1% *..“
SEPTEMBAR
1968.
"s a a
.
* zi «
Li
#*
Sa
stočarske
izložbe
u
Vel.
Gorici
-
=.
>.
sr
--
-
MLIJEKO TRAJNI INTERES PROIZVOĐAČA otkup cijene i
Garantiran
£
i MLJEKARE
u poslovnoj proklamirao je svojoj mljekare« »Zagrebačke i da želi ugovore otkupu proizvodnji sklopiti mlijeka proizvođačima politici da Iz ovog 5 i više preuzimanje garantira slijedimljekara godina. mlijeka svima odluka Takova količina. kooperantimadajeperspektivu ugovorenih utvrđenim i po da cijenama. proizvode sigurno unaprijed proizvođačima usluga agroservisnih Pružanje >
kolektiv
Radni
o
s
na
odlučili
Istovremeno
smo
robnim
da
se
ammnreaegm
i“
mlijekapružimopotrebne proizvođačima mlijeka proizvodnje usluge unapređenje Radi kao ovdje gospodarstva cjeline. kvalitetne dođe do da pomoći kvalitetne povećanjaproizvodnje stoke, dodathrane krmne opskrbi itd.), (sijena krme koncentrirane nim količinama (smjestrojevima, opskrbi poljoprivrednim se), i postavljanju uređajaposuda sakupljasabirnim i na punktomlijeka nje hlađenje za
o
se
muzne
se
s
s
za
TomićRađe,
gen.
dir.
Zagrebačke
mljekare
i ostalim službama stručnim poljostručnu pomoćkooperanpružiće
i s vlastitim
dobavi
umjetnih vima, gnojiva stručnim ustanovama i naučnim privrednim timaproizvođačima. Zašto poskupiti mlijeko građane određena od konzumnom kupuju mljekare kojegrađani mlijeku Cijena tom troškovi 40 elektroenergija, (benzin, Mnogi jeprije mjeseci. konzumnom da tako i para mlijeku poskupili jemljekara voda, drugo) starih 400 miliona dinara, godini izgubilaprošloj građanima kojeisporučuje može ništa onda biti i teža. Kad može graditi gubi još godina i ni cijene. poboljšati otkupne mlijeka,pogotovo proizvodnji pomagati da i bez odlaganja početiizgradnjom mljeDrugirazlog je U poizvršiti kare pogona i mljekare Bjelovaru. rekonstrukcija Zagrebu dan oko 34 vagona, iznosi svaki dva kojeg otkupmlijeka sljednja mjeseca starim kvalitetne proizvode napraviti gdjepreraditi, pogotovo strojevimamljekarama, 10 starih dinara Od po cijene mlijeka građanima povišenja prodajne i dobavProizvođači starih dinara oko 400 miliona litri ostvariće godišnje. 80 radnici dali do sada 280 »Zagrebačke mljekare« miliona, ljači mlijeka i i biti za što će iznositi 760 miliona kapital modernizaciju početni miliona, mora
za
vremenu
u
na
su
u
a
ne
se
se
ova
a
se
nove
s
mora
u
u
se
na
a
nema
u
za
se
.
su
a
će izgradnju potrebnih kapaciteta, moćiprimiti količine prokoji bivših kotara: izvedenog i :Vamlijeka pet Zagreb, Sisak, Karlovac, Bjelovar raždin.
novih
sve
s
ton
Rade
U
idućem
broju: Uspostavljanje
I SAVJET KOOPERANATA ZAGREBAČKE U
okviru
mljekaraproizvođač. DOBAVLJAČA MLIJEKA MLJEKARE
novih
—
-
Tomić
odnosa
Gorici tjedna koji Velikoj pod pokrovidana IX 68. održano I teljstvom koZagrebačke mljekare, 30. je savjetovanje dobavljača operanata Zagrebačke mljekare. Referat o zadacima održao direktor programatskim savjeta kooperanata je Centra i Stanivuković proizvodnju otkup mlijeka Zagrebačke mljekare drug Stevo. stočarstva
održao
se
u
za
zad
,
i fori pitanje savjetovanju jepotaknuto uzgoja r asplodnog pomladka centara odakle bi davao miranje uzgojnih rasplodni podmladak kooperaNa
se
Sa
Stanivuković
Stevo, direktor Centra za proizi otkup vodnju mlijeka Zagrebačke mljekare
I savjeta
u
kooperanata-dobavljača 30. IX
robnim
1968.
Vel.
mljekare
Zagrebačke Gorica
Korduna i ciju proizvođačima.područje Banije postavljeno jepitako da bi buša i kao i njitanje izmjene pasminskog sastava, pincgavac hovi križanci simentalca. zamjeniliproduktivnijeg O ovim će stručproblemima kooperanata savjet raspravljat preko svojih nih odbora izabrani su to: i koji savjetu Odbor unapređenje proizvodnje Odbor otkupmlijeka Odbor rashladnih uvođenje uređaja Odbor snabdjevanje repromaterijalom. će u dva Savjet kooperanata Zagrebačke mljekare sastajat plenumu sastavima i putagodišnje, regionalnim Bjelovaru, Karlovcu, Zagrebu Sisku češće. Stručni odbori će također i a što sastajat češće, je predviđeno pravilima savjeta. Za
se
za
'
na
samom
za
za
za
za
se
a
u
u
se
DI
'
Vukić
Prelović, jedrug predsjednika Savjeta kooperanata iz PreVilko direktor. kooperant drugBujger Lukavec, zamjenika zadruge Ambroz Rivoseki sekretara dosadašnji drug kooperanata savjeta davca, Remetinec. direktor zadruge Poljop. izabran
Za
inž.
za
a
za
Arnor,
maria S
i
iza
:
“
savjet kooperanata i dobavljača Zagrebačke mljekare
I
—
Gorica
Vel.
30.
IX
1968.
Zagrebačke riječ jegeneralni krajusavjetovanja iznio kratkim crtama Tomić Rade program srednjoročni kojije mljekare dosadada istakao U je je izlaganju mljekare.daljnjem Zagrebačke razvoja bila i nizom proizvođačadobavljača mljekare Zagrebačke šnjasuradnja kroz da te da kooperanata savjet mljekare Zagrebačke uspješna, je želja korisna odbore stručne i suradnja unapređenju poslovna postigne njegove proizvodnje. govedarske Rašić Inž. Ilija završnu
Na
direktor
uzeo
u
s
se
na
-
OTVORENJE
STOČARSKE
IZLOŽBE Nikola
prigodom Gusić skupštine općine Predsjednik što nakon Vel. Gorici 29. IX izložbe« »Stočarske g. jepozdravio renja istaknuo među ostalim je: prisutne odlučilo i naših Rukovodstvo organizacija poljoprivrednih općine izložbe stočarske i stočarstva« namjerom održavanje »Tjedna organizaciju rad i ukaže skromno oda stočarima da priznanje njihov vrijednim treba proizvodnji. stočarskoj rješavati probleme koje inicirala izložbe i stočarske stočarstva je PoljopriTjedna Organizaciju vredna pomogle organizacije: stanica,materijalno ZaVelika Fond Gorica; poljoprivrede Skupštine općine unapređenje VajdaexportZagreb; Zagreb;»Agrokombinat« grebačka mljekara, Centar SRH centar poStočarski obrazovanje Zagreb; selekcijski Zagreb; import, Poslovno PIK kadrova pogon udruženje, Orle; Podsused; Sljeme, ljoprivrednih Velika Velika Vukovina, »Turopolje« Gorica, zadruge: Poljoprivredne Gorica; »Budućnost« »Jedinstvo« Velika Čička Črnkovec, Lukavec, Mlaka, »Napredak« Velika stanica Gorica i Velika stanica Veterinarska Poljoprivredna Poljana; Gorica
Velika o.
otvo-
u
se
na
s
na
za
se
u
ove
a
za
za
.Gorica.
i poznat kraj historijski je Turopolje Međui svinjogojstvu. pasmine proizvodnji turopoljske autohtonoj svinji tradicionalno
Posavina
po
stočarski
i
u
od
Šo
a
ro
o
res
|
tim,
danas
i po jejošpoznatiji kooperativnoj proizvodnji mlijeka industrijskom tovu i svinje. goveda Već 1906. osnovana Gorici prva god. je Velikoj marvogojska udruga Otada Jugoslaviji. stalno.provodi selekcija goveda, nabavljaju rasplodni bikovi i krave čistokrvne simentalske iz i Švicarske, pasmine Njemačke uvodi i brzo širi Austrije, umjetno osjemenjivanje. Pod kontrolom proizvodnjeproteklom 63periodu o rganizirada bio ranog već različiti krava prema uzgojnoje prilikama broj godišnjem odnosno kretao između 300 do 1500 komada goveda. N o, najčešće broj taj selekcijskog time da 1962. bilo 2280 Već jegod. govedarskim o grancima grla. god. 1063/64. dolazi do i pa slabljenja privremenog prekida uzgojnorada i ostalih kao i zbogotežanog plasmana rasplodnih grla selekcijskog poznatog sniženja već 1965. rad otkupnih cijena mlijeku. Međutim, god. zahvaljutaj oživljava uvedenom iz ugovorene i širi jući premiranju mlijeka proizvodnje naglo tako da danas kontrolom ima 10000 krava od 1889 matičnih i pod preko čega 8397 kontrolnih. našim Zahvaljujući popionirima. uzgojnorada, selekcijskog '
u
u
se
u
se
s
u
se
a
o o
i +
m
-
pa
Gusić
Nikola,: predsj. Skupštine opć. V. Gorica
'
Drug
Rade
kođer
je
Tomić, upoznao
rice, njihovom
dir.
ta»Zagrebačke mljekare« prisutne sa značajem V. Gopodručja robnom proizvodnjom mlijeka za »Zagrebačku mljekaru gen.
i veterinara doagronoma ljoprivrednim organizacijama, stručnoj pomoći sistematskim radom se sadašnjim uspjelo govedarstvo velikogoričkog područja do te da kvaliteti po poznato unaprijediti mjere je svojoj čitavoj našoj Velika Gorica već 60 centar sizemlji. je preko godina rasplodnog materijala mentalske iz govepasmine kojeg drugapodručja opskrbljuju rasplodnim dima čistokrvne simentalske pasmine. rad inDugogodišnji uzgojnou.govedarstvu zadnjih godina tenzivno koristi kroz robnu i U organiziranu proizvodnju mlijeka selekcijski prilog tome navodimo da 1957. litara npr. god. je otkupljeno 1,500.000 mlijeka, 1961. 1967. da bi pregod. 6,830.000 litara,god. 13,887.000 1, ovoj godini mašili litara više 15,000.000 mlijeka godišnje. Ovajporast o rganiziranog otkupa rezultat i muznosti nego je proširenja kooperacije povećanja povećanja broja krava. Paralelno tražile mljekarstva razvojem poljoprivredne organizacije i tova rješenja organiziranu proizvodnju Savladavanjem tehnologije te
ono
u
se
se
mesa.
u
samo
a
u
'
s
za
su
mesa.
ć a
o
proizvodnju industrijskoj teladi tovne danas naše Već proizvođača predstavlja područje najjačeg da od 1964. 25 000 što do 200 god. isporučilo potvrđuje podatak kg dovoljno dok nalazi 6000 tovu 8 grla. još 9620, grla, prošlihmjeseci godine ostale 22000 će biti tovu telad, kategorije goveda govedaračunajući Ukupno teladi
širom
osnovi
na
su
vrata
otvorena
i za
robnu
mesa.
se
a
u
se
ove
u
u
krave.
i izlučene
turopoljske pasmine, svinjogojstvo svinji poznati autohtonoj mi već od dolazi ranije Ipak govedarstva. orijentaciji poslije našoj Iako
po
smo
smo
u
Proizvođači-učesnici
na
stoč.
izložbi
—
Vel.
utvrdili
mu
Gorica
da
možemo
ko-
kapaciteta Da tovnih bi ostvarili tu utoviti 60000 planiranu svinja godišnje. operaciji navrata nekoliko od 6000000 pokretali akcije koje kg proizvodnju žalost brže ti rezultati ali vidne brzo davale na zbog propadali još rezultate, i cikličkih uspona u pada svinjogojstvu. svimapoznatih svinjogojstva koja kriza 1967. Već drugoj god. počela osjećati polovici došlo do tako da koopeprekida kulminirala, je ovojgodini jekrajemgodine što Velika Gorica i PIK osim pogon preuzimaju Orle, Sljeme, zadruga racije individualnih kod nalaze od vlastitih krmača prokooperaciji koje prasad tako ih krmača i izvođača. jekrajemgodine naglo smanjuje, No, tajbroj sada bilo oko inventuri po stotinjak grla. 300, tajbroj da svim već naših Većina raspopoljoprivrednika jepokazala spremnost bazira loživim snagama koja proizvodnju poljoprivrednu uključi nauke tekovinama provjerenepraksi. obraćali
Analizom
pažnju.
dužnu
smo
u
su
smo
u
su
se
u
u
u
se
se
se
a
sveo
na
se
savremenu
u
u
na
PROGRAMATSKI ZADACI SAVJETA KOOPERANATA ZAGREBAČKE MLJEKARE socijalističko principa kojimapočiva odluku formimljekare donijeli Zagrebačke upravljanja društvo, organi iz ulaze svi bitni rada problemi djelokrug kooperanatačiji ranjuSavjeta “Polazeći
od
naše
na
samoupravno
su
u
*
.——E.
Izvod
iz referata
>
o
individualni proizvodnje otkupamlijeka relaciji i društveni i će proizvođač mlijekaZagrebačka mljekara. Savjet k ooperanata imati i Centra i svojepredstavnike organimaupravljanja proizvodnju ima otkupmlijeka, koji funkciju poljopogona Zagrebačke mljekare. i konkretan oblik k ooperanata Savjet Zagrebačke mljekare ujedno je daljveć i njihintegracionih povezivanja teritorijalnoj produkcionoj robe. oblik po osnovi, organiziranjem poljoprivredeliniji Perspektivno ovaj treba biti baziran i proudruživanja proizvodnim ograncima udruženjima izvođača ili radnih statusom da Znači će mlijeka goveda, jedinica. proizvođači udruženi i vezati ogranke poslovnojtehnološkoj osnovi, Zagrebačku kao nosioca će proces mljekaru, krupnog razvoja grupacije. Ovaj biti ubrzan kada sistemu privređivanja riješi uloge pitanje privrednih će zavodima balansirati sa i pokoje zajedno grupacija, plan proizvodnju i izrađivati Ove će programe i usklađeni programe trošnju zajedničke razvoja. više financirati -naročito tada kada bankarski mehanizam razvoj banke, bude tako da bankarsku udružena ima stvaran izgrađen politiku privreda Osnovni i utjecaj. jeproblempredZagrebačkom mljekarom Savjetom k ooperanata tome što nivo već preproizvodnja mlijeka nijejošdostigla robnosti, vladava dosta i sitnorobna Tako po stihijska proizvodnja. prosječno jednom domaćinstvu dolazi na Vel. Gorici dok svega području krava, je 1,5 i ta struktura mnogo mlječnost povoljnija. Takva visoki i stalni dohodak proizvodnja osigurava dovoljno proizstrane kao što niska vođača, druge mnogiproblemi Zagrebačke mljekare, je akumulativnost i neredovita iz takve strukture proisplata mlijeka proističu i Radi viška izvodnjeotkupa. variranja tržnog mlijeka, pogoniZagrebačke iskorišteni zimi i aiu to treba proljeće, mljekare polovično vrijeme kolektiv od 1500 članova. posliti otkupnih količina i zimi što problemsmanjenja Ostaje variranja ljeti je kroz sektora i robnih jedino rješenje jačanje društvenog formiranje kooperabarem nata 5—10 odnosno stav da krava, neophodno jeusvojiti oscilacije između i između i budu do najnižegnajvišeg tržnogviška, proljećajeseni oblasti
i
i društveni
odnosi
na
u
za
ne
samo
na
na
na
sa
u
se
na
za
ove
se
u
za
sve
na
u
na
ovom
ne
a
s
su
u
za-
sa
30%.
maksimum
ponudamlijeka suprotnom odnosu, jer je proljeće veća i sironego potražnja mlijekom mlječnim prerađevinama ponude vina ili obratno i kada sirovina ljetnim mjesecimajeseni jeponuda najveća, tržište jesmanjeno.mlijeka “Problem tome sirovina samo iu što ljeti prerade jesen nije ' već i prerađujemanjevrijedne proizvode,kojima gubi, proizvode takvi kao parmezan od 9 do 12 proizvodi Bjelovaru čiji jeperiod zrenja mjeto dinara obrtnih što seci, angažira prekomilijardu sredstava, restrikciji bankarskih kredita kreditom ni do 50%. nije pokriveno da održi Zagrebačka mljekara nije stanju politiku otkupaugovorenih tržnih viškova i da radi i rizikom odnosno pod uvjetomsmanjenih da vrši redovito i kredita, mlijeko. svojudaljnju modernizaciju isplaćuje Dosad oročeno što od što od radnih organizacija je proizvođača dobavljača 300 dinara. milijuna selovlio Ovo i da zajedničko rješavanje problema isplaterekonstrukcije, bi veće treba i oblike tržnog mogleprimiti količine viška prerasti druge angažiranja. zajedničkog rezultati tovu ili 100 turnusu i Postignuti goveda svinja upućuju 5 do 20 ili mlijeka formiranjem rješenjeproizvodnji kooperanata 10, Tržište
i
su
zimi
u
za
i u
su
u
u
u
na
se
se
se
u
a
u
s
u
sama
s
cca
se
u
u
na
u
cca
u
s
eta
»
id
ZA .
VA
da Ša
ili
mlijeko vraćanja kreditiranja krava, mliječnih ili vlasništvo krava i njenih mljekare koje eksploataciju uzgoj davanje ili kombinata. dobavljača, zadruga cjemodernizacija k ooperanata Savjetom pred problem krupan Drugije sistemom će sistema riješiti trajno mlijeka. Ovajproblem otkupa lokupnog sabir500 oko rashladnih mreže odnosno laktofriza uređaja postavljanjem starih dinara. 200 što nih milijuna jesakupljeno mjesta, nabavi odluku konačnu Odbor će dana Ovih donijeti laktofrizaciju i po rashladnih programa linijama, pojedinim realizaciji pristupiti uređaja sredstvima. i hitnosti zavisno sakupljenim kao i rada više Potrebno liniji transporta proizvođačima, stručnog je minimum i kiselost svela bi kako i bolja osigurala mlijeka, prihvata kvaliteta mlijeka. više
sistem
uz
kredita
i
kroz
su
na
se
na
cca
za
o
za
o
na
s
na
se
T
MLIJEKA
OTKUPA
PREMIRANJA
I SISTEM
RADA
UZGOJNOSELEKCIJSKOG
PROBLEMI
NEKI
proizvodnje premijski Sadašnji Veći slabosti. dinara starih miliona i svojih milijardu petsto Hrvatskoj Ta kontrolu efikasnu i ide sredstava dio ovih mliječnosti. nedovoljno skupu drupunog svog efekat kontrola i osjemenjivanja umjetnog pozitivan ženske i ako i uzgoj prihvat osigura o pravdanja ekonomskog štvenogumatičenih krava, sposobne rasplod. teladi od će sistem Sabora Izvršnom Po premijski vijeću usvojenom prijedlogu robminimum da tim ali trebati zahtijeva usmjeriti, zadržati,drugačije stvaran bio bi dio uzgojnonosti ove usmjeren premije proizvodnje umatičenim bilo rada težište bi da znači rad. To grlima. selekcijskog selekcijski odnosu simentalca bilo bi: bazirano popravljanju osjemenjivanje Umjetno mliječnost. veću krava umatičenih kod ishranom mliječnost postići je moguće Boljom da tako ima ta simentalca naš pojedine od 3500 svojstva, proizvodna tip 1,jer imadu litara. 5000 od farme društvene mliječnost 10 dinara ostvarene prosječnu od bazi 3 dinara našem Prema premije prijedlogu i formirati program goveda, r asplodnih uzgoja selekcije zajednički mogućeje starih dinara. miliona sistem
sferi
daje kojizajednica ima u
za
u
samo
za
nema
ne
se
za
na
se
s
na
a
na
u
na
Marani
<
na
.
na
baziran
na
od
fondu
240
benificiranih
kredita
nerazvi-
dobivanja suradnjibankama, i nosioci mljekara Zagrebačka području kooperacije jenopodručje, sastava. i robne pasminskog izmjeni proizvodnje kreditiranju pristupiti trebaju nove rada Ovakav postavlja program uzgojnosadržajan vetezainteresirane pred datke premiju, o stvarauju koji partnere, selekcijskog pred centar rade stanice i rinarske selekcijski pred selekciji, koje poljoprivredne sistem nema o pravdanje. i svoje premijski sadašnji jer suprotnom Mljekaru, U
sve
s
do
na
za
ovom
za-
one
sve
na
u
UNAPREĐENJA
PROBLEMI
NEKI
UZGOJA
I ISHRANE
GOVEDA
mljekare, Zagrebačke razvoja Programsrednjoročnog od ostalim m lijeka otkupa predviđa porast mljekarama, suradnji poslovnoj To 1971. litara po140 litara 85 je god. krajem milijuna sadašnjihmilijuna litara ili od vrijednosti mlijeka 55 miliona otkupu sadašnje većanje 5 sela iz osnova dohotka milijardi daljnjih 8 mlijeka povećanje milijardi, tvornica
i pogona
s
u
na
u
za
za
starih
dinara.
cca
predviđenu produkciju mogućeje postići sadašnjeg broja krava od 62 000 ili 34 000 i mliječnih kooperanata dobavljača Zagrebačke mljekare da bitno rad i ishrana poduvjetom poboljša uzgojnoselekcijski mliječnih krava. Ovu
bazi
na
se
akciju organizirati prvenstveno proljeće je citarnost tako da bi teladi i ishranom mlijeku, otkupom unaprijed putem. muznost i tržni višak po kravi 500 litara. regeneriranog mlijeka povećala Govedarski biti baza trebaju ogranci organiziranog uzgojnobiti kontrolni asistenti tamo mogu agronoma rada, njihovi tajnici gdje selekcijskog i veterinara. Ovu
treba
zimi
na
i u
kada
defi-
se
za
a
cca
nema
Savjet kooperanata unapređenje proizvodnje bati ogromnu obratiti ishrani pažnju boljoj mliječnih krava, stručnoj stanicama i centrom radnjipoljoprivrednim Republičkim primjenu nauke Pokusi stanice kao radne | praksu. Poljoprivredne “Bjelovar jedinice Zgb. da livade uređene meliorativnim ili zahvatima mljekare pokazuju gnojidbenim dvostruko veći i krmu. daju prinoskvalitetniju Službe naročito Centru i Zagrebačke mljekare, proizvodnju otkup osim rada vršit će i gornjim problemima usluge snabdijevanju proizvođača deficitarnim ili Gorrajonima sijenom unaprijed kupljenimSloveniji skom tako 400 tona Kotaru, jejeseni nabavljeno sijena. Postoji dogovor Poslovnim »Krmiva« i »Vetserumom« Kalinovica udruženjem zajedničkom radu dodatnim stočne snabdijevanju proizvođača mlijeka komponentama hrane. službe Stručne Centru i proizvodnju otkupmlijeka Zagrebačke mljekare surađivat će i »Agroservisom«, »Poljoopskrbom« drugima snabdijeili opremom i vanjuproizvođača repromaterijalom strojevimamehanizaciju i dvorišta. Stručni kadrovi Centru prostajskih kapaciteta ekonomskog i vršit će i stručne izradi izvodnjuotkupmlijeka Zagrebačke mljekare usluge novih i tipskih projekata gradnju adaptaciju postojećih stajskih kapaciteta djelomičnom mehanizacijom. će kroz trebati stručne odbore Savjet kooperanata Zagrebačke mljekare raditi i stručnom do uzdizanju mlijeka proizvođača polukvalisticanja i čemu već radi Centar Podsusedu i fikacija kvalifikacija, Poljoprivredna škola Križevci. Pred trebat će kako sistem Savjet iznijeti prijedlog izgraditi stoke rizikom i kolektivnog osiguranja uključenim liječenja uginuća. da stanovište i Neophodno je ovajSavjet problemu vrhnja i kao i Radi što i liberalan maslaca, mlijekaprahu. toga je dalje mlijeka stočnu kao tvornice Županji, prahu hranu, mlijeka prahu zemlji, raditi i mogu OsijekuKarlovcu, punimkapacitetom, jerje mlijeko tržištu. Poznato da radi što po prahu dampingcijenama prisutno je toga ositvornice rade tvornice sladoleda manjimkapacitetom nemajugdje deficitarnu radi te mast, mliječnu gurati situacije smanjuje otkupmlijeka pojedinim područjima zemlje. putem organa Zagrebačka mljekara stoji stanovištu, svojih upravljanja, da veći i postepeno Savjet kooperanata brojproblemakompeprenosi iz oblasti međusobnih odnosa sferi tencija proizvodnje mlijeka. Savjet kooperanata će Plenumu dva dobavljača mlijeka godišnje, sastajat puta češće sastavima Karlovcu i Sisku i regionalnim Bjelovaru, Zagrebu, predloženim stručnim odborima otunapređenje proizvodnje,unapređenje i rada kupa, laktofrizacijuprometrepromaterijalom. Sadržaj Savjeta zavisi i da li će tome osnovi prodobavljači mlijeka istoj organizirati će
kroz
stručni
odbor
tre-
za
u
s
su-
za
u
(1/14
a
u
za
na
na
u
u
a
ove
s
o
na
nja
u
za
s
na
za
u
za
u
za
s
na
sve
na
u
s
zauzme
o
uvoza
u
u
uvoz
za
u
u
u
ne
uvozno
u
na
ove
s
a
se
na
na
na
sve
u
se
—
u
u
a
u
u
za
za
za
za
o
na
9
mlijeka proizvođača ogranke udruženja proizvodne Centra Kroz radnih upravljanja jedinica. svojepredstavnikeorganima će biti upoznat i ukupmljekare Savjet Zagrebačke proizvodnju otkupmlijeka će i moći utjecati njenuproizZagrebačke mljekare problematikom vodnu i politiku. poslovnu i nosioca nizom proizvođača mljekare suradnja Zagrebačke Dosadašnja i Kroz bila vrlo i kooperanata njegove uspješna. Savjet otkupa je kooperacije korisna i obostrano da odbore naša stručne poslovna postigne trajna ježelja međusobno povjerenje! suradnja, Stevo Stanivuković
izvođače
ili
u
statutom
sa
za
u
s
na
.nom
s
se
:
KOOPERANATA ZAKLJUČCI SAVJETA
ZAGREBAČKE
MLJEKARE
MLIJEKA
PROIZVODNJA
uzgojno selekcijskogradaipremijskisistem stalno pobaza simentalca Kombinirani selekcijski rad, ostaje tip kvalinabavom i meso, odnosu mlijeko proizvodnih svojstava, boljšanje skladinabavu i »Vetserum« centre bikova tetnih i Križevce, rasplodnih iz bikova visoko popravsperme drugih zemalja cilju produktivnih štenje Kordunu sastava simentalca i i Lici, p asminskog izmjenu ljanja našegtipa sistem šire da rad treba tek Premijski razmjere. poprimi selekcijski gdje. rada. i osnovnim treba selekcijskog uzgojno ciljevimaproblemima podrediti oblici kontrole fizički i administrativni stav da Na smanje je usvojen Savjetu sredstva i usmjere uzgojno premije zahvati, mlječnostiselekcijski treba 1/3 da barem stanovište rad. Zauzeto usmjeriti premije je lekcijski i i pasmine poboljšanja izmjene goveda, cilju premiranjeuzgojrasplodnih goveda. uska razvit će ovih U suradnjaRepubličkim rješavanju problema te stanicama centrom, poljoprivrednim osjemenjivanje umjetno lekcijskim 1)
Problemi
uz
za
u
na
uz
za
u
na
se
se-
na
a
na
u
se-
s
se
za
i veterinarskim
stanicama.
2) Uzgoj
teladi
odbite
rano
i
proizvodnja
stoke
rasplodneitovne i i stručnih će jedinica Zagrebačka mljekara prekosvojihproizvodnih ili sslužbi direktno zadrugama partnerima, suradnjiposlovnim poslovnoj stanicama i veterinarskim ranijeg a kciji prići poljoprivrednim kombinatima, teladi od 14 i više dana. odbijanja zimi i naročito veće od krava da proljeće mlječnosti akcije Cilj je kravi. do 500 1 po veći tržni viškovi mliječnoj osiguraju bi 'Telad iz usmjeravala ovakvog uzgoja društvenim i ženskih muških objekgrla rasplodnih proizvodnju a) indivikao i kombinata i tima kooperaciji zadruga mljekare, Zagrebačke dualnim proizvođačima; turističko domaće ili tov radi izvoza i tržište; plasmana b) tržište. izvoz i domaće mesa teladi za bijelog proizvodnju c)uzgoj teladi i uvoz, perspekzahtjeva prihvatu o dbijanju ranijem Akcija vrste različite i tivno uzgoja mlijeka zemlji regeneriranog proizvodnju tovnih teladi i ili teladi kao goveda. proizvodnju rasplod, bijelo s
u
.
u
se
ove
se:
na
za
s
u
za
za
za
a
na
za
u
'
meso
za
10
__—
i
o
nn
aAva a
a
i
o
o
_-
_—_-
m
vi
i
i
a
i
i
M
i.
o
e.
i
tia
a una 1)
PK
3) Da
bi
uzgoj
Prihvati očuvala
teladi
umatičenih
krava
daljnju reprodukciju, uzgoj r asplodnih kroz i centre goveda uzgojnoproizvodne ogranke, Zagrebačka mljekara će direktno, drugdje suradnjiposlovnim Agrokombinapartnerima, selekcijske tom i i ugoZagreb zadrugama prići uporedo ugovaranjem otkupa mlijeka ženske i muške teladi. varanju se
ženska
telad
a
za
za
u
s
s
4) Proizvodnja stočne hrane količinama od Osiguranje dovoljnim jedanje najvažnijih voditi računa. Osim problema stočarskoj proizvodnji, kojem osigukoličina voditi računa moramo i stočne ranjadovoljnih nadalje cijeni hrane, tim više ako da stočna hrana 55—65% od troškova sudjeluje ukupnih Težište krme naročito individualnim proizvodnje. proizvodnje gospodarstvima biti voluminozne povećanju proizvodnje krme, koja ujedno krmu. Uz voluminozne krme predstavlja najjeftiniju povećanje naročito obratiti i kvalitete tim više što kvaliteta pažnju poboljšanju krme, je krme dobivena livada i slaba. sastava ili oranica, pašnjaka Zbog lošeg lošeg računa da 1/3 krme. Nedostatak stočne hrane spremanja propadne jedan je od da kod individualnih razloga raspoložive stajske kapacitete proizvođača možemo maksimalno česta zimskom koristiti, gladovanja periodu razlog niske slični i tokom proizvodnje; gubici n astaju ljeta vrijeme d ugotrajne suše. stočne
hrane
u
u
o
moramo
o
uzmemo
s
na
mora
na
a
mase
moramo
s
se
ne
a
u
su
za
Zbog pomanjkanja
stočne
naročito
stočne
fond
hrane
krava
muzara,
naročito
se
hrane kao
fond
govedanijedovoljno iskorišten, stoke. Prema tome deficit kategorije
bazne
odražava
a
ishrani
u
krava
muzara.
svodi na: Mogućnost proizvodnje je uglavnom stočne hrane oranicama a)Proizvodnja Na okopodručju intenzivnog stočarenja, Koprivnica, Đurđevac, Bjelovar, lica krme oranica mada Zagreba proizvodnja zastupljena je priličnoj mjeri, i bazu ishrane dovoljno, predstavlja govedarstvu. Postotak trebao bi kretati 25—30% od oraničnih krmnogbilja ukupnih Glavna krmna kultura oranicama bi trebala biti lucerna. površina. uglavnom Na ostalim lucerna radi kiselosti područjima gdje uspijeva zemljišta, ublažila bi nedostatak stočne hrane tim sjetva smiljkite područjima; Sjetva našla bi tu to kultura sušu. smiljkite svoje opravdanje, jerje kojejeotporna Osim ovih kultura oranicama obratiti proizvodnje potrebno je pažnju i raznih kultura silaže. Naročito interesantna proizvodnji spravljanje je silira kada odnosno proizvodnja silažnog kukuruza, koji je mlječnoj zriobi. Na način dobiva vrlo kvalitetna stočna hrana. sištanoj taj Sjetva kukuruza odličnu hranu krave lažnog smjesi leguminozom daje Osim stočne hrane oraničbogatuprobavnim bjelančevinama. proizvodnje nim kao kultura površinama glavnih neiscrpne mogućnosti proizvodnje stočne hrane krmnim itd. pod postrnim biljem, kukuruz, sirak, grahorica Radi uvesti maksimalnog korištenja zemljišnog kapaciteta potrebno je tako da nakon zrnatih kultura dolazi krmna kultura. kontinuiranu sjetvu jedna stočne hrane livadama i b)Proizvodnja pašnjacima krmnim Uz povećanje velike površina pod biljem mogućnosti jednako stočne hrane livadama i proizvodnje postojećim pašnjacima. Usprkos“ stočne
hrane
raznolika
a
se
na
s
ne
u
ona
u
se
na
ne
u
na
na
za
se
u
vo-
se
u
s
za
muzne
na
su
.
na
su
na
've-
11
PO DS
i
VE
E
E
DE
a a
E
aii
proizvodnjanjimajemala, pašnjacima pod površinama može hrane kvaliteta pa zadovoljiti potrebe. njima loša, proizvodnja likao Baš nameće primarno melioracije pitanje, pitanje uslijed toga vada i pašnjaka. ratarstvo Zavodom i Centar Poljopriproizvodnju otkupzajedno ide da te fakulteta uočio jeovajproblem jedogovoreno tome da akciju vrednog livadarstvu. Prijedlogsastoji saniranja sadašnjeg stanja radi herbicidima izvrši korova, zatim livadama protiv tretiranje postojećim i povrte izvrši da sastava gnojidba nadosijavanje, popravljanja travnog bili bi livada tretiranih tako dobiveni Prinosi livada. šinsko kultiviranje S bila bi kvaliteta hrane 2—3 akcijom bolja. neuporedivo putaveći, fakće zainteresirane ratarstvo i Zavod Centar proizvodnju upoznat livadama
likim
i
na
ne
na
a
se
za
sa
za
se
se
u
se
u
u
na
s
se
s
ovom
a
sve
za
za
tore.
koncentrata
dodatnih
koncentrata, smjesa, c)Proizvodnja i nadomjestaka specijalnih određena obratiti također hrane stočne proizvodnji Industrijskoj stočhrane stočne Primjena porastu. industrijske jerje potrošnja pažnja, krava kod od raznolika vidu nih koncentrata počevši primjene smjesaje svrhu U tu tov. teladi te kod zatim muzara, Zagrebačka teladi, sisajuće stočne hrane, i miješane postojeće proširenju pristupila jeadaptaciji mljekara 6000— 2500 tona od te će godišnje povećati sadašnjih mješavine kapacitet 3500 tona i krave tona 4500 Od tona 8000 toga smjesa godišnje. T-2. T-1 te starter i tov ishranu smjesa telad, smjesa teladi, smjese Karlovačke okviru proda Osim organizira mljekare togapredviđa odbite: ishranu važnost naročitu što ima mlijeka, regeneriranog izvodnja višak. tržni Time teladi zatim ishranu povećavamo bijelo teladi, kada i zimskim baš mjesecima jepotražnja mlijekom proljetnim mlijeka najveća. kroz obračun kredit će hrana davat Stočna mlijeko, kooperantima žitarice. isto tako i zamjenu njihove Nabava repromaterijala d) i Centra otkup proizvodnju inicijativu prihvaća kooperanata Savjet što repromada proizvođača snabdijevanju priđe organiziranijem mlijeka radit. Centru služba Posebna i opremom proizvodnju strojevima. terijalom, će repromaterijalom: slijedećim proizvođača snabdijevanju stočnom i koncentriranom voluminoznom i tovnom stokom; rasplodnom drui dodatnim koncentratima; ostalim te lijekovima snabdijevanju hranom, elektrii opremom sredstvima strojevima snabdijevanju preventive; gim dvorišta; izradi tipskih gradprojekata ekonomskog mehanizaciji fikaciju nabavi ili novih repromaterijala kapaciteta; stajskih postojećih adaptaciju nju i livadama krme pašnjacima; oranicama, proizvodnje intenzivnije cilju zaštitu sredstvima za ostalim kao i svim bilja. kemijstkim se
mora
u
u
za
na
se
muzare
za
cca
za
za
se
se
u
rano
za
meso.
za
za
za
u
uz
na
se
ski
za
u
a
za
se
za
u
na
za
za
u
na
u
OTKUP
gad
(
MLIJEKA razradi
godine krajem kooperanata Savjet i sugetim vezi te dade narednu mišljenje svoje godinu otkupumlijeka odreadekvatne kao i kvalitete elemente razmotri Da cijene mlijeka stije. đeni kvalitet; svake
1. Da
za
u
nacrt
ugovora
o
s
za
>
Zagrebačka mljekara preko otkupu mlijeka zadruga binata iste efikasno duhu i stavova ovog gdje djeluju zaključaka Savjeta direktno tamo radne rade duhu gdjepostojeće organizacije zaključaka kao i tamo radnih ovog Savjeta, gdje organizacija; 3. da stručna služba razradi metodiku i tehniku kontrole kvamljekare litete osvrtom kiselosti mlijeka,posebnim problem mlijeka, prisutnost i nečistoću da mastitisa te vode, mlijeka, prouči problem ispitivanje mlijeka sastav bjelančevina; 4. će direktno surađivati Centrom savjet koooperanata proizvodnju i odnosno širem smislu da završi otkup mljekarom, uspješno akcija kako bi došla sročavanja jednomjesečne isplate, Zagrebačka mljekara pozida kao i redovite ciju uspješnije riješi problemrekonstrukcije, modernizacije, isplate mlijeka; 5. Odbor i stručne službe Centra da: laktofrizaciju zadužuje bazi konkursa nabavu ušle laktofriza, ponude koje uži odabere laktofriza funkcionalnosti i po po izbor, onajtip koji nabavnoj našim i Treba težiti tome <ijeni najbolje odgovara potrebamamogućnostima. da uvede unificirani laktofriza tip cilju lakšeg r ješavanja problema zervnih i dijelova servisa; što treba snimiti po područjima u skorije vrijeme organizacije, koji i iste te sniziti laktofriza, broj kojoj litraži, kojimpunktovima locirati, potrebu financijskih sredstava; treba odmah servisne službe će održavati stroprići organizaciji koja i jeve, osigurati popravkeizmjenu pojedinih dijelova; treba održavati stručne seminare o povrijeme proizvođačima te obratiti radnika stupku mlijekom,posebno pažnju obrazovanju rukovanju rashladnim uređajima. 2.
da
radi
i kom-
na
u
ne
—
u
nema
s
na
a
se
na
sa
u
s
za
se
u
za
—
se
na
za
na
osnovu
su
u
se
u
re-
'
—
u
na
:
—
“—
na
i
s
s
u
|
STOČARSKA 29. IX +.
toj
izložbi
i to:
IZLOŽBA U VELIKOJ GORICI
prigodom »Tjedna je 11 nagradila jeZagrebačka mljekara najboljih proizvođača mlijeka o.
stočarstva«
g.
održana
stočarska
izložba.
Na
ima 9 od 4 Šturlić 64,koji goveda, čega podmlatka. Izložio kravu Cvetu mb 236. 1967. je Isporučio jeZagrebačkoj mljekari god. 12 582 1 1968. VII 7934 mlijeka,god. (do mjeseca) 1; —
Petra
iz Mičevca
a
Šturlić Petar Mičevec
13
_
K-54
»Mucu«
kravu
je 1968. 6855 1 9724 U 1967. staru. 11 1; mlijeka, god. isporučio je godina od 2 matične. 4 i brata iz D. Lomnice. Klafurić Ivana Imaju krave, toga 8 mb kravu Izložio staru, 1968. god. proizvela »Šaru« koja je godina 13, je »Zoru« mb 1 i kravu 2900 22; mlijeka Drži
Lomnice.
iz D.
Mijo
Deverić
—
5 krava.
Izložio a
u
—
u
:
Deverić
Donja
—
Klafurić
Lomnica
Ivan Lomnica
. '
k
krave
4
Imaju Šepčić Pokupsko. Stjepana, Dragu oko dan. U 45 1 isporučeno je godini ovoj mlijeka isporučuju 3,8%masti; i sina
—
Donja
—
na
i od
tih
6000
1
krava
mlijeka
s
Šepčić
i sin
Drago
Pokupsko
—
dan.
isporučuje mlijekakravu Josipa, Potočje. 1. Izložio 1968. 6508 14 846 I God. 1967. je mlijeka, god. je isporučio 3 i kćer staru; i »Miru« »Mucu« 20 1 na »Milu« Rajnu godine (251) dan), (doji —
Drži
D.
Mužić
7 krava
70
i
1
na
u
a
14
————
a
2.
2.
——
> -
—;—;—a_
a
_
o
oo
no.
ze Mina.
a
—
m
Mo
m
om.
—
mm
m
o
m
o.
i
e.
.
Markovčić
—
Josipa,
Selnica.
Izložio je dvije 14 286 1968. 1, god. krave
a
u
»Golubu« 16 862
Ima
8 krava.
K-1419 1
Dnevno
i »Cifru«
mlijeka;
isporučuje mlijeka. K-1420. 1967. isporučio je 70
1
P m
Markovčić
Josip
Selnica
—
Smendrović
Stjepana, 6 od 4 krave. Izložio kravu: goveda, toga je »Cvetu« 1 (15 dan). P roizvodnja mlijeka. 1967. iznosila 9611 1968. god. je 1, god. 6518 1. —
Vrbovo.
Ima
a
:
na
a
Prilikom
u
prošlogodišnje žbe bila radi kojaje odgođena kiše, bilo 7 to Jacković građeno je i proizvođača Cundeković Jurja, Stepanić Miju, Stjepana, Postić Pukanić Robić Ba=: Franju, Stjepana, ricu i Gučić Vida o čemu naš list već pije Oni izložbi ovoj izložili svoju: stoku. stočarske
na-
—
sao.
izlo-
su
Smendrović
na
Stjepan
—
Vrbovo
Kuće. Drži 5 krava. Izložio kravu »Malinku« ČunčićJosipa, K-435: je 1 God. 1967. iznosila 9902 a 1968.. (18 dan). proizvodnja mlijeka je 1, god. 6712 1; —
na
u
;
15
kz arosti taro
eje
slot
te3
ak čia vodke
koikato i Vi
i
e
Ja
g
od 4 Ima VugrićStjepana, na dvije »Agroukupno krave, iztih krava K-1628. »Bebu« kravu Izložio kombinata«. Proizvodnja mlijeka je 1968. 9000 1967. 4973 nosila 1; 1, god. jegod. Vukovine.
su
a
Čunčić Josip '—
»Mucu«.
—
Stjepan Vugrić
Kuće
Stepančić Stjepana, 1967. 13 460 Isporučio jegod. Ribnica.
Stepančić
Stjepan
Ribnica
—
Ima 1
6
Vukovine
—
je
Izložio
krava.
1968.
mlijeka,god. a
Hrvojić
49
8973
Dragica od
»Bebu«
krave
i
1;
—
Suša
6 krava
32
vla-
goveda, toga uzgoju Hrvojić Dragicu, kravu Izložila 1 47 Dnevno stitih i 1 isporučuje mlijeka. U je 1968. »Agrokombinata«. starom. 4 »Cvetom« kćerkom staru. 12. god. godine »Lisu«, godina 3942 iznosila 1; je mlijeka proizvodnja Suša.
—
U
ima
8
SRH,
Zgb,
a
s
“Vlasnik
16
i izdavač:
Udruženje
mljekarskih
radnika
Ilica
31
—
Tisak
»Vjesnik«
—
Zagreb