ih
"ga Kralidakai MAJ raja Ba sti Kon Am "a >
2
o
>
oR IfFIOITW.FONSAVUOOd ZAejsoiđ Soupalaniđofjog - “PITUATIČOJI -1HITOd - Jad UJUBIISIIIJUTEZ *a(1891 GI «Še EZ oid E810 IXNRTIHTOđ po nfueornspod nqoišez UIOUIAS nfgnipod *qPiBez nfuefe1y ousAjsnip wopoSid “(TA PR no € OUJAJSNIP UI[E]SO n IDINAIId4ON n 9o?ejaynsjeg £S eu PUOg “nieAopsfg HuNS OUSTGNII ueAouso ngom '696T 91fusrpo8aqzoIzr gq INRTUPI(EZ IpodAniđofrođ IHIBAI X nufegeuz OfTJEZIUEBIO 'G »f1Ap Soxysieu11s19A af n “EITUSIIE!) ONSUOĐOTIH 2 '“nqogiBez IXSABIpOdN puog IO 0xyS1080[1q od Euezipo *'696T sjeurIVaZO1ZI n ozipo *eqzojzr *apoalA1idolrod *D9AOGQIA JUPEI no sxyneu 'POB “IBAJDING JUPIATId xyefran ToruAriđoji ? PeJsiignoAg auIpo8B n vIfusrpoBIJAPI(I[S VASUVJOIS urufeuol8šo9I nuofunid N 2[f gg ns UPAOUSO BOIJTAOJTA 2UAOUSQsxXeAs IBANIE I8ZO1ZI 2qzo0[zr efxgnipođ n sfuspaiđeun NS exminuso eqzolzi “nqoišez ez 95 urxs1e207s PPUO,JT P(IJEZIUPBIO supsranuidol[9q NATJENOTUT ep IBAOPPIG emusg JBINE ZXSUVOOLS »urm eorupolez exsIe201S s91fugrpoBn I2PATUSO eu 0sz svrfusrpoš eg PPAJZNJI efueIzru egepoAzr :291UpA[ “eurpo8 EN UIUPBI nxez ur 1
-
-
šo
a
T
7
-
T
ga. dh. "zm Poe dg
ra
T
s
s
-—
o
_—
o
o
!
| :
Na
izložbi
zaovoj rasplodni eksponati, koji stočarstvo da se dostupaju bilogorskoregije, ciljem prikažu i kvaliteti kao odraz 62stignućastočarskoj proizvodnji njenih proizvoda, podravske rada. godišnjeg uzgojnog
izloženi
izabrani
su
i tovni
sa
u
€e
mi
E
2)
a
|
S
Ka
nota
poza
tad
ni
o»
Pp
:
ža
|
.
>
H
i
'
:
i
: h
Ž
:
AA
sri
š
e
'
5:
4
os
panem
Komuna
Dvor
na
Uni
kupila
je rasplodne
bikove
na
i
'
K
'
izložbi
u
|
zu
|
Koprivnici
Ujednoje sadašnje probleme ovojgrani i treba da nastali što brže kako poduzeti, mjerekoje problemi otklone, bi i okvire i grana reforme. poljoprivrede uklopila ciljeve privredne Ova izložba zainteresirane faktore uvjerila je neophodnost sistematskog i naročito rješavanja problema intenziviranja proizvodnje mlijeka, plaovih kao da intenproizvoda, proizvođačima podstrek, uključe zivnu nabavkom visokokvalitetnih proizvodnju grla. bila
nakana
na
da
se
ukaže
i na
u
se
se
ova
u
u
mesa
smana
a
se
Članovi
u
komisije za nagrađiu Koprivnici
vanje
a
—--—
o
o
o
ooo
BARUŠIĆ MIJO IZ ČEPELOVCA zapastočarskoj Koprivnici ženi bili Bapodaci proizvodnji mlijeka rušić poljoprivredne zadruge Mijekooperanta Đurđevac. Svakako pronajuspješniji je izvođač 1968. U mlijeka. godini isporučio je U litre 10 482 mlijeka.ovojgodini, zaključno količine IX isporučenog mjesecomnjegove ka13 525 litara. Kako iznose ova Pak još mlijeka lendarska a u godina nijezavršena, proizvoddo nalazi 7 to će i količina Barušić deng mlijeka krava, nji Mije znatno krajagodine porasti. uspješniju što želimo rekorderu Zato našem proizvodnju regije podravske mlijeka!
Na
izložbi
su
u
o
on
sa
i
se
ČES JOSIP IZ CUBINCA drugaČesa
KRAJ KRIŽEVACA kako
i snage svako
žara
stočarskoj čisti kravu »Biserku«. Na izložbenom mora svoju prostoru »Biserku« krava, kaže izloženo da bude zato čisto i i čistim drug uredno, svoju grlo i stoka Čes. i naporan se iz do bio Transport mojestaje Koprivnice jedug kamion ušla čista i dotjerana. premdaje jezamazala, Zatekli
smo
na
izložbi
s
puno svaka
u
tae A) Ž
,
M
PV
ns
s
-
jejako bih od krava dosta,ja svojih dviju Nama
žao
što
u
našem
selu
otkupljuje mlijeko. 20 litara dan. najmanje
imao
a
KUDUMIJA
nitko
Bilo
ne
na
ĐURO
bi
ga
IZ ĐURĐEVCA
podacimaStočarskog selekcijskog rekorderka 1968. bila mb. vlasništvo Đure god. je»Olga« 1960., Kudumija iz Đurđevca. Ona IV u 7477 mlilaktaciji je godine spomenute proizvela kg masti. jeka 3,5%mlječne Prema
zvaničnim
centra
SRH
krava
za
uz
š
ea
Kudumija
Đuro
s
o,
kravom
ag
ug
»OLGA«
-
Zanimalo i doznali
da
je
nas
da
smo
ima
li 5
rekorderka
spomenuta
kćeri
—
sve
u
»Olga« potomaka Đurđevcu. To podatak je zanimljivi iz i da ih vrstni udaljujerasploda ima
živih
koji potvrđuje stočari da odu mesarski nož. brižljivo čuvaju pod Inače naš od 10 4 kooperant Kudumija obrađuje jutara zemlje, čegaje jutra podsjenokošom. da
se
telad
dobrih
matera
ne
RAZVOJ
ne
GOVEDARSTVA
U PODRAVINI
Zbog uvjeta, idealnog rasporeda oborina, laganog kvalitetnog količine Podravina visokim tla, dovoljne stajskog gnojiva, spada krajeve bili su prinosimaratarskoj proizvodnji, vrijedni proizvođači uvijek prvi novih sorta i novih stoke. uvođenju kulturnog bilja pasmina Poznato da 1907. po simentalje, godine prviputapojavilo goveče ske dano i udrukojeje pasmine, daljnji uzgoj produkciju tadašnjim isto krave uvažani i bikovi kouz U garima. vrijeme rasplod,kasnije rišteni su i bikovi iz stada već zemaljskog kontroliranog uzgoja udomaćenog klimatskih
u
u
s
a
u
se
na
su
simentalca.
'
za
a
m
o
HO
————--————-
———
eee
---—
a
Poslije udruge pod okrilje zadruga, osnivaju govedarski i kao i se svinjogojski ogranci, uvažaju pasminesvinja kvalitetniji dolaze
rata
novi
se
nove
simentalac.
god. nagloširi, otkupljuju površine velike stočarske naročito i zemlje, osnivaju farme, Slavoniji, SrijemuVojvodini. stočarskih farma velika dobrim Osnivanjem nastaje potražnja Radi dolazi kod do novih plodnim materijalom. toga osnivanja ogranaka. kao osnivači vrše stočarskih Saveza Zadruge, ogranaka preko prodaju stoke. Tako 1958. komune plodne primjer god. području Koprivnica 23 5843 umatičenih i djeluju govedarska ogranka krava, junicapodmlatka. Ovakav formiran momentanom masovan brojogranaka je konjunkturom tržištu. kada 1961. opao interes Međutim, je god. kupovinom došlo do rasula nekih time i do rada plodnestoke, je ogranaka, smanjenja i stoke. Stočarski osniva Biro uzgoju selekciji radom, prestaje i 1961. uzgoj selekciju stoke, kojikrajemgod. pada financijske poteškoće, te stanica funkciju njegovu preuzima Poljoprivredna Koprivnica. 1964. stanice i Krajemgod. inicijativu Poljoprivredne komune,zadruge ponovno osnivaju govedarske ogranke. Zagrebačka mljekara pogon BjeloKada službe. var na preuzima financiranje selekcijske je stupila snagu redba od iz sredstava premiranju proizvodnje mlijeka, zadruge dijelom ostvarenih premija prodanomlijeko preuzimaju financiranje selekcijske službe. livada i Mljekara: preuzima financiranje gnojidbenih pokusa krmnog širokom bilja planu. Kako bila spremna da mlikoličine jeMljekara Bjelovaru otkupi ugovore jeka, zadruge počele sklapati proizvođačima otkupu mlijeka, tako da veći dolazio kontrolu. Važan faktor okviru je brojplotkinja pod naredbe tačka da otac teleta krave konkojauslovljava je premiju, pod trolom biti licencirani bik ili biti plotkinja umjetnoosjemenjena. Time zakonodavac želio da bude što veći krava obuhvaćen selekcije broj da što telad kvalitete i jom, prije dobije bolje boljih nasljednih svojstava. i komuna odluku obaveznom dvije godine Prije je Koprivnica prijašnju odlukom umjetnomosjemenjivanju nadopunila paušalnomnaplaćivanju i steriliteta kod krava. da usluge liječenja osjemenjivanja Valjanapomenuti, radi ove, da se tako izrazimo već 1968. je »prisilne mjere« god. brojumjetno krava da od 16560 porasao osjemenjenih 4120, odnosno, je plotkinja umjet14 553 ili 960 ili licentiranim 89,5%, 5,8%oplođeno osjemenjeno bikovima, 1047 ili izvan kontrole »živičarima«. Ova će samo 6,3%oplođeno akcija tj. imati kroz odraz kvaliteti i kojugodinupozitivan podmlatka proizvodnji i mlijeka. bilo Kroz i i obzirom simenprotekli period je lutanjatraženja tip bio moderan mesni talca. Jednom tip, jednommliječni, jednovrijeme je niski bilo čak tražio primjeraka mikromelije. Zahvaljujući uskoj tip, je između i veterinarskih selekte radnji poljoprivrednih stručnjakaRepubličkog centra i Centra u cijskog Križevcima, dogovoreno umjetnoosjemenjivanje slati sperma, da od će bikova kojepodručje stanje je kojih lizira i standardan visine oko 134 cm, mesnodobije tipplotkinja, tip, kroz 1 3500—4000 te da tovu mlijeka laktaciji, june prosječne mliječnosti mliječni 11 od 450 Ovakvo težinu dosegne će,naime,govečeodgovarati kg. mjeseci zainteresiranih našim i industrija. proizvodnje zahtjevima uvjetima Od
1952.
društveni
sektor.se
velike
se
se
u
za
ras-
nas
ras-
na
u
na
s
na
u
za
ras-
a
na
savez
se
za
u
na
—
na-
o
za
u
u
sve
su
s
o
sve
u
ona
mora
mora
se
o
o
u
za
no a
u
mesa
na
s
se
su-
za
se
na
se
u
u
o
norma-
i
E)
|
sATA
sd
mo
s
s
s
o
i
3
2
>
—-_—
e
3
3-3
--
_-
2
| š
š
BUJGER VILKO IZ PREDAVCA
BJELOVAR
—
»Jagoda« je šampiona kategoriji stočaru vrstnom i 119. To Vilka iz Predavca jeuspjeh priznanje Bujger stoke. rasplodne gajaču "Titulu
krava
u
krava
dobila
vlasništvo i
uz-
_ ——. -
Tako
»Jagodu« je »Svilenku«, I krave ostale izložbe dobio i dvije ocjenu kategorije. šampiona V 6319 krava Šampionka »Jagoda« proizvela laktaciji kg mlijeka je odlična To masti. 3,7%mlječne proizvodnja. je krava »Svilenka« da i ima također V laktadruga njegova Zapaženo je od 5276 masti. također 3,7%mlječne kg mlijeka, proizvodnju ciji Na
uz
izložbi
je
imao
i »Biserku«.
tri krave za
uz
u
u
|
|
uz
Direktor
čka
,
Tvornice
mljekara
sireva
predaje Bujger
Bjelovar
nagrađu Vilku
od
-
Zagreba-
100.000
st. d
————
_-———-_
--_--
—
_
-
|
|
,
|
|
|
|
|
|
|
2
U VELIKIM ZDENCIMA
IZLOŽBA GOVEDA
održana 28. IX 1969. Inicijativom privredne Bjelovar je izložba Velikim u Zdencima komuna: Garešnica goveda područje Daruvar, Virovitica i Grubišno Pakrac, Polje. Osnovni izložbe bili ciljevi da i svim zainteresiranima omogućiproizvođačima uvid kvalitetu rasplodnih goveda području spomenutih komuna; da što veću na potakne proizvođače proizvodnju masti i mlijeka povećanje postotka mlijeku randmana tovne stoke; da tom dođe do prilikom razmjene p roizvodnih iskustava i da se ta iskustva način prepodesan do sada nisu one proizvođače koji pristupili načinu to suvremenijem stočarenja, osjećaju kako bi način materipotrebu, taj poboljšali jalnu komune otvorio Predsjednik izložbu Velikim Zdencima
Osnovne
komore
za
su:
—
u
na
se
—
uz
u
se
—
na
nesu
na
a
za
na
osnovu.
u
čvršćim aranžmaKvalitetnija proizvodnja mogućnost poslovnim nima i mesne prerađivačkim organizacijama mljekarske industrije, uslovima inravnopravnog Svjedoci nastojanja partnerstva. Mljekarske otvara
s
no
u
smo
KIKELUE >.
:
široki dustrije naporima koje jedan krugsigurnih investiciona dobar proizvođača, jerpredstojeća ulaganja stvaraju preduslov da količine sirovine sada zahvaća. Bez prerade područja koje pretjemože utvrditi da se se ove rivanja sadašnje poslovno područje organizacije »Zdenka«
se
8
sve
u
ulaže
da
stvori
s
ll
|
koje
zahvaća
komune
Grubišno
Polje, Daruvar, Virovitica, Garešnica, Pakrac, Podravska Našice i dio može Slatina, Orahovica, DonjiMiholjac, Bjelovara dobrom s uzdići visoki će osim stvasuradnjom stepen proizvodnje koja kroz osnove oblik imati odraz na ranjamaterijalne ovaj realizacije presudan razvitak ostalih oblika bilo oblasti odnosno stočarenja govedarstva svinjoOva zadržala se samo gojstva. organizacija nije poslovnim kontaktiranjima navedenih već i na naporeusmjerila područja, je svojeposlovne udaljenija nalazi interes. Da spomenemo područja kojima zajednički Zemljoradničku Mokrin i Novi zadruguPivnica, pogon Zemljoradničku zadrugu mljekarski na
u
u
s
Kneževac.
HAVRANEK
FRANJO
IZ DARUVARA
r e
Sampionka
izložbe
u
Velikim
vlasništvo
Krava
»Jasenka«
Zdencima
druga
krava
»JASENKA«
Havraneka
osvojila je šampiona cima. To Havranek iz Daruvara stočarstvom jeznačajan uspjeh Franje koji i bavi od 1932. stočarskim na uzgojemrasplodnog materijala god. Upravoje izložbama stekao iskustva. Te izložbe su bile i na svoja najveća poticaj njegov rad stoke. daljnji uzgojurasplodne oko 15 oraničnih U ima 13 Obrađuje jutara površina.staji goveda. titulu
na
izložbi
u
Velikim
Zden-
|
se
|
u
|
Po
_-..
=
—-—-
=
ZAPAZILI SMO
.--
-
+
eo
s
3
s
3
3
--—----
-..
svoje organiziralo je udruženje Regionalno Troškove Zdencima. Velikim izložbi izvođače i mlijeka posjet kooperante bili Poslovno snosilo proizvođači mnogi udruženje, regionalno je puta zainteresirani rasplodnih junica. kupovinu iz
Poslovno
Siska
pro-
za
u
su
a
za
pro
gnev
mi
ka
Kontrolni
Regionalnog
asistenti
na
izložbu
Na
kontrolne
u
izložbi
u
poslovnog Koprivnici
Poslovno
regionalno Koprivnicu
asistente, kako
bi
stekli
iskustva
za
udruženja
Sisak
uputilo jesvoje udruženje rad. svojdaljnji
10
i
o i
Ki
S
E
a
je
sja
RKKA
_-
——
-_
———
--—
——=-——_
-
Poe
o
3
S
s
z
o...
o...
5 š
KAKO Mineralna
POBOLJŠATI LIVADE?
gnojiva, propisnopravodobno upotrebe, veće i kakvoću prinosepoboljšavaju sijena. Za livada fosforna i mineralna gnojenje preporuča upotrijebiti kalijeva hraniva livadama. na gnojiva, jer najbolje djeluju Zanimljiva ječinjenica, da hraniva livadama oranicama. dušik nego bolje djeluju Naprotiv oranicama. To ovi bolje djeluje pokazuju podaci: ako, naime, kao oranicama djelovanje gnojiva 100, d obijemo djelovanje hraniva i to fosfornu kiselinu na dušik 44. za za livadama, 224, kalij 202, Zato livade fosfornim i Da jepotrebno gnojiti kalijevim gnojivima. djeloje fosfornih i livadama li oraninego vanje kalijevih gnojiva (PK)bolje ima što livadna tla sadrže znatno cama, količine lako pripisati tome, manje fosforne kiseline i oranična tla. pristupačne (P,O,)kalija (K,O),.nego da fosforne kiseline i Međutim,postoji činjenica,zajednička upotreba fosforna kiselina ili To dokazano nego kalija bolje djeluje kalij. je Evo rezultata: brojnimprovedenim pokusima. dala negnojena površina je q/ha 50,5 dala gnojena površinakalijem je 61,1 kiselinom s fosfornom dala gnojena površina je 61,6 fosfornom kiselinom i gnojena površina kalijem 76,1 Prema tome obim vrstama dakle potrebno je uvijek g nojiti gnojiva, Pi ako želimo iskoristiti učinak. K, njihov p otpuni Tratina i veće količine hraniva obliku fosforne kiseline i podnosi kalija. To što različitim količinama fosforne potvrđuju pokusi, provedeni kiseline i Tako ako količinom od 80 osnovnom npr. kalija. jegnojilo kg/ha i 30—40 dušika te količinama kalija (K,0) kg/ha (N), povećanim fosfornog obliku Thomasove znatno S količinom se gnojiva drozge, prinosi podigli. od 60 što znači 400 Thomasove 1 kg/haP,O,, kg drozge ha, postignut je od 90 120 Sličan q, prirast 15,4q/ha, kg/ha21,0 kg/ha26,3q/ha. je rezultat i postignut kalijem. A kako dušikom? je Tratina iz tu dobre loše trave, sastojirazličitog bilja: djeteline, trave, korovi i da dušik različito tih drugobilje. Razumljivo je, utječe prirast svaka različito dušik. li tratini biljki, jer biljka reagira Prevladavaju ima malo imat će dušikom dakle, kojoj trave, djetelina, gnojenje pored li s PK_.veći ima više nego gnojenja uspjeh tratini,kojoj djeteline. Livade PK visoke većim se pak,koje gnojenjem daju prinose, opskrbljuju dušikom same nalaze tratini. Poznato dijelom djetelina, putem koje je naime. dušikom se izravno iz zraka bakte,da djeteline opskrbljuju pomoću žive na rija, koje korijenju lepirnjača.. Iz ovoga zaključujemo: 1. samim ili sa Thomasovom ili gnojenje kalijem drozgom pak sastav ali time ne zajedno povisuje djetelina tratini, smanjuje količina dobrih trava; 2. dušikom rast trava i količina se gnojenje pospješuje smanjuje djeteako dodamo količine i fosfornih line, ali, dovoljne kalijevih gnojiva, količina se tako ni kvaliteta se ne pa djetelinasmanjuje, smanjuje ako
i
se
donose
znatno
se
ova
ova
na
na
osnovu
na
nam
za
uzmemo
na
sa
za
za
a
s
na
na
se
h
sama
|
sam
s
:
s
»
»
»
>»
»
.»
s
|
s
|
u
nam
su
s
se
s
sa
u
su
na
sa
a
sa
s
:
s
se
su
na
.
|
*
na
na
na
na
na
s
se
|
s
sa
i
|
(
na
samom na
se
ne
|
|
sijena;
3.
s
livadama, svakogdrugogkulturnog bilja,umjetnim i kvalitetu te možemo s'tim gnojivima povisujemo prinos gnojivima našem kvalitetu. prema usmjeravati zahtjevu rast, pa'i
na
kao
i kod
s
1
:
|
_—_—
Pod
e
o
--
e
=
_—
—..
-
mineralnih
upotrebe Vrijeme Što
---———_—
-
—_—-
————
gnojiva na
i,
-
livadi
preporuča upotrebe gnojiva tokom zime ili i fosforna prose, da gnojiva posipaju jesen, kalijeva treba dok dušična početka vegetacije. prije posipatiproljeće gnojiva ljeće, svake livadama Mineralna se morajuupotrebljavati godine, gnojiva održilivadama i da dobru na da bi vrijednost sijena prinose postigli hranjivu visini. primjernoj možemo našim livadama da i Iz svega postići proizlazi, navedenoga i ako dobrom visoke upopravodobno kakvoćom, propisno sijena prinose fosforna i mineralna trebimo napose kalijeva, kojaosigu(umjetna) gnojiva bismo Na način bolju mogli osigurati prinosa. taj povišicu ravajusigurnu Mi bismo dala i veću i bi tada naše proizvodnju. bolju koja prehranu stoke, odnosno više i veći stoka, stoke, bolje hranjena mogliprehraniti brojstoke, bismo količine dovela bi i do veće moglipoboljšati stajskog gnoja, kojim mineI tako veća hraniva. humusom i oranica upotreba biljnih opskrbu livadama fosfornih i ralnih napose povoljno utječe kalijevih gnojiva hranidbenom velikom veći nego povrijednošću, prinos sijena oranica. većava i plodnost Izvod iz Gospodarskog priručnika se
tiče
mineralnih
vremena
livadama
na
u
u
se
u
na
mo
na
na
s
a
s
s
ne
na
samo
se
s
na
JESENSKA PAŠA U ISHRANI STOKE pašazbog imajuproljetnajesenska vrijednost najveću našojzemlji i redovito kod i što nego pa vlažnija ljeta, je porast proljeća jeseni toga i vrlo često suha doba ta trave zbogtogaje Ljeta godišnja intenzivniji. slab. trave pašnjacima porast kolokiša već nakon prvih mjesecu dana,najčešće Nastupomvlažnijih od i stoka trava vozu, gladovanja. polakooporavlja ljetnog opetporaste da nakon oskudne i stočara Koliko prava dugotrajne blagodat je svakog hrane zelene i nadolazi zime sa obiljem vegetacije proljeće svojimbujanjem zelei katkada iste te ishranu sušnog poslije stoke, gotovo pojave jesen zla stvari toliko te vrlo također hranom pojave oskudnogljeta, i karakteristično poljoNapredni poljoprivredu. nerazvijenu stihijsku kojeje toku dozvoliti da periodi smjenjuju godine privrednik, naime, smije to vrlo obilne proi nepovoljno djeluje ishrane, jer gladovanjaperiodi izazvani ishranom Lošom i pad jednom nedovoljnom životinja. izvodnju ishranom. ni nivo maksimalni može najboljom podići proizvodnji to vrivremenskim Jesensku prema koje prilikama p odesiti valja pašu stoka se može dana Za prekocijelog napasivati jesenskih jemevladaju. toplih dio dobrim ona će na tom dana i najveći pašnjacima podmiriti slučaju i i može biti hladna tvarima. vlažna, No,jesen jihpotreba hranjivim takvim U dani. povremeno slučajevima mogu hladniji nastupiti jeseni tople dana stoku kišnih Za nahladiti. može stoka se biti valja jer oprezniji, valja hraniti ili nadma do ne dođe da nego ne oprezno je napasivati, napasivati hranom zelenom u staji. dok to vremenske dotle držati može na prilike Stoka paši jesen 8—10 dana da uzeti može se prije pašaprekida Općenito dozvoljavaju. €. 10—12 dnevna kad tada ili mrazeva padneispod temperatura prvih pojave i
U
nas
su
su
u
na
u
se
za
u
za
u
su
nom
za
u
se
ne
na
u
na
se
ne
u
svo-
u
a
na
se
za
u
se
12
o
i a
i aj
i
a
a
daš
e
a2)
sor
ie
sa
Ska
s
=
P_i
sn
s
s
si 2
"
,
'
' Uj F š
š
jesen pašuprekidamo prilikom izgona pašu proljeće, zimsku ishranu. vrši da bi privikle Prekidanje paše životinje postepeno, tako da tokom 10—14 dana kraće životinje puštaju vrijeme pašu. Nakon krave kroz par dana mogu slijedećih puštatiispuste prekida ispaše 1—2 sata da i razgibaju osvježe. stoku ishraUporedo prekidanjem paše, prevodimo stajsku postepeno suhu ishranu održaod zelene i razumni Polagani prijelaz omogućuje i iste životinje. vanje proizvodnje, dobrogzdravstvenog stanjaizgleda će Stoka i tokom snage, dovoljno proizvodit kojaje ljetajeseni nakupila iste količine i ostalih i proizvoda. stajskog držanja, mlijeka zimi, vrijeme osobito Veliki udio ima dobra i te tome upravo ispaše, ispašaorganizacija dobrim kroz može možda Ono što dijelom propušteno ljeto jesen. je Iz kalendara Poljoprivrednog jesenskom pašomispraviti. Kao
stoke
i
i u
na
se
se
tako
u
na
sve
se
na
se
na
u
se
s
na
na
nu.
za
u
se
u
SAVJETOVANJE PROIZVOĐAČA MLIJEKA PODRUČJA PPK S PROIZVODNOG RJ MLJEKARSKA INDUSTRIJA »PIONIR« ŽUPANJA cilju podizanja održala 1. VII Županja je
mlijeka Mljekarska industrija sirovog 1969. rukosu savjetovanje, kojemu prisustvovali vodioci stočarstva tehnolozi i Bosanske Poi stočarski područja Slavonije savine. Također inž. Brlek, dipl Stjepan savjetovanjuprisustvovali: direktor Zavod centra Boro inž. stoSelekcijskog Hrvatske, Sučić, dipl. čarstvo Jovanović mlekarstvo SFRJ inž. Institut Butmir, Velimir, dipl. Novi Leaković Beograd, Republičkog zastupnik vijeća SRH- predStjepan, komore stanica Veterinarskih stavnici Privredne Doboj, predstavnici Modriča, e, B. Sl. Brod stanica i s Šamac, Županja, Poljoprivrednih područja predstavnici i Bosanske Posavine. Slavonije Na tretirana i savjetovanju pitanja proizvodnje otkupamlijeka posebnim osvrtom kvalitetnom sirovinom na probleme snabdijevanja Mljekare vezi kvaliteti list br. donijetim kravljeg mlijeka propisima (SI. 1/69), i krava. hlađenja mlijeka mjestuproizvodnje selekcije mliječnih U izneseno kvalitete diskusijama jedosadašnje stanje pogledu sirovog kao i bakteriološki kvalitet mlipo mlijeka, pojedinim sabiralištima, sirovog + 4% C. U vezi tim da baktejekaohlađenog posebno jepodvučeno je riološki kvalitet redu prvom mlijeka sirovog odlučujuća higijenska proizvodnjamlijeka. Na iznesenih referata i temelju diskusija donijeti slijedeći zaključci: kvalitete 1. mlijeka Pitanje sirovog svim sabiralištima nabaviti rashladne uređaje; kontrolu sabiralištima uvesti radi mlijeka sirovog izdvajanja odnosno mlijeka, nekvalitetnog osiguranja kvalitetnog mlijeka premije; postizanje sabiralištu kadar stručni svakom će rukovoditi na osigurati koji sabirališta i voditi kontrolu radom kvalitete mlijeka; sirovog i nosioci da obezproizvođači mlijeka otkupa, organizacije, trebaju stručni kadar tehno- stočara bijede proizvođača kojiučestvuju loškom kao i da semiprocesu proizvodnje sirovog mlijeka, putem stručni nivo i slično nara, svakogindividualnog savjetovanja podižu proizvođača. U
»Pionir«
kvalitete
s
su
—
za
—
za
—
su
u
s
s
o
na
u
na
s
za
u
su
—
—
na
na
za
—
—
u
|
2. —
—
Pitanje selekcije dovršiti krava simentalca zaprimanje tipu otkupnom području kod individualnog proizvođača; od kontrole krave izdvojitidaljnje kojedajumlijeko ispođ to prosjeka područje, kod umatičenih krava vršiti bikovima evidenciju oplodnje pediu
na
one
za
s
—
greom; razmotriti
pitanje kreditiranja rasplodnog materijala kooperaisto tako i načine stočarstva i ciju, druge stimuliranja proizvodnjemlijeka; stručni kadar. rukovođenje selekcijom osigurati potreban inž. Dipl. Marija Crnobori, Biljan Josip
—
za
a
za
—
SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE IZ STOČARSKOG Promet stoke iz VIII 1969. rasplodne kooperacije u
—
organizacija Red.
Ime
br
r prodavaoca
oj
i prezime
ju-
'selo
mb.
ili
i;
1
Živko
Vuković
zadruga od
1275
Haganj
»
»
2879
Farkaševac
»
»
»
»
3
Velimir
Ljubo
4
Lukačić
Marko
Žavnica Ivančani Farkaševac
5
Mikšec
Đuro
Kozarevac
2991 Nova
77
10910
7
Mikšec
Đuro
Forman
Rovišće
bik
»
10981
»
Mato
.
Koritna
Dubrava
Žugec
6
Organizacija
—
5901
2
Imbro
Kupac
Rača
Martin, Kostanjevac Belić Jandro,
»
zid
Oštri
Rovišće
2793
Bistrica
Babić
»
»
.Zlatar
stanica
Veter.
»
Fond
unapređenje
za
stočarstva Đurđevac
O.S. 8
Bosanac
Vlado
9
Varga
Fabijan
10
ll
Šoštarec
_Pavčić
Đuro
Nikola
Predavac 1671 Poljančani
Predavac
»
Kapela
»
Crkvenac
Đurđevac
10311
Đurđevac
>»
Šimljani Leskovar
Bregi
3834
4052
Kopr.
»
Ivan,
CigovecPregrada ZPP
Fond
Koprivnica
za
unapređenje
stočarstva
Kostajnica
O. S. 12
Bogadi
Ivan
13
Živković
14
Vujčec
Josip Josip
15 16
_Jelić Pobi
Gola
Pavao,
Gola
7191
»
»
»
7101.
»
»
»
»
6984.
>»
»
»
Mijo
»
7146.
»
»
»
Ivan
Tisovac
3810
St.
Fond
Petrovo-
"selo
»
unapređenje poljoprivrede
za
O. S.
Nova
Gradiška 17.
Rosić
18
Lovreković
Marin
Prvča Antun
Prnjavor
2045
14
4
Nova
Gradiška
V.
St. Petrinja»
>»
Mjesna Majske
:
19
Goles
Milan
Šušnjar 141
6
»
Sastavila:
14
»
»
zajednica Poljane »
MarijaPalangić, Zagreb
FP
Č—:————=——==——=<——————————, ti
POSJET ZAGREBAČKOJ
MLJEKARI
mlijekaZagrepredstavnici zadruga dobavljača Proizvođači, izrazili i Kloštar Pitomača iz Podravine Podravski) (relacije bačkojmljekari i što kako da bi da grupno posjete vidjeli Zagrebačkumljekaru, želju sabiru. odnosno i oni od Pripreme organiproizvode koje proizvodi mlijeka, referent Bedeković sproveo otkup mlijeka Mato, je drug zacijuposjeta Kloštar iz Pitomače (zadruga) Pitomača, dobavljača“ pomoć predstavnika i i Centra Katalena Suha Velika proizvodnjuotkup Trešnjevica, Podravski, autobusom 45 obišlo 1969. 14. VIII najprije je mljekare. Zagrebačke mlijeka Tvornice direktor nas sireva Tvornicu je razgledali, koju Bjelovaru, sabirači
i
—
se
su
za
uz
za
nas
a
smo
u
moje
me
A s
upoznao u prerademlijeka problemima svojemizlaganju sada baš reve, prostora toku, problemomskladišnog rekonstrukcijom kojaje Rovišću i skladište sira sira te poveo smješteno jedno je zrenje nastavili Put sira Gradecu. ribaonu pravcu Zagrebagdje tvrdog Iz nastavili tvornice sladoleda).Zagreba Zagrebačku mljekaru(osim razgledali Karlovcu da bi i prema mljevidjelirazgledali sagrađenu putovanje Povratak i stari karu. Nakon gradOzalj. mljekareposjetili razgledanja i čuli što i bio kući onoga svega vidjeli je pun prepričavanjadojmova bio to od vidjevši je doživljaj pogonima, jer stručnjakapojedinim odnosno do do od kako profinalnog mlijekoputuje proizvođača mljekare da da ima izvoda. mnogo problemakoji jošneriješeni, ZagreVidjeli takve Naše da da to čim bačka prijeriješi. je mišljenje mljekaranastoji i možemo oni mi treba češće drugeproizvokoji organizirati, jer posjete imamo sada đače upoznati poteškoćama kojima mljekarasusreće, način kao i sliku sagledavanja drugačiji mljekari, jednojvelikoj potpuniju i proda bi da mnogo dobavljač mljekara, radi, problema. Vidjeli izvođač što više približili. tvornice Mi svi Bjelonjezine posjetili Zagrebačkumljekaru, koji Centra direktoru i Karlovcu varu, proizvodnju zahvaljujemo Zagrebu ovakovom našu i posjetom želju mljekare kojije otkupmlijekaZagrebačke
i radom
s
u
s
u
nas
za
si-
oko
u
u
smo
u
smo
u
novo
smo
smo
smo
za
u
sve
nas
a
su
smo
se
smo
s
s
a
se
o
smo
se
se
u
smo
za
se
za
15
-
-
Karlovcu i na prihvatio odobrio, stručnjacima Bjelovaru, Zagrebu lijepom i stručnim te da što više vidimo i tako prijemu izlaganjima omogućili rada ovako kolektiva. upoznamo radu proces u jednogvelikog Mnogo uspjeha želimo radnom kolektivu Zagrebačke mljekare! Mato Pitomača Bedeković i
u
nam
w.
Zena
i dom
u
KISELJENJE KUPUSA buradi
Kupus kiseljenje kupusapotrebno j e: bure, kupus, sol, hren bure od 100 treba 3 i kukuruza. Osim čistoće (na kg kg soli) bureta, da bi dobro izabrati kupus održao, potrebno je zgodno mjesto podrumu ili kakvom kiselimo kao ribanac ili drugommjestu. Kupus glavicama. Ribanac: Očistimo od zatim ribamo pa glavice vanjskih listova, čite noževe. Naribani čisto On bure. se kupus stavljamo zbije maljem. Treba da zrak ostane Kako ima vode mnogo zbijati dobro, njemu. kupus to suvišna voda Ona može dodati sebi, prizbijanju odvoji. kasnije, kada da ako bi suh. ostao kupuspočinje previre, kupus Ribani ređamo redove 2-3 i odmah u u solimo. Radi cm kupus debljini kukuruza Tako dok bure ljepše bojedodajemo kupus. postupamo U buretu od 10—15 prazan gotovo napuni. ostavljamo prostor bure Na od 100 1 vode treba 3 soli. Kada kg (tri) jeređanje kupusa čistom i daskom nešto ga vršeno, pokrijemo bijelom krpom okruglom manje veličine bureta. Na dasku kakav težak kamen dobro oriban. Tada stavljamo 6—8 zato i ne bure Ribani ogrezne kupus vodi, smijemo napuniti. kada izvrši Uzrok kupusje ukiseljen previranje. previranju mlječna je kiselina. Ona što buretu nahvata Tada po poznaje tome, pjena. kupus dobiva žutu i nakiseo. lijepu boju postane ima u Kupus glavicama Najbolji kupus glavicama jestonaj,koji tanke listove. Od takvih :istova lako Glavice očistimo sarma. zavija kupusa od listova. Zatim vanjskih nepotrebnih rasječemo korijen svakojglavici ako hoćemo da brzo ukiseli. unakrst, kupus ređamo bure Ako između Pripremljene glavice jednu drugu. njih ima većih ih ili veće šupljina, popunjavamo manjimglavicama, isječemo Između redova očišćeni hren radi čvrstine i okusa. polovine. dodajemo solimo Svaki red odmah Redovi kuKupus mljevenomsolju. posolimo. da su treba čvrsti i bez velikih U buretu pusa prazan šupljina. ostavljamo od 15—20 Kada završeno cm. hladprostor je ređanjem kupusnalijevamo vodom. Vode treba da buretu bar 30—40 kada za se cm, je manje jer onda će biti taman da bude vodi. pritisne kamenom, toliko, kupus Poslije čistom i kakav težak togakupuspokrivamo krpom stavljamo dasku, prekonje izvana bure da bi u kamen, pokrivamo platnom, padalaprašina kupus ili kakva Bure slavinu s imati drugaprljavština. glavicama pretarasola. tek 8—10 i to vršimo 3—4 kanje Pretakanje počinjemo poslije dana, razmaku od 2—3 ali samo po puta dana, jedamput dan, prestanemo kada ukiseli. To bureta. po kupus poznajemo pjeni, kojaizbija površinu Kako rasol rado treba da bez ostane pije, paziti, kupus njega, j er će se tom kvariti. N.Đ. slučaju početi u
Za
—
zrna
se
u
u
na
naro-
u
ne
u
u
se
se
zrna
u
se
ne
cm.
za-
za
cm
u
se
se
u
se
na
—
se
na
se
u
uz
na
s
nom
u
u
a
ne
mora
za
u
na
se
a
na
se
ne
u
Glavni
i odgovorni
Vlasnik
i izdavač:
Ilica
Redakcioni Uređuje: kolegij urednik: urednik: Vera Hoholač dipl. inž. Dinko Kaštelan, tehnički radnika i uredništvo, Zagreb, Udruženje mljekarskih SRH, Uprava tel. 440-476. Tisak: »Vjesnik«, Zagreb
31/III,
Štamparija
oma
d
ad
16
o m a