a
BU
EH
=
iman
*
Veterinarska
ui
Siska Sela ambulanta kraj
—
liječenje
bolesnih
konja
O PRIPREMAMA ZA FORMIRANJE SAVJETA KOOPERANATA PRI CENTRU ZA PROIZVODNJU | OTKUP MLIJEKA programa Provođenjem Srednjeročnog razvoja Zagrebačka mljekara vrši snažan i na induutjecaj unapređenje proizvodnje mlijekarazvoj mljekarske rada i strije, integracionim povezivanjem, podjelom specijalizacijom proizvodnje. odnose srodnim i Razvija poslovne organizacijama prehrambenom radi i tržištu. industrijom organiziranog efikasnijeg nastupa do 1970. od 80 Programom god. predviđa povećanje otkupamlijeka 140 miliona litara to ogromne napore godišnje, zahtijeva unapređenju i društvenom sektoru i kod individualnih povećanju proizvodnje proizvođača. Problem i tržnih viškova nije unapređenju proizvodnje povećanju već daleko tržnih viškova zimskom složeniji je smanjenju oscilacija mlijeka i tržni viškovi zimskim i ljetnom periodu, jer proljetnim mjesecima dok količine i niski, ljetnim mjesecima jeseni mlijeka g otovo udvostručene 40%» veće). (za takve i Zbog proizvodnjeotkupamlijeka neorganizirane kapaciteti zimi preradbu mlijeka neiskorišteni, ljetnim mjesecima preopterećeni. Te uzrok niske akumulativnosti i pogona oscilacije pojedinih uzrokuju nekim na gubitke proizvodima. Većom turističke sredstava sezone, realizacijom vrijeme angažiranjem i više banaka kao što Kutina itd. Koprivnica, Karlovac, povećavaju obrtnih sredstava i mase rješava problemredovitije uplatemlijeka proizvođačima. osobnih i dohodaka Značajna je akcija oročavanja jednomjesečne isplate članova kolektiva i od strane proMljekare jednomjesečne isplate mlijeka izvođača dana kamate od 7%. godinu Svim tim. naša radna sredstva akcijama organizacija nastoji skupiti redovitu do nakon obračuna isplatu mlijeka svakog 20- mjesecu protekli mjesec. og i robnu proizvodnje Unapređenje prerade mlijeka zahtijeva organiziranu i robnih će 5 ili više krava proizvodnju stvaranje kooperanata koji uzgajati Kod ovih robnih svojim gospodarstvima. proizvođača organiziranih stočarske ili vršit će se sistematski u govedarske ogranke uzgojnorad i rad na i kvalitetne stočne hrane. povećanju proizvodnje jeftine selekcijski će bitne i ekonomske proSavjet kooperanata rješavati proizvodne bleme od zavisi čvršća i prokojih poslovna suradnja Zagrebačke mljekare izvođača bilo društvenom sektoru ili indivimlijeka gospodarstvima dualnih proizvođača. će razmatrati programe Savjet unapređenja proizvodnje, uzgojnorada i i međusobnih cijskog ishrane, problem laktofrizacije realizacije selekugovornih odnosa. sa
na
se
na
a
na
na
samo
u
u
u
su
veoma
u
u
su
za
su
a
u
su
za
vezama
s
su
se
se
na,
.
na
'
uz
za
u
muzara
za
na
sve
na
Naročitu
na
pažnju Savjet uzgojnoradu, jerje rada neefikasna i Osim veoma dašnjaorganizacija selekcijskog selekcijskom skupa. toga svodi dokaza gotovo prikupljanje ostvarivanje premije, stvarne zahvate uzgojnogovedarstvu. kontrole i kontrolnih Ogromni napori provođenju mlječnosti »brigada« selekcijske asistenata rada ne nema dajeefekte, sistematskog jer stručnog prihvatu i kvalitetne ženske teladi od umatičenih daljnjem uzgoju reprodukciju se
će
obratiti
na
dosa-
za
a
u
na
na
za
krava.
krr
ne
na
a
Zagrebačka mljekara suradnji svojim poslovnim partnerima pristupa i ženske teladi reproakciji organiziranog prihvatauzgoja sposobne daljnju Samo način rad će imati smisao dukciju. taj cjelokupni selekcijski svoj i opravdanje. Osnovni naročito jeproblem govedarstvu, proizvodnji mlijeka, i ishrani goveda. nepotpunojnepravilnoj će Centrom i Savjetkooperanata suradnji proizvodnjuotkup bitne od zavisi od mlijeka rješavati probleme kojih kvalitetnija ishrana, ratarskih i boljegiskorištavanja površina kultiviranja prirodnih pašnjaka i livada do krmnih i super koncentrata dnevne obroke krava uvođenja smjesa i teladi za muzara rasplod. Osnovni oblik individualnim na proizvođača organizacije gospodarstvima bit će stočarski ili će govedarski gdje ogranci sprovoditi uzgojnoPored će imati obrazovni mjere. proizvodni, stručni, selekcijske togaogranci djelomično karakter, i poslovni Trebalo bi da i kao radne kao osnovni djeluju ogranci jedinice kooperanata oblik poljoprivredi. samoupravljanja direktno Otud da i kombinati kao i tamo gdje potreba zadruge mljekara vrše obnovi kako bi do formii formiranju otkuppriđu govedarskih ogranaka što veći kooperanata »Zagrebačke ranjaSavjeta mljekare« djelovao broj kao osnovnih udruženih govedarskih ogranaka proizvodnih jedinica proizvođača. u
sa
za
na
u
a
u
u
sa
u
za
sve
u
se
a
u
Stevo
Stanivuković
URUČENA ODLIKOVANJA KOLEKTIVU »ZAGREBAČKE MLJEKARE« Predsjednik gradaJosip Skupštine je jula Dvercu deset prijemu »Nagrada gradaZagreba« koje. jeSkupština grada osobite dodijelila uspjehe razvijanju samoupravljanja god.1967, 27. povodu lipnja 18uvođenja radničkog samoupravljanja. godišnjice Kolar
uručio
16.
na
svečanom
u
u
za
u
—
Odlikovani
mljekarski
radnici
a
u
Uka-
Zagrepčana koji uručena odlikovanja prilikom naročite 1968. odlikovani od 15. SFRJ zasluge svibnja Predsjednika od radu i zemlje. izgradnju značaja socijalističku uspjehe postignute Tom
su
i
39-torici
su
za
zom
za
na
Vlado
Adamić
prima
odlikovanje
Drugarica
Hajduković
Rudolf
Čukman
i Milan
Bičanić
odlikovanje
i drug
Sanković
primaju
U
odlikovani Zagrebačke mljekare
kolektivu
Ordenom
rada
zastavom
su:
'
Radomir
Tomić, zlatnim Ordenom rada srebrnim Vlado vijencem MijoFažo, vijencem Ivan Dubravka Slavko Uroš Adamič, Belšćak, Filjak, Bregeš, IgnacGoričar, Milan Zlata Ivan Kljajić, Dragutin Ključarić, Andrija M ilošević, Pađen, Racz, Tkalec i Ordenom narod srebrnom Vukelja, Mijo zasluga zvijezdom rada Milan Rudolf Branko Marija Hajduković, Medaljom Čukman, Bičanić, Mirko Karlo Vendel EliGašpert, Gregorin, Krmpotić, Franjo Kunštek, Loki, zabeta Martin Som i MagdićJosip Sikirica, Stjepan Tonković, Šokčević, OTKUP MLIJEKA U HRVATSKOM ZAGORJU sa
crvenom
—
Ordenom
sa
—
rada
sa
—
za
sa
—
—
Neka
kvalitetnih po mjestaHrvatskog Zagorja p oznata uzgoju prikrava više Zelene ravnice i te obradive plodnih desetljeća. unatrag doline, ostalih uroda krmu tamopadinezagorskih bregova pružaju, pored potrebnu barem ima osnovnom, šnjimproizvođačima. Dakle, uvjeta uzgoj p riplodnih krava i do sada čitavom Hrvatskom se proizvodnju mlijeka..I poredtoga od strane 3500 litara Zagorju Zagrebačke mljekare o tkupljivalo prosječno dnevno. Ta količina zaista daleko stvarnih mlijeka mlijeka je ispod mogućnosti otkupa. S strane i mora druge Zagrebačka mljekara slijedeće dvije godine i količinama bi trebalo da budu dvopovećati otkup preradu mlijeka koje struko veće od količina otkupljenih god.1965, dakle, godini početka privredne reforme. Ostvarujući svojprogrampovećanja otkupamlijeka Zagrebačka mljekara obuhvatila novo ove je početkomsvibnja godine otkupom područje, počevši od Dubrovčana do zatim Gubaševa i Štrucljeva do PačeČreta, preko Gornje tine i završivši Od Dubrovčana do dužini od oko Špičkovini. Špičkovine, 60 km 21 sabirno je mjesto. Nakon vrlo dobro stanica iz priprema, kojeje provela P oljoprivredna Zaboka dana 7. 700 danas prvog otkupa tj. svibnja otkupljeno jepreko litara, 1600 litara dnevno. Nema da obuhvaotkupljuje preko sumnje jeotkupom ćeno znatna količina ali do područje kojem proizvodi mlijeka, koja je sada bila izvan tržišta. Niti količina danas otkupotreba mlijeka koja stvarnim stvarne Pljuje nijepribližna mogućnostima. Međutim, mogućnosti su kravi p o proizvodnje mlijeka ograničene manjom proizvodnjom mlijeka i količinama koliko Hrvatskom može onoga krme,koje ispod Zagorju uroditi. Znači da zadatak stručnih službi u nije proširenju otkupnog i tu i ostale a kroz i nego područja, unapređenju proizvodnje krme, mjere Daleko od da i smo da će to pređenju proizvodnje mlijeka. toga pomislimo biti Poteškoća ima a naročito jednostavno. uvijek, početku otkupa. Jedan od količine ponajvećih problema otkupumlijeka jesu mlijeka višenim kiselosti. nisu dani-kada iz stupnjem Nažalost, rijetki spomenutog dolazi količina tolipodručja Zagrebačku mljekaru otkupljena mlijeka kim kiselosti da može stupnjem mlijeko preraditi manjevrijedne po kojoj proizvode, čija jecijena ispod cijene jemlijeko otkupljeno. ima kad radi tzv. novootvorenom Zagrebačka mljekara razumijevanje Ne može i koristimo da području. odjednompostići, ipak priliku našim ukažemo kako to treba proizvođačima postupati proizvedenim da bi kiselosti: mlijekom spriječilo povišenje stupnja su
u
za
u
f
S
ove
u
u
u
ddr
u
u
osnovano
a
se
u
se
ona
se
su
u
samo
una-
sve
u
u
u
s
sva
s
se
samo
se
se
sve
s
se
o
o
ovu
na
e
u
,
e
aaa
a& a"<XAš pe
aa
vime
i obrisati
vodom
čistom
čistom
suhom
mužnjeoprati prije voda uzimana iz musti Ni mlijekoposudu kojeje kojemslučaju krpom. pranje vimena; i obrisati 2. nakon ruke; togaoprati ničem domaćinstvu ne čiste i suhe 3. musti u drugom smiju koje posude, služiti; ako naročito iz odmah 4. pomuzeno procijediti i, staje, iznijeti mlijeko treba tokom staviti ga u hladnu radi hlađenja vodu,koju mlijeku, večernjem biti Posuda nekoliko mlijekom smije zatvorena,pri putamijenjati. raziđe da dobro vode mlječna površine mlijeko, jepromiješati promjeni Tko ima iz izlazak može mogućnosti plinova mlijeka. sprečavati mast,koja u čini ako dobro spustibunar; posudu mlijekom Pri i donositi sabirno 5. u mlijeko. jutarnjevečernje odvojeno mjesto da bi ni ne tome mlijeku večernje jutarnjem kojemslučaju dolijevati i donositi bude da koliko puna. Čuvati mlijeko nedostaje posuda »dopunilo« može što nešto bocama i demižonima staklenim mlijekom jenajgore 1.
u
ne
u
ga
za
u
se
o
a
ne
s
s
se
s
se
u
se
u
s
učiniti.
mužnje proizvođači koji početku malobrojni oni, žalost, mačkama i to sise vimena mlazeva svake nekoliko izmuzu pohrane mlijeko te sisne kanale To ili najnečistije. jebakteriološki ispire svinjama. mlijeko do da li mogućnost smanjuju navedenog Pridržavaju proizvođači Time iznad normale. kiselosti postaju sigurni povisi stupanj isporuke mlijeka veliki bit će ušteđeni biti da će im mljekari mlijeko otkupljeno, ponuđeno nakiselo ima mlijeko. dobivajući koje gubici inž. Željko Magdić Dipl. Dobro
čine
u
na
se
se
a
ona
OPĆENITO
LIVADA
O GNOJENJU
vrlo
livade
slabo
općenito činjenica, je livada Imade kada i mnogo koji gnojenje poljoprivrednika, rijetko gnoji. i bez raste livada sama da i i gnoja. Upravo drže, pomišljaju, silno naći livada kod može nas radi takvih nazora zapuštenih,kojima i otrovnih korova raste mnogo biljaka. jako sasvim korova i loših trava, i iscrpljuje upropaštava Ogromanpostotak hraniva koliko i teško livadnu tratinu. Vrlo iscrpljuje kojih biljnih prosuditi je to utvrditi lakše dade tratini. neka na pojedino Mnogo zajednica biljna oranično bilje. vrlo da livadno imati "Treba umu pokazuje sijeno, činjenicu, nadalje variOsim i stanište obzirom velike razlike košnje. togaprirodi vrijeme ha sušnim livada Kod ima po mnogo. godinama kojedaju rajujako do 100 i više mtc livadama 2 mtc a godinama zasijanim sijena, povoljnim 20 mte oko kao li za Uzmemo ha. po prirodne livade, zasijane prosjek sijena livada i loših onda ti oko 80 zasijanih iscrpljuju prirodnih prirodi sijena mtc, po Klappu: Poznata
na
naš
da
žalost
narod
na
ne
na
se
za
se
na
na
s
u
nas
na
u
a
s
Ž
.— _ =
za
:
pepela dušika (N) Šobot kalija (K,O) fosforne kiseline (P,O,) vapna 2.10 (CaO)
75
2.
.
odnosno
50 mtc
dušika
kalija fosforne vapna
Po
.
.
4
4.4.
.
sijena iserpe prosječno no
4%
ST
kiseline
ke
40.185
.
.
BIDAI
100
(4,
8
cr
g
BB
80
E
ta?03
Luo
(4.
100
kg
ha
7,387,
35,
e
i
_
hraniva:
o
Ave
,,
biljnih
čistih
nA
ha
600
/,
.
.
do
kg o sn blentlijm i 15.) 200, 60 3,
2...
R2
60
E.
bj
iLi
tratine mogu brojevima biljnih prosuđivati potrebe hranivima i livada. biljnim potrebe gnojenja može rasti ako svake kosimo i odvoŠto, dakle, livadi, je godine zimo Samo a stvarno sijeno,nikada gnojimo? korov, opet taj tamo i raste! tim
čistih
hraniva
se
na
na
samo
ne
Moramo
a
nadalje činjenicu, ako 2.500 1 da ta količina sadrži: godišnje mlijeka, mlijeka dušika 0 kalija imati
<.
na
da
umu
29.30.30.
E
i
snio
fosforne vapna
.
RGB
.
db
BE
kg 4.75 kg 45,
zet
a
+...
AD
abhi
doji prosječno
15
NEVE
A.G
kiseline
0.4
od 300 onda Nadalje, tijekom godina staji dobije prirast kg ž.v., utroši: mesa izgradnju dušika TAKINI? kalija 0.55
ako
se
a
krava
nam
se
u
za
SNI
I
tE
Ki
fosforne
kiseline
TA
Ta
.
.
a
ES
6.75
2...
vapna
Svi
zv
'
vREoR
5
,,
6.4597,
brojevi jasno, seljačkom gospodarstvu i to oduzima Privredi, potroši proda na trgu, obradivoj kad odnosno stoci i stočnim površini. Međutim, jeriječ sijenu proizvodima, onda dio tih hraniva oduzima Narod naučio da golem travnjacima. je gnoji oranice da isto tako i pa turnusu, jeapsolutno potrebno gnoji travnjake. Samo tako možemo i našem radu. u polučiti sigurantrajan uspjeh Doduše nešto hraniva rastvorbom biljnih dobiju travnjaci uginulih biljnih nešto iz voda. neke rudine dijelova, podzemnih Nadalje opet zaobalju vodotoka nešto hraniva ali nanose to dobiju muljem,koji poplava, je daleko stvarnim tratine. prema premalo, potrebama Treba konačno i da ako livada jošnaglasiti podvući, gnojenje koristi, nije mokre livade treba redu odvodprvom premokra. Stoga niti i da tlo otkiseli. se Nakontogatreba valjano povapniti, i to površinu valjano pognojiti potpunim gnojenjem. nam
ti
da
govore
sve
što
se
sve
u
se
o
se
u
a
u
sve
u
Dr
o
B.T.
UMJETNA
:
GNOJIVA
it
godinamapoljoprivredni proizvođači Jugoslavije da savremenim Stari način napore agrotehničkim mjeramauvećavaju prinose. obrade ili zelena više ugar tla, stajska gnojidba, ostavljanje zemlje nije davao rezultate Nauka da zadovoljavajuće prinosu. jepronašla jenedovoljan bio uzrokovan iz prinos iscrpljivanjem zemljištakojega uglavnom manjkala tri elementa fosfor i glavna hranjiva biljke: dušik, kalij. Moderne kao što to i tvornica tvornice, hraniva, je spomenuta danas takvom i to da ih Kutini, mogućnosti proizvesti, stanju biljka ili lišća može Na način vrlo brzo vraća prekokorijena primati. taj zemljištu hranivo od već kojeje izgubilo odnošenjem uzgojenih biljaka, ispiranjem tla ili takve oblike može dublje slojeve prelaskom kojebiljka koristiti, te normalan rast. omogućuje novojbiljci Tvornica dušičnih Kutini davat godišnje će više gnojiva poljoprivredi od 800.000 tona ovih gnojiva: UREA karbamid 100.000 tona Aga KAN nitrat... 250.000 amonijev kalcijev NPK 450.000 kompleksna gnojiva... Već
širom
ulažu
velike
na
u
su
za
nova
su
u
u
u
se
ono
u
u
ne
se
u
—
e
sk.
Goa
atas
i.
ot
—
,,
(400.40.
—
4.44...
(Karbamid)
UREA Tvornica to
da
u
UREA
zasad
Kutini
sadrži
46%
je
,,
jedini proizvođač gnojiva. 100 unošenjem kg (N), dajemobiljkama S
ovog
dušika
obzirom
na
uree
kg hranjive Navedeno ratarskih Upotreba: gnojivo upotrebljava gnojidbu kultura, i Osim široko i ishrani stokepovrća, voćnjakavinograda. toga primjenjuje proteine. jerzamjenjuje preživača, Naredna tabela način prikazuje upotrebe: 46
čiste
tvari
dušika.
se
za
se
Vrijeme upotrebe Pred dobro
a
sjetvu zadrljati
prije
prihrani okapanja U
u
toku
vegetacije
ratarske
ruz,
šećerna
kulture
Orijentacione
gnoje
se
kg/ha
(pšenica, kukui dr), te krumpir :
repa,
količine
:
200—400
povrće
kukuruz,
krumpir, šećerna i povrće, voćnjaci
repa,
zob
voćnjaci
zajedno
stvima
i vinogradi
za
sun-
i vinogradi
pšenica, raž, ječam,
pšenica
co
koje
Sve
cokret
Prije drljanja Folijarno
Kulture
u
200—300 sa
sred-
zaštitu
s
herbicidima
zajedno sa (povrće) u
sredstvima
prosjeku
200—400
otopina uree 0,5—19/
braj za
zaštitu
krumpir
bilja
m pina Krjaa 4— 5%/
vegetacije u prskanjem (folijarno) primijeniti kulture kada nedostatak dušika U hranidbenom obroku primijeti (N). 10—20% urea preživače zamjenjuje proteina. Urea
sve za
se
može
lišća
toku
za
se
(Kalcijskoamonijski-nitrat) KAN već dobro našim proizvođačima, je poznato gnojivo poljoprivrednim obično sadrži KAN dušika. Kutini sadrži međutim 25% 20,5% proizveden dušika. kada brzo nadoknaditi Upotrebljavauglavnom je biljkama potrebno dušik. KAN-a odmah u Dodavanjem tlo, biljka prekokorijena primajednu lako dok teže obliku polovinu topivog dušika, drugapolovina topivom djeluje toku rasta trajnije biljke. KAN svih kultura u ratarstvu, Upotreba: upotrebljavagnojidbu može i upotrebljavati voćnjakevinograde. KAN
u
se
u
u
se
se
za
za
Navedena
tabela
prikazuje
ie po
Kulture
Prije sjetve
Sve
zadrljati
-travne
U
upotrebe:
način
Vrijeme +
a
prihranjivanju
ratarske
koje
se
kulture
i
Orijentaciona količina hektaru u kilogramima
po
gnoje
djetelinsko-
20 0—4
smjese
Ratarske
i povrtne
kulture
Travno-djetelinske nakon
prvog
Pašnjaci
150—200
smjese
i
livade
200—300 kod
otkosa
nakon
prvog
00
popasivanja
200—250
vrstama i količinama upozavise koje primijeniti zahvatima trebljenih gnojivaprethodnim gnojidbe. hranidbenu KAN-a i izvršenim Upoređujući vrijednost UREE, pokusima da tih do 1 dušika iz ustanovljeno vrijednost je je gnojiva podjednaka, tj. kg KAN-a kao i 1 iz UREE. dajejednake prinose kg
Količina
KAN-a
treba
o
u
u
kompleksna granulirana gnojiva NPK slična Od po gnojiva izgledu miješanim granuliranim gnojivima. tome što kod NPK tvari po njih razlikuju hranjive proizvodnje gnojiva, već toku kemijski vezuju proizvodnje. Tako svaka NPK sadrži količine dušika vezanog granula jednake kemijski fosfora i kako to naznačeno (N), (P) kalija (K) omjerima je formulaciji. Tvornica Kutini više vrsta NPK zavisno odnosu proizvodi gnojiva, fosfora i dušika, kalija: I vrsta: Dušik 13 Fosfor 10 12 (N) (P) Kalij (K) 12 12 12 II +", ELI ll. 16 NI, suusivsti 17 8 9 IV, NPK
su
se
se
u
u
u
u
o
n
3
S
+;
»
»
»
"9
jeu
E
Ko
e
S
vj
a
ri pjPiće
sai
Tako
kod
gnojiva, brojevi označavaju tvari 100 10 12 hranjive kg gnojiva (13kg dušika, kgfosfora,kg kalija). Navedena koristiti svih ratarskih mogu Upotreba: gnojiva gnojidbu livada i kako tabeli kultura, povrtnjaka, voćnjaka, vinograda, pašnjaka je navedeno. npr.
vrste
prve
13-10-12
količinu
na
se
za
u
NPK
,»
Vrijeme
kompleksno koje gnojivo, formulacije povrća 13-10-12. žitarice, jese
Kulture
upotrebe
se
Prije sjetve
Prije sjetve
kukuruz,
11-11-16
vegetaciji
za
178 prihranjivanje x
količina
gnoje
djet. travne
9
krumpir,
voćnjaci
pa,
šećerna
re-
i vinogradi
pšenica,
raž, še-
ćerna
zob, ječam, krumpir, repa,
kukuruz
livade
nakon
šnjaci nakon
voćnjaci
i
kilogramima
u
i
499_79g
kg
400—700
kg
500—1000
kg
400—900
kg
300—100
kg
300—400
kg
—
otkosa, pa-
prvog
popasivanja
vinogradi
po
hektaru
žitarice, povrće, djeteline, lii pašnjaci, voćnjaci vade i vinogradi
12-12-12
Prije sjetve U
Orijentaciona
IV
u
mj.
—
Upotrebom gnojiva, navedenoj tabeli, postignuti društvenim i kod individualnih Tako prinosi gospodarstvima proizvođača. Franc iz 1000 NPK 13-10-12 dobio 144 mte npr. je Jeraj Slovenije kg gnojiva hektaru. Sa 1500 PIK Našice dobio 530 mtc šećerne po sijena kg istog gnojiva je Sličnih ima Uz NPK te repe. primjera još. pravilnu primjenu gnojiva, možete i vi visoke vašem pomoćpoljoprivrednih stručnjaka postići prinose gospodarstvu. Osim načina moći će dosadašnjeg opskrbe poljoprivredni proizvođači direktno Tvornici količinama od punog kamiona bavljati gnojivo manjim ili vagona. Također će moći nabaviti gnojivo vlastitim prodavaonicama ili benzinskim stanicama INE. Način vlastitim plaćanja prodajnim mjestima određenu vrstu i količinu poštanske uplatnice sastoji pokazivanju može Nakon gnojiva. preuzeti. toga gnojivo PVC skladištiti i PE vrećama i mogu 6 Gnojiva pakovana mjeseci otvorenom. tom biti viša od 2 metra. Naslaga smije Poslije upotrebe pri vreće kao vrlo se mogu praktično upotrijebitiimprovizirane kabanice, gnojiva itd. stoku pokrivači S obzirom dušičnih asortiman i široke mogućnosti primjene gnojiva da Tvornice poljoprivredne proizvođače detaljnije upućujemo Kutini, obrate stanicama ili. i najbližim poljoprivrednim poljoupute informacije službama PIK-ova. privrednim NPK
prema
su
dobri
na
sa
uz
na
na-
u
u
se
ne
u
na
na
se
u
za
se
su
u
se
na
ne
za
na
u
se
za
INA
10
KONJI BOLUJU Na
području Posavine, Pokuplja boluju konji. g otovo rakter i vidne nisu »gripe«ostavlja posljedice. Konji sposobni rad, pospani Sva sreća što su. nastalo malo pa konjske je je poljskim radovima, zatišje nisu sada sprege potrebne! Bolest
svi
ima
ka-
za
u
JOŠ UVIJEK VELIKA GORICA
U KOLIČINAMA!
PREDVODI
Velike Gorice područje izvještajima otkupa mlijeka predDnevni dostiže oko stavlja najjačeg proizvođača mlijeka. otkupmlijeka Prema
dnevnim
litara.
40.000
U
sabiralištu
Velika
sabiralište
Mlaka
uvijek predstavlja najjače mjesto 2300 litara 3 sabirna ima a dnevnogotkupa, relacija Mičevac, koja mjesta, i našu oko Dnevni predstavlja najjaču relaciju. otkup tojrelaciji jest Još
Lomnica
sabirno
—
oko
na
5000
litara.
'
KUKURUZ kukuruzu
OBEĆAJE...
zadnji jevlaga najpotrebnija. nisu svi bili te sreće. kiša No, krajevi našegotkupnog područja Mnoge je zaobišla. nekim tuču vremena Promjena je krajevima donijela nezapamćenu i tako da tu nema ni govora. Tako stradalo led, nekojljetini područje je i dr. Zagorja Kiše
su
dobro
došle
i to
u
čas kada
o
11
POSJETILI SMO HRAŠĆE
—
REMETINEC
veliki U brojproizvođača koji donijeli krava. Neki iz sabirališta odvoze biciklima i krmne mlijeko svojih smjese. Tako Havdić nakon 10 litara odvezla kući i vreću jeDraga predaje mlijeka krmne Krmnom iz smjese smjesomkojapotječe Bjelovara je jakozadovoljna. sabiralištu
Hrašće
zatekli
smo
već
su
na
»za
muzare«.
Draga
Havdić redovito
Mira
Šafranić 20
12
rr
predaje 1 mlijeka.
dnevno'
—
su
Krmne
upotrebi
smjese
Ona donosi oko 20 litara Zapazili Šafranić. Karaktemlijeka. ristično krava naše Mire da odlične kvalitete i čistoće. je mlijeko je naši oko što treba Mnogi proizvođači mlijeka z anemaruju brigu čistoće, oštro kritizirati. smo
Miru
za
uzorne
Čukman
Drugarica
s
ostalim
sabiračima
Proizvođači
mlijeka
i Križanić zamolili Šurmanović Koprivnjak, skupnu sliku kao izrazili uspomenu. da i šabiračica No, želju njihova marljiva bude Kako mi im Čukman drugarica njih. vidite, udovoljili! su
nas
za
su
—
uz
smo
NA PAŠNJAKU
OKO
DRNEKA
PremaDrneku Mara Banek iz Drneka dovele krave i Matajan svoje pašu. krenule kući. Paša nakon obilnih kiša su je zašlo, polako je dobra, sada svi zadovoljni.
Ana Kada pa
su
su
na
sunce
13
>
“&m
ananas
m
aassama
ĐĐ
;
> MOŽDA
MLIJEKA U LONJI!
OTKUP
Razgovori
s
Lonji proizvođačima u
Prelo-
Gušća, području proizvođačima koji za svi da otkup organizirani i uvjeti postoje proizlazi Lonje Kratečkog šćice, mlijeka. sabirnih finansirali sami bi Proizvođači mjesta. uređenje Iz
su
razgovora
vođeni
na
s
MAMEX bolesti
sprečavanje suvremenih primjene upoznavanja cilju Mamexom. naše ćemo proizvođače upoznat vimena, štete velike nanosi bolest vimena govedarstvu da Poznato koja je jeupala vičetvrti te i kvalitete količine pojedinih .presušenjem mlijeka, smanjenjem ako može da obzir liječiti li Uzme u spješno uvijek mena. upala na gubici klice uzročnici lijekove, otporne upalepostaju ponovno javlja, jer do 12% i litru svaku cijene. proizvodne od mlijeka upaleopterećeju vimena postaje iz dobiveno klicama, patogenim zagađeno bolesnog Mlijeko da samih sadrži interesu bolesti. U mlijeko izvor proizvođača opasan je stalnu znače po zdravlje opasnost sebi zakonom koje brojklica, nedozvoljeni ljudi. će bolest od spriječiti da Budući liječenja, uspješnije je sprečavanje MAMEX-a i krava primjenu mužnje smještaja higijenom strogom sredstava
U
za
s
se
ne
se
u
se
ne
u
se
uz
samo
klica
14
efika-
prvotelki kojih upale već imale upale. dugotrajne koje
osobito
uništenje ciju kod krava nego sprečavaju snije vimena
i
kod su
kod
se
Prvih a
zatim
MAMEX-a tjedan primjene dnevno nakon prskajedanputa dana
se
Nastavak
drži
se
Bocom
prska S boce mužnje. se
svaka
sisa nakon se
ukloni
mužnje, poklopac,
najvećoj
čistoći.
u
MAMEX-a
od
150
može
zaštititi 400
krava, jedna 1 kravu toku u dana. dovoljna boca je godine Ispražnjena puni do označene ponovno crte iz boce od 1 litre preparata. čuva od sunca, Preparat mjestu z aklonjenom prije upotrebe potrebno dobro ga je promućkati. Pri Centru i proizvodnju otkup mlijeka Zagrebačke mljekare oformljena referada nabavi i zaštitnih sredstava. jeposebna Svi zainterepromaterijala resirani mogu sabirača nabaviti proizvođači mlijeka preko preparat svojih MAMEX SERUM ZAVOD KALINOVICA proizvod inž. Zoran Martić Dipl. boca
cem
se
odnosno
za
se
se
na
a
za
o
o
Žena
i dom VOĆNI
Voćni
sokovi
SOKOVI
voćni malo imajuprirodni sadrže šećer, kiseline, i nešto tvari bjelančevine, pektina, tanina, vitamina, organske boje neorganske. Voćni sokovi Ali osim što služe kao imajusvojuhranjivu vrijednost. toga voćni sokovi služe i kao bolesti želučanih hrana, i nervoze, dobro lijek protiv i djeluju pravilnu probavu. domaćinstvu treba da obrati se veća Zbog toga pažnja njihovu proizvodnju. Za voćnih sokova treba pravljenje i sočno upotrijebiti potpuno z relo, svježe voće. Pri radu voće doći dodir zato što i time smije gvožđem pocrni Voće čisti se rđa. ne izgubi boju. nožem,koji miris
i
a
na
u
na
ne
u
SOK
OD
s
KUPINA
oprane kroz mašinu Odabrane, kupine voća. Na procijedite cijeđenje 1 litru soka dodati ili 1 šećera pola kilograma i sok kilogram (zavisi ukusu) od limuna. Za skidati jednog Sok dobar kada vrijeme kuhanja pjenu. je više to 20—30 minuta od trenutka pjeni, je kuhanja ključanja. Sipa vruć zatvore tek kada ohladi. zagrijane boce, koje njima za
o
sve
se
ne
se
u
a
se
SOK
Odabrati
se
OD
on
u
MALINA
ručnom najbolje muOprati najprije izgnječiti sok kroz čistu tanku pa ljačom, Dobiveni sok procijediti kroz krpu. cijedi kesice od Kesice stave sok filterse p a grlić boce, lagano c ijedi kroz Može i po da filtrira. njih. drugi put papira.
maline.
ih. Zatim
se
se
u
se
15
e aids
a
I
i
2
TITA
TE
e
,
Na
.
doda
soka
voćnog da je ukuha;dovoljno litru
da
se
se
dodati
sok
pa
se
na
slatko.
za
vatru Može
soka.
limunova
žlice
i 1—2
metne
kilograma šećera, šećerni kao bude sirup gust 1/x
se
i za
pomiješanvodom, napitak, je skuhane riže i kaše od obične i raznih pa mlijekom. grisa pudinga preliv ili kaša dok Ničim topli, jer puding preliva još razblažuje, sokom. tada skroz natope SOK OD RIBIZLA Ovakav
dobar
sok
kao
s
samo
ne
nego
s
ne
se
se
su
se
a
Metnuti
kakvu
čistu
oprati, izgnječiti. Odabrane, naročito određenu ili konzerviranje. zdjelu sudu,najboljeporculansku sok i izvrši da dana 3—5 Neka tako Zatimprocijediti previranje. postoji i vatru Metnuti šećera. dodati 1 1 litru tekućine kuhanja vrijeme kg da kad Gotov skidati pjeni. prestane je pjenu. Do boce iskuhane upotrebe patentRazlijevaprohlađen suhom čuvati promajnommjestu. zatvaračem. ribizle
očišćene
pa
u
po-
za
u
na
se
za
na
se
a
s
u
se
na
SOK
OD
JAGODA
2 limuna.
kg šećera, Odabrane zrele. ako šumskih od sok dobar Vrlo jagoda, potpuno je noći da ostavimo i zdjeli, preko jagodeoperemo, izgnječimo Sutradan porculanskoj od sok sok i dodamo ubrusom. iscijedimo Zdjelupokrijemo stoje. Za sata da !/2 stavimo sokom Posuđu limuna i šećera. vrije. štednjak skidamo pjenu. kuhanja vrijeme teško kada i kao kada kuhan Sok med, padaju kapljice jegust je čuvamo i zatvorimo na Boce boce. sok žlice. Kada ga prohladi, sipamo suhom promajnommjestu. Na
1/2
1!/a 1 soka
su
u
na
sa
;
sa
u
se
MALINOV soka
1 litra
2/4
kg
SOK
šećera.
izmjerimo.1 Izgnječimo Malina skuskida Za %/a šećera. dodamo soka je pjena. kuhanja vrijeme onda da Ostavimo više ga pa kada ohladi, pjena. pojavljuje hana, suhom i boce. Čuvamo promajnommjestu. sipamo i operemo.
odaberemo
Maline
na
Na
sito. Sok
litru
se
se
ne
se
na
u
OD
SOK
JABUKA
1 kg sočna. nakisela soka Za je Operemo koja je jabuka, najbolja je kuhanje ih da koliko toliko i je potrebno vode, tople nalijemo izsiječemokriške, sito. ili ih da kuhamo ih Zatim platno Procijedimo omekšaju. pokrijemo. Sok kuhamo. i Sok jegotov kuhanja. vrijeme skuplja Pjena odmjerimo ohladi. kada boce nestane kada ga Izlijemo pjene. soka. litre '/z šećera 300—400 dodati može kisele g Ako jabuke N.b. litru soka
Na
1/a
šećera.
na
na
za
se
se
u
'To zavisi
na
se
su
io
okusu
domaćice.
ĐĐ X:
“Uređuje: Glavni Vlasnik
16
Redakcioni
i odgovorni Tehnički
mljekare« kolegij »Zagrebačke Kaštelan urednik: dipl. inž. Dinko urednik:
mljekarskih Udruženje Tisak: Ilica 31/III, tel. 37-360.
i izdavač:
Vera
radnika
|
Hoholač
SRH,
Štamparija
i uredništvo, Uprava »Vjesnik«, Zagreb
Zagreb