Mljekarski list 4-1968

POČETAK

OTKUPA

MLIJEKA

U

NOVOM

SELU

I GRADUSI

--—-._--.

DOVRŠENA 6. V 1968.

JE MLJEKARA

U KARLOVCU

puštena je mljekara je»Zagrebačka dobila savremeni će pogon mljekara« jošjedannovi, koji najmodernijim i Osim strojevima proizvoditi ugušćeno mlijekomlijeko prahu. toga proizvodit će i konzumno Karlovca. samog mlijeko potrebe grada u

rad

nova

u

Karlovcu.

Tako

s

u

za

otvorenju na samom goste direktor pozdravio je generalni ZagreTomić.

Rađe On bačke mljekare je drug tom prisutne o samom prilikom upoznao toku novo izgrađene mljekare, značaju i programu proizvodnje. izgradnje Prisutne

-

Predsjednik

općinske skupštiKarlovac ne drug Boljkovac svečanim činom presijecanja rad pustio je u vrpce novu mljekaru

Stigle mjesta prve

su

do

vage

i

—

preuzimanja kante mlijeka.

ruke radniSpretne ka kanprihvatile su te i mlijeko je izvagnuto. Prije toga ispitana je kiselost

Mnogi posjetioci sa zanimanjem su pratili rad od prijema do mlijeka samog konzerve u punjenja

a

su moUgrađena derna postrojenja

MASOVNI

PREGLED KRAVA »Za-

zajednici udruženje Regionalno selima krava masovni Majpregled organiziralo je mljekarom« grebačkom bio Odaziv i Kukuruzari. ska zadovoljaje proizvođača Borojevići Poljana, vajući. iz fakulteta veterinara izvršila Zagreba Veterinarskog ekipa Pregled je klinike porodiljstvo.

Poslovno

za

stočarstvo

u

Sisku

sa

u

u

:

—

za

Doc.

dr

Jakovac

vrše

ai

i asistent

pregled

krave

Catineli

Svrha

va

lovosti.

|

m

pregleda je i Tako starijih junica. da

utvrdi

se se

spolnih stanje ili razlozi steonost dugotrajne ja-

zdravstveno

utvrđivala

je

kod

organa

kra-

Pregled u

Majskim Poljanama

Borojevićima Nakon izvršenog presvaki gleda proizvođač bio .je upoznat nalazom ili prijeds za logom daljnje liječenje U

ka

Pincgavska

krava

»Dikulja«

s

vlasnikom

| |

|

a

nn.

i

o

i

i

i

i

i

i.

i

i

i

i

i.

o

———

____

<.

oo

od

selu

U

oko

180

MajskePoljane pregled je

izvršen

u

tri

krava.

zaseoka, jepregledano te

brojpregledanih plotkinja.

Borojevići što Tako tom bio oko 80%, je potpunosti pregledu zadovoljilo. je da vlasnika ima 18 kravu koja godina.

Zanimljivo pazili »Dikulju« je staji teli redovito svake ima 6 njenih potomaka. »Dikulja« KajganaDragana godine. i Kukuruzari

su

imali

veći

Odaziv

smo

u

na

za-

u

se

Đukić

Đukić

vime.

Vaso

dom

kakvo

Mi

želimo

je

je je

ponosan

da

u

selu

se

nama

s

8

kravom

starom

godina

razvijeno koja križane da takvim stočnim fonsvojumljekulju.

No, bilo ili mesa. i dobre proizvodnje mlijeka napretka tražimo i zato stada pomoć. omogućipromjena

vlasnik

Vaso

Vaso

bušice

male

izvanredno

ima

s

zna

na

nema

Borojević

Svetozar

s

»Lisavom«

kravom

Svetozar.

6

Borojević godina je Najbolju da i znak To stara. U pro»legitimacija« je odličnoj jekondiciji.jenajbolja kravu

izvođač

Svetozar

ima

odličan

stočar.

Takva

bi

To

stoka

krava

morala

»Lisava«

biti

u

selu!

OTKUP

U NOVOM

SELU I GRADUSI Novaković

Djeca

Radojka, Dušanka i Dušanka Cvijakić veseljem da će i seliprimile vijest njihovim sluzapočeti otkupmlijeka.

Pažljivo i paze da im »izmakne« ni šajuupute slovo. To veliki dan jednariječ, je njihovo selo. morali daleko da Roditelji od kako bi ih nose proizvode mlijeka, sada domaku mogliunovčiti, je sela.

Treba utvrditi da ipak današnja stava školama nijeprilagođena potrebama Malo stručnih sela, poljoprivrede.je bi đake predmetakoji uputili tajne visokih oranicama ili prinosa staji.

Zato naša dužnost da je pokušamodjelovati programa izmjenudosadašnjeg i da novi to ponastave uključe trebni predmeti.

Novaković

s

su

u

ma

ne

za

su

a

sve

na

boa

na-

u

u

na

a

na

se

POČELO SE HLAĐENJEM

za

MLIJEKA

Mnoga mlijeka. »Zagrebačke mljekare« započela hlađenjem uslovilo ubrzani Toplo»ljetno« hlađenja. vrijeme početak Posjetili je biralište radnike Gorici i zatekli Vera punom Velikoj poslu.

Drugarica završila hladionika radove oko i može zaHorvat pripremne hlađenje je početi. sabirališta

su

smo

u

sa-

u

sve

ii

či

——

_——

—_—aa—_

o

nn

no

2.

-

——

pa

a

dom.

oo

m

o

m.

oi

o

id

o

kiselog mlijeka »glavnu« riječ imajuipakproizvođači. dobiveno hlađeno nakon muže i jekokojenije higijenskom mužom, pohrado brzo će kvariti. Stiže sabiranjeno najhladnijem mjestu isporuke, lišta visokim kiselosti i od nikakve koristi. stupnjem njega Zato molimo da se mlijeka pridržavaju proizvođače uputa pravilnoj vime... osuši čistom čistu «manipulaciji mlijekom: operi krpom.,,doji ohladi nakon muzlicu... bunaru ili hladnom ga mlijeko čuvaj podoja.., do kantice,,,! podrumu isporuke... upotrebljavaj mljekarske Međutim

kod

Mli-

na

se

s

u

nema

o

s

u

u

samo

SITUACIJA OKO

ISPLATE MLIJEKA SE VIDNO

POPRAVLJA utvrditi

kojipritiče mljekaru oko Zalihe robe tržište svedene stanje isplate mlijeka popraviti. sposobne »Ribanac« sir biti dana mogućumjeru. godinu najmanju No, tek tada A ima pa skladištu,je sposoban tržište, potrošača.njegauvijek oko 50 vagona. možemo A da tvrditi da bi nema, njega sigurno mlijeko širokom i situabi bili dovedeni otkupljivalo područjumnogiproizvođači da Zato sir da mogu plasirati mlijeko. ciju taj ipakdoprinosijeotkup zaseok. svako ušao selo, mlijeka Prema

novcu

u

našu

sada

možemo

da

će

se

za

su

na

mora

u

za

se

ne

na

u

ne

nam

u

proizvođače krivicom! svojom

Molimo nimo

da

DOPUNSKA

budu

strpljivi pogledu isplate mlijeka.

Ne

u

ISHRANA

kas-

SISAJUĆE TELADI

proizvodnja mlijekaotkup, povoljna Organizirana cijena sistema teladi. Više može biti jeko, navodeproizvođačeizmjenu uzgoja 2—3 sistem teladi do starosti mlizadovoljavajući napajanja mjeseca, gdjeje hrana. isključiva jekogotovo i

na

kao

i

za

ne

mli-

Svakako

da

dati prvo prvih mlijeko majčino ta hrana To 5—7 (kolostrum), jerje još uvijek n ezamjenljiva. dana, je prvih kada dnevni obrok iznosi 6 davati treba 4—5 ga mlijeka približno litara, dnevno, kod se ishrane normira puta Poslije toga isključivo mlječne količina, tako da dnevni obrok bude 1/6 žive teleta.

Kada bismo tako hramlijeka mjere bismo 580 litara teletu. po nili, potrošili mlijeka da ima da nešto Zapaženo je proizvođača koji nastojanju izmijene ishrani od različite količine teleta, počev trećeg tjedna umiješajumlijeko i sličnih a ima Naravno da to kukuruznog brašna, drugih pokušaja. nije rjenačin nismo dali hranu s već šenje, jer taj dovoljno bjelančevina, povrlo siromašnu s pa stigli preveliku gustinu mješavine, bjelančevinama, time može brži rast teleta, Takvim načinom rada obezbijediti prouzrokuju se pa probavne smetnje, stvaraju nepotrebni problemi.

Kod nekih vrlo ishrana Čakovcuje proizvođača uspješno preorjentirana teladi.

nekoliko

dana

teletu

moramo

a

cca

u

u

u

na

smo

a

se

ne

se

u

Telad

deset

jeprvih litara.

6 prosječnih

dana

dobivala

samo

.

ll

20

—

dana

21—

30

31—

40,

41

kompu60

6_litara

mlijeko

i to

0,220 kg 55 i0450_,, litre _i po startera 45 volji

,

i

startera

,»

4

TI

n

i

"

za

količinama

u

od

telad

»

»

za

"

telad »

bez Poslije potroši još kg mlijeka, sistem zavisno ili tova pa onda o prelazi ishrane, tipu uzgoja.

Kod ishrane teletu ove 240 litara To po potrebno je približno mlijeka. je odnosu ušteda od 340 litara. isključivo mlječnu ishranu, 1 startera Hranjiva vrijednost kg telećeg jehranjivoj vrijednosti 3 litre mlijeka.

1 startera ima d kg prodajnu cijenu 1,50 3 1 iz donose d mlijeka kooperacije 2,70 tu i Kalkulacija je jednostavna jasna.

Potpunojevidljiva razlika, koja da nikako hraniti pokazuje tele isplati mlijekom.

Starterom hrani tele valovčiću i to suhom Uz to posebnom stanju. treba teletu davati i izabrati svrhu po volji, sijena najkvalitetnije sijeno.

Pri ishrani naročito važno ovakvoj je početi vrijeme napajanje vodom, bi dolazilo do nadama.

S vodom treba već jer protivnom početi zadnjoj dekadi I mjeseca.

Prelaskom ishranu takvu će biti da teladi, kooperanti stanju predaju veće količine način te na ostvare da nego mlijeka, taj bolji financijski efekat, Bodor tele.

Inž. Ivan jepotrošeno ovog

tele

vremena

30

startera

za

telad

na

u

na

ravna

cca

se

ne

samo

se

u

—

u

a

za

ovu

na

u

u

na

u

za

RASPLODNJAK ČISTOKRVNI selo

I U KNEZOVLJANIMA nalazi

Knezovljane, Posjetili koje putu Kod Miće nalazi i Steve njaproizvođača mlijeka Borojević pričistokrvnih bik On domjeran »Lisonja«. je potomak simentalaca, koji Kostajnica. smo

se

na

asfaltnom

Petri-

se

su

4

__

godina.

Vinkovaca. kraj

prije premljeniAustrije selu Mikanovcima šten je u

—

Vinkovcima.

Tako

vrlo

potomstvo Knezovljanima.

veno

pokazalo je

stado

matično

formirano

dobre

materijal rasplodni smjeKombinat stada Vlasnik u je

Uvezeni

nekoliko

iz

Direktan

kvalitete.

dobre

rezultate, jerje sada nalazi potomak se

dobii

u

PROIZVODNJA

SILAZA U PRERADI STOKE | NJENA

najprikladprilike je Zelenoj jenajsličnija zelene kad i to i nego zimi, i ljeti, ponestane krma, nija najjeftinija i silaže zavisi krme.

Kvaliteta samog postupku biljkama, koje siliraju, siliranja. sii betonskim silaža može Dobra u silotornjevima proizvesti silosima i dr. i već i lojamama, trap tvarima? silaže Koje prednosti predsijenom hranjivim iznose nastat će i dobrim Suši li koji ipakgubici, uvjetima, sijeno dobra

krmi

silaža. Ona

samo

ne

se

o

ne

se

u

naše

za

o

samo

u

rov

u

su

u

se

20—30/o:

10%

do

a)disanjem -5/ 5 lišća b)trusenjem 10% 5 c)vrenjem sjeniku 30% 20 ukupnigubici: skoro kad kiši Ako gubici suho, sušenja,pogotovo jesijeno vrijeme iznose kod dobrih biti veći od tvari mogu 50%, siliranja uvjeta probavljivih —

u

—

—

a

za

a

oko

10%/4,

nedušičnatih

tvari

i

masti, bjelančevine, (surove Probavljivost kod silaže iste trave. kod surovih nego vlakana) sijena jemanja doba svako i nezavisno može vremenu Silirati zimi). (osim važe oko 70 1m? silaži tvari zapremaju manjeprostora. sijena Hranjive suhe 150 sadrži 600 1 m? silaže oko suhe sadrži 60 kg kg, tvari, kg kg, više.

2!/z tvari, tj. puta od veća silaže sijena. vrijednost je Hranjiva suhe

tvari

u

o

se

u

a

a

a

10

kazi _—_Bboilj

m

i

vd

a

da

a

i

šao

va

Silaža

košene

trave, djeteline probavljivih bjeJančevina a baš nego kod zimske sijeno, njima oskudijevamo prehrane krava, muznost. pa se radi Silaža kukuruza sadrži malo togasmanjuje prozelenog i zato kod zeleni kukuruz bavljivih bjelančevina jeprobitačno siliranja miješati ćemo tako dobiti vrlo dobru silažu pa do(1/3najmanje)leguminozama, voljno probavljivih bjelančevina.

Silažu krave od iako silažu daradije jedu sijena, je uvijek p otrebno vati i U obroku možemo kravi 550 dati dan do 40 sijeno. teškoj kg kg silaže od ili od usto 5 od lucerne i nešto leguminoza smjese t rava, kg sijena ili krmne to će biti 15 i pljeve slame, dovoljno proizvodnju više litara Time ćemo koncentrate i Silažom mlijeka. uštedjeti pojeftiniti proizvodnju. hraniti i nakon hranidbe valove očistiti. valja poslije mužnje valja silaže Razno može treba samo Bilje proizvodnju bilje prisilirati, U mijeniti odgovarajući postupak. gospodarstvima, koja imaju silos, najčešće :se silira zeleni kukuruz, rjeđe smjesileguminozama, najrjeđe leguminoza.

Usto silira: šećerni sudanska uljena r epica, sirak, suncokret, trava, krmni zelene od lišće kelj, stabljike čičoke, vriježi bundeva, krumpirova cima, i stočne i lišće ako repe glave šećerne, postrne (repino valja p rethodno oprati, otavić itd.

Da jezemljomonečišćeno), dobije kvalitetnija silaža, miješaju sadrže više više biljke, koje ugljikohidrata, biljkama (djetebjelančevina linom, lucernom, grahoricom itd.).

Svrha i krma konzervira. principi siliranjaSiliranjem Najobičnije sredstvo od se stvara konzerviranje jemliječna kiselina, koja ugljikohidrata, nalaze krmivima. da silaži stvori 1—2% koji Dovoljno je, mliječne silaža sačuva od slično kao kod i pa Mikiseline, kvarenja kiselog kupusa. krmiva više osiješajući ugljikohidrata onim,koji njimaoskudijevaju, tvorbu kiseline .Buravamo silaže.

Za konpotrebne mliječne konzerviranje možemo neke mineralne i neka pa "zerviranje biljne upotrijebiti kiseline, metabisulfit. npr. «druga kemijska sredstva, natrijev Krmiva tako kukuruz npr. siliranje valja pravodobno pokositi, jenajkad suncokreti kad 1/2xdo u boljesilirati,je mlječnoj zriobi, je cvijetova šećerni kad u #4 kad «cvatu, sirak, jestabljika još soku, leguminoze, je +cvatu. rane

i lucerne

sadrži

više

u

s

s

uz

na

a

a

za

za

se

—

u

s

a

sama

se

se

se

s

s

se

—

za

se

u

se

u

se

s

s

u

za

mase

.

za

u

s

u

načinom: Krmu,koju uobičajenim 1. odmah polja izvesti, 2.

2—4 isjeckati dužine, 3. odmah silos i puniti zbiti, 4. što roku treba silos i ga. praćem napuniti (ujednomdanu) pokriti Krma silažu se obično Iz izađe pa sječka, jer bolje z bije. nje sok, brže krma se može dobru nastupa vrenje (inesječkana silirati).

Preduvjet “silažu da zelena što da se zrak kako bi jest, bolje zbije, tj. istisne, rastvara a nezagrijavanje, koje hranjive tvari, pogoduje razvoju kiselo kod se poželjenih bakterija.

Mlječno vrenje o dvija najbolje temperature Spriječilo «do 30%C. Kod više maslačno ako sitemperature (60— nastaje vrenje, losu ima octeno Redovno i u silaži ima octene zraka, nastaje vrenje. dobroj 70%C) ali da “kiseline, malojkoličini, jedvaprimjećuje. lucerne Lucernu možemo ako dodamo melase Siliranje silirati,joj 2% 1.000 ili ako dodamo 4% šećerne «(20 kg repe kg) joj isječkane (40 kg 1.000 ili inače ako krmivima kao mnogo kg) jemiješamo ugljikohidrata, npr. zelenim kukuruzom ili šećernim kako to navedeno. sirkom, je naprijed

ćemo

silirati

hladnih

sa

cm

u

u

za

se

za

se

masa

se

a

u

u

se

—

na

na

s

s

11

pp

pa

io

nanosa

da

pustiti pokošenu siliranja da sadrži 50—60%/o tako sati suši nekoliko da suncu, provene, vode, tj. tj.

Ako suha. vlažna ni odveć biti ni odveć lucernu, pokosimo stariju smije silirati i neuvenulu. možemo je treba: lucerne Kod siliranja sati suši nekoliko da da provene, lucernu tj. pustiti pokošenu ni odveć odveć vlažna biti ni 50—60%/o vode tako da sadrži suncu, tj. smije silirati i neuvenulu. možemo suha. Ako je lucernu, stariju pokosimo dužine. cm na lucernu sjeckati0,5 valja sitnije kođ silaže lucerne tvari kod nego Gubitak 10% manji je probavljivih —1 A više vitamina tri ima Silaža lucerne nego (karotina) sijeno. puta sijena. mateizvorni silaže više silaže kvalitete Štoboja podsjeća Ocjena i kod silaže ista kao dobre Struktura silaža toliko izvornog je bolja. rijal, je U i aromatičan. malo nakisao nešto biti silaže Miris prijatan, materijala. od slobodnih 2% neko silaži ima kisemliječna preteže kiselina, toga dobroj sirka. i kukuruza Silaža kiseline. maslačne biti Ne lina. šećernog zelenog smije 2—3 tek silaža 2—3 nakon već može leguminoze sedmice, upotrijebiti K. nakon siliranja. mjeseca treba:

lucerne

Kod

lucernu

—

na

se

ne

i

na

se

—

ne

—

za

na

—

mora

a

a

se

|

MLIJEKO TREBA OČUVATI OD LOŠEG OKUSA | MIRISA odbiti ili će među ona i miris Okus koja privući i svojstva mlijeka spada i mirisa okusa ili prenose mlijeka dobrog lošeg Svojstva potrošača, oko problema. pa mljekara toga briga razumljiva proizvode,jestoga mlječne složei mirisa okusa mnogo Danas dobrog mlijeka jeproblemdobivanja novi su niji, jer nastupili uvjeti. velikih graviše hrane potrošači proizvod kojim Mlijeko jepostalo Od velikih iz te dova i udaljenosti. sakupljati središta, industrijskih kao vremena. do dok mnogo časa Zbogtoga prođe dospije potrošača mužnjepa dolaze mirisa okusa i i radi pojavelošeg neželjene mlijekom manipulacije više do izražaja. također može stadima krava gospodarstva) (društvena broja Povećanje U mirisa i okusa će od faktora biti mlijeka. pogoršanje djelovati koji jedan i hrane krave stadima većim pašnom ponajviše sijenomkoncentratima, češće kod pohrana suha da hranom. kojeg dajemlijeko je Ustanovljeno većim. krmom. sočnom hrani ako Hranjenje nego ranketljiv okus, javljuje kiselina masnih nezasićenih količina koncentrata količinama povećava masti i lakše što stvara masti pojavu mlječne oksidacije mogućnost mlječnoj ranketljivosti. i miris okus možemo stanovišta S dvijemlijeka p odijeliti praktičnog i-okus i miris normalni grupe: nepoželjni. nenormalni, miris i okus Normalni mlijeka dolazi od i slano. Slatkoća slatkasto neznatno Normalno mlječjemlijeko od klorida šećera Količina slanost šećera nog mlječnog mlijeku. (laktoze), te sadržinom poobrnutom obično je klorida, razmjeru mlijeku je slaboMiris obratno. i slani slatki okus je m lijeka normalnog smanjen jačani nekim spoteško i vrlo ga izražen kemijskim je karakterizirati, uvjetovan je kiselina. maslačna količinama malim dolaze acetaldehid, (aceton, k oji jevima Mast malim vrlo mogu i već i primijetiti. mlijeku koncentracijama dr.) i. i mirisa. okusa mnogo Odstupanjekoličini, poželjnog stvaranju doprinosi mast: fizikalno lako neće do 1% kojem stanje Međutim, zapaziti. masti, na.

se

se

se

sve

mora

s

u

na

ne

a

se

se

se

u

se

u

u

u

a

uz

sa

u

u

a

u

u

se

u

u

se

12

FTI

a

u

dolazi

ima

znatan

Poznato da se utjecaj stvaranje je usitnjavanjem masti utisak da (homogeniziranjem) kapljica mlječne postiže jemlijeko punije, gušće.

Normalan okus i miris dobiveno od isposjeduje mlijeko kojeje zdravog pravno i muznog svim hranjenog prema grla kojim dalje propostupalo češći da i kod se ispisima naprednog mljekarstva.

Međutim, jeslučaj griješi hrane i kod muzara obrade te ono dobiva nenormalan i primarne mlijeka, okus i miris. poželjan

okusa.

na

s

se

ne-

Nenormalan, nepoželjan mlijeka Razmotrit ćemo samo uzroke okusa i mirisa prvotno pogoršanja mlijeka do dolazi: krme i od stoke i od stranih kekojih a)uslijed korova, b) staje, c) mijskih sastojaka.

U našim vrlo okus mana i mnogim krajevima je rasprostranjena mlijeka miris krmi. ovih po vrši kroz dišni sistem Prenošenje svojstavamlijeko i trakt. Mirisne muznog tvari iz krme krv muzare udigrla probavni prelaze kroz odatle zatim vime i Neki sanjem pluća, krv, mlijeko. sastojci prelaze U krv iz i odatle organa vime i probavnih dalje dospijevaju mlijeko. da strani okus ili miris od ulaska Vrijemepotrebno stigne mlijeko, krave do izlaska različito i kreće od do sati. organizam je pola pet Prosječno će mirisa ili okusa kroz krave 2—3 putstranog sastojka organizam trajati sata, može smatrati da će biti oko 5 sati. uglavnom o dstranjen potpuno Zbog da krave hrane muzne nakon i da od toga preporuča mužnje, hranjenja do osobito ako nekvalitetna 4—5 sati. mužnje, je krma, prođe Navest ćemo kako krmiva okus i miris pojedina važnija utječu mlijeka.

Miris krmi crveni silaža od po daju luk, kukuruza, soje, djetelina, zelje, zeleni zelena repa, nakon kelj, ječam, djetelina, preostala prerade špirit i nakon i raž i Neka proizvodnje piva, pljesnivo sijenopljesniva silaža, drugo. šećerna n pr. repa, drugakrmiva, mrkva, soja, bundeva, krumpir, ječam, z ob, kukuruz i neke većina koncentrata izravno malo ili nikako grašak, trave, miris utječu mlijeka. korovi također okus i miris mogu Pojedini utjecati mlijeka.

Nepoželjan miris korovi: luk i veliki daju stolist, divlji češnjak, krasuljak, gorušica, divlja i neke iz mrkva,mlječika, loćika, potočarka, ljutić biljke porodica glavočika idr. okus

i miris

u

se

u

u

u

u

u

u

se

a

se

za

se

se

nove

na

zrna

u

ne

na

na

stoke iz i mlijeko pored prijeći toga staje.

Ovaj okoline okus i miris obično što misli.

Od se utjecaj nego mlijeka je manji mirisa osobito zimskim tzv. miris prihvaćenih najčešći »po je, mjesecima, kravi«. miris zrak loše Ovaj jetipičan staji kojaje prozračena, blago i kod silaže kojeje zapuštenonečisto, abnormalnog vrenja (maslačnokod i dr. miris vrenje), zadržavanja hrpavlažnog »po g nojiva staji Ovaj kiselo kravi« istim kao i miris dišnih po prenosi mlijeko putem krmi, putem krave. organa U

različiti mirisi

mogu

sa

na

u

za

u

uz

u

se

Neke

bolesti

na

krava

Kod nepovoljno utjecati mlijeka. bolesti ketoze takove bolesne pojavljuje mlijeku n eprijatan miris, jer krave krvi visoku acetona. vimena imaju svojoj koncentraciju Upale kvalitetu ali učinak raznim njujuorganoleptičku mlijeka, je slučajevima različit. oboljenja Ovi strani mirisi nisu većem neugodni uvijek primjetljivi stupnju oni doći do mogu toku svježe podojenom mlijeku, jačegizražaja čuvanja mlijeka. mogu

miris

na

se

i okus

u

u

sma-

u

:

u

u

u

13

ke

aa

_

—a

na

a

na

m

aan

mm

a

mm

nn

Pa

mmm

mom

—

>

m:

moo

kojima lijekovima prouzrokovane pojave dr. Plastične tekućinama različitim stoka i posude mazanje mastima, liječi, i ima ako dezinfekciju uređaja čišćenje pribor sastojaka, škodljivih njima ako kvalitetu također mogu mlijeka, postupa djelovati prostorija pažljivo. dva načina: na i okusa mirisa Borba provodi mlijeka nepoželjnih protiv i mirisa okusa mlijeka, kvarenja mogućnost mjerakojesmanjuju a)primjenom okusa oslobađa zahvatima se naknadnim nepoželjinh pomoćukojih mlijeko b) mirisa

Neke

i okusa

i

biti

mogu

za

se

za

u

ne-

se

na

se

s

i mirisa.

i

okusa

kvarenja tj.sprečavanje mjere, preventivne važnije zadatku mirisa mnogo mogu pomoćiproizvođači. mlijeka, kojem krave boravak dobra zaštitne Među prostorija ventilacija mjerespadaju i klornim zidova i i redovno i drugim dezinfekcija poda čišćenje mužnju, navedene hranom zdravom krava ishrana koja uzrokuje preparatima, i čistoće muznih koje priboraosoblja grla, održavanje mlijeka, i tehnoodstraniti može mirise i okuse djelomično mlijeka Nepoželjne otvorenih što kao loškim preko mlijeka puštanjem prozračivanje zahvatima, dezodorii hladionika aparatima mljekarispecijalnim dezodorizacijom nisu i Takovi zatorima. uvijek proizvodnju, p oskupljuju međutim, postupci, i okusa mirisa stranih ulazak svakako te posve spriječiti bolje uspješni,je P. naknadno nego liječiti. mlijeko, Za

su

nas

na

za

za

mane

ne

muze.

se

su

u

u

—

a

u

—

NOVI Firma

Linde

uređaje.

i ORLA-Inox

RASHLADNI poslali su

na

UREĐAJI rashladne

svoje probnoispitivanje

nakon:

komisija, posebna probni završava uređajima rukoće Svakako i dat će prijedlog. rezultata, svojemišljenje sređivanja i rokom kao voditi isporuke. cijenom, kvalitetom, Tako

se

s

tim

rad

i

se

———————

14

VITAMINSKO - MINERALNA SMJESA, DODATAK Za

stočare

HRANI

ZA

GOVEDA

krmne i hrane koji blaga ga upotrebljavaju smjese samo iz vlastita Serum-zavod Kalinovica prinosima gospodarstva, proizveo je široku ishrani i vitaminskosmjese upotrebu goveda svinja.

RUMENKA dodatak hrani mineralne vitaminskosmjesa, goveda; će stočar ishrani Što postići stoke? mineralna upotrebom svoje 1. smrtnosti smanjenje životinja; prema OBpovećanje otpornosti bolestima; veći i postotak oplođivanja bolju p lodnost; ih zdrava i osobito izjednačena legla, prasadi; brži rast i mladih razvoj životinja; hrane po bolje i skorištavanje O jedinici prirasta; i mesa; povećanje proizvodnje mlijeka 0 kvalitetnu stoku tržište; O uštedu ishrani

u

ne

za

u

—

u

.

.

u

.

o

.

.

.

za

.

truda

.

4oO .

i vremena;

ekonomsku

veću

i

korist.

Uputa

upotrebu: Preparati daju jedanput dnevno, pomiješani vlaženom hranom ili (žitarice, sječka, mekinje) napoju.

Svaki omot preparata snabdjeven je posudom mjericom koja napunjena do određene sadržava 25 g linije preparata. za

se

s

na-

u

—

Doze

iznose:

telad

25

g

dnevno

=

junad

50

g

dnevno

=

krave

100

g

dnevno

=

100-150

g

dnevno

=

mjerica 2 mjerice 1

zasušene

mliječne krave

Uz

dobro

preparat uskladištenje Čuvati suhu i zračnu mjestu! na

4

mjerice

4—6

mjerica 4 jeupotrebljiv mjeseca.

NOVOINSEKTIN-INSEKTICID Za

domaćim suzbijanje uništavanje životinjama; suzbijanje i itd. domaćim uništavanje buha,tekuti, krpelja, životinjama; i insekata torovima i suzbijanje uništavanje stajama, oborima, peradnjacima; i suzbijanje rusa, uništavanje žohara, bubašvaba, moljaca, mravi, različitih komaraca, muha, mušica, stjenica itd; i insekata suzbijanje uništavanje biljnih (žišci, ušenci, itd.).

Novoinsektin se odnosno pospe dobro po primjenjuje: koži, napraši među dlake i čiste i nekoliko dana perje.

Naprašene životinje četkaju da bi preparat izvršiti mogao potpunosti svoje djelovanje. torovima i U stajama, kućne oborima, gaperadnjacima, suzbijanje madi i ostalih insekata insekti nalaze se ili zaprašuju mjesta g dje kojima obično prolaze.

—

i

uši

na

za

na

—

za

—

za

—

za

u

—

se

se

ne

ne

u

—

za

-se

15

—o——

uslijed dugastajanja. gubidjelotvornost ako domaćih ni Novoinsektin životinja ljudi škodljivzdravlje nije do-. da treba prizaprašivanju paziti prašak način; upotrebljavaopisani hranu. spije Pakovanje 100 g.

Prašilica plastična ZAGREB KALINOVICA Novoinsektin

—

ne

se

za

—

ne

na

u

sa

SERUM-ZAVOD

—

ww

Zena

20

Dumbović

Kate

dom

i

SE MJERI TJELESNA TOPLINA iz hrane maleno tako, ugljik kojemizgara ognjište, i stvara To zraka. iz sporo jeizgaranje udahnutog

KAKO svaki

je kisikom da vezuje toplina. umjerena Ona živi što toplinom. tjelesnom organizam, proizvodi je Toplinu, život. potrebna jeneophodno iznosi stalnu Viši čovjeka tjelesnu toplinu: organizmi imajusvoju nekoliko snizi ili ta Ako 37%C. 36% i između povisi toplina pod pazuhom rad organa. toplomjemjeri Toplina najvažnijih poremeti stupnjeva, Naš

u

organ

se

s

se

zovemo

za

za

ona

za

se

se

se

ili termometrom.

rom

osobito

kod

kad

rada:

nosimo

nastajemišićima, topline Najviše zimi kad trčimo težak ili vučemo i tako, ljutoj ugrijemo sl., teret, i stvara bude da prilikom organima probavnim Toplina pretoplo. obilna nakon Zato hrane. jela. toplo je građivanja ruku stavimo da bolesniku ako Sasvim tako, toplinu mjerimo krivo, je da nećemo ruka naša Ako kožu. povitoplina osjetiti, je ugrijana, je golu iako bolesnik da će činit nam ruka se, ako vruć, je hladna, je Pravu šena; vrućine. koji stvari nema toplomjer, liječnički pokazuje toplinu svaki i 340 između On kuća. svaka da ima treba je 42'C, toplinu pokazuje desetine. jošpodijeljen stupanj biti to i smije ( Pazuho pazuha. ispod kože, toplinu mjerimo Najčešće stavi nižu koža vlažna pazuho, pod Toplomjer toplinu.) pokazuje jer znojno, minuta visinu nadlaktica zatim pročitamo pet tijelo.

Poslije prisloni Da tok bolesti. i vrsta utvrditi može često žive. Po topline stupca vratilakretanju stresti. snažno nekoliko treba živa bi puta toplomjer niže, to rade usta stave da oni, Neki jezik), (pod toplomjer tako, mjeretoplinu devlastiti toplomjer s tavlja djeci Najmanjoj toplomjer. kojiimajusvoj viša !/z do nego tamo ali pazuhom. belo pod stupanj toplina crijevo,je znak čovjeorganizmu poremećaja nekog je topline tjelesne Povišenje tom iznad i pa znatno, tj. to bolesti Kod 'zarazne ka. je 39%, povišenje je pomoć. liječnička potrebna slučaju Chl. Dr B.,P., u

se

raz-

u

se

nam

naporna često i po

nam

mu

na

u

nam

samo

a

na

ne

se

uz

se

a

se

se

u

u

se

za

-

u

u

i

Uređuje: .

'

Vlasnik

16

Glavni

i

Redakcioni

kolegij

mljekare«

»Zagrebačke Kaštelan inž. Dinko

odgovorni

urednik:

dipl.

Tehnički

urednik:

Vera

Udruženje i izdavač: Ilica 31/III, teL

mljekarskih 37-360.

Tisak:

radnika

Hoholač

SRH,

i uredništvo, Uprava »Vjesnik«, Zagreb

Štamparija

Zagreb