Mljekarski list 12-1968

i a

t e

ia

Bo

ma >

I | 1

a

|

| :

.

i |

ZAGREB

DECEMBAR

| a

1968.

m _ m e

l

o

oi a

a i

m

a

i s s

i

2

BA o — — u

4

va

Zimsko

oranje

na

poljoprivrednom

dobru

»Gavrilović«

—

Petrinja

OTKUPNO

PODRUČJE

MLJEKARSKE

»ZDENKA« INDUSTRIJE

Promatrajući geografsku područja kojem djeluje Mljekarska ćemo da teren ravan industrija »Zdenka«, primijetit je blagovalovit, potpuno cili brdski. pak tipično uvjete utjecaj da momenat ostale uz Naravno, ovaj druge ima priličan intenzitet napose propoljoprivredne proizvodnjecjelini, govedarske SRH. Intenzitet ostale ovog izvodnje dijela proizvodnje uvjetovan je uvjete i pasminskim sastavom Tako bi ovog goveda područja. područje djelo»Zdenke« tri ali bez po pasminvanja moglipodijeliti rejona, strogih granica skom sastavu. dio Veći tzv. teritorije ipakposjeduje domaćeg jugoslavenskog dio simentalca, drugi područja posjeduje govedo tipudomaćegsimentalca, treći dio ima odnosno križance kao gobušu, njene najslabije produktivno ali i skromnim vedo, zahtjevima. »Zdenka« obuhvaća. koOtkupnopodručje Mljekarske industrije. teritorij Grubišno muna Podr.

Polje, Daruvar,Pakrac,Garešnica, Virovitica, Slatina, Slav, kao i komuna i Našice.

Ovo će dati Orahovica, dijelove Bjelovar područje 1968. oko litara dok 1967. u godini 17,000.000 mlijeka, je ostvarenje otkupa bez komuna Slav.

Orahovica i komune kao i nekih sela god. dijela Našice, Virovitica i Podr. bilo na litara Ova cifra području Slatine, 14,898.317 mlijeka. odnosi količine od individualnih ukupne mlijekaotkupljenog proizvođača kao i društvenih da 90%/o. gospodarstava.

Zanimljivo jenapomenuti preko 1967. otkupljenog mlijeka god. području»Zdenka«otpada mlijeko. individualnim Također treba da čitaproizvedeno posjedima. naglasiti ima direktne odnose s području.»Zdenka« proizvođačima prekosvoje Sirovinske bez ikakvih da takav način se na službe, posrednika.“ Naravno, svi se napose | brojprigovora proizvođača, prigovori koji javljaju . smanjuje lakše i na način. se rješavaju ispravniji kartu

na

.

na

u

a

uz

.

ovo

u

u

a

sa

veoma

u

se

na

u

na

na

-

na

na

vom

a

Sirovinska

služba

raspolažeprilično brojem osposobzadatak da ljenih ljudi, poljoprivrednih tehničara, kojimaje kontroliraju birna i osim da X mjesta putem njihproizvođače, pružetoga proizvođačima kvalificiranu kod krava i muzara, pomoć uzgoja ispravne mužnje ishrane, do do momenta Ovakav način čuvanja pravilnog mlijeka predaje. djelovanja obostranu irezultati se uz pokazao prilično želju htijenje efikasan, biti i znatno mogu veći. sabirnih Otkupmlijekaorganiziran ili sabirnih stanica. mjesta jeputem Na sabirnim dok sabirpredajumlijeko mjestimaproizvođači sabiračima, stanicama nim direktno cisterne proizvođači predajumlijeko specijalne odmah i nekih a otkupmlijeka, kojimaje moguće količine, očitanje kao kvalitetnih što kiselost mlijeka pHje (putembaterijskog svojstava, reduktazu i uzorka te metra), temperature,automatskog uzimanjaprosječnog i snoću. smatra vrlo suvremenim način momentano se praktičnim, jer Ovaj neke bilo sabirača bilo subjektivne proizvođača. izbjegnute ocjenečovjeka iduće će stići Za sada već tri ovakva su u pogonu specijalna vozila, godine biti na da će bar takvo vozilo. Smatra se u slijedeće dvijegodine jošjedno s

velikim

terenski

sa-

a

t i

o

no

'

.

na

u

za

na

a

za

ma-

su

a

2

d

čitavom ovakva čim će nestati mnogo otkupnompodručju vozila, problema s koji javljaju sabiralištima. kod način 1 i Ovakav organizacije zahtijeva proizvođača, Mljekarske industrije »Zdenka« način rada neštodrugačiji od dosadašnjeg, malo dobre i na brzo će se svi volje imajući zajednički cilj rješavati vezi. su s time u problemi, koji .Inž. Milovan Kljaić se

na

a

no

umu

uz

veoma

:.

:

Da

*

'

|

SAVREMENO

PREUZIMANJE. MLIJEKA

mjestu industrije »Zdenka«

mlijeka Preuzimanje "

Mljekarske

na

sabirnom

»Zdenka« ima kamione industrija Mljekarska najsavremenije preuzisabirnim na takva kamiona svakodnevno Četiri manjemlijeka mjestima. kruže sabirnim Kod otkupnim područjem.

Preuzimaju mlijeko mjestima. preuzida li odgovara se tada manja pregledom pa utvrđuje kvalitetno, preko nalazi kamionu cisternu. Kod posebnog mehanizmakoji prepretoči dobiva uzorak se kvalitete uzimanja prosječan mlijeka cilju utvrđivanja radi same mlijeka isplate.

Takav način ubrzava i preuzimanja dopremumlijeka mljekaru u oko njujeposlove samojmljekari prijema. za

na

. "

se

se

na

u

u

u

sma-

ODRAZ

EKONOMSKI

KVALITETE MLIJEKA

o.

.

minimalnim o mlijeka, (najnižim) otkupnimcijenama propisi čitave i nekoliko snazi već Jugoslagodina vrijede području koji svim osnovnu zapravo, proizvođačima. jednaku cijenu određuju, vije, i različite razni prodajne cijene mlijeko, proizvođači postižu Međutim, mlimože minimalna smislu se, platiti otkupnacijena propisa, jer jekokoje: sadrži od ne manje 3,2%masti; težinu ima 1,029— specifičnu od kiselost nižu ima .7,6% SH;' 1,034; reduktazu više od 2 ima sata; nečistoće do (od5); trećeg stupnja sadrži sadrži antibiotike; sadrži štetne lijekove. ili ili više propisanih uvjetamljekara jedan Mlijeko, koje ispunjava utvrdi ili ga po uopće preuzima. koje kupuje cijenama kvalitetu da razlozi Osnovni ispituje mljekaru neprekidno kojiobavezuju kupljenog mlijeka jesu: zakonski propisi; postojeći staviti samo ono .— kojeudovoljava mlijeko promet mljekarasmije kisesadržinu obzirom kvalitetnim određenim masti, zahtjevima i štetnih antibiotika bez lijekova; specifičnu. težinu, lost, mivelikim kvalitete od brojem nečisto, (razvodnjeno, mlijeka lošije dobiva sadrži preradom mljekara antibiotike) koje kroorganizama, i količinu ili praška dr.) mlječnog maslaca, proizvoda (sira, manju nižim ili po ili procijenama teško kvalitete koji proizvode lošije na po daju tržištu; kvalitetu redovnih mlijeka osnovu mljekara utvrđuje: ispitivanja brizi. i uloženom i prema trudu proizvođače nagrađuje sistem nepristrano “otkupnih najnižih .formiranja. sadanji Promatrajući i nedostatke obzira da bez mora bolji priznati je m lijeka, cijena kad i za nego mlijeko plaćale mljekare prijašnji, proizvođače mljekare, Zakonski

ba

|

na

na

su

za

samo

u

za

:

:

—

—

—

—

—

—

ne

—

ne

“

ne

ne

sama

'

s

—

u

na

s

s

—

—

—

se

f

,

na

—

na

se

—

“

su

samo

sadržini

po

za

masti

'

:

A

|

da ima tu svrhu formiranja otkupnih proizvođači cijena Sadanji kvališto i stalnu vode količine osim boljoj brigu brige povećanje teti mlijeka. vrlo znasistema odraz ovog otkupnih formiranja cijena je “Ekonomski 10 1 mlijeka dnevno, prodaje prosječno Proizvođač, kojimljekari čajan. će 1 odnosno:300 primit prigodomisplate: mjesečno litri 106.40 masti po zahtjevima kojeudovoljava a) mlijeko 3,8% troškova odbitak eventualni st. d 31.920 odnosno “st. mjesečno d, do i sabiranjatransporta mljekare; ali ne drugim uvjetima. mlijeko 3,8% masti, koje udovoljava b) od dozvoveća kiselost od težina Odluke (manjaspecifična propisane), itd. nečistoća veća ljene, “

sistem za

—

o

—

:

samo -

za

s

uz

za

'

s

n

pojedinih propisima mljekara d, 900—21.000 st. d ili za trećinu do jednu tj. 16. mjesečno, polovicu obratio ishranego onajproizvođač kojije potrebnu pažnju manje, i ni,mužnji rukovanju mlijekom. da kvaliteta ima Očito odraze ekonomske. mlijeka značajne je, prihode čemu voditi stalnu proizvođača mlijeka tržište, trebaju brigu.

—

internim

prema

53

—

do

70

st.

'

na

za

o

Inž. Markeš

:

USKORO

“

TEHNIČARA

OSPOSOBLJAVANJE

Sa

seminara

u

Zagrebačkoj mljekari

Prema sabirna če stići doskora programu uređaji mjesta.“ sabirnim radu rashladnih bit će oko V_ sok uređaja početkom mjeseca na mjestima. samoj uslovit će' tehnici kvalitetni Takav preokret mlijeka sabiranja rashladnih stručnih servisa uređaja. održavanje pokretnih stvaranje i »Centar Zagrebačke .preko mljekare proizvodnjuotkupmlijeka« će osposobitekiputehničara tu namjenuodržavanja. stručnog tečaja

Rashladni

na

u

u

za

za

za

HLAĐENJA

TROŠKOVI

MLIJEKA

U

SELJAČKOM

DOMAĆINSTVU

i ispitivanje Njemačka) (Zap. Prema domaćinstvima. troškove hlađenja mlijeka seljačkim ispitivao je Saveza Neitzke-a na pomljekarskih sjednici naučnogsavjeta prof. referatu oni 1968.

24—28.

X velikih gona održanoj e gradova, opskrbu bili slijedeći: 312.5 st.

1 DM d) (preračunato Institut

za

ekonomiku

tržišta

pogona

u

Kielu

na

u

za

=

deo

su

Količina

dobavljaču vodom za A) Uređaji hlađenje

st.

]:

dnevno

po

B) Uređaji

za

investicioni

160

2.19

1.56

1.56

1.09

0.88

0.88

:

Ukupno:,

vodom

oo

.

troškovi

hlađenjeledenom

80

'

hlađenja

troškovi

'

40

*

kantama:

u

investicioni

d/1

hlađenjamlijeka

Troškovi

3.28

244.

/

2.44

i

kantama:

u

troškovi

2.87

2.00

5.88

4.03

1.78

a

'

hlađenja

troškovi

2.91 .

—

o

hi

'

Ukupno: 8.75 hlađenja znatnojmjerizavise 6.03

4.69

vidljivo da troškovi kolipodatakaje činama hladi. veće to troškovi niži.

Kod se su Što mlijekakoje količine, vodom oni kreću od 3.28—2.44 st. d/l, kod se : hlađenja uređaja hlađenje oni dnevnih viši. Kod količina 80 1 oni i 160 iznose ledenom, osjetljivo 40, i 4.69 litri. st. d po 8.75,6,03 kreću da se između 110—120 st. d troškovi Imajući otkupnecijene ledenom vodom male za su se pa hlađenja mlijeka proizvođače previsoki, stoga rashladnih veći kako preporučuje postavljanje punktova brojproizvođača, to rade i naše mljekare(Zagreb). neke Iz

u

o

su

a

umu

za

Inž.

MIJEŠANA

KRMIVA

Markeš

(KRMNE.SMJESE)

»tvornice stočne brojne našojzemlji hrane«,koje stavljaju tržište krmne itd. Ove raznovrsne muzare smjese perad,prasad,telad, krmne ili hranu ili dodatak hrani. smjesepredstavljaju kompletnu voluminozna hrana sadrži sve Uobičajena (kabasta) potrebne najčešće tvari količini visoku za dovoljnoj proizvodnju.

Osim danas stoka tokom čitave drži i hrani nego godine drukčije toga da slobodno živi i dobiva što ne ono, prirodi, paši,pa prirodadaje, i sadrže antibiotske To trave uključivo ljekovite koje supstance. razlozi krmnim dodaci obliku raznih obrocima koncenzbog kojih daju trata.

Koncentrati sadrže od neke tzv. aktivne karakter tvari, kojih imaju zaštitno neke tek hranom ili ubrzahrane,druge imaju djelovanje, potiču i vaju olakšavaju probavu. obrano sušena aminou npr., Tako, mlijeko prahu,riblje brašno, sirutka, vitamini i dr. krmni obrok onim ili kiseline, dopunjavaju sastojcima, kojih ili količini. uopće dovoljnoj Encimi i i emulgatoriolakšavaju ubrzavajuprobavu.

Antioksidanti dodaci i tvari čuvanje omogućujudulje hrane, boja koje okus većih time i količina poboljšavaju krme,potiču radije uzimanje hrane, veću na produktivnusposobnost životinja.

Među aktivne također krmnim tzv. dodaju koje tvari, smjesama,spa+ i antibiotici.

Ovi ishrani stoke daju imajudvojakoznačenje. crijevne dodani rast.i tzv. s Antibiotici, hranom,suzbijaju razmnažanje gnjiljenja, uzročnike i Time se napose flore, proljeva crijevnih upala. postiže zdravstveno i hrane. bolje stanježivotinjaboljaprobavaprimljene Danas

rade

u

na

za

|

samo

ne

u

se

u

na

sve

razne

su

se

u

za

nema

nema

u

-

a

na

se

u

6

a

za

su

na

do

S

Istovremeno

i spomenuti antibiotike. prima

povoljnim djelovanjem tualne ako stoka krmi stalno Tu neželjene posljedice, spadaju: 3 da antimogućnost mikroorganizmi crijevima životinja prilagode time dodatka pa ovog bioticima,je prvenstvena namjena promašena; da ostaci mogućnost antibiotika, prekoživotinjskih proizvoda (mlijeko, služe izazovu kod meso, jaja) koji ljudsku hranu, ljudi n eželjene posljedice: tada mogu ili prilagođivanjeantibiotike, koji djelovati slučaju ili kao što crvenilo su: liječenja, alergične pojave, kože, otekline, groznica, bolovi sl. i zglobovima Sat dodatak antibiotika krmnim može imati Drugimriječima, smjesama prednosti i svrhu tu za treba biti pa nedostatke,njihovo d oziranje“i upotreba vrlo antibiotika

s

treba

u

even-

'

:

se

—

*

>

u

sI

“

Poe

—

za

na

ne

u

u

n>

oprezno.

Pored

<

navedenih

aktivnih

koje dodaju smjesama, i grupu tzv. »elemenata već neznatnim kolispomenuti tragovima«, koji činama rast i imajupovoljno djelovanje proizvodne sposobnosti životinja.

Izlažući aktivnim tvarima krmnim najosnovnije podatke smjeistaknuti robnim smo da sama, velike nema željeli proizvođačima mlijeka bez dodatnih koncentriranih kao i to da se kod primjene proizvodnje krmiva, izbora koncentrata ishranu treba muzara poljoprivrednim posavjetovati i veterinarskim kako bi bila stručnjacima, ulaganja povećanu p roizvodnju što i uspješnija rentabilnija. tvari

krmnim

se

u

.

treba

u

na

ove

o

u

“

za

s

za

.

-

<

Inž. Markeš

POSLOVNA

SURADNJA

1 S »AGROKOMBINATOM«

iz

* Slavonskog

JASINJE

će će imati tom proizvođači mlijeka području veću sigurnost i određenu da će garanciju .To

Broda.

usloviti

da

na

\

proizvedeno mlijeko prihvaćeno, usloviti će stvaranje jačih kooperanata koji specijalizirati BEN samojproizvodnji mlijeka. biti

kao

i

--

se

u

ŽENSKA TELAD “Tužni naši statistički podaci teladi dobivene stanju ženske rasplodne od neobično kvalitetnih krava.

Obično do 220 tov Zar baš završavaju kg. tako biti? To velika šteta našu samog proizvođača, mljekaru, je rečeno za sve nas. komunu,bolje da Trebalo. ili bi proizvođači prekosvojeg Savjeta kooperanata selekcij= ske službe ozbiljno tajproblem razmatranje.

Treba poduzeti postave da takva telad ženska ostavi u daljnjem rasplodu.

RASPLODNA su

“

#

NAJVEĆE BLAGO NAŠE

—

-

o

u

mora

za

na

sve

se

.

+

.

a

\

oi

n eh Do e

i,

a a

a

zo 5

e, i a m nl

o no a

Sjećamo

x

Bedeković

primjeraproizvođača

se

iz

Mate

svojih

krava

tomke

Prati

Pitomače.

o

Wa

im B

po-

i »Malen-

»Rume«

gdje nalazi kod sada kojegproizvođača. da takvo kvalitetno On ne dozvoljava žensko mesarima. tele ode rasplodno ke«

i

svako

za

žensko

tele

se

zna

a

š

—

ud

.. a

p ad am

,

š ui

a

a bla

jas

Mato Bedeković

PREMA

VETERINARSKOJ

AMBULANTI

.

a

3

|

smo | »Agrokombinata« “crno-šaru kravicu kako vode veterinarsku Vlasnica žali »komisiju«. je može nikako da oda kravu,koju je dobila kooperaciji, daljedržati, jer Na

cesti

od

sela

Vukovine

farmi

prema

susreli

na

se

u

ne

k<

ostane

steona.

|

»Agrokombinata« Zagreb pregled Ako tako da krava opravkovperanta činjenično stanje. je bolesna, jeprigovor krava će biti po dan, njimapreuzeta.

Stručne

3

službe

izvršit

:

|

=

Pb

Te

8

će

i tada

utvrditi ,

ŠTO NAM

PREDSTOJI

Meteorološke

zime su prilike druge polovine proposebno značajne izvođače i tom mlijeka, zime mljekarsku industriju.

Naime, dijelu se južni: vjetrovi nerijetko javljaju zime.

Time kod topli, najavljujući kraj prava može nazvati počinje mljekarska nevolja; »povišeni stupanj kiselosti Ponovno će »trka kako bi mlijeka«. vremenom«, početi mlijeko što i u kako bi se iskoristile otkupilo jemogućeprije dopremilo Mljekaru, bit će i obostrano niže, jutarnje mometemperature.

Nažalost, nepoželjnih nata ili sabiračima. zbogvraćanja nakiselog mlijeka proizvođačima Pojedinci čak da samo da neka količina mlismatraju osoblje Mljekare »izmišlja« je nakisela.

Takvi misle da dužna jeka svaku pojedinci je Mljekara otkupiti količinu bez obzira*na kvalitetu.

Pri tome ponuđenu mlijeka, zaboravljaju da zlato sve što ni' svaka tekućina pa može biti »nije sija« bijela mlijeko za Pri tome ni kako od loše sirovaljano ljudsku se prehranu. pitaju vine može dobar takav samo može napraviti proizvod, proizvod prodati, te da zarade dijelom postignute isplati mlijeko proizvođaču.

Pa da li se baš mora ukiseliti krave do mlijeko putu Mljekare?. od mora!

A'zašto se kiselosti Ne, stupanj proizvedenog mlijeka i pak povitime trud uz oko suje, proizvodnje mlijeka ostaje n eprodano?

Tu samo kao je jedanrazlog odgovor, to je:nedovoljna pažnja.

Ta treba da što mnogo nego i pažnja počne poprije je mlijeko uopće muzeno, što dodir svega onoga sastoji prijeko potrebnoj čistoći dolazi U prvom redu mislimo na muzlice ili mlijekom. se posude koje mlijeko Takve muze. bi ne služiti nikakve niti posude p a smjele druge svrhe, vode vimena krave donošenje pranje Štetno prije mužnje. j e čuvanje ako iz takve se voda ruku na mlijeka se pere posudelijeva kojom vime, kamo li ako tom rukom voda iz će doskora grabi posuđe koju musti Pri takvim vrlo lako mlijeko. postupcima nevidljivi mikroorganizmi a dospijevajuposudu mužnju, ispiranje posudevodomdovoljno nije za

'a

za

u

nas

a

se

s

se

'

ne

se

ne

a

se

se

na

ne

a

sav

ono

a

a

se

u

u

s

u

u

za

za

a

za

se

u

u

se

za

9

LI

tas

besodstrani Dakle, treba da bude iz te ih da posuda mužnju posude. čista i suha. prijekorno iz kada Nakon mlijeko prelije posude mužnju posude. mužnje, sabirno ne odnese da poslije predaje mjesto,odmah, (kantice) vodom hladnom treba sabirnom posudu mužnju isprati mjestu, mlijeka treba Nakon vodom. hladnom i onda mjesta povratka sabirnog jenapuniti hladnom i “kantice vodom, odnošenjemlijeka oprati=najprije i sredstvom vodom za Ispiranje pranjeposuđa(deterdžent). potom toplom čistom vodom i hladnom svih posušiti krpom.Krpu (gazu) posudaobavljati hladnom također treba vodom, potom isprati najprije mlijeka cijeđenje ili sušiti peć i iskuhati, isprati i sapunom vodom ruke treba (domaćim, oprati predmužnju Neposredno do se i od tada bez pod rugog nikakvog prihvatati kraja mužnje mirisa) ćemo i svakako i čistoće sla. postići staje stoke, ruku, posuđa, Održavanjem onečisti što da mikroorganizmima. mlijeko manje moguće iz odmah i bez treba Pomuzeno ikakvogodlaganja odnijetistaje. mlijeko iz mirisa svih moć veliku ima mogućih upijanja Naime,mlijeko zatim ako čak i po nego po lijekopokvarena, hrani, je zraka, pogotovo treba hladiti nakon itd. vima stavljacijeđenja, odmah Večernjemlijeko, kraćih nekoliko hladnom kantice vodom,koju mlijekom posudu njem treba kantica tome treba Pri s razmaka vremenskih mlijekom mijenjati. višekratno iz Tome kako bi izašli biti otvorena doprinosi plinovi mlijeka. bi kako mast ne spriječila površini vode, mlijeka priizmjeni miješanje zatvorena lako U se izlazak odnosno, »potpari«, mlijeko plinova. protivnom brzom .sa porastustupnja posuda svježepomuzenim mlijekompridonosi hlavode nakon nekoliko tko Dobro kiselosti izmjena može, mlijeka. je, kanticu ponovno bunar. otklopljenu, mlijekom, spustiti đenjemlijeka, dcl 2 do 1 do kantice da ustanovi pune nedostaje Čestoproizvođač to bude da puna pa jutarnadolijeva mlijeko čaša), »mjera« mlijeka (jedna viši ubrzo Tako pomuzenog dobije mlijeko mlijeka. pomiješano njeg,svježe i treba nikada Zato kiselosti. mlijeko. miješati jutarnjevečernje stupanj i mnogo da pa Mljekareugodnije to, Vjerujte, je stručnjacima svaki i dokazivati nego mlijeko jedanputdan, objašnjavati opširnije, kiselosti. stupnja mjestazbog povišenog sabirnog vratiti mlidodir što dolazi čistoći svega obratite Hladite pažnju mlijeko, trud Zašto mlijeka? proizvodnji nedovoljnom pažnjomupropastiti jekom! dani! i topli, južnivjetrovi topliji predstoje Pazite, Inž. Ž. M. za

a

na

se

u

za.

se

za

ma

sa

za

a

.

a

za

suncu.

na

uz

-

_ — _

X

ne

a

se

samo

ne

,

u

s

u

s

na

za

op

u

s

mu

u

ne

sve

sa

s

u

u

nam

*

ka

BJELOVARSKOM

ČESTITAMO

PODRUČJU!

OTKUPNOM

Bjelovar, Poljoprivredne i sastavu »Centra ustanova "Zagreproizvodnjuotkupmlijeka je koja Neznatno uvelike da doznali se bačke smo, povećao. otkupmlijeka mljekare'"« i Tome količine prema ljetnomrazdoblju. doprinosi smanjuju otkupljene rad kao i selekcijski govedarstvu. ustrajan proizvođača »selekcija« sada kao Oni pojavljuju kooperanti koji slučajno proizvođači tada se donosom ugovora. mlijeka, jer Štetesvojimpovremenim »reviziji« i količine mogu mlijeka pogoniprerade otkupljene naglopovisuju pre| U

razgovoru

inž.

s

stanice

direktorom

Miličićem,

za

u

se

u

su

se

ne

.

10

na

=>

d o

do

sno

_ oo — o

Sabiralište

raditi

mlijeka Kladare

i obustave količine.uvjetuje Narod nepopularne kaže mlijeka. »U muci Prema poslovici tome bi trebali poznaju junaci«, proizvođači kroz biti stalni i donositi cijelu godinu sabirno ga na dobavljači mlijeka mjeTo

sve

u

se

_ TAKAV JE STOČNI SAJAM cijelu prodaje bio je sada godinu problem stoke, jepredkraj na bolje.

Više se ne mjeseca naglo»krenulo« to a znak pita cijenu, je tržištu nema stoke, Kad bi bilo tako kroz proizvođače godinu! cijelu

Dok XII da

kroz

za

na

za

PTT +; S

TRA a

oku

PA

>

ra +

pe

gem

so

i"

Sa

sajma

kući...

nitko

nije

pitao

za

cijenu

sada

Za da nada, motriti

VEĆ

SADA

nam

će i

razne

ostaje

samo

stručne

i

želja

službe

raz-

tajproblem!

O LIVADI!

RAZMIŠLJAJ

»Zagrestručnjaka proizvođača, uloda ukazao livadarstva oko bačke je unapređenja mljekare« i i sjenokoša ženi pašnjaka novac oplemenjivanje unapređenje korist. donosi mnogostruku održan

Nedavno

i

razgovor.

na

so “

aoa

s e

pokal jetnim »toplim snimljene ručnom muče naši kako »mehanizacijom« proizvođači zuju trebalo A lošom je i slabim ispašom. goveda prinosomlivade, u'tu popranovčana Neznatna biti obratno! sjenokošu ulaganja lako tako bi kosci ih da vila bi mogli ručni mjeri tolikoj ju pokositi.

Zato

i

ove

slike

danima«

u

se

a

ne

u

'

u

eo

Kako

poboljšati

livadu

—

drugiput!

tome

o

x

x

Žena

i

>

dom“

POSLOVI U POVRTNJAKU U

svim

zimskim

mjesecima moraju ili kao otvorenom podrumu,

ZIMI

redovito

trapovi pregledavati bilo na i povrća povrće. spremišta Kod odmah mora sve odstraniti što bolesno ili oštepregleda je nagnjilo, će inače vrlo brzo zalihe.

Za se vremena ćeno, jer propasti toplijeg malo prostorije, gdjeje uzimljeno povrće, prozrače. radova otvorenom ako ako nema, Važnijih jedino vrijeme dopušta, tj. zima bez i onda tlo odnosno duboko može je snijegablaga, <rigolati, prei ili tlo ostavi/u kopati gnojiti stajskim gnojem gnojnicom.

Prekopano će smrzavica do vrlo dobro razmrviti. grudama,koje proljeća Također može.za i vremena Kod povoljna prebaciti prekompost. dobro dodavati i brže vapna bacivanja komposta je štobolje rastvaranje tvari Prebacani ili zahodorganskih njemu. kompost prelije gnojnicom da se kakvoća. .njakom, poboljša otvorenim kao. zimski Povrće, kojeprezimljuje gredicama, špinat, i korabice i sl. salata, mrkva,luk,peršinjesenske presadnice kelja, cvjetače, zaštititi od «moramo smrzavica vremena. suhog bezsniježnog će Najbolja. biti ako zaštita, gredice slamnatim prekrijemo gnojem, k ukuruzincem, lišćem, itd. Možemo oko načiniti drveni stana jelovim granjem gredice okvir, koji vimo. nekoliko kolaca ili i bacimo već letava, spotrkalja preko toga prije menuti pokrov. velikih nema može U krajevimaumjerenijom klimom, gdje snijegova, već klilo. ranoga Za tu siječnju početi sjetvom povrća toplo sjetvu odlike rotkvice i uzimaju salate, povrtnice, krastavaca, mrkve, kelja, celera Kod se vrlo mora i brižno i'sl. cvjetače, oprezno toga uzgoja postuinače možemo pati, jer doživjeti potpuni neuspjeh. se

u

.

sva

za

se

nam

sve

:

na

se

se

se

za

u

se

mu

:

na

za

s

se

.

u

u

se

rane

.

13

+

način

Najjednostavniji je klijavost sjemena. ispitati Prijesjetve mokrojbugačici. ispitivati. ili stakleloncima i za može zemljanim cvijeće, ispitati Klijavost Kođ ili se stavi vlažna nim pilovina pijesak. zdjelicama,koje plitkim ili stalno držati treba ili ispitivanja pilovinu pijesak bugačicu, jednog drugog i Lonce dosta ima da vlažnom vlage. cvijećezdjeuvijek stanju, sjeme staklom. nakon lice dobro prekriti sjetve je izvadimo da treba za v remena, isklije, sjeme koje određenog Poslije uzeli 100 Ako kolika i proračunamo, sjemenaka, klijavost; je sjeme Ako toliki da pokus klijavosti. postotak isklijalo je 87,znači, je da 50 uzeli sjemenjapomnožimo 2, dobijemo sjemenaka, brojisklijalog postotak. moramo

na

u

se

u

za

smo

a

s

SJEMENA

POVRTNOG

KLIJAVOST

Trajanje 9/9 aber Vrsta kr povrća Pr i ii At do 78 4—5 (karfiol) cvjetača 50— 3—5 grah 100 82 3—6 grašak krastavci

95

6—8 /

povrće zeljnato dinje pastrnjak “peršin poriluk bob “

cikla. salate celer repaokruglica špinat endivija

luk

korabica “

buče rajčice paprika kumin 14

4253

4—5 5—8 2—3 2—3 |

4—5

radić

zimska

*2—4

3—4

mrkva “

60— 70 85— 95 100 50— 70 55— 65 30—60—90

4

4

2—6 3—5

4— 5.

4—5 2—3 3—4 3—5 4—6 3— 4 22

g sjemenaka

1

sadrži

Za

koliko

2

3— 580 300— 35035

10—14

nak

o

ooo

_ — = _ —

200

12—14

600

14

1—14

14—21

a

10—14

<.

.21

96

100

10—14

80— 100 85— 9070 66— 7782 60— 70 75— 95 56— 9086

75 800— 1000 2000

14—16

350

14

100

14

850

20

200

6—10

2

12—14

80

350

14

300— 350 160

14

10—14

270

20

65— 96

o

9— 1810

14

65

o

dana

1

100

oš

proklije

300.

400

ba

za

smo

-

to

.

u

*

PR

m

“a = o

414

8—14

19—21

|

1 m?

NA

————

POTREBNO

X\ <A“wa <XB

grah

JE

SJEMENA

<<“<mmtmomo omot Potrebno Razmak redovacm

URE:

moo ena jeg sjemena za

45.

grašak

gg a

PRE

5

AN

|

krastavci

130.

buče

2%

0,2

250

prsst

mangold mrkva

1, 1

30

0,6

30 |

repa bijela špinat

2%

20

:

1

25

a.

peršin: luk

1

SNES

E4253

1

EVE

ERU

25

0,6

LI

salate

25

celer

0,5

\

25

Zendivija

0,3 M"

25

Za

zeljnato povrće, drugačiji jeproračun:

kao

za

100

m?

_

Korabica

Za

i

se rajčicepapriku, koje

potrebno je g 10 sjemena.

—

presadnica

treba

oko

0,5 mora

presađivati,

presadnica, a 1200

1200

za

E

oko Cvjetača potrebno je 100presadnica (70od bujniiz se jihodlika), koje dobiju 1,5g sjemena.

Za 100 sje200 Kelj m? treba, presadnica, koje dobiju iz2g Za

—

100.m?

*

—

se

mena.

pupčar

Kelj iz 2 g biju sjemena.

Za

100

Kupus sjemena,

m?

treba

Za

—

—

100

Rajčice 0,5g sjemena.

Za

100

Paprika 10 g sjemena,

Za

100

—

—

m?

m?

treba

180—200

200— 250

se presadnica, koje

presadnica, koje

se

do-

Sbjujiz2g

presadnica, treba.

100 iz se oko koje dobiju

m? trebaoko

1200

presadnica dobijuiz kojese !

15

ČITAOCIMA LISTA«

»MLJEKARSKOG.

želi

uspjeha poslovnog

mnogo

Godini

Novoj

u

1969.

|

REDAKCIJA

1969!

GODINU

NOVU

SRETNU

>

Za

želi

:

mlijeka kooperantima dobavljačima svojim MLIJEKA« I OTKUP. PROIZVODNJU i

ZA

»CENTAR

ZAGREBAČKE

mo

ove Uređuje: “

Vlasnik

MLJEKARE

Glavni

o mljekare« Redakcioni kolegij »Zagrebačke Kaštelan urednik: dipl. inž. Dinko

i odgovorni Tehnički

mljekarskih

Udruženje Ilica 31/III, tel. 440-746.

i izdavač:

urednik: Tisak:

Vera

radnika

Hoholač

SRH,

Uprava

i uredništvo,

»Vjesnik«, Zagreb

Štamparija

a

Zagreb