da velikim rentabilitet prinosima, kojiutječu je tvrdnja imamo vrlo SRZ »Jerko iz mnogo Ivančić« Splita danas praksi primjera. niz i troši po hektaru oko većdugi godina rajčice uzgaja uvijek jednom gotovo 450—500 radnih dana. nisu nijedne Međutim, njihovi prinosi rajčica gotovo od 400 mtc da dopo u obzir, njihova godine 1'ha. Ako manji rajčica berbu i i kad' prodaju zrijeva krajemlipnjapočetkom srpnja, rajčice još i vrlo tržištu da tu sumnje je jasan cijena povoljna, onda jojje rentabilitet uzgoja. tehnika Na rentabilitet i mnogo povrća uzgoja utječe proizvodnje odnosno savršeno načina i proizvodnje poznavanje proizvodnje usmjeravanje tržišta. Naročito velika zime premazahtjevima je potražnjapovrćemkrajem kad ga ima vrlo malo i tome rano pa proljeće, tržištu,prema usmjeravanje takvu i dobar rentapokazuje p ojedinog proizvodnju, povrća uzgoja jasan bilitet. rčntabilitet Da jeto također odlučujuće ćemo navest jedan još uzgoja, da Poznato zime proizvođač salate preko primjer. je, jejedan uzgojem rekordan i od 8 salate po 1 mži otvorenom, postigao klijalištu, prinos kg oko 14 mtc oko 175 m? salate. Svu rane salatu površine proizveoukupno je i vrlo dobro zime i rano izvanredan dohodak. proljeće prodao krajem postigao intenzivno U se da s iskorištenje osnovi, površine sastoji tome, jednedana više .berbi raznih iste kultura. postignemo površine godini povrtnih te da predkulture, glavne .Topostižemo tajnačin, uzgajamo .kulture,:međuili kulture. Tako i kulture npr. pod postrne jesen posije špinat, čija je berba već zime te U tokom poslije i ožujku početkom proljeće. mjesecu berbe rani dolazi berbu dva grašak, Završene špinata posije koji poslije istu papovršinu posadimo mjeseca, tj. mjesecu svibnju. Krajemsvibnja i do Kad se odmah paprika priku njezin razvoj traje mjeseca rujna. «pobere,; tlo i se ozimi luk ili zimska salata. Na npr. ovom pripremiposadi (srebrenac) vidimo kako do maksimumaiskoristiti tlo raznim može se primjeru kombivrsta i sorta kod mora nam pojedinih nacijama povrća. Međutim, toga. biti da takvo tlo biti dobro i dobroj obilno obrađivano jasno, snazi, gnojeno. svakom ako ide se u Uzgojjepovrća slučaju rentabilan, proizvodnju i do same. prorazrađenim smišljeno unaprijed, gotovo, detalje, planom DIA A D. inž. C. Dipl. “
se
na
sve
.
u
na
o
.
a
su:
u
-
ne
.
ne
u
ne-
o
na
u
“
uzmemo
za
nema
na
nema
sama
za
na
u
na
ie
:
za
nam
u
na
a
s
u
.
u
u
na
se
rano
u
u
se
za
u
na
mora
u
.u
s
u
N
15
AGROMLJ
KOMBINAT EKARSKI
»ZAGREBAČKA
MLJEKARA«
Pa)
ZAGREB
Žitnjak b.b.
—
raspisuje NATJEČAJ
za
školi Mljekarskoj (muških) u
školovanje 12
učenika
u
Kranju
Uvjeti: škola
završena
—
—
dobro starost
*—
osmogodišnja zdravstveno do
18
s
odličnim
ili vrlo
dobrim
uspjehom
stanje
godina
\
“
traje učenici završetku po Školovanje dvije godine, radnika. karskog
stiču
a
:
visini Zagrebačka Stipendiju osigurava mljekara, internatu škole, prehrane u
u
zvanje mljeKV
troškova
i smještaja
se
x
svjedodžbom svjedodžbom liječničkom službi do 20. VI 1967. Kadrovskoj Zagrebačke mljekare, godine. Molbe
osmog
sa
razreda
dostaviti
i
ja.
=a"
Glavni Vlasnik
Uređuje: Redakcioni mljekare« kolegij »Zagrebačke urednik: Vera i odgovorni urednik: Dinko Kaštelan. Tehnički dipl.i uredništvo, radnika i izdavač: Udruženje inž. mljekarskih SRH, Uprava Ilica tel. 37-360. Tisak: »Vjesnik«, Zagreb
31/III,
Štamparija
Murat
tra .
Zagreb,
i