ZAGREB
Pred
zimu
—
OKTOBAR
a
još
se
kosi!
1968.
———-———-———
,
o
| PROIZVOĐAČIMA PRIJEDLOG MLIJEKA DA ŠTEDNJU PUTEM OROČAVANJA PRIHVATE ORGANIZIRANU RADI PRIKUPLJANJA SREDSTAVA ZA BRŽI RAZVITAK MLJEKARSKE PRIVREDE mlijeka, Zagrebačka mljekara poziva proizvođače koji još bližu oko na mljekarske djelatnosti zajedničkom suradnju unapređivanja da od štednji oročavanjem jednogdijela prihoda prodanog interesu,pristupe svrhu i slobodnih brže sredstava, izgradnje kapaciteta mlijeka drugih i i preraduprometmlijekamlječnih proizvoda. Zagrebačka mljekara naredni m U svom u programu predviđa razvoja stanov-' dinama i kod udvostručiti njegovu potrošnju prometmlijekapovećati selima otvoriti turizmu i izvozu. To znači proizvođačima mlijeka ništva, od stočarstva im veći većih količina i tržište prihod omogućiti plasiranje starih dinara. Zato među ostalim oko 10 potrebno milijardi je uspostaviti selima te i po mlijeka izgraditi uređaje prihvathlađenje i i centrima derne preraduprometmlijeka gradovima kapacitetejeftiniju velike potrošnje. i obrt Kroz najbrži kapitalapoljoprivredi ostvaruje mlijeko postiže domaćinstvu domaćinstva. Svakom to stalan seoskog koje prihod mjesečni da kredita će ima povoljnih poveća broj dobivanjem omogućit uvjete će krmnu bazu i nih krava i gastajski proširi prostor, jer unaprijedi ekonomniz rantirati po mlijeka otkup preuzimanje trajno dugi godina dirobni tržištu. Ovakvi skladu skim proizvođači kretanjima cijenama kroz i rizik do će koristi mljekarom sudjelovati upravljanju tržišta, jelit razvitka čitave i moći kooperanata utjecatiformiranje politike svoje savjete budućnosti. stočarstva program predZagrebačke mljekare Perspektivni ili budu da viđa pretežno orijentirali koji pojedini proizvođači što znači odnos radni stalni mljekarom, potmljekarstvo uključuju oko selima tih upravprava puno pogledu izjednačivanjeproizvođača i mirovine zaštite zdravstvene pravimaindustrijskih raspodjele, ljanja, nisu
se
odlučili
u
u
za
.
LE
u
u
u
za
za
mo-
za
suvremene
u
za
u
se
za
muz-
se
se
mu
u
na
na
s
u
s
u
na
u
samo
se
se
s
u
na
u
u
s
radnika.
pasminskog selekcije, uzgoja poboljšavanja Pitanje vetestručna teladi po pomoć najpovoljnijim cijenama, plasman stoke, i raciooko i stanica rinarskih i zdravlja čuvanja stručnjaka poljoprivrednih nabava i koncentrata ishrane po cijenama, povoljnijim posija stoke, nalnije i i proizvoda, mlijekamlječnih cijenama odlučivanje otkupnim prodajnim uskom i drugomepostaje mlijeka isplati pravovremenoj selima. i mlijeka brigamljekareseljakaradnjomzajednička veliki da ovako proizvođača koji smišljeni poduhvati programirani Razumljivo je, od zaostalosti i oskuče mogu otrgnuti preokretodnosima,koji jedino da bi i traže i napore zajednički crpiti odricanja, mogliposlije zajedničke dice, treba kredita Za i veće koristi od tih napora raspolagati odricanja.dobivanje više od banaka krediti bez mogu sredstvima i vlastitim toga učešća, jer kod radnika kako i kroz možemo To učešće dobivati. mljeprikupljati štednju, kvalitete
i
sastava
i
muzne
o
su-
ovom
o svemu
o
u
zna-
nas
a
u
ne
se
—————-
2
_—
aaa
--
=
—————_a
<X]“:"*——_———oapoamm
nanio ina doš
o
i
zo
kare, kroz proizvođača mlijeka, putemtakozvanog oročavanja naj13 To znači da se može ne manje mjeseci. isteka ulog štednju podići prije roka od 13 da bi se sredstva koristiti mjeseci, Prikupljena štednjom m ogla zahvate i dobiti krediti. dugoročnije na njih U radnici 8% od provedbi akcije Zagrebačke mljekare oročavaju mjebazi sečnog osobnog od dohotka,proizvođači mlijeka mjesečnog prihoda predanog mlijeka. Oročena sredstva nisu niti već to poklon bespovratno davanje, je štednja 13 vezana će se vratiti uvećana 7% mjeseci, koja cijelosti godišnjih kamata će po ugovoru, budućnost koristi kroz posredno donijeti velike će i novoizgrađene kapacitete koji omogućiti prihvat, preradu promet trajno svih količina od da više bude proizvedenog mlijeka kooperanata, problema oko uskih i tržištu. obustavljanja otkupazbog grla preradi Na način sudionici ovaj štednjom propostajete ostvarivanju velikog razvitka grama i stočarstva vašem i mljekarske privrede kraju našoj z emlji. Za kroz uloženih sredstava sigurnost štednju jamči Zagrebačku mljekaru i Kreditna banka oko utroška samog sredstava Zagreb, prikupljenih i oko razvitka i programa bit ćete stalno informirani realizacije kroz izgradnje vaš i lista«. Savjet kooperanata preko»Mljekarskog Zato dobro razmislite i se svi su priključite akciji koju napredniji stočari, vide i sudbinu koji perspektivu svoju svojim r ukama, oduševljenjem prida brže do programom hvatili, zajednički dođemo Vaš postavljenih ciljeva. mali će velika postat kad udruženo snaga 40000 ulog sa i nastupite seljaka radnika koliko ih danas svakodnevno Zagrebačka mljekara okuplja zajedničkom i radnim zadacima. M. M. poslu tako
i kod
na
u
ove
a
na
na
u
za
a
u
ne
u
na
u
u
vam
uz
a
u
s
na
SA SASTANKA SAVJETA CENTRA ZA PROIZVODNJU IOTKUP MLIJEKA ZAGREBAČKE MLJEKARE U DRAGANIĆU
UPOZORENJE SABIRAČIMA MLIJEKA! težine jepadspecifične mlijeka. Zapažen dana sabirači Zato morajusvakog mlijeka redoSamo kvalitetu kontrolirati mlijeka. kontrola svakodnevna povita garantira kvalitete. boljšanje
ZASUŠITI KRAVU
BLAGOVREMENO
krave
zasušenja duljinu potrebu shvaćaju uvijek još Mnogi i izvuku da iz krava već mlijeka k apljice zadnje nastojeći teljenja, prije da i normalno veću da time potrebno je Potpuno proizvodnju. postižu traju to obustavi određeno krava mlijeka, je proizvodnju vrijeme teljenja prije radi biti To mora ili m liječnih tzv. pripreme period zasušenje. suhostajni kao i razdoblje), (muzno laktaciju nastupajuću organizma cijelog žlijezda To teleta razdoblje i porastu. najintenzivnijem razvoja zbognesmetanog niti od 40 dana kraći biti biti 6—8 treba period smije i Suhostajni tjedana. i prokao da Praksa od 80 dana. skraćenje negativno je pokazala je dulji perioda. suhostajnog duljenje niske krava kod proobično opaža pauza mlijeka proizvodnji Duga takvim U i redovno slučajevima g ospodara. v olje nastupa protiv ishrane krave izvodnje, toku godine, cijele treba problematiku kompletnu rješavati će normalnu pa slučaju nivo da bi tom visinu, podigao proizvodnje dana. i skrati da moći broj zasušenje potrebni tamo nalazimo pogledu Prekratki gospodari gdje period suhostajni dobivena litra svaka da ali im nešto došli ishrane mlijeka jasno nije dalje, štetu veliku donosi roka unutar laktaciji. očekivanoj kritičnog ilustrativno pou dokazuje Međimurju staje kooperativne j edne Primjer više nalazi U p od krava, trebu mlječnih staji zasušivanja. blagovremenog toku U hranidbenim i životnim jednu g odine prošle uvjetima. jednakim 24 dana do muzli termina zanemarenog tih od teljenja, u slijed krava, različito S obzirom normalno imale ostale zasušenje. teljenja, prije isto telile tri doba približno k oje krave, uspoređujemo teljenja, stada Ishrana stare. i krave te laktacije početku toga podjednako doba, nivou. istom bila jepotpuno količine dale krave 305 dana U mlijeka: prvih 2562 1. »Cifra« kg 4392 2. »Žemlja« stočari
i
ne
sma-
na
za
u
ne
se
u
a
u
u
na
se
na
se
u
su
u
se
su
sve
na
su
a
su
samo
a
u
su
na
ove
su
»
3.
RL
nn
u
se
i.
_—
———eooibon
-
_
3721
»Cidra«
ti
p
i
ste
»
pai
Već
ogromne. prvipogled Jasno da među i razlike je njimapostoje sposobnostima nasljednim ima ostale mnogo »Žemlja« nego mlječnost. sigurno bolju n asljednu razlika između ostale krave vezi osobinama. krave, dvije nije nasljednim »Cifra« zasušena tek 24 dana to vrlo pa je prije t eljenja, negativno odrazilo ovogodišnju laktaciju. sada dobivamo Što produljenjem prošlogodišnje laktacije? Unutar dobiveno 130 kritičnog perioda jeprošle godine kg mlijeka, između »Cifre« i »Cidre« razlika 1160 Ako da godine je kg. pretpostavimo te krave istom ta ima osnovom, dvije nasljednom opravdanog pretpostavka bile onda vidimo da razloga jer prije jednake, zbogneblagovremenog 1000 zasušenja izgubili približno kg mlijeka jednoj g odini. Istina da ishrana kravu »Cifru« nakon spuje ispitanog kapaciteta stila ali rentabilnost ovakve krave niža. mnogo odgovarajući obrok, je Vidimo da kod krava visina kvalitetom povezana proizvodnje nije već i životni od ishrane, imajuznačajnu ulogu drugi faktori,kojih jeznačajnijevrijeme suhostajnog perioda. Već kad krava steona 7 trebamo obzirom visinu je mjeseci mliječnosti voditi računa da li će lako i zasušiti. Ako tome, vrijeme lučenje treba od po mlijeka prestaje sebi, poduzeti prisilne mjere, kojih hranidbene. U danima ukidamo obroku sočna krminajefikasnije prelaznim i osim snižava masa, repa količina koncentrata, (zelena silaža, sl.), toga nekim i pa Kada krava ostavslučajevima ograničava pojenje. zasuši, ishrani već obroke nivo. U vriljamoje smanjenoj podižemo potrebni i dnevnih jemeprije zasušenja smanjuje broj mužnji. Možda će nekim stočarima biti i čudno što potrebne prisilne mjere kravama i ishranom zasušenja, drugi, kojiraspolažu kvalitetnijim boljom će shvatiti kakav to potpuno je problem.
vidimo
na
da
su
razlike
u
za
osnovu
a
u
s
se
na
a
ove
su
s
a
su
smo
u
se
za
na
samo
s
o
ne
se
s
na
na
samo
su
u
va
a
se
u
ne
na
na
se
su
a
Inž.
PRED ZIMOM Naši
—
Ivan
Bodor
A JOŠ SE KOSI!
najstariji proizvođačipamte listopadu još i dobre livade. Baš neobično neobično djetelišta jesen povoljna oborina, bez hladnoće i uslovila jeproduženu bujnuvegetaciju. Zato naši iskoristili tu ili samim proizvođači bujnuvegetaciju košnjom stoke. stoka bila već to doba davno napasivanjem Prijašnjih godina je stajama. Ti uslovili da i visini, propovoljni uvjeti jeotkupmlijekadalje dan oko 350 000 litara Te količine daleko od naših sječno mlijeka. iznosi oko 50 000 do 70000 litara dan! gućnosti prerade. Višakmlijeka Sve to da čas da ukazuje jekrajnji započne izgradnjom mljekare. tržnih viškova Sigurnostplasmanu mlijeka povoljno djeluje proizvođače. nabavili i tako fond krava. Mnogi bolje povećali svoj Ali ima i takvih proizvođača koji slučajno pojavljuju mlijekom sabirnim Oni tada remete i znatno mjestima. ustaljen priliv mlijekauslovljuju baš onim danima kada reklo bi Zato povećanje, mlijeka ima, pretek«. će biti svih da iz takve zadatak otkupaisključimo proizvođače. da
ne
se
i
može
u
ova
kositi
s
mraza
su
u
u
su
na
na
su
mo-
na
se
nove
u
na
su
muzare
se
s
u
se
na
»na
nas
1
dj
a
dn
i
a
i
s
5
A
NENADANI
SNIJEG
vegetaciju jeproduženu
Blagajesen dugo paši.
je mogla
vrlo
livadama.
Tako
biti
i stoka
uslovila
na
neku
i na
stoku
je Naglozahlađenjesnijegom Prvi vratiti morale po je pokrivaču. snijeg snježnom staje bijelom i držanja. stajskog početak nagovijestio zateklo
sa
su
u
se
KREDIT
SELJAKU JE POTREBAN
gospodarstvo mlijeka proizvođačima najboljim treću Već Đure proizvođač godinu jespecijalizirani Maljka Hrgovljanima. ima ugoSa Centrom mljekare godišnji Zagrebačke otkupmlijeka mlijeka. 10 000 litara. Duro već Do sada 1 12000 jeisporučio mlijeka. isporuku i Ankice snahe i Mirka sina žene tako proizvedeisporuči Slave, pomoć stanovnika litru Njegovih po grada Bjelovara. mlijeka svakog godišnje simentalske krava i dobro 6 Bebe, dvije (dvije pasmine hranjenih njegovanih kolidnevne Te 1 60 do dan 40 Šarova i te mlijeka. Rumenka)daju Jagode, sela. naših veće ĐURE nego čine manjih pojedinih proizvođača mlijeka rekao i dobar Bio je početku goveda tovljač ja nerentabilnosti. to ali Đuro Proizvodnju govora zbog napustio Maljak, Iako obzira bez moje cijene n apustiti namjeravam mlijeka čistokrvne krave 3 2 do imati želio bih nekoliko dobile krave ipak nagrada, i iskrižano to pa simentalske poslije. rata, vrijeme pasmine. Mnogo je radite kao dnevno Koliko mlijeka? proizvođač kada dan Meni svi. Radimo težak. nama posao onaj jenajteži taj Nije 50 litara radim da mlijeka? Što ja mlijeko. otkupljuje mljekara laktofriza? rashladnih nabavu sredstva I vi ulažete uređaja Ja redovan biti možemo Bez uplaćujem otkup. sigurni toga već 2 3 d po litri laktofriza nabavu godine. mlijeka da ćemo rečeno Gorici sastanku Bio proljeće gdjeje Velikoj dio ovih rashladnih imati uređaja. jedan od znati vaš li Može prihod mlijeka? mjesečni sada dan. neki IX od vrećice Evo Isplata Stigla je mjeseca. isplatne redovna bi mislim da Ja 3 i bilo dana. kasni isplata mjeseca. Prije j e mjesec IX na 1 1560 Za dana. 15 kasni bila mjesecu isporučenih mlijeka koja svaki Tako dinara. st. 000 156 masti 4% bazi mjeprosjeku je primio Podaci
doveli
o
nas
su
na
on
u
za
vor
za
uz
za
na
su
sam
—
raz-
na
nam
—
sam
ne
su
mesu.
na
za
—
—
s
ne
za
—
ne
—
na
u
na
sam
za
u
se
—
—
u
ona
u
sam
sec.
o.
o.
o.
ne
nn
m
o
di
o
no
mo
——
_—_—_—————_——_—o——aa<<a—>_
aaa
noi
oči
ooo
zo
o
|
hranu zimsku ishranu? Spremate posebnu Vi mislite da veliki nisam. sigurno Nemam silosa. ja gazda. N e, krave svaki dan i i Ipakmoje zimi. dobivaju posije ljeti li silosa? Spremate ipak gradnju Recite vi meni bih dobiti kredit! mogao Ja biti dobar gdje mogu ja garant. Da dobiti mogu bih silos i kao i stan. kredit, prvo gradio kupaonicu kuću Gospodarske nisam. zgrade, nešto vidite, ja uredio, još Napišite Teško Kreditiranju moderno poljoprivrednih proizvođača. je proizvoditi malo sredstava. li
—
za
—
sam
se
—
na
—
sam
a
o
s
Đuro
i
tako su od njegova porodica postali jedni najboljih proizvođača Tvornice sireva. Đuro mlijeka redovno bjelovarske proizvodnju prisustvuje svim i ne žali ni vlastita razgovorimaproizvođačima ulaganja razvoj Svi mi činimo tu tvornicu Velikim mljekarske industrije. kaže Sredicama, Đuro Maljak. dobra stoka i uredno da Njegova smo gospodarenje pokazuju posjetili i domaćina. marljivogvrijednog D. S. za
s
za
u
nam
LAKŠE UZ NOVE STROJEVE Već
kolektivu rekla ROSA ISAILOgodina je i mnogo Povećala VIĆ smo togapromijenilo. proizvodnja; prešli sireva okviru i znatno proizvodnju Zagrebačke mljekare povećali osobni dohoci. —
7
radim
u
ovom
nam
—
se
—
se
na
u
su
se
Letilo
A
da
li su
sai
promijenili uvjeti proizvodnje? rada također radili smo čak i po 10 Uvjeti poboljšali. Prije sati, bile iste. Ručno smo sirnu masu plaće sada imamo miješali kotlovima, »Holandske kade« same sirnu masu koje što miješaju posebnim m iješalicama su montirane. Osim iz kotlova sir vadio njih ručno toga, prije pomoću što tražilo veliko fizičko danas krpe, je to radi se naprezanje, pa strojno, više nema i dizanjanaprezanja. Da li vjerujeterekonstrukciju? To teže ali mislim da će se je osobito pitanje, poboljšati uvjeti rada, radnike iz skladišta zrenja. Vaše preokupacije? Strah rata. mi tko bi došao Rus ili je Svejedno je Amerikanac, borila bih i odazvala svakom i otac bio borac i bih Pozivu, jer je moj ga htjela iznevjeriti. I. Š. —
se
su
—
a
se
su
u
na
a
se
s
a
u
—
za
—
me
—
—
se
ne
DA NE ZABORAVITE! Okrečite
—
uništavamo i
zore
ne
svjetla
i zidova staje! temeljitog čišćenja poda krečenjem štetne sama Ne klice, sve staja prop ostaje svjetlija. zatvarajte ih kukuruzincem i Stoka treba zatrpavajte krpama. mnogo staji
Nakon
—
a
u
i zraka.
—
se
Stoka
čas da se je staji je pravi upotrebi »protumetilj«. treba i kada nakon ohladiti. Ne Mlijeko sada, jehladno, mužnje smije joštoplo zaklopitil —
u
i sada
baš
SMOTRA
U ISTRI
GOVEDA
MONTAFONSKIH
montafonskih
goveda Istri, rujna mjeseca smotre Permanima IX 15. Buzetu i to 8. IX i OpatijaMatulji. Obje općine sivo uzrasta alpskih pasmina. tipu govedasolidnog prikazale naš znatno zemaljski prosjek, premašuje smeđih mlijeka proizvodnja Njihova održane
toku
U
smotre
su
u
u
u
-
u
su
S
smotre
otvorenja
ovih
Buzetu
u
'
održali
smotri
inž. D.
Buzetu
Cero-
koje prigodom direktor Buzet i direktor vac, Grabar, Nedeljko gospodarstva poljoprivrednog do sada što stanice Veterinarske - Opatija, učinjeno je prikazano je Matulji dosada ovih Naglašeno je govedarstva područja. cilju unapređivanja rezultati, urodili zadatku tom Postignutipozitivni plodom. danji napori i tako sastava pokako pogledu goveda, pasminskog pogledu formiranja naročito mlijeka. proizvodnje, njihove većanja naročita obraćala Istri brigaproizvodnji nije Prijašnjih godina vlastitu obzirom ni bilo to potrošnju, mlijeka, nije većeginteresa, tom jer znatno ni promipodručju stanje je godina Posljednjih prodaju. te kod Martinu Sv. Buzeta, organiziranim mljekarom Obnovljenom jenilo. stočari goveda. uzgojmliječnih orijentirali mnogi otkupommlijeka, veću turista Znatno potražnju je uvjetovao područja priliv povećani također što i utjecalounapređenje pozitivno proizvoda,je mlijekamlječnih ovih govedarstva područja. te znatno stočari unaprijedili svojagospodarstva, Prodajommlijeka stoda ekonomsko vlastito mnogi je Zapaženo stanje. poboljšali vpćenito stočnu silose ćari hranu, godinaizgradili domove,staje, posljednjih interes Znatno đubrišta. i porasao pa krmnogbilja,pomalo sijanje je radna te i sitna uvodi mnoga mlječnim govedazamijenjena mehanizacija, govedima. nastoIskazani sadanjim mlijeka najbolji prilog podaci proizvodnji umatičena smotru Na tom privatnih grla predvedena području. janjima 3990 1967. dala 3,84% mlječne mlijeka kg prosjeku god. uzgajača, 5668 dala krava tih Od masti. 4,0% najmasti, mlijeka kg najbolja je krave Ovo masti. 3100 područja podaci 8,8% kg slabija Buzet. općine 1967. iste svih umatičenih god. općine područja grla mlječnosti Prosjek masti. 3396 iznosio kg mlijeka 3,68%mlječne Buzet je krava izloženih 40 Od je ukupno nagrađeno općine područja dinara. novih 2.000 do 1.000 od III novčano do od Ia 7 krava nagradama referatima
U
su
u
su
u
su
na
u
u
a
se
u
na
s
za
se
a
na
u
na
se
su
u
ova
na
'
su
su
za
nove
se
a
za
su
su
o
na
su
s
u
u
a
sa
muzara
s
za
su
s
u
s
s
s
8
2
— >
o.
NN
Č——_raoraoaAraA]ZČaZ;ZČđ;spq?7ndtomoo
ao ooo» oma,
Nagrađena grla
imala
su
1967.
god.
u
masti.
u
prosjeku
4246
god. istog područja prvotelke masti. mlijeka 3,8 U
1967.
733
s
imale
kg mlijeka 4,0%o sa
su
prosjeku
2673
u
s
Krava
ULOGA
nagrađena
UMJETNOG NA
kg
nagradom
prvom
OSJEMENJIVANJA
UNAPREĐIVANJU
GOVEDARSTVA
NAVEDENIH
PODRUČJA
GOVEDA
12 goUmjetnoosjemenjivanje goveda područja jeprije dina do tada bila raširena. mnogo cilju suzbijanja neplodnosti, koja je različitih i bilo do 40% krava organa Zbog oboljenja spolnih porođajnih je i Pošto od dana korišteno prvog junica neplodno. je riječkom području od vrlo dobrih bikova montafonske dosjeme osjemenjivanje pasmine brim rezultati nisu izostali. Danas tom podacima mlječnosti području ima 98% oko i krava znatno goveda tipumontafonaca, mlječnost je prijeđena. U kao i na Istre se, području općine Buzet, preostalom području prišlo stočara i prema sa U poželji osjemenjivanju sjemenom istarskog podolca. kod stočara čitave Istre veća bisljednje vrijeme postoji potražnja sjemena kova montafonske U toku 1967. od pasmine. god. umjetno jeosjemenjeno oko 16200 krava i 11300 ili što znatno prepostojećih junica plotkinja67%, 1967. iznosi oko 50%. Od mašujerepublički prosjek koji god. osjemenjenih krava 68% i montafonske i 32% istarjunica otpada govedo pasmine skogpodolca. da servis kod krava neće Umjetnoosjemenjivanje jegarancija period te će biti tome prema produljivati, iskorišćavanje mliječnih grla sigurnije, i planirana proizvodnja mlijeka. Ove u-Istri i prednostirasplođivanju goveda području općine O patija vrlo dobro korištene i kako smotre rezulprikazane pokazale pozitivni u
uvedeno
ova
u
u
za
s
o
na
u
a
una-
za
na
na
se
a
u
su
su
9
Sani
kojeprije regije period godina, nisu su se 15 prve značile, probile mnogo govedarstva godina proizvodnji naše čitave s obzirom Republike. prilike redove, Dr Kucel, Zagreb Josip
tati
od
kratki
za
naše
izostali. Ove
nisu
12
u
u
na
UREĐAJ U SELU GRADIĆI KRAJ VELIKE GORICE
RASHLADNI
o
mon aje
>>
I
pr
ooo
seal
uređaju mlijeko. zadnjemprobnom Vjerojatno materiod kombiniranih radi. Odlično Francuske Izgrađen je jeproizvodnje. čelika i nezarđiva ovoja. plastičnog jala sada strurashladnih raznih Nakon uređaja trebaju temeljitih ispitivanja nabaviti. model će da odluče čne službe Ispitikoji mljekare« »Zagrebačke to i duže malo doduše Dokumentacija jetemeljita trajalo, je bolje. vanjeje odluku. teško i pa donijeti tačna, nije fazu. završnu ulazi doista Tako program laktofrizacije se
radi
rashladnom
o
za
—
se
no
u
U DRAGANIĆU POLJOPRIVREDNA ZADRUGA U SASTAVU »ZAGREBAČKE MLJEKARE«
— _——
mljekare«. integracija Draganić«»Zagrebačke je da se U radna Tako ta mljekare.želji jedinica postala je zadruga i primljekare« »Zagrebačke stručnjaci dr., proizvodnja mlijeka, prijedi »P.
izvršena
Nedavno
s
Z.
una-
nova
mesa
16
2
o
2-2
da.
2
sad
i
a.
2
2
A. <
obilaze i stupili anketiranju proizvođača. Stručnjaci upisuju proizvođače će dati određene podatke koji pokazatelje stanju proizvodnji, kapacitetima i stočnom fondu. Na bi sumara prišlo brzojakciji pređenju proizvodnje. su
o
osnovu
u
se
na
samom
una-
DVIJE GRUPE PROIZVOĐAČA Način
koji grupe. podijelio je proizvođače dvije Jedni veliku obrok obimuzare obraćaju brigu ishrani; samoj koji dobivaju je lan i kvalitetan. Tu i kvaliteta Stoka kod tih je zapažena mlijeka. proizvoje đača čista i što uredna, ukazuje pravilno timarenje. U oni malo grupu ishrani drugu spadaju proizvođači koji pažnje o braćaju i Rano takva stoka na bez obzira kvalitetu njezi istjera pašnjake trave. Obično to livade kiselim travama. Nakon takve podvodne »paše« stoka više sita. Svima da kod nego i kvaje gladna je jasno je takvog d ržanja liteta mlijeka ispodprosjeka. će već morati izvršiti samih Vjerojatno proidućoj godini selekcija svima već da treba samo izvođača, jerje jasno podupirati proizvođače se robnu koji opredijelili proizvodnju mlijeka. na
se
hrane
krave
naše
u
na
muzara.
se
na
su
s
se
u
one
su
za
SA SABIRALIŠTA SEVERIN KRAJ BJELOVARA
Marija
Kužela,
Severin
(Snimio:
Darko
Kužela)
15 litara dan. Marija krajBjelovara daje mlijeka Ove 4 teleta i sve će ostati Ima 10 rali godine jeodgojila rasplod. zemlje. U kući sinom Ivanom i unukom Sami i je Marijanom. obrađuju zemlju stoku. gajaju
Kužela
iz Severina
na
za
sa
uz-
11
KRAVE KOD
HRANJENE
UZORNO
BUJGER VILKA, PREDAVAC
ASTIGMATIZMU I
O KRATKOVIDNOSTI, DALEKOVIDNOSTI
osnovi
svojoj predstavlja to rad oka izraz u ipakje blizini, trajan prilagođavanja izvjesnog Održazavisi malna mnogimčinjenicama. (anomalija), kojerazvijanje pojava kratkovidnosti da može znatnoj povećanje spriječi mjera vanjehigijenskih kratkovidnost da sebi Samo po nepoželjna pojava je razumljivo je, mjeri. kratkovidnost već i zato što vida iz daljinu, nedovoljnog razloga dnu. očnom do i dovesti razviti do može ozbiljnih promjena velikog stepena školsko kratkovidnost kad vrlo važno, da najviše doba, još Stogaje obrati pravilo: razvija, pažnja da drži treba i uspravno; 1. đak tijelo pričitanjupisanju i i visoka biti 2. pisanje; čitanje podesna dovoljno klupa(sto) od i dobro biti 3. očiju odstojanju potrebnom osvijetljen predmet (33cm); takav da đak prei 4. stav, glavu, jer smije savija pričitanjupisanju dovodi očnih mido nekim natezanja nepovoljnog istraživanjima, i tako očna rasteže čime kratkovidnost; pojačava jabučica šića, onda treba da nosi stalno đak već 5. ako propisane kratkovidan, postao je normalne funkcionalno oči time uvjete. stavljaju naočale, jer Takvi oči. i naočale razbiti da će treba Ne povrijediti dijete bojati, naočale naočala, od nastradalo bi oko da Naprotiv, slučajevi nepoznati, da zaštite oči od eventualne veće u izvjesnim povrede. Nije mogu slučajevima naočale. osnovana navikavanja bojazan urođenih kod i to obično i takvih ima kratkovidslučajeva, Nesumnjivo Ovo svim do proces mjerama. uprkos većeg stepena razvija gdje nosti, odtreba takvim U (npr. komplikacije bojati slučajevima slučajevi. rjeđi da tim ići će i zato komplikacije opreznosti mjera mrežnjače) ljepljenja veliko da treba teškom uopće, izbjegavaju, kratkovidnošću, Osobe, spriječe. i da isto tako treba naprezanje: tjelesno naglo izbjegavaju očiju, naprezanje velike skakanje. težine, dizanje Kratkovidnost
donekle
kratkovidnost
Iako
—
u
nenor-
za
o
u
ne
se
u
samo
na
se
na
se
u
ovo
za
mora
na
mora
ne
ma
se
se
u
se
se
su
na
su
se
se
za
se
s
a
12
o
a
——aa
o
———o___
__—>a
>>
e
a
Dalekovidnost
astigmatizam (nepravilno zaobljena leća). veće naprezanje kako tako i kojeiziskuju očiju blizinu, daljinu. kod takvih oka odnosu Stoga refrakcije (prelamajuće sposobnosti treba okulista mrežnjaču) upotrebljavati naočale, koje prepiše (liječnik oči). Samo naočalima takva može osoba da vida normalnim obavlja funkciju uvjetima. To važi naročito i veći dalekovidslučajeve astigmatizma, stepen nosti. su
i
rožnica
mane
ili
Ovo
u
u
mana
u
na
za
u
za
Kod
ovih
sve
nejasan psihičku zaostalost, koja i manifestujenedovoljnoj pažnji nedovoljnoj marljivosti prilikom svakog izaziva vida. Takvi đaci više kao rada, koji naprezanje ljeniji puta smatraju i prema kazne. po njima primjenjuju stroge m jere Međutim, srijedi je velikom S naočala kod dolazi obično broju refrakcije. upotrebom djeteta do i do interesa školski rad. preokreta većeg Dalekovidnost leće rad u blizini stalno Akomodacija (prilagođavanje) tako da četrdesete kod opada godinama, poslije godine svakognormalnog oka od 33 akomodacija nedovoljnačitanje rastojanju postaje Osobe, dožive do te obično time što više. koje pojave dalekovidnosti, pomažu i od sebe ili novine A to sasvim višeudaljavaju knjigu prilikom čitanja. je razumljivo. da kod dalekovidnosti naočale Apsolutno jepotrebno, upotrebljavaju rad blizini. Naočale treba ali to kojeodgovaraju godinamapojačavati, da što iz sasvim ono, nijerazlog izbjegava proističe prirodnih uvjeta. može netko da da naočale što Istina, kaže, neprirodno sredstvo, dolazi obzir normalno oko. To tačno nijeprirodno je prvipogled. ako razmislimo ni i neka već Ali, dublje, nije čitanje pisanje prirodna pojava, tome ni što takve svrhe pa prema umjetna stvar, nije čudo, umjetne sredstva. davno to kad dalekorajuupotrebljavati umjetna Nije vrijeme, vidnost malo kultura bila osjećalapraktičnom životu, pošto je čovječanstva nižem čak i sad sredini žalbe dalekovidnost pa nivou, seljačkoj No raste veća radom i mnogo u rjeđe. porastom kulture, potreba blizini, dalekovidnost više ćemo da osjeća. Uostalom, napomenut prilikom već kulturnim i čemu priroda prilagođava sadašnjim uvjetima, svjedoči veći kratkovidnih kulturnim narodima. Ovu treba tumačiti kao broj pojavu oka rada. prilagođavanjepotrebi sadašnjeg kulturnog Prirodno, prilagođavanje više ali radi putaprelazi mjeru, slučaju principu. naočala Da li naočalima dolazi dalekovidUpotreba potreba zbog ili treba obratiti se nosti, zbog refrakcije, uvijek liječnikuće dati i naočale. ćemo što važno koji upute recept Napomenut je specijalisti naočala. stakla treba da budu tačno svega upotrebu Prije jačine, koja zatim između centara stakla treba da rastojepropisana, rastojanje odgovara između biti tačno kao što janju zjenica. Dakle, onako, stoji receptu; može razlikovati dva milimetra. Ovo krajnjem slučaju jedan, najviše između stakala važno iz što zraka pravac rastojanje je razloga, najbolje održava centralnom dok malo ustranu od centra staklo dijelu stakla, optičko naočala zrake ka stakla čime otklanja debljem kraju (prizmatično djelovanje), izaziva izlišan napor mišića što vrlo stvar. kretanje oka, je neugodna Naočale treba da čvrsto i određenom da okvir ili stoje položaju, staklo klimata. Stakla da malo rub prema moraju imaju naklonjen gornji i to 5 blizinu 13 od pravog naprijed, daljinu gradi, gradi ugla. vid
mana
često
izaziva
i
se
u
se
se
u
mana
za
na
—
s
za
na
cm.
se
sve
se
za
u
se
su
ne
u
a
za
sve
na
se
za
mo-
se
u
na
su
u
na
za
se
ovom
se
o
sve
u
u
ovom
se
samo
o
za
—
mana
za
samo
ono
za
one
a
mora
u
u
se
za
se
u
se
za
u
za
za
a
a
za
ne
za
13
| Ši
e
EA
com
od
uvijek
bude
da
treba
staklo
Samo
čisto.
kože.
jelenske
mekanom
brisati
Najbolje je ga
krpi-
tako, svojomispupčanom skidaju, lako neku tvrdu mogu ogrepsti, jer površinu (npr. sto), dodiruju tako da budu vida. Zato štetu to naočale, ostavljati jenajbolje jasnoće je okrenute gore. površinom ispupčenom ako ih treba Nikada prepiše. Cilj liječnik naočala, izbjegavati nošenje i olakšaočima normalne oči da naočala rada, pomažu uvjete tj. je postave isto tako naočala ovom rad i vid. neumjesno, slučaju je Izbjegavanje vaju korist ide kao i zdravlja. čovječjeg koji svakogdrugogsavjeta izbjegavanje i od od naočala: vrsti zaštitnih naočale Ima Zaštitne svjetlosti dvije ultraviozraka od naočari Zaštitne mehaničkih svjetlosnih (naročito povreda. i stakla letnih taj zrake, izvjesne kojazadržavaju zraka) imajuobojena oko normalno naočale Ove tako oko način svjetlost. umjerenija prodire, reći, smislu nalazi osoba dotična i to kad treba slučajevima, izvjesnim izvorom nekih nenormalnim (kod aparatajačim njuprilikama svjetlosti ili kad itd.), kvarcrentgen vještačke svjetlosti: aparat zavarivanje, klimatskim nenaviknutim ali nalazi se pod osvjetljenja, uvjetima prirodnim lampa, zaštitnih ili visokim Nošenje tropikama). planinama (recimo, prilikama normalnim i rodnom zdravih kod naočala uvjekraju pri očiju boji tima neumjesno. jeapsolutno šoferske od mehaničke naočale Zaštitne naočale) imaju (npr. povrede očiju dodatkom oko brane mehanički preobična jedne stakla, koja prozirna tih naočala strano neko bi oko da oko tijelo. Nošenje upalo grade stakla, i uvijek privremena, jeupotreba prilikenjihova iziskuju specijalne kraće vrijeme. DrA.M.N. Kad
nom
da
ih staviti
treba
naočale
se
stra-
se
ne
na
a
ma
ne
u
u
u
—
na
u
u
se
u
samo
s
za
za
u
u
na
u
u
svom
s
samo
ne
u
za
samo
Žena
i
dom ZIMI
RADOVI NA POVRTNJAKU
bile
naročito
prilike dospjeli prije sada berbu. dovršavamo da te Kelj d ozori, ostavili, povrće potpuno voljne, ostalo dok da ga uhvate povrće zeljnato mrazevi, jesenji napolju, ostavljamo učinili. nismo do sada ako to ili spremamo ukiseljavamo, držimo biti smiju kiseljenje, spremljeni kupus kojima Prostorije, takovih razviti. proneće inače Najbolja jetemperatura vrenje hladne, jer baktekiselim 18—20% C. Niska mlječno djelovanje priječi temperatura storija štetnih kvarenje uzrokuju koje gljivica, mnogih r azvoju pogoduje rijama, dobar ali dana 15—20 Za nijekupus vrenje, jošuvijek prestaje kupusa. Kad biti dobar će tek On kupus uzimamo potrošnju. tjedana 1— jelo. dnu dok iz pri pipac predviđeni ispustimo površina pjenasta, bačve, jejoš 1,5 koliko snizi i Poslije potrebno kupusa. je toliko, vodostaj tekućinu, stavi zatvori ponovno koji poklopcem, prekrije platnom, kupus toga dobro Kad Platno kamen. ponovnog kupus oprati. stavljanja prije da voda slanom ga prokuhanom poklopac. prekrije vodom, zalijemo zatvorili, ili ako
nismo
Ako
su
vremenske
po-
smo
ne
za
u
se
a
za
za
za
na
se
nam
na
se
se
14
za
mora
smo
se
možemo zimsku krajevimaumjerenom još presaditi salatu, rani i korabicu. poriluk, kelj Sada dolaze radovi i prema najteži povrtnjaku kopanje, to, potrebi i obradba vrtnih tala i ostale obradbe rigolanje. Jesenja j e najvažnija daleko zaostaju. Kad smo zimske matovilac i posijali usjeve, (špinat, salatu, dr.) p resadili luk i smo i kad sve i moramo poriluk, spremili zeljnato korjenasto povrće, odmah obradbi i tla. pristupiti jesenjoj gnojidbi Prednost obradbe što se tlo zime dobro usitni i obojejesenje ta, preko zimskom uščuva do Tlo se da gaćuje vlagom, koju proljeća. usitnjava stoga pore se led i kao takova zemlje prodre voda, koja smrzavanjem pretvara volumen 1/9. i povećava svoj Povećanjem volumena, povećava pritisak među česticama tla i drobi. se i pojedinim Smrzavanjem odmrzavanjem vode dolazi do i velikih tj. promjenama temperature, drobljenja usitnjavanja grudazemlje. Vrtno tlo vrtnom najbolje obrađuje prekopavanjem (štihanjem) lopatom do dubine 25 razbaca samog tlu. Prije po kopanja stajski gnoj jednolično Nikako ostaviti tlu tako po smije dulje gnoj razbacan, jer znatno Kod se dobro smanjuje njegova vrijednost. kopanja ispregnoj baciti dno će tako biti i miješatizemljom, jarka zatrpati, jer suviše duboko i nećemo od imati nikakove koristi. Za dobru zemlji njega bacati mora 5—6 mtc 1 Kod po gnojidbu tla, najmanje kopanja n ije. već se ostavi velikim će se to-. potrebno usitnjavati tlo, grudama, koje kom zime usitniti. U ovakovo tlo dovoljno proljeće nije potrebno prekopavati. već ga ponovno, samo motičicom usitniti. J obradba lakih. jedovoljno esenja tala naročito zimske Kod teških tala jepotrebna očuvanje vlage. jeseobradbom i fizikalna tla njom gnojidbom popravljaju svojstva (strukture tj. međusobni čestica i povezanost i tekstura položaj tla, tj.stupanj usitnjenja). Laka tla mogu se obrađivati i nešto dok kod teških ranije jesen, vlažnih. tala može biti prerana obradba katkada oborina opasna, pojer uslijed jačih tlo i čvrsto i zrak i nepropusno staje povezanije jako prevlagu. Stoga da se obradbom teških tala poruča, počinje prije s tudenoga. Jesenjom. obradbom uništavamo silu različitih zavukli štetočina, koji zemlju, da tu zimu. tla provedu crve, Prekopavanjem izbacujemo površinu kukce, ličinke i različitih i oni hladnoće brzo Kod legla štetnika, uslijed preuginu. iz drvo i kopavanja odstranjivati zemlje k amenje, žica, staklo, uopće što može rastvoriti. Budući da nalaze različite vrste tala prirodi barska i močvarna (pjeskovita tla tla, pjeskovitoglinastoto mi moramo da ih dobrom obradbom i idr.), vremenom. nastojati, ilovasta, ilovasta, gnojidbom dobro tlo. vrtno popravimo tlo Ono doduše ali sadrži Pjeskovitojenajlošijeuzgojpovrća. je toplo, vrlo malo Ovakovo tlo hranjivih sastojaka. popravljamo dodavanjem z relog ili ilovače. sredstvo gnoja, komposta kompostirane Najbolje je popravak. ovakovih tala kravski gnoj. tlo mnogo li čisti ili Pjeskovitonego jebolje povrće, pijesak čista ilovača. Kod dobre obradbe i gnojidbe, jenajbolje uzgojpovrća. ilovasto Glinena ilovača čvrsto i suviše hladno tlo za Takovo tlo popravje povrće. dubokim ljamo jesenjim prekopavanjem dodavanje pepela, pijeska, čađe, zidoderine i vapna. tlo ostavi zime da se dobro. Prekopano preko grudama, i tako usitni. promrzne dovoljno U
klimom
s
u
a
sve
smo
u
u
za
se
ono
se
cm.
se
se
ne
vremena
se
mora
sa
a
ne
samo
na
u
se
aru.
samo
u
za
se
u
za
ne
se
s
svu
su
se
u
na
se
sve
se
mora
ne
se
u
s
u
za
za
za
ono
za
uz
se
u
15
ji
a
i
S
JE
I
E
E
Rd
ve
neovis
malim
vrtovima
gnoj..U konjski jetopli glinena majbolji lišća. i dobro vrlo tlo može teško pijeska popraviti dodavanjemkomposta, možemo onda slab i već tla naročito po koji Ako iscrpljen, sloj jegornji ili duboko dio vrta kopati rigolati. jesen tlo ulazi dubokim tlo znatno kopanjem popravlja, jer Rigolanjem takovo tlo i kad p a uzduha dosta u veća, suše je k apilarnost slegne Poi moramo iz tlo dolazi gnojiti. Ujedno rigolanjem slojeva. vlaga dubljih dok neko već odmah nećemo razvije vrijeme, opaziti, rigolanja sljedice tlo bez sitnih i život normalni tlu organizama, kojih bakterijadrugih biti može plodno. zimsku možemo ostalo Ako prazno, presaditi njega klijalište koje je i korabicu. rani Cr. salatu, rotkvicu, kelj Za
tla
teška
se
u
u
se
za
mu
se
s
se
za
ne
u
.
u
nam
»ZAGREBAČKA I
S
MLJEKARA« PARTNERIMA
POSLOVNIM
okićenim
strojevima
radnici Dan
ČESTITA
SVOJIM
DAN
»Zagrebačke Republike
REPUBLIKE
PROIZVOĐAČIMA
mljekare«
29.
XI.
dočekali
su
i
.._)B;oeodmmm
REDAKCIJA
LISTA«
»MLJEKARSKOG
ČESTITA
DAN
i odgovorni
urednik:
mljekare« »Zagrebačke Kaštelan dipl. inž. Dinko
Tehnički
urednik:
Vera
Uređuje: Glavni i izdavač: Ilica 16
XI.
ea)
....o)fi/.ni
Vlasnik
29.
REPUBLIKE
Redakcioni
kolegij
Hoholač
radnika SRH, mljekarskih Udruženje Tisak: Štamparija 31/III, tel. 440-476.
Uprava
i uredništvo,
»Vjesnik«,
Zagreb
Zagreb,