Mljekarski list 1-1968

JANUAR

Sabirno

Lomnica

mjesto

oko

»Zagrebačkoj mljekari« 2.300 litara mlijeka —

svakodnevno

1968.

-_——

->

-_-.——-

>

—

PRIMJENA

.

-m---

.--

>

-

-

-

_-—

---

ZAKONA

DOPUNE

>.

“a

-—

O PREMIRANJU

MLIJEKA

govedarske proizvodnje proizvodnje unapređenja mlijeka SR Hrvatske od 1. I 1968. individualnim gospodarstvimateritoriji počinje Zakona Svaki mlidopuna premiranju mlijeka. primjenjivati proizvođač dužan da krave obuhvaćene koje jeka(kooperant) je selekcijom pripušta ukoliko takav bika bik Ako podpoznatog teritoriju, postoji. jemjesto tada se svaka obuhvaćeno krava umjetnimosjemenjivanjem, privesti izvršilo da bi svako tele umjetno osjemenjivanje.

Drugimriječima, oteljeno :-od krava obuhvaćenih imati vlasnik oca, selekcijom odnosno, poznatog dokumenat teleta. Zato imati ovim upozoravamo sve:proputem SR da Hrvatske izvođače mlijeka teritoriju gornjeg upozorenja strogo kao i i posao “drže tajnačinolakšaju organizacijama Zagrebačkoj mljekari oko bilo tko i Ukoliko od selekcije, mlijeka, proizvodnje premiranja proizvođača nakon bude imao dokumenat kooperanta oteljenja ispravan poriukoliko dokumenat sačuva i kontrol“jeklu teleta, taj (pripusnicu) preda svaki takav neće moći ostvariti asistentu, proizvođač mlijeka cijenu već će takvom ugovorenu prema proizvodnju mlijeka Ugovoru kooperaciji, litri .15-— para. po smatrati proizvođaču platiti manje mlijeka, jer:će 20 Takav će odmah isključiti proizvodnja neugovorenom. proizvođač mlijeka i iz i što neće više moći kao selekcije, jenajvažnije, pojaviti proizvođač mlijeka Zagrebačku mljekaru.

Svi oni do sada nisu koji ugovorili proizvodnju mlijeka području gdje nosilac da to mogu odmah je otkupaZagrebačka mljekara, upozoravaju učiniti kod ili kontrolnih asistenata novi poslovođa sklapaju terenu, jer stare i ugovori proizvođače mlijeka. smislu

U

i

na

na

o

se

su

sve

svom

na

mora

se

.

mora

o

mora

ocu

na

se

na

ne

-

o

ne

nom

za

o

se

se

se

se

za

na

se

na

za

za

se

nove

Inž.

PROIZVOĐAČIMA

T.

S.

MLIJEKA!

mljekara«, organizacije otkupamlijeka da što više gorskoregiji, nastojanju približi proizvođačima odlučila da mlijeka, je suradnji Zagrebačkom mljekarom i zdaje »MljeMeđimurskoj karski list« Ovu svojekooperante. akciju Zagrebačka mljekara uspješno već provodi dvije godine otkupnompodručju. i Mljekara je specijalizirana organizacija isključivootkup preradu Ona tržne viškove mlijeka spomenute regije. nastoji otkupiti mlijeka, što Fonda krava omogućuje održavanje stočnog području.

Do nedavno tom držala zatim je području uglavnom goveda rad, i teladi.

U većom mlijeko proizvodnju novije: vrijeme primjenom i individualnim rad kravama mehanizacije.u poljoprivredi posjedima, zauzima Osim i nestabilan tovne manjeznačenje. togaporemećen plasman također tome da zainteresirani junadi, pridonosi proizvođači manje tu vrstu međutim ničim proizvodnje.

Otkup mlijeka nije poremećen, kontinuirano stabilne i nastavlja, cijene mlijeku zagarantirane, te su našli vidu proizvođači ipak perspektivu stočarskoj proizvodnji proizvodnje mlijeka. »Varaždinska

kao

nosilac

na

u

se

u

sa

za

na

svom

za

sa

sve

na

ovom

na

za

za

a

sve

na

s

sve

su

sve

za

on

se

su

u

u

Za-

Varaždinska

mljekara

nosilac

unapređenja

goveđarstva

Kakvu

kooperaciju sprovodi Mljekara? ali organizator Mljekara je otkupa mlijeka, time 'njezino djelovanje U stanicom Međimurskom prestaje. suradnjipoljoprivrednom Varaždin, i vrši krava području Poljoprivrednom Čakovec zadrugom selekciju kod svojih kooperanata. i Djelovanje organizacije kooperaciju selekciju stoke, uvjetovalo je da fond krava te da muzara, mnogiproizvođači jačaju osponamjeravaju sobe Imamo ima robnogproizvođača mlijeka. primjera gdjeproizvođač jaku poljoprivrednu mehanizaciju, svoje stajske kapacitete upotpunjuje kravama Takvi muzarama. službom proizvođači surađuju selekciju, te da tehnološka zajednički nastoje unaprijede rješenja proizvodnji mlijeka.

Oni žele i preorjentirati isključivo proizvodnju mlijeka rasplodnog materijala.

Za količine samo 1967. otkupljene mlijeka god.

Mljekara j eisplatila oko st. dinara. To domaćinstvima stalan 500,000.000. je kooperanata prihod. tom već desetak što Mljekara znači djeluje da području — godina, jepreko dinara vraćeno selo i ta količina petmiljardi novca sigurno je utjecala standarda stanovništva. podizanje seoskog Naša vrši ovih organizacijaotkupmlijeka području općina: Varaždin, Čakovec, i Ludbreg, Ivanec preko svojih d obavljača području općine i Novi Marof. ne

s

a

s

na

ona

za

se

za

a

sa

za

u

se

na

u

u

na

na

na

na

a

Na

Međimurskom

na

vrši selima: području otkupmlijeka slijedećim Belica, Čakovec(Putjane), Cirkovljan, Čehovec, Črečan, Čukovec, Dekanovec, Dravski Domašinec, Draškovac, HemuDržimurec, Križ, G ardinovec, Goričan, Hrašćan D. i Hraščan ševec, Hodošan, G., Ivanovec, Juraj Trnju, J určevec, M. N. Selo Kuršanec, Macinec, Subotica, Novo selo Nedelišće, Dravi, Rok, Novakovec, Oporovec, PreteOrehovica, Palinovec, Palovec, Podbrest, Prelog, tinec, Pribislavec, Pušćine, Turčišće i Sivica, Strahoninec, Štefanec Totovec, Vularija. se

u

u

na

slijedeća Bartolovec, općine području KneČrnec, Kelemen, Jakopovec, Jalžabet, Imbriovec, Beretinec, Beletinec, Sv. Šemovec, Trnovec, Svibovec, Ilija, Strmec, Sračinec, ginec, Petrijanec, i Zbelava Žigrovec.

Zamlaka, Vratno, LunU Kapela, Karlovec, Hrčenica, Dubovica, Apatija, Ludbreg: općini V. BukoSveti Sv. M. Martinić, Sesvete, Struga, Đurđ, Petar, kovec, Bukovec, i Županec. imamo Belici, području Međimurja Prelogu, brojkooperanata Najveći PaliM. Turčišću, Hodošanu, :Držimurcu, Subotici, Draškovcu, Pribislavcu, količinama i sela te ta i po novcu, ŠtefancuIvanovcu, ujedno Podbrestu, i KarloLudbreškom to Na području Struga proizvođači. mlijeka najveći i Svibovec.

Varaždinskom Kneginec već da S obzirom rekonstrukcije prilazi godine rješavanju Mljekara iznosili 1970. oko bi kako bi svoga pogona, god. koji kapacitete, povećala svoje dosad i moći će obuhvatiti 1 dnevno 50.000 sela, koja otkupom mlijeka to interesa. davala nisu mlijeko,imaju baš naći će Na način proizvodnji mnogi proizvođači perspektivu taj da svaka na To orjentacija jednapotvrda, mlijeka putemkooperacije.jejoš uložen dobro znači novac, jerMljekara proizvodnju mlijeka organiziranu što količinu svaku može da preuzme mlijeka drugimriječima proizvedenu znači da plasmanmlijeka. osiguran jeunaprijed će bi bio što Da opreme rješavanju savremeniji, prići tajotkup kako bi rashladnim većih uređajima, otkupnim mjestima, prvenstveno sela, će biti zadržalo što mogućnosti proizvođač dulje svojukvalitetu, mlijeko da već i jutarnje večernje mlijeko. predaje obliku veliku tu - kooperanata, proizvođača podršku Mljekara očekuje takvih učešćem nabavci i samim uređaja. kvalitetnog mlijeka proizvodnje izlazi da upoznamo ovog jednommjesečno, lista, koji Cilj je preko da ćete ga od interesa, i nadamo vas mnogim problemima zajedničkogsurađivati. aktivno i zajedno njemu prihvatiti i informirati List će organiproizvoda, cijenama mlijekamlječnih nabavci krava kvalitetnih nabavke muzara, potrebmogućnosti zaciji otkupa, i načinu nih sredstava mlijeka, proizvodnje higijeni mlijeka, proizvodnji će svim onim načinu te kojima interesirati, problemima, koji ishrane, ili neku vaš Svaki vašim ćete priprijedlog, dopis, dopisima. pisati osim možete jednom stanici, toganajmanje otkupnoj mjedbu predati vašoj konćemo naša stručna će vas neposrednom gdje služba, posjećivat mjesečno da što taktu mlijeka. proizvođačima jezanimljivo objavi dogovoriti obuhvaćena

Varaždin

Na

sela:

su

:

vec

u

na

su

su:

vec

a

na

ove

ona

za

a

u

na

se

s

u

a

ne

samo

u

u

nam

se

s

s

u

nama

o

vas

u

a

vas

o

o

u

nam

a

na

u

se

sve

ZPPK

POGON

»VARAŽDINSKA SABIRALIŠTU

ČESTITKA

LOMNICA

—

MLJEKARA«

VELIKA

GORICA

najjače je sigurnošću Pro2300 litara oko sabere Svakodnevno sabirno mlijeka. njemu mjesto.

260 listu oko sabirnom nalazi proizvođača. mjesečnom sječno veliki zadatak od 40 litara 60 kanti oko Sabrati svakodnevno predstavlja i kreće se Lomnici.

Kvaliteta sabirača mlijeka je ustaljena iznad mlijeka težina do oko masti, specifična uvijek prosjeku 3,7 3,8% mlječne 1,0310.

Možemo

tvrditi

sa

se

se

za

ro

sabiralište

naše

Lomnica

u

na

u

.

a

-

da

u

|

m4

Nastavljaju

tradiciju roditelja

podaci teti pa mlijeka kojaje primjerna, i navedene količine mlijeka sabiralište Lomnica stavaju najsabirno i jače mjesto području Izneseni

govore

kvali-

o

uz

svr-

u

na

države.

naše

Zato

sabirnim

takvim

možemo

ponositi mjestom!

se

Kvaliteta —

=

mlijeka

težina 1036 specifična 0/, masti 3,1 3,8 —

OBRADA

TLA ZA JARINE

Ako Čim je snijeg, dalju jarine. je razbacati onda razbaca nestanka potrebno vapneni dušik, prije snijega, brže nestati od tamne će pa će snijeg vapnenog boje dušika,gnojivo vlagom

treba

nestao

misliti

obradu

na

se

tla

za

on

a

ući

u

tlo.

:

Pretpostavimo,je te da su mrazovi dubine, da

30

cm

s

duboko

zimsko dobro

oranje razmrvili što ćemo tlo, izvršeno

na

vrijeme i

učiniti

do

nakon

nestanka

li ćemo

Ako

snijega? opet oranjem mrazovi tlo sađa to sakupila vlaga tlu, razrahlili, je proljetno oranje da i i struktura.

Ali orati jakoriskantno, izgubivlaga onda, ako tlo od kiša i mrazovi bili i ako korovi snijega jakosabilo, slabi, razvili. Samo tim treba orati 8 do 10 cm, jako slučajevima prije plitko sjetve, da stvori nešto tla To izvodi višebrazdnim sitnog sjetvu. oranje plugovimaprašačima.

Inače ovako: čim vrhovi brazda proljeće postupa prosušili, dnu brazde treba tlo a u najkraćem jejošvlaga, podrljati srednje teškom Sve duboko suše poorane drljačom. površine jesen istodobno, Da

u

orati?

a

se

se

dubokim

zimskim

su

ne

se

se

mora

su

se

u

se

za

se

se

u

su

se

u

vremenu

u

ne

se

._._.

nutih

1.7.

sjeveru. rasporediti, drljanje započeti onim tlo suši. treba gdje mjestima, najbrže Drljačom prekinuti gubitak sada svakim danom Samo vlage, koji postaje jači zbogtoplijeg vrlo fina i odlične strukture mogu laganija tla, drljače poblanjati. umjesto Na takvim tlima mogu sijati najranije jarine (jari ječam, jarazob) tlu dva obrađenom vrlo dobrim tlima dva blanjom, drljanja. puta Takvi kod naša tla I radi slučajevi jošuvijek rijetki, jer sirovija. nakon treba tlo obraditi i tek drljanja još tanjuračomdrljačom, potom toga No čim redu kasni ima od prvog drljasijati. je usjev jošdovoljno zimskih obrado će razmaku tlo povremeno tom pa nja oranja sjetve, ili kukuruz.

Da tlo održimo do rahlo đivati.ekstirpatorom okopačem sjetve i čisto od treba ili prelaziti okopačem, ekstirpatorom drljakorova, prekonjive čom.

Takvim radom lako će će ratila uništiti kojipočinju klijati, korovi, jer bismo korovi izbaciti iz tla korov i Kad to će proklijali uradili, uginuti. lista vrlo teško bi korov nesmetano tri ili četiri razvili, razvijena je uništiti. treba tlo Prije sjetve jošunijeti umjetnagnojiva; umjetnagnojiva tla i tlo kultivatorom ili se po u rasipaju površini drljačom, tanjuračom dušik soli treba 10 do 15 dana i pa i plugom. najkasnije sipati Vapneni kalijeve dok mogu neposredno prije prije sjetve, drugaumjetnagnojiva rasipati sjetve. može i srednje drljače, blanjeekstirpatora ograničiti Upotreba kad to će katkada vlažno već rahli udarcem tlo, lijepi pod ratila, Što treba biti tlo teže i biti vrlo kratko oprezniji, strukture, vrijeme. je slabije učiniti veća šteta. čestica može da kod tla dosta laganog pjeskovitih već teškom tlu U i vlažnom blanju, upotrebljavamo proljeću dobro i Za naše mogu primijeniti tanjudrljačutanjuraču. sušnije krajeve štedi tla i čime isti mah obavlja rahljenje sjetva, rečejer vlada tla Ako i čuva struktura. pripreme sjetvu jarina vlaga vrijeme sijačice, Samo da dovede suho treba onda, vlagu usjevu. valjati, vrijeme, prije sjetve zaorati oralo ili ako treba ako u jesen, proljeće stajski gnoj, nijeuopće može tlo duboko.

Orati 15 do 18 zablaćuje, pliće valja, jer teško sebe oborinsku i sloj. probijazbitiji vodu, korijenje primiti Uz zaorati od 15 do 18 dakako niti smisla pliće Stajski gnoj Ali svako i po povezano proljetno oranje oranje jedrljanje, potrebivaljanje. tlo vlagatla, gubi toplomproljetnom ještetno, jer težem tlu velike i bit će osuši i bezuvjetno grude stvrdne, stvaraju Prema

može

tome

na

i posao

se

te

se

sve

vremena.

se

se

samo

na

a

su

na

s

nas

su

a

na

vremena

se

u

za

se

ne

on

se

a

s

u

unesu

se

ono

se

a

ne

se

na

samo

se

ne

s

samo

ne

na

se

se

se

u

za

u

se

u

se

ore

se

u

u

se

a

svu

ne

se

ne

cm

cm.

nema

ovo

a

se

suncu

na

se

=

rezervna na

se

slabe.

proljetnim potrebno oranjima uvijek Mnogotanjurati. dubokim zimskim kod rezultati oranjemuvjerljivo brojni postignuti i štetnosti govore oranja proljeće. velikoj prednosti togoranja Osnovi agrotehnike Jarine

su

na

nas

s

u

o

o

Inž.

M.

VI.

ULOGA FOSFORA U SUVREMENOJ POLJOPRIVREDNOJ PROIZVODNJI ubraja poljopriznačaja Poznavanje mineralnih sastavni dio svake vredne gnojiva proizvodnje.

Stogajeprimjena kulture i voditi računa Pri tome proizvodnosti valja agrotehnike. ishrane

tla

o

suvremene

i

o

elemente

osnovne

u

se

osobinama

tla.

polazimo utvrđivanja primjene gnojiva i očedobivenim odnosno analize tla. Prema niva i humusa u tlu, podacima količine i vrste Pri tome valja kivanoj proizvodnosti određuju gnojiva. zavisi uzeti obzir i tla. učinak pravilnom reakciju Optimalni gnojidbe dovodi do karakhraniva odnosu hraniva N PK. Nedostatak pojedinog glavnih Osim važnu i terističnih fizioloških uloguigra kemijska reakcija oboljenja. toga kiselost naših kisele bi Da gnojiva reakcije povećala gnojiva. upotrebom do bazineutralne treba i onako kiselih tla, upotrebljavati gnojiva viševeć svuda To čne upotrebljagdje dulje reakcije. praksa potvrđuje manje fizioloških i do karakterističnih mineralna Do prinosa vaju gnojiva. opadanja ostalih život dolazi i (biogenih) potrebnih pomanjkanja uslijed oboljenja ili nikako ovi elemenata i nadoknađuju. nedovoljno mikroelemenata, jer i voditi računa, “Treba, dakle, njima da bitni hraniva U fosfora kao sastojak je je pogledu biljnog poznato tvari centralno svake žive stanice i da zauzima (metabomjesto izmjeni ima ga lizmu). sjemenkama.

Najviše hraniva. naših tla analize ovog pomanjkanje važnog pokazuju Kemijske svuda dobre Zato fosfornim (fosfatizacija)pokazala je gnojidba gnojivima svako rezultate.

Budući da fosfor dušik, djelovanjem nadopunjuje jače svojim fosfornim dušičnim bez gnojivima gnojenja gnojenje gnojivima odgovarajućeg ima niz štetnih kao što osjetljivost povećana žitarica, posljedica, jepolijeganje mineralnih

Kod

sadržine

od

hra-

'

se

o

u

ne

se

vremena

se

za

se

o

on

u

u

na

bolesti

itd.

i štetnike

fosfornim

Gnojidba

gnojivima

gnojiti gnojivima koja gnojivima sadržine fosfora važno znati drže fosfor izražen kao Pored je P,O;. ukupne koliko To limunske kiseline.

2% tzv. fiziološki ga ima topljivog otopini je aktivni tlu iz lakše fosfor. može reći da fosfor prelazi topljivih Općenito teže pa spojeva topljive praktičkiispire.

Po fosforna kisela ili neutralna do bazična. kemijskoj reakciji gnojiva Budući da ishranu tlo neutralne treba upobilja najpovoljnije je reakcije, kisela tla će bazična tom pravcu trebljavati gnojiva koja djelovati, tj.

Osim kod kiselih kao i kod alkaličnih tla fosfati gnojiva. toga, željeza nastaju odnosno što također ovih aluminija, je nepovoljno.

Nastajanje spojeva potiskujekalcij (vapno). fosfornim

Gnojiti

mineralnim

znači

sa-

u

u

se

u

se

ne

su

za

u

nn

i

o

—

=

—

a

za

nn

i

i

i

_—

—

a

Ri

djeluju povoljno“i svojstva tla, tla vežu dušik itd. To osobito iz zfaka važno humusa, bakterije koje je osim i fosfora. Između za mlade biljke kojima je najviše ostalog toga potrebno i to da fosfornim vrši je razlog gnojidba gnojivima pretežno kao kao startna odnosno i obradu tla, gnojidba, djelomično gnojidba, Prihranjivanje. ili soli fosfornih kiselina Gnojivakojimaraspolažemo (ortofosforne, metafosforne i polifosforne) ili metafosfati), (ortofosfati, tj.fosfati kemijski neodređene fosfata. Od fasfata sirovi fosfati smjese najpoznatiji (ovamo mikrofos i i Od spadaju hiperfosfat, finifosfat) superfosfati. gnojiva druge tomasfosfat i odnedavna kod Za naspelofos. njihje skupine najpoznatiji je karakteristično da bazične kemijske reakcije.

Po i načinu sličan naročito pa djelovanju primjene jetomasfosfatu,je kisela tla. i prikladan Upotrebljava granulaciju superfosfata.

Prema iskustvu mikro i makro dao dosadašnjem pokusima pelofos je odlične rezultate.

Između da ostalog zapaženo jenjegovo svojstvo biljkama intenzivnu zelenu lišća. daje boju Iz svega može da mjerakojom navedenog zaključitije tla i tla fosforom.

Smatra podiže plodnost povećavaju prinosi bogaćenje da sadržine fosfora tlu treba da bude 12—20 mg srednja vrijednost P,O, 100 g tla. No budući da fosfor tlu veže teže i topljive spojeve ispire i više od te kako bi bilo se, minimumu ga opravdano jegnojenje količine, dušiku i lakše obliku sadržani prema kaliju koji topljivom gnojivima.

Jednom sadržinu fosfora tlu treba zadržati i pa postignutu povećati srazmjerintenzitetu kultura.

Jer tlo to znači bogatoopskrbljeno fosforom, više od 20 mg 100 g može dati ostale P,O,na tla, uvjete najveće optimalne prinose. također važnu S obzirom gnojiva Kemijskareakcija igrapritom ulogu. veću ili kiselost naših bazičnih manju tla, upotreba gnojiva posebno fosfornih može i tom tlo i tako učinak gnopogledu popraviti poboljšati i ostalih jidbe agrotehničkih mjera.

Pelofos kao domaće fosforno neutralne do alkalične gnojivo reakcije može, i prema tome,najlakše, najjeftinije najuspješnije riješiti pitanje fosfatizacije naših time i stalnu i visoku tla, njihovo osposobljavanje proizvodnju maksimalnu rentabilnost ulaganja. “

Bazični

fosfati

fizikalna

na

na

sadržinu

uz

osnovnu

na

se

osnovna

a

su

su

su

'

za

se

za

u

se

osnovna

se

se

—

u

na

se

u

u

ne

ne

su

u

u

u

u

no

samo

a

uz

—

—

:

na

—

u

—

a

za

uz

G.

»AGROCENTAR« ORGANIZATOR

K.

—

1966.

IZ SESVETA PREDAVANJA

na području predavanja proizvođačima Sesvetskog i Sesvetskih Sela. iz Sesveta Narodnim Kraljevca »Agrocentar« sveučilištem i obilazi i i Zagrebačkom mljekarom proizvođače popularnim predavanjima filmovima načinom moderne upoznavaju proizvođače proizvodnje mlijeka.

Već

su

završena

dva

s

s

8

Pozdravnj predstavnika govor sveučilišta Sesvete Narodnog —

Sa

Tako

predavanja

u

Sesvetskim

Selima

jeprikazan proizvodnji mlijeka kojeg proizvođači likim interesom Nakon gledali. predavanja stručnjaka mljekare Zagrebačke razvila korisna Na »AGROCENTRA« dadiskusija. pitanja predstavnici vali opširne odgovore. film

se

o

su

svi

s

ve-

sva

su

dona

ODAZOVITE SE NA AKCIJE I SELEKCIJE? OKO UGOVARANJA ugovorenom pod mlijeko predavati Mnogiproizvođači krava odazvali budući da nisu akciji umatičenja njom mlijeka, ugovora otkupa. organizatorima vanju mogu

ne

se

proizvodi potpisi-

s

mogu mlijeko predati osvećuje. taj višom i cijenom! proizvodnjomboljom, pod ugovorenom zakazane da odazovu tačno molimo Zato akcije proizvođače oko zakonskim proizvodnji. propisima otkupamlijeka ugovorenoj vezi oštećeni. će oni biti U najviše protivnom

Zato

se

nemar

sada

dvostruko

Više

ne

na

se

u

10

sa

u

sve

UMATIČENJE Da krave mogu

bi

netko

U ŠUŠNJARU

STOKE

predavati mlijeko prije svoje i Tek tada ugovor potpisati organizatorima otkupa. proizvođači mlijeka i ugovorenu postići svoje mlijeko cijenu. mogao

mora

svega

umatičiti

s

za

rr ri

NA

" P

m

Umatičenje

stoke

u

V.

Šušnjaru

Bunčić Lazu Šušnjaru posjetili vrijeme u matičenja krava. odazvali. da Mještani potpunosti Smatraju otkupmlijeka predveliku »šansu« tako stavlja koju smiju propustiti...

Na stoke umatičenju zapazili predstavnike Poslovnog udruženja stočarstvo iz Veterinarsku stanicu i Siska, organizatora otkupa Petrinjapredstavnike naše Svi založili što oko mljekare. bolji uspjeh akciji otkupa mlijeka.

Zato

smo

u

su

se

Velikom

u

u

ne

samo

smo

su

se

za

za

u

11

"NAŠA NOVA' MLJEKARA

*:

Žitnjaku prostoru'na gotova. sadašnjem biti velika To bi bila od bi uskoro mljekara. jedna izgrađena Prerađivala bi 400 000 dijelu Evrope. prosjeku mljekara oko najvećih dan. To velike količine litara mlijeka. mlijeka Zagrebačke direktor Generalni Već

je

mala

maketa

i

nova

u

Na

trebala

suvremena

ovom

na

u

su

mljekare drug

Rade

Tomić

sa

su-

je srednjeročni program Zagrebačkemljekare i zacrtana kojemje izgradnja Već vrše i mljekare. opširne like banpripreme.

Pregovori radnicima

izradio

u

nove

se

ve-

su

kama

vezi

u

novčanih

kredita

s

u

za-

fazi.

vršnoj

mljekara svih zajamčila preuzimanje proizvedenih količina i mlijeka odigrala selima vidan jedan preobražaj tako i kao mlijeka, proizvodnji trerasplodnih proizvodnji junica, balo bi da i učeproizvođači šća Programi samojizgradnji. u nekoliko izrađeni. već varijanata kreTu radilo zapravo jednom ditu bi bio vraćen nakon gokoji dinu ili dvije.

Kako

bi

tek

ta

nova

u

u

u

uzmu

su

u

o

se

Maketa

Upotreba mineralnih gnojiva Hrv.

Leskovac

12

m

nove

mljekare

da budu Upravoje jepotrebno sjenokoše što Ako ista nakon truda i nešto sredstava bolje. površina uloženog uvjetuje veći svrha već prinos, je postignuta. trebalo bi svega mineralnim agronoma Prije pitati savjet vašeg kojim i kakvim obnoviti On će dati gnojivima sjemenom dosadašnju sjenokošu. najU ako nestručno nećete bolji savjet. protivnom, tj. postupite postići željeni Za kisele livade kisela itd. uspjeh. smiju upotrebljavati gnojiva sada

čas

da

izvršite

za

ne

sve

ono

što

s

se

PROIZVODI VARAŽDINSKE MLJEKARE ZAPAŽENI NA TRŽIŠTU

Varaždinska

fz

|

—

_

pogona

»Varaždinske

mljekare«

mljekara

Svi Tako

mljekara poslovni uspjeh našla dobar kođ mljekara svojim proizvodima prijem

radosni

smo

kada

»matična«

ima

i

tržištu.

na

je potrošača da i mljekare Stručnjacima jeuspjelo svojim rokforom, belpaezemdrugim sirevima Varaždinske specijalnim mljekare.

Osjeća poslovnoizmeđu i Varaždinske doradnja Zagrebačke mljekare.

Razmjena stručnjaka tehnička velikim prinosi uspjesimaproizvodnji!

Varaždinska modernizirala pogone mljekara je svoje kojima proizvodi od do sireva i počam proizvoda konzumnog mlijeka specijalnih napitaka. i Varaždinska

sa

se

su-

u

u

PRENOŠENJE Izvori

i

prolaze

kroz

nikakovih

STOČNIH

podzemne koje služe slojeve zemljišta koji vode

zaraznih

klica.

klicama

Ali

dolaze

ZARAZA

VODOM

zemlje kao sadrži sebi besprekorni filtri, vode biti naknadno mogu zagađene otvorenim bunarima

ovakve

iz

dubine

od

3

do

4

metra

ne

i

u

raz-

spolja, sakupe Ako bunari nisu da prirodnim izvorima, odozgo zatvoreni, postoji mogućnost voda ili njimazagadi prljavim posuđem predmetima koji u padnu bunar, voda bunaru raznim pa čak i leševima Često manjihživotinja. zagadi raznim klicama ako blizini bunara je đubrište, jama osoku, nužnik, ukopan leš ili kakva baruština. nim

se

kad

se

ili na

u

neuređenim

u

u

se

u

za-

u

Nastane

za

infekcija preko izvora, pojavi obliku većem i ograeksplozije, naglo, broju grla početku ničava tom vodom služe. dvorišta, koja Izvori služe uvelike cesta slinavke i Voda iz bepored prenošenje šapa. tonskih ili kamenih korita brzo bilo da pa nije mogla menjati, dovoljno je nekoliko bolesnih i da raširi. Naročito bolesna napoji u sput grla od slinavke traže svaki više da usta i ublaže što nego grla izvor, isperu bolove, žedna. stvarno

zaraza

li

vode

u

iz zaraženih

bunara

na

samo

na

ona

ili

se

u

se

se

za

se

se

se

zaraza

su

Sakagija

također

može

prenositi putem ročito bunari stoka iz pogledu opasni kojima napaja zajedistodobno i vadi ili iz ako ničkog vedra, kojim voda, zajedničkih korita, nisu tako udešena da voda može lako izliti i korito neupotrebljena oprati.

Površinske vode: i naročito vode barijekepotoci, stajaće jezerima, sadrže sebi ogromnu količinu raznovrsnih zaraznih rama, klica. U vrtačama, svake kiše naročito njih poslije obilnije proljeće poslije otapanja snijega iz ili Osim spere taprljavština obližnjih naselja uopće zemlje. toga, kove vode raznovrsni se katkada čitavi leševi žipa i bacaju otpaci, uginulih Vodu da i naročito mokraćom i izmetinama. mogu votinja. životinje Da bi klice duže zarazne da zadrže ovakvim mogle vodama, da uslovi to da potrebno je postoje izvjesni njihov ž ivot, je prvenstveno, voda sadrži tvari i soli. Bez soli mogu hranjive hranjivih klice, izuzev zaraznih klica da ostanu životu duže tatrajnih (spora), kođer i bez količine soli. izvjesne U velikim i nalaze ovi uslovi ili rijekamauopće tekućoj vodi, izuzetno Oni da obala mogu rijetki. postoje ponegdje kraj zastojima ili rukavcima voda otiče i količina veća bigdje sporije gdje nagomilava ili dušičnih tvari tu u ljnih dijelova drugih koje zadržavaju.

Inače, čistoj, zaraznih ih sadrži dušičnih tekućoj vodi, koja tvari, klica, jer ponišbaktericidne razne tvari vodenih baktavaju tvari, kojesu.proizvod izmjene se

su

u

ovim

ovom

i ovakvim

na

načinom.

Na-

se

se

ova

se

a

u

u

se

a

u

sva

sa

u

zaraze

|

se

vremena

u

za

a

ne

zarazne

u

u

ne

samo

se

se

14

tn

se

nema

a

su

u

u

ne

vremena

žive vodi. Na zaraznih terijadrugihmikroorganizama koji smanjivanje klica tekućim vodama znatno također i živa bića djeluje plankton, nevidljiva većinom dušične tvari i vodi biljnog porijekla, kojaplivajuvodi, i scrpljuju način zaraznim klicama život oduzimaju taj potrebnu hranjivu podlogu. klice duže zarazne Međutim, stajaćim vodama,ostaju životu, neke od i razmnožavati od pa inmogu njih (pasterele, vrbanec).

Opasnost vodom donekle što veliko fekcije umanjuje time, njoj nastaje razblaženje i klica. naročito zamućene vode. bedrenice opasne npr., taloženje Stoga Spore dno vode i istom nezamućenu padaju stajaće grlakoja pila mjestu neće dok ili istu vodu vodu, inficirati, grla, koja prije poslije njih pila inficirat će bedrenice. sporama jakozamućenu, Ovakve vode našim stajaće koje mnogim krajevima jedina napajališta često i stanovnici nerazumnim U oskudici stoku, zatruju postupcima. vode, stanovnici ovakvim vodama naročito peru često vunu, rublje, nakvašavaju i kože katkad i leševe. ili njubacaju otpatke manje i biološkom vodom Zahvaljujući prirodnom prečišćavanju vode, nastaje toliko stočnih koliko za Ali to. zaraza, prenošenje mogućnosti postoji pored treba svaku naročito ako svega blizini ili toga površinsku vodu, je naselja zaraženim smatrati domaćih područjima, neupotrebljivom životinja: pojenje i

u

u

u

na

za

u

vremena

u

se

se

u

su

na

su

se

na

su

samo

se

su

u

za

u

a

u

a

ne

u

u

za

w

Zena

i dom NAJČEŠĆE

BOLESTI U PROLJEĆE

bolesti.

Ima nekih Vrijeme imaju značenjepojaviširenju uža ili šira bolesti, koje strogo ograničene područja, drugdje ili niti Uzrok čitav tome rijetke nigdje pojavljuju, mogu pojaviti. je niz raznih svaki sebe ili češće međusobno faktora, koji zgodno povezani da neke bolesti. Tu dolazi obzir omogućuju pojave zraka; temperatura vlažnost količina i sastav i vlažnost pozraka, raspodjela oborina, tla, stanje vršinskih i voda itd. Svi ovi i faktori mogu bolesti podzemnih drugi pojavu češće indirektno.

O ovim faktorima zavise djelovati direktno, još mnogi opet faktori i ili drugi zbivanja, koja utječu povoljno nepovoljno ljudsko zdravlje.

U prvom redu svih faktora zbroj (temperatura, vlaga, površinske vode, v jetrovi) može razvitku raznih nekih pa prema pogodovati kukaca, prenosnika bolesti, tome stvarati osnovni ili veći ili intenzitet neke preduvjet pojavu, manji žute i tzv. npr. bolesti, malarije, kalaazara, groznicemnogihdrugih tropskih bolesti. i klima

veliko

i

u

su

na

se

a

ne

su

veoma

se

za

se

u

na

a

na

za

što može Drugiput prilike uvjetuju života, opet stvarati neke bolesti. Tako povoljne uvjete nagomilavanje ljudi tijesnim hladnih dana otežava lične čistoće i čistoće prostorijama održavanje okoline, to zaraznih bolesti. Velika vrućina pogoduje širenju mnogih pak tjera ljude iz zatvorenih stanova sili ih da nezaštićeni time se i spavaju otvorenom, izlažu da bolestima. opasnosti drugim Od i stonaročitog jeznačenja ljudsko zdravlje stanje poljoprivrede čarstva nekom To zavisi klimatskim kraju. stanje pak prilikama kraja. toga Znamo da tom zavisi stanovništva i kvantitativno i kvalitapak, prehrana tivno. Znamo isto da faktor vrlo da očuva i tako, jeprehrana unaprijedi važan, često bolesti i Prema se tome stazdravlje, jer njome sprečavajusuzbijaju.

lokalne

klimatske

način

za

u

za

a

na

se

a

zaraze

za

u

o

o

15

|

i

na

a

PE

m

A

ad

a

tt

a

a

o

m

dd

a

m

_—————_—

a

aja,

<\<"e.t\k.<-_—___—a>—__

prehrambene koji moguunaprijediti područja, siromašnog teškim svim od često s a koje prehrane posljedicama, fondove, trpe nedovoljne

novnici

su

vlastite

ne

i katastrofalne.

čak

kadšto

,

'

'

utječu pojavu prilike jako presudno i tako i vremenske bolesti prilikepromjene svijeta, krajevima pojedinim Zato iako znatno stanovitih vidimo, manjojmjeri. bolesti, utječu pojavu sezonske ili dobama raznim da jedne drugebolesti, jer pretežu godišnjim karakcrtama vremenske klimu,kojaje grubim ublažuju prilike naše To naročito teristična krajeve, kojipripadaju vrijedi tajkraj. i klimatskim razlike velike klimatski takav ljeta prilikama gdje pojas, svako da kod lako možemo Zato i godišnje opaziti, zima,proljećajeseni. češće to karakteristične doba ima vrijeme izbijaju negoli koje bolesti, svoje doba. i To prvo godišnje drugovrijeme. vrijedi iz nestalno. često kod nas Prijelazijakotoplih jako Proljeće je i između Isto tako i česti hladne dane kiše, snijega nagli prijelazi nagli. rado takovim teško sunca. naglimpromjenama, prilagođuju koji Organizmi, teže bolesti. biti baza ili lakšim težim mogu Najkoje prehladama, reagiraju iu zimu umotani, peć zakukuljeni, kojeprovode osjetljivije osobe, Takove osobe zraka. i daleko od vode zatvorenim najsvježeg prostorijama, ovakve od zaštititi ćemo lakše Najbolje prehladama. proljetnim podliježu redovito ako ličnu održavamo peremo ako uredno higijenu; preosjetljivosti, i spavamo zračimo ako do pasa, dana vodom povremeno tijelo svakog svježom kod prozora. u nenaloženim po sobama, mogućnosti otvorenog Prehraima naše važnost veću Možda zdravlje prehrana proljeće. još novih često još iscrpljene, zalihe prošlogodišnje oskudna, jer je zaštitnim važnim obilovala bi tada što nema Još koja hrane, jevažnije, solima i svježe do dolazi U vitaminima. mineralnim nedonajčešće proljeće tvarima, i razni vrijedni manje podrijetla životinjskog produkti prehrane, jer voljne maslac i Tako npr. i imaju mlijeko nego hranjene. lošije životinje inače, stoka i zime pretežno vitamina, jer najmanje proljeća početku potkraj više Slabo hranom. suhom hranila zime podvrgnut je organizam hranjeni preko nestašica radi baš tzv. naročito raznim infekcijama, kapljičnim infekcijama, i dobivamo vitamina redu mlječmlijeku prvom pretežno A,koji vitamina, zelenom nim nedostaje pa koje mrkvi) (najviše povrću proizvodima, sluznicama, povitamin A i zime dajeotpornost p roljeća. početku potkraj raznih i tome zaraznih klica prema dišnim bolesti, protiv putovima gotovo naročito treba pronaravi. zarazne paziti Stoga prehlade prehlada, im da i pa nastojati omladine, djece prehranu prehranu, pogotovo ljetnu i voća količine nužne povrća. osiguramo da Iz svega kojiutječe pojavu faktor, najvažniji proizlazi,jeprehrana da sezonu, karakteristične pa donekle potrebno, je proljetnu koje bolesti, da i omladinu, važno To obrati djecu jednako b riga. je najveća prehrani i važno i sačuva im je snaga o rganizma, razvoj pravilan osigura otporna sezoni i radnu da radne produktivnost sposobnost svoju očuvaju ljude, Nežić dr Prim. radovi. kad Eugen poljski n ajintenzivniji počinju ĐĐ —————— i

klimatske

što

Kao

dominantnih

na

u

u

na

u

u

osnovnu

u

za

za

«2

u

su

nas

u

za

u

u

veoma

su

su

se

za

uz

one

su

se

se

u

za

na

nema.

a

su

su

su

a

se

na

u

u

nam

u

na

a

na

su

sve

na

na

za

su

za

se

a

se

u

za

Uređuje: Glavni

Redakcioni

i odgovorni

Tehnički

i izdavač:

Vlasnik

Ilica

Udruženje

31/III, tel

Kr

a

o.

.a.

-

si

kolegij urednik:

urednik:

mljekarskih 37-360.

Tisak:

»Zagrebačke dipl. inž. Dinko

Vera

Murat

mljekare« Kaštelan.

-Hoholač

i uredništvo, Uprava SRH, »Vjesnik«e, Zagreb Stamparija

radnika

|

Zagreb

sk