raka,
mor Lera
sluge
kiid
i
N «
O
m
£2 ga
PROSINAC
<
>
sa pe aa +
mk
i». nn“ pm
SAVREMEN A STAJA U GRIŽU KRAJ ŽA LCA
1969.
-—--—-
-_-
SELEKCIJSKA SLUŽBA PROVODI
SMOTRU
KRAVA
otkupnompodručju Selekcijskog krava radi kontrolni izlučiselekcijski pregled mnogihmljekara provodi da budu onih iz matičnih proglašena knjiga grlakojanemajuuvjeta vanja Prema
SR
centra
programu
Hrvatske
na
se
.
smo
do
pr »
“.s&»Pes
anom
sa
mms
Ankica Rovišće Kocjan —
rasplodna. utvrđenom održavaju po selima, krava Smotre raspoprema da su baš oni shvatili znak to Odaziv .redu. značaj proizvođača jedobar, je rada i a time uloguselekcijskog govedarstvu. akcije kao
se
a
-
|
u
2
ai
či
I
i
i
ka
ks ik o
idot)
/
Tako
Šoštarić kraj Bjelovara Juraja kako kravu »Biserku« 6 staru. Ankica došla sa predvodi godina Kocjan je svoje krave »Malena« i »Mirnom«. Jeličić Petar sinom Misa dvije »Beba«, junicom tri krave i »Beba«. Uzorni i jom dopremio je »Maculja«, »Jagoda« proizvođači dnevno oko 20 litara Jandrić došla mlijeka jer predaju mlijeka. Marija je smo
na
smotri
krava
u
Rovišću
zatekli
su
Pa
mm
mg oh
Jandrić
tri krave
»Beba«, Na zatekli smo jeka. putu s
krave
»Biserku«
»Pisava«
i »Bebu«.
Marija
—
ao
Rovišće
oko 16 litara mli»Jagoda«. isporučuje Hadrović kako Augusta predvodi smotrudvije i
Dnevno
na
:
< Komisija predvođena Caputom je stručno svako Trebalo grlo, potrebna posla. ocijeniti predvedeno je matične i prema utisnuti rog knjige potrebi zapisati podatke mjerenja, matični ili kontrolni broj. Rovišću
u
:
imala
inž.
—
ruke«
»pune izvršiti
u
u
<p
Hadrović
akcije rada selekcijskog
treba
Ove
—
August
Rovišće
—
i svrhu
postižemo izlučivanjem podržati jer radi odabrati govedarstva. unapređenja najbolje daljnjeg baš
takovim
PRIKUPLJAJU SE PODACI... mljekare« prikuplja proizvodnju otkupmlijeka »Zagrebačke Tako proizvođači proizvođači. mlijeka kojuisporučuju podatke količini dnevno Prvu razvrstani grupu grupe. kategorija kojaisporučuje sačinjava itd. treća od 5 do od 2 do do 2 grupa 5 litara, 10, litre, druga strukturu uvid Svrha dobiti prema dnevnoj proizvođača približan je radu stručnim biti u što treba službama daljnjem putokaz isporuci mlijeka oko proizvodnje mlijeka.. unapređenja Centar
i
za
su
o
u
a
u
SELEKCIJSKA SLUŽBA U GOVEDARSTVU PODRUČJU NA BILOGORSKOM komuna
(Područje
Grubišno
Garešnica,
Polje,
Daruvar
i
Pakrac) doli-
čijim je ispresijecano da te to veće nalaze nama pode travnjaka,je utjecalo prirodnih površine izrazito stočarski kraj. ručje postane interes Hrvatsku Uvozom pojavio goveda simentalskog čistokrvnog kvalitetne nabavkom ovog goveda pasmine poljoprivrednikapodručja domaću bi ćom pasminugoveda. proizvodnjom, koja zamijenila ovih
Područje
malim
komuna
vodotocima
se
u
ovo
u
za
se
s
ve-
Simentalska
ovog pasmina je odgovarala poljoprivrednicima podrad za i tov. za ručjazbogsvojih sposobnostiproizvodnju mlijeka, nakon osniva se Četiri Žabnu, godine osnivanja marvogojske udruge i to 1912. prva marvogojska udruga području Bilogora, god. Hercegovcu komuni Garešnica.
naročito
za
u
na
u
u
Deset
godinakasnije, tj. marvogojska udruga komuna Sređanima u skoj, Pakrac,dvije godine kasnijeDaruvaru, Gornjim i Ivanovom Selu Grubišno (komunaDaruvar) (komuna Polje). nabavile su Đuri Početni rasplodni materijal udruge Žabnu,Virju i iz Švicarske. đevcu, kasnije Od 1930.—1937. Diošu Daruvara držali uvezene Švicarci god. kraj krave i iz Švicarske, odatle su ih po junice prodavali cijeloj Jugoslaviji. Te imale marvogojske udruge utjecaj poboljšanje pasminskog time i veće stava, proizvodnjegovedarstvu. bio takav da se već od II rata područje Tajutjecaj je prije Svjetskog tretiralo kao područje simentalskog goveda. God. 1959. nakon Saveza Stočarskim spajanja marvogojskih udruga centrom stočarskih selekcijskim prišlo osnivanju ogranaka poljoprivredpri nim U oni zadrugama.marvogojske ogranke učlanjeni proizvođači stočari, imali dobre krave simentalca. stočarkoji eksterijerno tipu Osnivanjem skih računa nabavci bikova ogranaka povelo je rasplodnih pedigreom osnovani to doba selima, gdje ogranci ujednoje počelo p ostepeno mreže što odrazilo sve proširivanje umjetnog osjemenjivanja, poboljkvalitete kod šanju podmlatka. U to doba dolazi do velike te to stimulira stopotražnje rasplodnih grla, čare rad daljnji unapređenju govedarstva njihovom gospodarstvu. Tada dobro veliki većinom područje prodaje brojrasplodnih grla, i to društvenom tada i junica, uglavnom sektoru, koji je orijentirao krava radi i teladi tov. uzgoj proizvodnje mlijeka God. 1959. i 1960. krava Cana mb vlasništvo Havranek iz 613, Franje drži rekord u Daruvara, godišnjoj proizvodnji mlijeka Hrvatskoj, jerje 1959. dala 7937 1960. 7902 god. kg, god. kg mlijeka. God. 1962. novčanih sredstava dolazi do uslijed pomanjkanja prestanka rada stočarskih te i rad službe svim komuogranaka, prestaje selekcijske osim nama komune područja Bilogora, područja Daruvar, gdjezahvaljujući i kombinatu Poljoprivrednoj stanici, kasnijePoljoprivrednorad službe kod krava selekcijske nijeprekinut punimporijeklom. prehrambenom Rad službe 1965. selekcijske cijelom području obnovljen jegod. zakonskih i donošenjem propisagarantiranoj otkupnoj cijeni mlijeka preiz uslovom da miranju mlijeka kooperacije pod krave, čije mlijeko i te da se otkupljuje, evidentiraju njihova ispituje proizvodnja mlijeka, njihovo evidentira i U 1967. određeno prati daljnjem potomstvo uzgoju. god. da evidentiranih od krava je priplođeno potomstvo potjecatiumjetnog ili čistokrvnim što odrazilo oplodnje osjemenjivanja bikovima, jepovoljno čistokrvnih bikova da 8 s ovog potražnju tako, područjaprvih mjeseci 52 čistokrvna bika za godine prodana rasplod. Potražnje ženskim nema. materijalom Na 4 komune obuhvaćeno području jeselekcijom: 1922.
osniva
se
Brekin-
u
a
u
a
uvozom
na
su
a
su
na
a
sa-
u
ovo
sa
se
su
su
-
u
se
u
o
su
s
u
a
se
za
na
na
na
ovo
se
na
za
u
a
na
a
s
na
ovom
o
o
se
sve
se
u
mora
se
na
su
ove
u
za
ove
KRA
KOMUNA
VA
kontrol
ukupno
iznad 1 godine
2491
42
3 427
3 563
424
lll
3 235
3 524
359
17
177
1 463
1 657
127
229
519
10 487
11 235
952
Rasplodnih
matičnih
bikova
priplodu
poriz jeklom
4
u“
junica
poriz jekla
nih
1
128
7
33
103
2362
Daruvar
4
178
Pakrac Ukupno:
25 40
Garešnica Grubišno Polje
s
bez
prednje jeuočljivo junica odnosu krava ima samo 8,4%. broj Od krava komunama ukupnogbroja pojedinim cijom: tabele
Iz
u
odmah
da
|
starosti
godinu
iznad
dana
starosti
na
'
obuhvaćeno
na
A
KR
KOMUNA
Garešnica Grubišno Polje
je
VA
obuhvaćeno
ukupno
selek-
lo
selekcijom
8 850
2491
30
8160
3 563
44
Daruvar
9100
3524
39
Pakrac
6 380
1657
26
32 490
11 235
34
Ukupno:
plotkinja jezadnjih godina porastu, Umjetnoosjemenjivanje iz tabele u su za - podravsko najbolje uočljivo kojoj je bilogorsko područje šest dati iz Centra Križevci posljednjih podaci brojuosjemenjivanja godina. korišteni više ili U tabeli koji postojeći brojplotkinja, manjevarira, odnosi 1968. se su god. noviji podaci,postotak da 1969. već do sada pokazuje daljnji broja Napominjemo godina porast stoSvakako stalni kao naprednog ovaj napredak preduvjet osjemenjivanja. stalnom i bazira forsiranju iskustvu,pogotovo 20čarenja osnovi nosi simentalca nasljednoj linija g ovečeta koje svojoj šarenog godišnjem može dati. maksimalnu ta produktivnost koju pasmina stalno
što
u
za
o
i
za
na
a
a
na
u
—
BROJ
na
PLOTKINJA
OSJEMENJENIH
Veterinarska stanica i
Polje
tkin E ja 1968. god.
GODINAMA
PO
Osjemenjeno godine —
*% osjem. lotkin
uz.1968.
1966.
1967.
1968.
8160
4.097
4 558
4 861
50
9100
4 768
5388.
6166
67
1.
Grubišno
2.
Daruvar
3.
Garešnica
7 850
3100
3291
3573
45
4.
Pakrac
6 380
1002
980
848
13
5.
Virovitica
9 230
910
1 018
1 048
l1
Ukupno:
40720.
13817.
15235
16496
40
6
No
VERE
PRE
dot
JOKAAREEORRS PREKAI KNINA EO |
POSJET PROIZVOĐAČIMA
U SLOVENIJI
Grupaproizvođača mlijeka predvođeni stručnjacima iz Siska i Centra regionalnog poslovnog udruženja proizvodnju mlijeka okolici »Zagrebačke mljekare« posjetiliproizvođače Žalcakraj mlijeka i Svrha bila da vide razni krave Celja Kranja. posjeta je tipovi staja i način organizacije proizvodnje mlijeka. iz Siska
i Cvetkovića
za
su
u
se
Učesnici
su
tako
jednih je
Kod
vanjem.
Viljuškar oko
imali
olakšava
radove
utovara
ili istovara
bio
prilike
viditi
rešetkasti
za
tipove staja kroz izmet pod kojiotječe razne
u
vezi
s
izđubri-
i mokraća
kod
trećih
izđubrivanje mehanizirano, drugih je jamu, mokraća oticala drugimputem. zaostajala kanalu, jebalega da ima zadatak Oduševio učesnike utovaruje koji pokretni viljuškar je kola. ili da iz gnoj utovaruje nadalje sjenikastaju 'sijenosjenike, ili bile Jedinstveno izgrađene preuređene potpuno staje, 6 metara. širok oko isti redu radi da ukoliko stajalištaje jednom jest, kravu krmni betonski nalazimo Tako stajalište »stol«, prolaz ishranu, hodnik. kanal izmet i do zida 160 do 175 cm, oko prolazni u
bilo
kod
betonsku
a
u
u
u
u
za
novo
one
ove
>
o
se
za
za
za
LUDVIG I IVAN KUDER IZ GRIŽA KRAJ ŽALCA u staji prekrasnoj staji krave.Zapazili Posjetili 4 i 6 teladi. ima 11 krava, junice što se iza krava nalazi rešetkasti iz vrlo ima Posla malo razloga staji kanal Povremeno i u kroz prazni posebno balega mokraća. kojiotječe pod ta kašasta Iz te prema potrebi ispumpava jame septičku jamu. izgrađenu nešto odlično livade. To i odvozi slabije gnojivo livade, je ih
smo
da
smo
za
u
na
vezu
u
se
se
za
a
za
na
masa
oranice.
mehanizirana.
Mužnjaje Pokošeno ventilatora. tavanu pomoćujakih provodi Sušenje sijena livadi kada dovozi i izlaže do večeri jakom sjenike sijeno ostaje Kvaliteta izvanventilator. veliki električni stvara je sijena kojeg »vjetru« razliku od svi zeleni Na redna. dijelovi običnog sušenja stabljici ostaju dana. suši i nekoliko livadi kada na sijeno se
s
na
se
na
samo
u
za
se
:
MIKROBIOLOŠKA
MLIJEKA
FLORA OHLAĐENOG
(takozvani posebne bakterije psimlijeku kod od 3 rasti hrotrofni mogu mlijeku temperature mikroorganizmi), koji rasta iako 0% već kod rast do 7% C. temperatura jeoptimalna C, Njihov počinje oko 15%C ili niže. 40% neke i kod 30 do do 30% neke 20 kod neke za C, C, bez sirovom U uvjetima, pod higijenskim mlijeku kojeje proizvedeno 1 cm? nalazi ili se svakodnevno da li obzira naizmjenično, sakuplja mlisirovom tih par hiljada bakterija. proizvedenom Međutim, nehigijenski 1 kubnom više desetina i može centimetru, milijuna porasti jekutajbroj do duže čuvano sirovo ako naročito prerade. mlijeko je ohlađenom često viša sirovom Sadržina mlijeku je bakterija spomenutih rezultat što opreme nego većegonečišćenja putemmljekarske ljeti zimi, je ohlađeno odmah nakon ako pronije Nadalje, mlijeko toplog toku hlađenja mlijeka. nastavlja postepenog bakterija izvodnje, množenje dužina da konstatirati može navedenom Prema sirovog, je čuvanja baksastavom onečišćenja, početnog ograničena stepenom mlijeka ohlađenog može reći da se i higijenskim Općenito hlađenja. terijatemperaturom može do pro4,4%C mlijeka temperaturi držanje proizvodnim uvjetima ako i do 72 sata. dužiti onečišćenje sirovog, Međutim, jepočetno prerade prije 48 sati oko 7% toku ohlađeno u a C, povećano,mlijeko mlijeka ohlađenog tim do i može doći do od paralelno »nečistog« bakterija brzograzvoja mužnje nastali strani okus i miris mliOvako okusa i mirisa ili čak i mlijeka. užeglog da važno Radi odstraniti više može se pasterizacijom.togaje jeka nalaze
sirovom
ohlađenom
U
se
u
a
za
za
u
se
samo
u
u
na
u
vremena
u
vremena.
za
se
u
se
se
u
na
na
s
veoma
ne
..
8
s...
obezbimogu proizvodnja sirovog mlijeka odvija uvjetima koji sirovine niskim 1 centijediti dobivanje početnim onečišćenjem kubnom. od tako kvalitetne sirovine metru, jerse može i kvalitetni proizvesti Također neće mlječni proizvod. hlađenjem sirovog mlijeka spriječiti razvoj ohlađenom ako bakterija kojeuspijevaju mlijeku, je početno onečišćenje 1 cmš bilo visoko. mlijeka inž. Crnobori Dipl. Marija Mljekarska Županja industrija »Pionir«, se
u
takovim
s
u
samo
se
u
O RANAMA
u
DOMAĆIM
NA
ŽIVOTINJAMA
i Tijelo čovjeka životinje je vanjskih o zlijeda ostalih štetnih različitih sila može doći do utjecaja. Djelovanjem vanjskih kože i da nastala pa povrede debljih dijelova tijela,kažemo, je Najčešće kao rane naročito od raznim nastaju posljedica udarca, kopitom, ozlijeda oštrim i kad skače što šiljatim predmetima, životinja prekoogradaitd, naročito i mlade vrijedi živahnije životinje. Iz nastalih obično curi iz svježe krv, starijih cijedi sukrvica ili To vrlo važan veterinar može odrediti po gnoj. je znak, kojem starost rane, tome i Sve nisu prema rane poduzetiodgovarajuće liječenje. po jednake veličini, jošmanjepo njihovu značenju ranjenu životinju. Kroz štetno različiti štetni mogu organizam djelovati vanjski utjecaji, naročito veliki svuda ima velikom u brojbakterija, kojih prirodi broju. vrlo brzo naišle Bakterije dospjele počinju razmnažati, jer tlo Rana to znatno otežava norpogodno svojrazvoj. počinje gnojiti, malno i Ako širiti iz rane se po pravodobno zarašćivanje. bakterije počinju čitavom krvi ili kako to stručno kaže vrlo sepsa, tijelu nastaje otrovanje Naročito duboke opasna po život životinje. rane opasne mnogo zaprljane tad dolazi do ako pravozgnječenog tkiva, jer najčešće otrovanja krvi, dobno i stručno Također i trbuopasne liječi. području grudne šne ako tim Ne šupljine, povrijeđeni organi smješteni šupljinama.smijemo zavaravati i da velike su život I opasne po misliti, životinje. male kao što su biti vrlo opasne Tako rane, mogu po ubodi, životinju. npr. ubod čavlom može uzrokovati vrlo papak komplicirani upalniproces Ako takva se i stručno živone jakom šepavošću. pravodobno liječi, može tinja trajno ošepaviti. često Naši naučili Postupak ranjenom životinjom jepogrešan. ljudi načine Time često čini više štete nego nevolji liječiti koristi. li različitim ili češće li Posipavamo prašcima još premazujemo domaćim mastima i suvišno često otežavamo jekojekakovim ispiremo, knadnu stručnu obradu i se Nerijetko upotrebljavaju sredstva, koja štetno time se pa djeluju ozlijeđeno tkivo, produljuje zarašćivanje Iz kod naročito veće što spomenutih razloga najbolje je svake, veterinara. osobito ako rane, prijepozvati Manje površneogremožemo sulfonamid možemo botine, posipati praškom, koji kupiti svakoj malim Na u kao što noge. apoteci paketićima. pogodnimmjestima tijela,
i
zaštićeno
kožom
od
rana.
za
rana
a
rana
se
a
a
ranu
za
na
a
u
u
ranu
se
za
su
se
na
a
se
su
s
se
ne
su
rane
su
u
u
se
samo
rane
u
s
rana
s
u
na
su
razne
rane.
se
ranu
ma-
rane.
na
rane..
a
rane
su
samo
u
su
krvari.
jače papci, povoj pogotovo, stavit ćemo čistu gazu, zatim Tom a prilikom povojemzavijemo uđe i da naknadno dio će zaštititi ranu, prašina ozlijeđenitijela. Povoj odvesti što Naročito važno do dolaska veterinara. ostala prije prljavština, je što veterinarski rana pregled, jer je prijeobrađena, ranjenu životinju od zaštititi tetaće brže će i zarasti. Osim veterinar uvijek životinju toga (zarazne kljenuti). da se naši stočari važno iz napomenuti, previše bojekrvarenja Usputje Ako veća krvna iz krv štrca žila, koje nijeozlijeđena jačemmlazu, sitne krvne neće iskrvariti. To nego predviđene žilice, životinja velike da teže osobito Važno vrijedi životinje. je, ranjena životinja miruje i da do dolaska veterinara ni je smjestimo prostoriju, gdje prašine muha, Za stočara naročito da ukloni čime bi sve, je važno, životinja mogla raniti. To redu Treba da u prvom je unutrašnji uređaj staji. paziti, po zidovima oštrih da zidovi među dosu kuka, pregradni životinjama visoki 2 da radni kao što su vile i bude pa voljno (barem m), pribor, sl, zatim da radni bude bez oštrih uvijek sigurnom mjestu; pribor prikladan, kuka. Vrlo loš vezati žicom strši i može živoje običaj koja ozlijediti U dvorištu ima također često oruđa. tinju. poljoprivrednog Nepodesne ograde dvorišta često uzrokovati da O svemu tome treba mogu životinja ozlijedi. voditi ako uzrečica pa brigu, igdje, ovdje, najviše vrijedi »bolje je nego spriječiti liječiti!«. rep
itd. možemo
staviti
na
na
ako
ranu,
rana
ranu
ne
na
nusa
rana.
u
su
samo
za
nema
u
se
u
nema
na
orme
se
ono
a
S. F.
BOŠKO
GABRIĆ
IZ RUŽIĆA KRAJ DRNIŠA održanog otkupom Drniša Petrovom smo Poljukraj jeka poveli Boškom. govor drugom da se poveo Sretan otkupu razgovor je mlijeka. Zna da će time biti životni poboljšani uvjeti, jer davalo Dobiveni već nešto jemlijeko svinjama. Nakon
sastanka
u
vezi
s
u
mliraz-
s
o
se
novac
znači
zemlje. Posjeduje Obrađuje jutara posjeduje već davno tako pa konje neproduktivne zamijenio. traktore,je mehanizaciju, što Petrovom brzo da će Nadamo se, Polju otpočeti najotkupmlijeka samim više zavisi proizvođačima. Boško
Gabrić
8
krava.
15
u
o
10
DUŠAN
MILAK
IZ VRPOLJA KRAJ KNINA Posjeduje kojadoji 14 litara Tek 3 stara. Sada mlijeka. je godine već steona i Milak s punimpravom drug je Majka očekuje povećanje njenemliječnosti. krave »Biserke« bila odlična je mljekulja, blizini Biograda prodana je kravu
Milakova
krava
Sabirna u
ma
u
a
oko
»Biserku«
moru.
»Biserka«
mljekara Vrpolju
Dr ŠUPE, DIREKTOR CENTRA ZA U.O. KNIN U RAZGOVORU S PROIZVOĐAČIMA MLIJEKA -
11
NIKOLA ĐUJIĆ IZ KOVAČIĆA
MARTINAC ILIJAIZ GRADIŠTA od Jedan i PPK Županja. kooperanataproizvođača je najboljih mlijeka snahu Maricu zatekli Njegovu vrijeme mužnje, kojuobavlja strojem, od dokaza što domaćinstvu. dobroggospodarenja jejošjedan smo
za
a
u
u
ovom
>SEE
dec Dj
z
T
+
$
1%
mljekulja,kojih staji zapazililijepih iduće isti će muznih Početkom 60 litara godine povećati broj mlijeka. predaje dnevno. 100 litara krava i mlijeka proizvodnju U
5
smo
na
12
krava
i dobrih
od
dnevno
FRANE IJURE MATIĆ To mogli njihove livadu, ocijeniti. dobre redovito donose dobru telad. mljekulje, koje svijet Njihov podmladak daleko krava neredovito tele. je vredniji od koje Izveli
i
smo
krave
kako
na
sve
ih
bi
su
na
se
Matić
Krave
»Dinarka«,
Frane »Zlata«
i »Dunava«
IZ STOČARSKOG PROMET
SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE
RASPLODNOM
STOKOM U
ek
ne
Selo
1
Prašnjak
2
Drkulec
Ignac
__P.Krivaj
Kemer
Franjo
Mihaljevci Žavnica
3 4 5 6 T 8
9 10 11
12 13 14
Novačić
Tomo
Blažević
Holi
Alojz
Franjo
Dragutin
Lesar Sučec
Slavko Nikola
Kamenarićivan Mikulić
Mato
Posavac
Milutin
Domović
Fanika
Skinar
Stanko
Vajzer
Josip
X
MJ.
PROIZVOĐAČA - KOOPERANATA 1969.
a OrganizacijaKategorija
Trenkovo
—
5
Haganj
Srp. Kapela
Mihaljevci
1168
_
1132
mo
Haganj
1340 1400
_
1440
m.
1407
>
— Habjanovac Vrbovec — Konak Žavnica Haganj
1264
a:
Praščevac
Dežanovac
Gornji Dežanovac roi
1154
4124
1266
1343
_
Dežanovac
1739
1617
u
Daruvar
4764
bik pon
Vet.
Kupac
pa
.
>
Sl. Požega
stan.
»
Fond
O. S. sisak
>»
S
Z
_
:
s.
»
:
n
"
"n
LJ
o
S
m
Fond
O. S. Novska
.
Z
.
»
_
S
selo
15 16
17
Husak Hanzl
Viktor
Franjo
Vodstrčil
—_,___——_......
Hinko
Daruvar Lipovac
Daruvar
4792
m
4420
m
pm
4242
i
junica Reg. posl. udr. st. za
S
Sisak
a 13
——
“E
Red.
Ime
broj
=
Broj grla
Selo Organizacija Kategorija
i prezime
proizvođača
Kupac
__-jŽ.j________/_/_________
18
Bašić
= Dežanovac Daruvar Daruvar —
19
Častek
Ivan
20
Domović
Stanko
4526
»
n
22
Bašić
Franjo
23
Lovašen
24
25 26
_
Kovačić
Mijo
Hodalić
Ivan
Šabarić
1991
=>
Z
10261
sa
27
Petrović
Josip
28
Matkov
Tomo
29
Vranić
Đurđevac
10283
Severovci
Mijo
— Đurđevac —
Mičetinec
Ivan
30
n
31
Sedmak
32
Šostarec
33
Pobi
34
Šestak
Drago
35
Lojan
Stjepan
36
Salajpal Ivan
37
Pobi
38
Pašica
39
Pobi
Db)
n
Stjepan Ivan
m.
z
.
.
>
_
7316 7398
7256 7328
.
7177
:
m
Ivan
7397
s
.
Martin
10258
Gola
S
Ivan
10260
:
Gola
Alojz
7354
S
>
NA
ZADRUŽNOG
vet. stan.
Podr.
Z
=
-
,
Slatine
Fond
O. S. Đurđevac
Fond
O.S.
Dvor
n'Un
>
o.
»
»
pm
-
_
>
>
.
>
S
po
s
"
S
sm
m
made
Sastavila:
ODGOVOR
.
=
10265
»
»
_
10274
=
2
n
:
10292
S
»
m
10294
m
i:
bik
10263
Đurđevac
Đurđevac
Petar
1120
=
»
>
»
1194
»
"
Sisak
o
1128
i
21
—
Reg.posl.udr.zast.
a
Dežanovac
Dežanovac
junica
949
Dežanovac
Gornji
Franjo
:
»
m
Zagreb MarijaPalangić,
PISMO KOMBINATA
POLJOPRIVREDNOG
PITOMAČA PŠENICE KOJE DAJU | ZRNO
I SLAMU
talijanske pšenice, godina prije malo davale dobro iako su bili s stočari nisu rodile, jer njimazadovoljni, ako da oni trebali. što Znatno slame. Često govorili, trebaju manjenego muče. Naročito onda muku slame ako da ga kruha trebaju kupe, moraju slamu. i da oni pšenicu naglašavali siju da ustanove naučne naše Radi nastojale uzgoje poljoprivredne toga 3 slame. Već i dosta dosta će davati sorte godineispituju koje i to Instituta terenu bilja Zagrebu, »Vigoroplemenjivanje selekcije 20—30 viši i »Zekar« 10—20 viša od Libellule ka« još kojaje One teško elastičnu čvrstu Uza to pa sve polegnu. imaju vlat, imajujaku Osim stranih. od rode uslovima klas i veliki bolje povoljnim produktivni dobru vrlo i dobru »tvrde« to pa čak kvalitetu, imaju koje pšenice, toga i rado tako da će ih mlinovi plaćati. kupovatibolje Kad
bile k
desetak
su
sorte
uvezene
nama
su
su
su
su
a
za
zrno
za
su
za
one
u
su
14
u
za
nove
na
se
zrna
cm
za
cm.
Individualni
pa poljoprivrednici siju godinu, ih šire su se u Svakako razumneprestano jer uvjerili njihovu vrijednost. je da neće sorte Na ne rezultata ljivo,poljoprivrednici sijati koje poznaju. da će ih Tako ih npr. Zadružni drugimmjestima vjerojatno je prihvatiti. Kombinat Pitomači već više Od ih su Poljoprivredni sije godina. njega prihvatili od Virovitice su se do Prema pa kooperanti, proširile Koprivnice. izvjedirektora ZPK Pitomača Slavka Grudića tom ih u štaju druga području je bilo kod 22 ha i dale su 50 oko 29 seljaka posijano q/ha prosječno preko tj. metara i znatno više. Tako po jutru,kod npr. mnogihpoljoprivrednika je Križnici dobio 56 ili 32 metra po jutru. Josip Fapčić q/ha preko Ovo smo da upoznamo naše tim novim napisali kooperante dostignućima naše da ih onda p a poljoprivredne nauke, isprobaju manjim površinama, će ih lako ako budu proširiti, njimazadovoljni. nabaviti kod Kačićeva mogu mogu Sjeme »Sjemeservisa« 9, pozvati i na članak. da ima malo da pa jepotrebno ovaj Napominjemo, sjemena još se požure. Radi klasa i habitusa oko 80—100 se velikog bujnoga sije kg po jutru.
te sorte
na
terenu
već
treću
osnovu
na
u
a
u
s
na
a
s
a
Prof.
Žena
se
dr
Mirko
Korić
i dom HONGKONŠKA
Svake
GRIPA
malo godine jesenizimi, prije, kasnije, i prve bolest upravo počinju prehladegripe. Gripa je današnjice najmasovnija i bi se reklo univerzalna. Iako naročito teška ni gotovo uvijek opasna n ije radi masovnosti ima kod svih naroda. ogromno bolest, ipak svoje značenje Početkom zime ove kod tzv. Bilo pojavila »hongkonška gripa«. je već i težih Zato kod nas radnika slučajeva oboljenja. pristupilo cijepljenju radnim i omladine. Starce i srčane bolesnike organizacijama najbolje jecijemrtvim klicama. piti ima kliničku sliku: boli Gripa svoju temperatura, glavobolja, kostima, mišićima i i itd. Ti zglobovima, plućne premorenost, probavne s metnje kovi bolesti mogu biti osobito biti i mogu jako izraženi, jedva zamjetljivi, to kao i zavisi od niza i faktora. uvijek čitavog objektivnih subjektivnih S obzirom i nikada glavne simptome b olesti, kašljanje kihanje, koji gotovo ne Hladno i vlažno vriogromna. izostaju, mogućnost prijenosa infekcije je hladnoća i sluznica dišnih jemejojpogoduju, jer vlaga smanjuju o tpornost tih ulaznih vrata Zato sezona sezona putova gripe. jejesenskozimska katkada
i
u
se
malo
katkad
nas
se
u
u
zna-
a
a
na
—
—
gripe.
Klica
bolesti
sitnim prenosi kapljičnom infekcijom, kapljitj. izlaze iz cama, i kada i kiše. Na nosa, tim koje čovjeku ustiju kašlje kapljilebde klice okolini inficiranih kad zdrav pa osoba, čovjek d iše, dospiusta i dišne Ali i zdrava osoba može nositi i izbacivati jevaju putove. iz i ovakove klice. To tzv. zdravi kliconoše. Čovjek može ustiju postati kliconoša ako neku zaraznu kad ostanu klice pa preboli bolest, ozdravi, dišnim Ali kod i forme njegovim putovima. najlakše bolesti, koju čovjek kadšto ni ne može kliconoša. Zato nikada tko sve znamo, osjeti, ostati ove
cama
se
tzv.
u
mu
u
u
nosa
su
u
on
ne
15
lj
i
ii
i
i
i
—-—_—-—
Otud
velika
prijeti sije koga opasnost kod kod i napose. mnogih kapljičnih infekcija, gripe: infekcije mogućnost ili izloži ako da Moramo infekciji čovjekjedamput znati, nijeisto, čuvamo od i ako Ili mnogo ako infekcije jojizbjeputa. drugimriječima, ali ćemo svakako ćemo ne gavamo, ograničiti je jojuvijek potpunoizbjeći, lakše Mali klica to već organizam svlada, mjeru, je uspjeh. broj najmanju oboli ili i često bolest ne pa blagoj slučaju čovjek pojavi najgorem i držati Zato to znati formi. higijenskih najvažnijih mjera, je potrebno bolesti. borbi sredstvo zasad su jedino sigurno protiv koje ili ležatizagrijanoj Čim valja povišena osjeti temperaturagroznica Presvlačiti sredstva i uzimati se, pro(acisal, andol). znojenje prostoriji visoke Kod čisto suho te navući i osušiti rublje. jako tempetrljati tijelo znoj antiće prema treba rature potrebi propisati koji koji liječnika, pozvati već držati snizi čim iz kreveta biotik. Ne se temperatura, smije ustajati imati i teže može po posljedicezdravlje. gripa liječničke upute, jerneizlječena ili zaštititi maramicom treba usta i Kad i kišemo lijeuvijek kašljemo oko
klice
nas
i
se
čuvati.
moramo
vrlo
a
:
se
se
a
na
u
u
se
se
ove
u
nam
u
se
za
ev.
se
se
nos
rukom.
vom
što
ništa, je gripe, smijemostavljati Ovamo bolesnik. netko naročito ustima već imao ubrajamopribor drugi, itd. pisaći pribor, cigarete jelo, igračke, veći zalaziti bez treba Ne gdje sakuplja broj prostorije, potrebe npr. autobuse, tramvaje. kavane, kazalište, gostionice, kino, osoba, da stanove naročito zračiti zatvorene Treba redovito zagaprostorije, čistim. đeni zrak zamijeni i voćem hraniti naročito voditi računa Treba prehrani, ispravnoj radi infekcija. organizma protiv kojipodižuotpornost povrćem vitamina, kod
Nikada, pogotovo a
u
ne
usta
u
za
se
u
u
se
se
o
DrE.N.
SVIM I
PROIZVOĐAČIMA
MLIJEKA LISTA«
»MJEKARSKOG
SURADNICIMA
želi GODINU
NOVU
SRETNU
1970.
UREDNIŠTVO ŽE
Glavni Vlasnik
EP
Č
ZZ ZZ
PEEEEE
EE,
—
kolegij Uređuje: Redakcioni Hoholač Vera urednik: tehnički Dinko inž. Kaštelan, urednik: i odgovorni dipl. i uredništvo, Zagreb, SRH, Uprava mljekarskih radnika i izdavač: Udruženje Tisak: »Vjesnik«, Zagreb Ilica 31/III, tel 440-476.
Stamparija
16
E
LISTA