Mljekarski list 7-1967

GOD. IV

ZAGREB

JULI 1967.

o

-

a

-_—.

s

s"

RAD SELEKCIJSKE SLUŽBE godina jejubilarnaselekcijski našojrepublici.

60 rada se u uzgojnogovedarstvu. godinaorganiziranog Premda velikim neće biti proslavama, godišnjica obilježena značajna selekcijskog danas kako i kako To ćemo se počelo nastavlja.jepotrebno sjetit je samo što rad otvorio govezbogtoga jeuzgojnoputeve odnos i darske prema korj enit izmijenio proizvodnje stočarskoj selekcijski nego proizvodnji.

Prošla

“

rad

za

Navršava

u

ova

sve

se

ne

nove

o

podataka Registracija u

centru

Zagrebu selekciju u

za

je rasplodnih grla Njemačkejošgod. nešto uvozila ženska rasplodnih Najprije uglavnomrasplodna grla bida bi odnos korist bikova, kasnije izmijenio rasplodnih taj potpuno ženskih stvorene već 1907. kova. Na uvezenih temelju rasplodnih grla god.

Gorici prve privatnih najprijeVelikoj organizacije uzgajačke proizvođača, i i Žabnu, Đurđevcu kasnije drugdje.

Osnivanjem uzgajačkih organizacija što se faktički smatra uvedena i kontrola mliječnosti, početkomuzgojnoje rada Hrvatskoj. i padove čemu rad imao ratne i uspone godine Tajje svoje poratne selekcijskog imale rata dva ulogu. svjetska značajnu protekla matičnih krava i Ova najbolje ilustriraju podaci broju osciliranja kako to njihovoj proizvodnjiorijentaciona godištapojedinim razdobljima tabela: pokazuje Počelo

su

1905.

iz

simentalskih

uvozom

uz

se

se

u

su

|

u

a

u

u

u

su

o

u

za

ova

Godina

Prosjek mlijeka Brojkrava kravi po kg

Pasmina >

1930.

1940.

simentalska

1960.

1966. od

na

4420

2563

2726

2534

»

1986

2057

»

3871

3174

o»

1951.

Podaci

2151

odnose

i

da

.

privatni je god. ostvarena društvenom sektoru sve laktacijska proizvodnja pasmine sektoru od 3315 i kravi. Da po kg mlijekaprivatnom kg prosječno nije se

samo

na

sektor

pa

treba

dodati

za

u

bi bilo

ovih

godini kg mlijeka sigurno danas društvenim kravi skoro 4500 na po kg mlijeka gospodarstvima. nivoa imala ovog mliječnosti je proizznačaj ostvarivanju Neosporni Godinama bikova. i prorasplodnih uzgajačke organizacije vodnja prodaja bikova kvalitetnih unosili više od 1000 davale godišnje, koji bolju nasljednu osnovu gdje djelovali. populaciju bilo

onih

2563

po

kravi

1930.

u

ne

ni

u

su

su

su

u

“A suzi :S č Pana PRAV VAEreda 3

M

"ka:

ni

;

Š |

ro

Krava

O

kvalitetama

i međunarodnim

Beba,

br.

mat.

555,

N.

Dragan

brojnenagrade stočarsku Spomenimo

rasplodnog

fonda

stočarskim

vlasnik

govore

izložbama.

i

na

samo

domaćim izložbu

u

medalju, god. gdjejekolekcija izvozi srebrnu.

Visoku kvalitetu kolekcija potvrđuju kasniji junica rasplodnu i Madžarsku. rasplodnih goveda Bugarsku, Grčku,Italiju Danas rad zahvatima i novim tehnologijom, je taj proširen metodama, Evo nekih ništa onima bili su primjera: zaostajući koji prviučitelji. kvaliteta i kontroli podaci uzgoju produktivnosti obrađuju mehanografski, tržištu i mladih dobiva posebna tovljenih goveda engleskomtalijanskom krava 60% društvena i s progospodarstva priznanja, pojedina imaju preko nisu krave od 4500 većom koje pojedinim kg mlijeka, rijetke izvodnjom kvalitetni centra 9000 rasplodnjaci kg mlijeka, laktacijama postižu preko randman orga60%, preko uzgajačkim umjetno osjemenjivanje ostvaruju od 90.000 matičnih i više ima proizvođača registrirano nizacijama privatnih itd. kontroliranih krava itd., nivo Ovih nekoliko današnji uzgojnokojiilustriraju primjera rada da uvidi rada navedeni neophodnost kontinuiranog zbogtoga selekcijskog rezultata. i kao napredovanja daljnjeg postizanja jošboljih jedinog uvjeta Milanu

simentalskih

1931.

krava

dobila

zlatnu

a

u

za

ne

nam

se

o

na

u

sa

u

za

su

samo

se

Zanimalo mice

nas

da

je

vidimo

jednu

karticu

kravu

za

pa

otvorili

smo

nasu-

kravu matični jednu jeglasila Beba, 555 Bedenik.

2.

X 1957. Vlasnik Novaković — broj Oteljena je je Dragan Orlovac, Pasmine simentalske.

Podatak .V selo je laktacije uvjerljivo. govori odlična U muzara, 4150 da je tojlaktaciji proizvela je kg mlijeka.

Prosjek masti bio U životu ima kćerke: kravu Mazunka mliječne je3,67%. dvije koja 21. VII. sada ima matični 1738 i oteljena je 1961., broj Bedenik, drugu kćerku 7109.

Drina, kojajejošjunica pod prigojnim brojem Sve ove kravi Bebi našli i iz kartice podatke »pročitali« njene nalazi se kartoteci Centra SR Hrvatske u ulici koja sekciju Amruševoj Zagrebu.

U selu Orlovcu vrlo lako U zatekli smo Dragana. pronašli druga staji kravu Bebu i kćerku. kćerka njenu Druga Dragica jeradijalovosti upućena 2 o klanje. kontrolu vršili su asistenti dana.

Zadnju mliječnosti kontrolni prije mjesec Ovih dana se kontrola. ponovno očekuje Tako smo matičnim provjerili podatkekoji zabilježeni knjigama Centra SR Hrvatske Kao što bio selekciju Zagrebu. je ovaj podatak kravu Bebu takvih ima na matični broj555, još hiljade.

Samo nešto našem radu. Ženska telad dobrih još manjka selekcijskom krava bi se bi ukoliko sami na smjela upućivati klanje.

Njih trebalo, proizvođači žele zadržati obnovu dobru uz vlastitog stada, cijenu o tkupiti i tako zadržati i do dobre muzare. životu,putemkooperacije dalje uzgojiti

ladicu

i izvadili

karticu.

Ona

za

—

—

o

smo

u

za

u

i:

smo

asa

na

'

:

a

su

za

u

u

za

u

ne

ne

za

u

a

Nedavno

je »Večernji vjesnik«. objavljujemo: »UOČI ZAGREBAČKOG VELESAJMA

donio

SAJAM

zanimljivu

novinsku

U

—

vijest koju

JASTREBARSKOM

POLJOPRIVREDE«

»NAJLJEPŠA KRAVA 67x« Tradicionalno

natjecanje značajnu poljoprivrednu izložbom i i stoke. manifestaciju demonstracijom mehanizacije Novaki malo i sasvim ima krajJaske, mnogima mjesto, nepoznato da slovima bude kalendaru preduvjetekrupnim štampano značajnih poljoU tom održava svake privrednih manifestacija našoj zemlji. mjestu jeseni tradicionalno traktorista ali natjecanje Hrvatske, inicijativu Općinske skupštine Jastrebarsko od ta bi dobila manifestaširi mnogo godine priredba cioni karakter. traktorista

prerast

će

u

s

sve

na

u

se

na

ove

su Inicijativnom kojem zastupljene brojne organirepubličke i kao Narodna tehnika Savez zadruzacijepoduzeća, SRH, »Poljoopskrba«, i gara da SRH,»Sljeme«dr., predložili jeseni paralelno natjecanjem traktorista održi i veliki SAJAM POLJOPRIVREDE MILAN prvi izjavio je Jastrebarsko.

Naša da KOLARIĆ, predsjednik se skupštine općine je želja na izložba po raširenoj području komune, kojajepoznata poljoprivredi, priredi te izložba i i stoke, demonstracija upotrebekorištenja kooperaciji najsuvredomaćih i inozemnih menijih poljoprivrednih proizvoda proizvođača.

odboru

u

smo

ove

s

—

u

4

Priprema

posebna a trakcija: nagradni konkurs izbor krave krave po»najljepše 67.«, koja daje najviše mlijeka, sebni bi žiri itd. proglasio najboljeg kooperanta Budući da bi se održao 2. i 3, dakle samo tajsajampoljoprivrede rujna, uoči da Jastrebi se tjedan Jesenskog zagrebačkog velesajma, sigurno je barskom firme i će i ZV kaže moglepojaviti brojne koje kasnije izlagati M. Kolarić. i

se

izložbom

s

stoke

izvršio

bi

se

i

za

u

na

—

'

U

svakom

koristiti umnogome slučaju jaskanska manifestacija mogla Hrvatske i veliki interesenata i poljoprivrednicima togdijela privući broj posjetilaca.

SOA NEKE ZET. B bi

o

a

RK

NK

PUŠTENE SU U POGON NOVE LINIJE ZA STERILIZACIJU MLIJEKA I FEREMNTIRANE MLJEČNE NAPITKE Već

ranije pušteno j e eksploataciju broj konzervatora, rashladnih i sl. Sve navedeno program depoa sačinjavalo je rekonstrukcije i Ova i tehnička sastavni modernizacije mljekare. rekonstrukcija modernizacija dio programa reforme je provođenja privredne Zagrebačkoj mljekari. tekuće i Mljekarska industrija godinamaje nastojala proizvesti mlijeko što očuvanje bioloških kojima mlječne napitke, b i produžila trajnost bolje i Veća sterise samo svojstava. trajnost organoleptičkih mlijeka mogla postići lizacijom. da Tetra-Pak s Stroj sterilizaciju mlijeka, palarizaciju zajednolinijom instalirani u pogonu punilica, koji koji jepušten proizvodnju, sačinjavaju sistem i i jedinstven proizvodnju ambalažiranje steriliziranog mlijeka mlječnih sistem kvalitetnu i kontinuiranu napitaka, kojiomogućuje proizvodnju.

Sistematska novih naveli istraživanjaosvajanju proizvoda nabavu fermentiranih i kefira. linije proizvoda jogurta »Zagrebačka mljekara« tako pa jepovećala brojsvojih TEKUĆEG JOGURTA, koji proizvoda već se tržištu Tetra-Pak ambalaži i eliminirao pojavio nepovratnoj je bocama. fermentiranih problemepakovanja Druga novost, polju KEFIR proizvoda, je mlječno- napitak, kojiuslijed sadržavanja ugljidioksida i vrlo malo alkohola čnog nastalog prirodnim vrenjem njemu, kiseli naročito osvježavajuće. djeluje za_obročno maslaca. novog < Instaliranjem stroja pakovanje »Zagrebačka više aktuelnih kvalitete i asortimljekara« riješila je problema problem maslaca te mana Obročno pakovanja povećanje mogućnosti plasmana. pakood 10 do 30 grama, će da vanjemaslaca, omogućit ugostiteljimaprekinu i konfekciodosadašnjom neprikladnomnehigijenskom praksomvlastitog malih obroka okviru niranja maslaca, koji poslužuje zajutraka.

I Tvornici sladoleda Tako tu instaoprema. novoj dokompletirana je je liran novi sladoleda kornet i čašice čime se stroj pakovanje VIKING, tržišta sladodjelomično doprinijelo potpunijem snabdijevanju industrijskim 12

u

vozila

i veći

u

se

za

uz

—

su

u

za

na

su

na

—

na

u

sve

u

na

—

u

..

—

s

se

u

u

za

u

—

ledom.

jerekonstrukcija rashladnog kojomjeu cijelosti sistema, rijedeficit rashladnih skladišnom kalorija prostoru.

Izvršena

šen

i

u

&

T

asortiman godina posljednjih proizvoda je porastao što kala, jerijedak slučaj prehrambenoj graniindustrije. nekoliko

U

za

40

arti-

u

FOND

ZA RASHLADNE

UREĐAJE

Zahvaljujemo povodom proizvođačima mlijeka razumijevanju naše da stvorimo »Fond rashladne i tako riješimo dugi akcije uređaje« niz i tražene kvalitete. godina problemsabiranja mlijekanjegove Fond formira od sredstava ulažu koji organizatori Taj proizvođači, dobra i te zadruge, poljoprivredna otkupa: poljoprivredne dr., »Zagrebačka određeno Ako svi ulažu fond po mljekara«. nijedrugačije spomenuti jedan novi dinar. velikom

na

za

za

se

u

S

Fonda

sjednice

prve

za

uređaje

rashladne

Upravni kojojje sjednica je spomenutog Gorice. iz Velike izabran Antoliš odbor.

Za predsjednika Stjepan jedrug već preko »Zagrebačka javni natječaj kupovinu mljekara« jeraspisala 50 rashladnih uređaja. i I

Održana

Fonda

izabran

na

za

PODRAVINA

MLIJEKO HLADI

Kolar kraj i sada sabirališta. bio sve temeljito predao jela uređenju Mlijeko je čistoća da Rekao od hladionika do kanti i pa je oprati, mljekomjera. može da bude zdravo i dobro mljekaru. doprinijeti mlijeko tu svrhu nalazi Sabiralište izgradio. kojuje krasnoj prostoriji te nema bunara.

Uveo i vodovod iz neobično hladnog Ugradio jehidrofor, je vode. kod Ima dovoljno poteškoća hlađenja. uvijek sabire litara sabere Dnevno oko 600 mlijeko, jutarnje mlijeka.

Ujutro naveče večernje.

Pitomača I. Tu Ivan sabirno U Pitomači nas jedrug posjetili mjesto karakteristikama sabirupoznao glavnim mljekarski majstor, Kovač, poznati hladionika. hladi I tu se se nog Mlijeko mlijeko putemrebrastog mjesta.

U

sabiralištu

Otrovanec

Pitomače

zatekli

smo

Gabri-

sabirača mora

na

samo

nam

za

sam

u

se

za

|

a

smo

s

u

Šef

poslovnice za

nabavu

sirovine

Franulić

drug

u

sa

razgovoru

sabiračem kada

do

mlijeko ostaje jutra Večernje bilo Sabiralište kamion. ali je jutarnjim,odvojenokantama, predaje Anđelka sabiračica što ima veliku vrlo uredno mlijeka zaslugu i čisto, Tometić. sabiralištu Tome sabire Mlijeko Pitomače. malo selo se Kladare kraj je Dnevno i hladionik. kante se su sabere mljekarske Badanjek.

Upravo prali 300 1 i ohladi mlijeka. preko

sabiralištu se

sabire

ohlađeno

dvokratno.

s

na

u

za

sama

u

'

Kovač

Ivan

utvrdio

je temp.

vode

U

sabiralištu

Pitomača

I

U

sabiralištu Kladare

U

nabavu drugomDragomFranulićem, sirovine i doznali da smo sakooperaciju mljekare Bjelovaru, izgrađena birališta već rebrasti i to Pitomači kojima ugrađeni hladionici, II, I. i i Nalaze izŠemovci Prugovcu, II., Hampovici, Virju Miholjancu. sabirališta Stari Kalinovac i Đurđevac. gradnji još Gradac, Trešnjevica, razgovoru

šefom

s

Poslovnice

u

u

za

su

su

u

se

ZA SABIRANJE MLIJEKA

AUTO

je mljekarskoj rad »Zdenka« Zdencima prikazan ji sabire Autom auta mlijeko. koji i do sabrati može jednompotezu Na svakom 6000 litara mlijeka. + birnom se preuzme mlijeko mjestu odmah utvrdi količina mlijeka, da li kiselosti, je dovoljno stupanj bočicu hlađeno, posebnu putem automata uzima i uzoprosječan rak ispitimlijeka laboratorijsko %% masti mogu (a vanje mliječne vršiti i drugeprobe).

Nedavno

industri-

u

u

se

u

sa-

se

a

u

se

za

se

'

-

usisne

Mlijeko crpke auta cisternu preuzima manju se

u

putem

u

Na

kontrolnom

brojaču

utvrđena

“U

10

litraža

je

mlijeka

sanduk

posebnomdijelu mlijeka svakog sabirnog mjesta auta

nalazi

se

s

uzorcima

remen

mljebrojprisutnih karskih pozitivno je stručnjaka auta rad ocijenio takvog za mlijemijenjenog sabiranje Veliki

na-

ka.

uzorkom

prosječnim nakon završenog dostavljaju sabiranjalaboratorij Bočice

s

se

u

SABIRALIŠTE

IZGRAĐENO

U POSAVSKIM

BREGIMA rad

sabiralište

je proslavom pušteno prošlommjesecu Sabiralište suvremenom Posavskim opreje opremljeno mlijeka Bregima. sabiradonose Tako će mlijeko, kojeproizvođači mlijeka. hlađenje zdravim. i ostati ODMAH nisko ohlađeno biti nakon dugotrajno prijema lište, skromnom

U

u

u

mom

u

za

S

sabirališta otvorenja u.

Posav.,

Bregima ll

<

ITIZZERZAAI

RE

Sabiralište Jedan

Posavski

Bregi

j

problem,tajjebio, jemlijeko togsela redovito stizalo danima kiselosti. toplim Zagrebačku mljekaru povišenim stupnjem Sabiralište jeizgrađeno zajedničkoj »Agrokombinata« suradnji Zagreb — Posavski kao i pogona kooperaciju Bregi, »Zagrebačke mljekare«.

To svrhom sa mliprimjer jejedanlijepi suradnje unapređenja manipulacije jekom. veliki

da

a

u

iz

u

s

u

za

—

A

|

i

2%

POKUPSKOG OTKUP MLIJEKA U BRKIŠEVINI KRAJ

Nakon

sastanka

o'otkupumlijeka Brkiševin; “u

12

_——

4

Dana

1, VIII

1967.

Brkiševina i započeo jeotkupmlijeka Šašinac Nakon radova oko . same krajPokupskog. provedenih pripremnih organizačemu založili se iz Velike cije otkupamlijeka poljoprivrednu zadrugu Gorice te stodrugIšek, predstavnici Regionalnog poslovnog udruženja čarstvo iz Siska i se stručnjaci Zagrebačke mljekare, prišlo je organizaciji otkupamlijeka. sela nalaze daleko od se svi a tržni Spomenuta saobraćajnica, dosadašnji viškovi davani stoci. mlijeka selu

u

u

su

za

za

b«

:

su

SLAVICA KOMAR

PREDAJE 29 LITARA U

MLIJEKA

Vukojevcu

Slavicu

posjetili času kada upravo do se je spremala donese kanticama sabimlijekosvojim ralište. oko 29 1 U staji Predaje mlijeka. ima tri krave. smo

mar

Ko-

u

u

Smatra

u

velikim

događajem svoje birno uzoraka mjestouzimanje mlijeka kod donosa.

Kako tko neka svakog nosi, bude tako rekla druplaćeno, je Slavica. Svatko od ima garica proizvođača bočicu uzorke sabire svoju koje kroz 10 do 15 dana.

Samo neka mlijeko za

mu

nam

za

takva

kontrola

BRANJE | ČUVANJE Sve

voće

nakon

sa-

u

se

ostane!

VOĆA

npr. branja jednako d ugo. trešnje, i drže vrlo kratko dok kruške breskve, kajsiješljive, vrijeme, jabuke, i dr. mnogo Unutar duže sorte mogu izdržljivije. pojedinih nekoje vrsta, čuvati (npr.jabukamašanka,bobovac), druge. šarlamovski) kraće. (bjeličnik, Voće kad mora velidržanje brati, postigne svoju prirodnu boju, okus i miris da voće za činu, (ovisnosorti).

Pogrešan jeobičaj, čuvanje bere što dozorilo.

Ovako brano voće nego i prije je gubi vrijednosti prije kvari.

Nešto se zriobe brati ono prije dozvoljeno je voće,kojeje namijeto naročito i njenoduljemtransportu, vrijedi breskve, kajsije, trešnje šljive. se

ne

drži

Tako

su

se

a

se

za

o

se

na

za

se

i to

mogućnosti lijepog čuvanje odmah unosi iako dok koje prostorije moguće, hladno, je još ujutro, 'je voća ima Ako voća. mnogo, blizini su prostorijačuvanje neposrednoj ostavi odmah može toga se pa otpremiti mjestočuvanja, uslijed vozi kada onda tek do pa na spremište. ohladi, mjestubranja noći, ili naročito treba Kod rukom brati treba Voće spravom branje. toga od voće čuva ista voštana ošteti što da se naslaga, jer manje paziti to, od sačuvati to će ono ošteti kod dulje voće, Što manje toga kvarenja. voćaka veličini Po veličine, srednje plodovi čuvaju najbolje kvarenja. i hladnom vremenu brani tako Isto mlade. po suviše nisu plodovi koje hladne 'od odmah čuvaju (onih, koji mnogodulje prostorije, spremljeni'u Ukoliko zraku. vremena p adakiša, branja vrijeme toplom stajali dulje unosi da u zatim dobro provoće da osuši, prethodno potrebno je za storije čuvanje.

SPREMANJE ZA PROSTORIJE VOĆA U voća. nisu nadzemne Obične dulječuvanje prostorije prikladnedolazi do i brzo kvarenja brzog uslijed čega vlaga, toplina mijenja njima voće. dobro ćemo voća. spremište ispunjavati k oje Iznijet uvjete 4'C. 1 do od mnogo kreće voća No, čuvanje toplina Najbolja da dnevna to da kolebanja po jest, stalna, mogućnosti je, jetoplina važnije temperature utječu spremište. voće suhom U vlažan. biti mora Zrak spremištu umjereno spremištu vlažodviše tako isto smežura brzo vlage, gubitka prevelikog uslijed od zraku količina brzo voće je vlage Najbolja pljesnivi. spremištu čuva. vrsti i sorti voća ovisno koje 60— da uređena da treba provjetravanje tako, je spremištu Ventilacija 70%, kada važno naročito vršiti prema početku, može Provjetravanje je potrebi. i iz suvišna odvodi tako se regulira voće spremišta vlaga jer spremljeno, je dnevna redovito vrši U je jer noću, provjetravanje temperatura.početku Čim ona veća nego t emperatura vanjska spremištu. temperatura vanjska s a zatvore, 0%C obustavlja provjetravanje padneispod ventilacije danu. i to većinom po vrijeme i da čistoća spremištu održava lako Da pod stijene je, potrebno voća novog čistiti. dadu da potrebno u nošenja Prije lagano tako, građene nekoliko da raskužiti dobro prostorijama način, taj je spremište da povapne voća sumpor, prostorije dana zapali odnosno, unošenja prije Voće

bere

za

se

vremena

za

po

rano

u

se

za

u

se

na

ne

u

se

se

za

na

se

se

s

se

se

su

za

na

se

a

se

za

se

za

mora

se

za

na

ne

u

u

se

u

nom

se

o

se

u

u

se

u

se

mena

vre-

se

na

u

su

se

se

se

na

u

se

formalinom.

ili raskuže

SPREMIŠTU ČUVANJE VOĆA način načina. više čuvati je može Voće Najobičniji spremištu čuvamo način da Ako voće, voća u ovaj prisiljeni hrpama. čuvanje već na ležati voće zemlji, neposredno moramo smije paziti slijedeće: međusobno da treba ili letava ako nemamo koje dasaka, prikladnih voća ili slamu voće smiju mećemo podu Hrpe granje. maknute, način voće takvo da iz Najbolji od 60—80 biti veće upali. bojazni, načina Kod najvoća takvog policama. je čuvanje spremištu čuvanja tako što načina Nedostatak tog voćem. nad nadzor voditi lakše jest, je veliki to količine velike čuvati prostor. potreban mogu voća,jerje U

na

u

se

na

smo

ne

na

raz-

su

na

na

cm

u

ne

ne

se

na

se

ne

14

za

Nešto

ili buradima. lošiji je čuvanje Sanduci čuva voće se vrise s vremena (burad) kojima pregledavaju kod bolesno se ili sve kvase jeme, čega odstranjuje voće, k oje počelo riti. Kod načina teže odnosno ovog hladnoća čuvanja voća, prodire toplina sredinu sanduka.

Prednost u da mu je sprečava preveliko isparavanje voća, što voća a na policama. je čuvanja voća ima u mogućnosti, Čuvanje spremištu svojeograničene stoga više voća na prelazi čuvanje hladnjačama.

D. K. način

od

voća

ovog

u

sanducima

u

na

ono

mana

se

sve

u

Žena

i dom OČVRSTITI ORGANIZAM

KAKO Osim

pravilne prehrane, rasporeda odmora, cijepljenja drugih zrak i rad i mjera, svjež sunčanje, kupanje, tjelesni vježbanje jednostavna i lako sredstva pristupačna očvršćenje organizma.

U ovom članku ćemo i sunca na orgaspomenut utjecaj zraka, kupanja nizam. rada

i

i

su

za

Svjež

1.

zrak

kiši i suncu, hladnu i po Čovjek, po vremenu, koji napolju, toplu čvrst i od i je otporan, manjepati hunjavice, gripe, angine drugihbolesti, vezi vremenskim i s kojenastaju promjenama prehladom.

Na zrak tu čovjeka djeluje povoljno svjež slobodnoj prirodi, jer zrak zrak kupanje«). (»zračno struji neprestano Svjež prirodi pobuđuje i poga, očvršćuje ga protiv čovjeku ugodnoraspoloženje, osvježuje prehlada diže bolestima. prema mnogim otpornost veći dio izlažemo djelovanje.

Zato Što tijela svježemzraku, bolje je je dobro biti što vremena obučen. toplijeg laganije Na kakav u proočvršćivanje najpovoljnije djeluje prohladan zrak, je i Ne međutim smeta ako ni dobro smo i nalaljećujeseni. jačazima, obučeni zimo neprekidnopokretu.

Treba otvorenih to treba navikavati prozora, kraj spavati još vremena. topla

radi

u

s

samo

u

u

u

mu

za

se

u

a

na

se

za

2.

|

Sunčanje

i življe pobuđuju funkcije tijelu, Time i rad. odigravaju. djeluju raspoloženje čovjeka njegovu volju kad ima više sunca, brže rastu; žive u stanovima i Ljeti djeca djeca, koja mjestima malo ili bez sunca, i i od rahitisa. Pod slabija bljeđapate utjecajem sunčanih zraka stvara koži zaštitni vitamin rahitisa i protiv protuotrovi zaraznih bolesti. protiv Na navikava veliki oprez, osobito sunčanje tijelo potreban postepeno: je ako Prvih dana nekoliko treba se počinjemo sunčanjem ljeti sunčati do 10 sati i 16 i to do sata. Nakon izjutra popodneposlije sati, 1/4 1/2 kad koža možemo nesmetano sunčati duže vremena jednog tjedna, potamni, i škodi suncu. i jačem Pretjerano sunčanje najzdravijem čovjeku.

Sunčane

zrake

sve

u

na

s

našem

da

na

se

brže

za

su

se

u

se

sa

na

moru.

se

na

15

o

Ako

ponaglopočnemosunčati, upali. slučaju crveni i uveče težem iskoče koži kao kod peče, slučaju mjehuri opekline; Može doći i do Da to mažemo orahovim groznice. spriječimo, uljem; linom ili osobito rukama po drugomkojommasti, leđima, ramenima, prsima, i koža

se

a

U

se

u

blažem

samo

na

se

vaze-

nogama.

Ko.

Kod

treba

tako

LIJ

sunčanja ležati, padaju okomitije da se sunča i Češće tijelo. trebamijenjati položaj, naizmjence prednja strana Treba okretati i bokove kod i ruke stražnja tijela. dignuti toga da sunča i dobro kod dio tijela povrhglave, podpazuhom.

N ije sunčanja hladnu ležati vlažnu ili travi. kamenu, pijesku rosnoj zađi vodu ili da krvne žile koži Poslije sunčanja pod prskalicu, stisnu. Ako to ostat će ti neka učiniš, tijelu napetost, uzbuđenost, poslije Hladna i umor. voda i U vodu se treba umor, toga uklanja čovjek osjeća svjež. zalaziti smočiti ruke i noge, zatim malo postepeno: najprije pomalocijelo tijelo. da

sunčane

zrake

što:

na

se

na

se

na

u

se

ne

u

u

a

3.Kupanje vrlo snažno sredstvo Kupanjeje svjež sunčanje očvršćavanja Kod i i izlažu organizma. kupanja slobodnoj prirodi ljudi ujedno sunčaju sve svojetijelo zraku; troje zajednički očvršćuje tijelo. i vodi.

Mlaka i Razlikujemo kupanje hladnoj, mlakoj, toploj vrućoj topla voda služi i vodi čišćenje tijela; kupanje hladnojvrućoj očvršćuje tijelo.

Hladna voda slično kao i ali djeluje tijelo svjež z rak, snažnije.

Kupanje vodi i ga hladnoj čovjeka osvježuje, očvršćuje protiv prehladepodiže snagu. otpornu Tko da može to donekle nadomogućnosti kupa hladnoj vodi, da svako namočenim vodi. mjestiti tim, jutro istrlja tijelo ručnikom, hladnoj vodi od 36% ubrzava znatno krvi Kupanje vrućoj (toplijoj C) strujanje žilama.

Vruća voda da nakon se naporna pomaže, čovjek tjelesnog rada, ili naporne vrlo brzo odmori. dugapješačenja vježbe I U ruskim i kupanje vrućoj pariočvršćuje tijelo. sjevernim finskim izdržati mogu krajevima ljudi tamošnju klimu,jerredovito, svakog o poru leže od do tjedna jednoposlije podne vrućoj p ari, polihladnom vodom i se brezovim Takvo jevaju udaraju grančicama. kupanje vrlo snažno i štiti od očvršćuje tijelo prehlade. skladno naročito a Plivanje razvija tijelo, djeluje pravilno držanje i koša i U vodi naime veća prsnog snaga, tijela razvoj pluća. je potrebna da se koš kad udiše zrak. zato među prsni raširi, čovjek Plivanje spada najSvaki učenik treba da što nauči zdravije sportove. prije plivati.

Plivanjem može katkada život sebi ili spasiti drugome. zrak

uz

i

u

se

u

za

u

na

u

mu

nema

se

u

u

u

u

u

—

u

a

vremena

vremena

na

na

—-..k..

=

—-.—.:o:oo—o—_—o—o

Uređuje:

i odgovorni Glavni

Vlasnik

i izdavač:

Redakcioni

urednik:

a.a....ea

—

mo

kolegij »Zagrebačke

———_rvroe

mljekare«

Kaštelan. dipl. inž. Dinko Tehnički mljekarskih radnika SRH, Uprava

Udruženje Ilica 31/III, tel. 37-360.

Tisak:

a

urednik:

Vera

Murat

Zagreb, uredništvo, Zagreb Štamparija »Vjesnik«, i