Mljekarski list 12-1969

raka,

mor Lera

sluge

kiid

i

N «

O

m

£2 ga

PROSINAC

<

>

sa pe aa +

mk

i». nn“ pm

SAVREMEN A STAJA U GRIŽU KRAJ ŽA LCA

1969.

-—--—-

-_-

SELEKCIJSKA SLUŽBA PROVODI

SMOTRU

KRAVA

otkupnompodručju Selekcijskog krava radi kontrolni izlučiselekcijski pregled mnogihmljekara provodi da budu onih iz matičnih proglašena knjiga grlakojanemajuuvjeta vanja Prema

SR

centra

programu

Hrvatske

na

se

.

smo

do

pr »

“.s&»Pes

anom

sa

mms

Ankica Rovišće Kocjan —

rasplodna. utvrđenom održavaju po selima, krava Smotre raspoprema da su baš oni shvatili znak to Odaziv .redu. značaj proizvođača jedobar, je rada i a time uloguselekcijskog govedarstvu. akcije kao

se

a

-

|

u

2

ai

či

I

i

i

ka

ks ik o

idot)

/

Tako

Šoštarić kraj Bjelovara Juraja kako kravu »Biserku« 6 staru.

Ankica došla sa predvodi godina Kocjan je svoje krave »Malena« i »Mirnom«.

Jeličić Petar sinom Misa dvije »Beba«, junicom tri krave i »Beba«.

Uzorni i jom dopremio je »Maculja«, »Jagoda« proizvođači dnevno oko 20 litara Jandrić došla mlijeka jer predaju mlijeka.

Marija je smo

na

smotri

krava

u

Rovišću

zatekli

su

Pa

mm

mg oh

Jandrić

tri krave

»Beba«, Na zatekli smo jeka. putu s

krave

»Biserku«

»Pisava«

i »Bebu«.

Marija

—

ao

Rovišće

oko 16 litara mli»Jagoda«. isporučuje Hadrović kako Augusta predvodi smotrudvije i

Dnevno

na

:

< Komisija predvođena Caputom je stručno svako Trebalo grlo, potrebna posla. ocijeniti predvedeno je matične i prema utisnuti rog knjige potrebi zapisati podatke mjerenja, matični ili kontrolni broj.

Rovišću

u

:

imala

inž.

—

ruke«

»pune izvršiti

u

u

<p

Hadrović

akcije rada selekcijskog

treba

Ove

—

August

Rovišće

—

i svrhu

postižemo izlučivanjem podržati jer radi odabrati govedarstva. unapređenja najbolje daljnjeg baš

takovim

PRIKUPLJAJU SE PODACI... mljekare« prikuplja proizvodnju otkupmlijeka »Zagrebačke Tako proizvođači proizvođači. mlijeka kojuisporučuju podatke količini dnevno Prvu razvrstani grupu grupe. kategorija kojaisporučuje sačinjava itd. treća od 5 do od 2 do do 2 grupa 5 litara, 10, litre, druga strukturu uvid Svrha dobiti prema dnevnoj proizvođača približan je radu stručnim biti u što treba službama daljnjem putokaz isporuci mlijeka oko proizvodnje mlijeka.. unapređenja Centar

i

za

su

o

u

a

u

SELEKCIJSKA SLUŽBA U GOVEDARSTVU PODRUČJU NA BILOGORSKOM komuna

(Područje

Grubišno

Garešnica,

Polje,

Daruvar

i

Pakrac) doli-

čijim je ispresijecano da te to veće nalaze nama pode travnjaka,je utjecalo prirodnih površine izrazito stočarski kraj. ručje postane interes Hrvatsku Uvozom pojavio goveda simentalskog čistokrvnog kvalitetne nabavkom ovog goveda pasmine poljoprivrednikapodručja domaću bi ćom pasminugoveda. proizvodnjom, koja zamijenila ovih

Područje

malim

komuna

vodotocima

se

u

ovo

u

za

se

s

ve-

Simentalska

ovog pasmina je odgovarala poljoprivrednicima podrad za i tov. za ručjazbogsvojih sposobnostiproizvodnju mlijeka, nakon osniva se Četiri Žabnu, godine osnivanja marvogojske udruge i to 1912. prva marvogojska udruga području Bilogora, god.

Hercegovcu komuni Garešnica.

naročito

za

u

na

u

u

Deset

godinakasnije, tj. marvogojska udruga komuna Sređanima u skoj, Pakrac,dvije godine kasnijeDaruvaru, Gornjim i Ivanovom Selu Grubišno (komunaDaruvar) (komuna Polje). nabavile su Đuri Početni rasplodni materijal udruge Žabnu,Virju i iz Švicarske. đevcu, kasnije Od 1930.—1937.

Diošu Daruvara držali uvezene Švicarci god. kraj krave i iz Švicarske, odatle su ih po junice prodavali cijeloj Jugoslaviji.

Te imale marvogojske udruge utjecaj poboljšanje pasminskog time i veće stava, proizvodnjegovedarstvu. bio takav da se već od II rata područje Tajutjecaj je prije Svjetskog tretiralo kao područje simentalskog goveda.

God. 1959. nakon Saveza Stočarskim spajanja marvogojskih udruga centrom stočarskih selekcijskim prišlo osnivanju ogranaka poljoprivredpri nim U oni zadrugama.marvogojske ogranke učlanjeni proizvođači stočari, imali dobre krave simentalca. stočarkoji eksterijerno tipu Osnivanjem skih računa nabavci bikova ogranaka povelo je rasplodnih pedigreom osnovani to doba selima, gdje ogranci ujednoje počelo p ostepeno mreže što odrazilo sve proširivanje umjetnog osjemenjivanja, poboljkvalitete kod šanju podmlatka.

U to doba dolazi do velike te to stimulira stopotražnje rasplodnih grla, čare rad daljnji unapređenju govedarstva njihovom gospodarstvu.

Tada dobro veliki većinom područje prodaje brojrasplodnih grla, i to društvenom tada i junica, uglavnom sektoru, koji je orijentirao krava radi i teladi tov. uzgoj proizvodnje mlijeka God. 1959. i 1960. krava Cana mb vlasništvo Havranek iz 613, Franje drži rekord u Daruvara, godišnjoj proizvodnji mlijeka Hrvatskoj, jerje 1959. dala 7937 1960. 7902 god. kg, god. kg mlijeka.

God. 1962. novčanih sredstava dolazi do uslijed pomanjkanja prestanka rada stočarskih te i rad službe svim komuogranaka, prestaje selekcijske osim nama komune područja Bilogora, područja Daruvar, gdjezahvaljujući i kombinatu Poljoprivrednoj stanici, kasnijePoljoprivrednorad službe kod krava selekcijske nijeprekinut punimporijeklom. prehrambenom Rad službe 1965. selekcijske cijelom području obnovljen jegod. zakonskih i donošenjem propisagarantiranoj otkupnoj cijeni mlijeka preiz uslovom da miranju mlijeka kooperacije pod krave, čije mlijeko i te da se otkupljuje, evidentiraju njihova ispituje proizvodnja mlijeka, njihovo evidentira i U 1967. određeno prati daljnjem potomstvo uzgoju. god. da evidentiranih od krava je priplođeno potomstvo potjecatiumjetnog ili čistokrvnim što odrazilo oplodnje osjemenjivanja bikovima, jepovoljno čistokrvnih bikova da 8 s ovog potražnju tako, područjaprvih mjeseci 52 čistokrvna bika za godine prodana rasplod.

Potražnje ženskim nema. materijalom Na 4 komune obuhvaćeno području jeselekcijom: 1922.

osniva

se

Brekin-

u

a

u

a

uvozom

na

su

a

su

na

a

sa-

u

ovo

sa

se

su

su

-

u

se

u

o

su

s

u

a

se

za

na

na

na

ovo

se

na

za

u

a

na

a

s

na

ovom

o

o

se

sve

se

u

mora

se

na

su

ove

u

za

ove

KRA

KOMUNA

VA

kontrol

ukupno

iznad 1 godine

2491

42

3 427

3 563

424

lll

3 235

3 524

359

17

177

1 463

1 657

127

229

519

10 487

11 235

952

Rasplodnih

matičnih

bikova

priplodu

poriz jeklom

4

u“

junica

poriz jekla

nih

1

128

7

33

103

2362

Daruvar

4

178

Pakrac Ukupno:

25 40

Garešnica Grubišno Polje

s

bez

prednje jeuočljivo junica odnosu krava ima samo 8,4%. broj Od krava komunama ukupnogbroja pojedinim cijom: tabele

Iz

u

odmah

da

|

starosti

godinu

iznad

dana

starosti

na

'

obuhvaćeno

na

A

KR

KOMUNA

Garešnica Grubišno Polje

je

VA

obuhvaćeno

ukupno

selek-

lo

selekcijom

8 850

2491

30

8160

3 563

44

Daruvar

9100

3524

39

Pakrac

6 380

1657

26

32 490

11 235

34

Ukupno:

plotkinja jezadnjih godina porastu, Umjetnoosjemenjivanje iz tabele u su za - podravsko najbolje uočljivo kojoj je bilogorsko područje šest dati iz Centra Križevci posljednjih podaci brojuosjemenjivanja godina. korišteni više ili U tabeli koji postojeći brojplotkinja, manjevarira, odnosi 1968. se su god. noviji podaci,postotak da 1969. već do sada pokazuje daljnji broja Napominjemo godina porast stoSvakako stalni kao naprednog ovaj napredak preduvjet osjemenjivanja. stalnom i bazira forsiranju iskustvu,pogotovo 20čarenja osnovi nosi simentalca nasljednoj linija g ovečeta koje svojoj šarenog godišnjem može dati. maksimalnu ta produktivnost koju pasmina stalno

što

u

za

o

i

za

na

a

a

na

u

—

BROJ

na

PLOTKINJA

OSJEMENJENIH

Veterinarska stanica i

Polje

tkin E ja 1968. god.

GODINAMA

PO

Osjemenjeno godine —

*% osjem. lotkin

uz.1968.

1966.

1967.

1968.

8160

4.097

4 558

4 861

50

9100

4 768

5388.

6166

67

1.

Grubišno

2.

Daruvar

3.

Garešnica

7 850

3100

3291

3573

45

4.

Pakrac

6 380

1002

980

848

13

5.

Virovitica

9 230

910

1 018

1 048

l1

Ukupno:

40720.

13817.

15235

16496

40

6

No

VERE

PRE

dot

JOKAAREEORRS PREKAI KNINA EO |

POSJET PROIZVOĐAČIMA

U SLOVENIJI

Grupaproizvođača mlijeka predvođeni stručnjacima iz Siska i Centra regionalnog poslovnog udruženja proizvodnju mlijeka okolici »Zagrebačke mljekare« posjetiliproizvođače Žalcakraj mlijeka i Svrha bila da vide razni krave Celja Kranja. posjeta je tipovi staja i način organizacije proizvodnje mlijeka. iz Siska

i Cvetkovića

za

su

u

se

Učesnici

su

tako

jednih je

Kod

vanjem.

Viljuškar oko

imali

olakšava

radove

utovara

ili istovara

bio

prilike

viditi

rešetkasti

za

tipove staja kroz izmet pod kojiotječe razne

u

vezi

s

izđubri-

i mokraća

kod

trećih

izđubrivanje mehanizirano, drugih je jamu, mokraća oticala drugimputem. zaostajala kanalu, jebalega da ima zadatak Oduševio učesnike utovaruje koji pokretni viljuškar je kola. ili da iz gnoj utovaruje nadalje sjenikastaju 'sijenosjenike, ili bile Jedinstveno izgrađene preuređene potpuno staje, 6 metara. širok oko isti redu radi da ukoliko stajalištaje jednom jest, kravu krmni betonski nalazimo Tako stajalište »stol«, prolaz ishranu, hodnik. kanal izmet i do zida 160 do 175 cm, oko prolazni u

bilo

kod

betonsku

a

u

u

u

u

za

novo

one

ove

>

o

se

za

za

za

LUDVIG I IVAN KUDER IZ GRIŽA KRAJ ŽALCA u staji prekrasnoj staji krave.Zapazili Posjetili 4 i 6 teladi. ima 11 krava, junice što se iza krava nalazi rešetkasti iz vrlo ima Posla malo razloga staji kanal Povremeno i u kroz prazni posebno balega mokraća. kojiotječe pod ta kašasta Iz te prema potrebi ispumpava jame septičku jamu. izgrađenu nešto odlično livade. To i odvozi slabije gnojivo livade, je ih

smo

da

smo

za

u

na

vezu

u

se

se

za

a

za

na

masa

oranice.

mehanizirana.

Mužnjaje Pokošeno ventilatora. tavanu pomoćujakih provodi Sušenje sijena livadi kada dovozi i izlaže do večeri jakom sjenike sijeno ostaje Kvaliteta izvanventilator. veliki električni stvara je sijena kojeg »vjetru« razliku od svi zeleni Na redna. dijelovi običnog sušenja stabljici ostaju dana. suši i nekoliko livadi kada na sijeno se

s

na

se

na

samo

u

za

se

:

MIKROBIOLOŠKA

MLIJEKA

FLORA OHLAĐENOG

(takozvani posebne bakterije psimlijeku kod od 3 rasti hrotrofni mogu mlijeku temperature mikroorganizmi), koji rasta iako 0% već kod rast do 7% C. temperatura jeoptimalna C, Njihov počinje oko 15%C ili niže.

40% neke i kod 30 do do 30% neke 20 kod neke za C, C, bez sirovom U uvjetima, pod higijenskim mlijeku kojeje proizvedeno 1 cm? nalazi ili se svakodnevno da li obzira naizmjenično, sakuplja mlisirovom tih par hiljada bakterija. proizvedenom Međutim, nehigijenski 1 kubnom više desetina i može centimetru, milijuna porasti jekutajbroj do duže čuvano sirovo ako naročito prerade. mlijeko je ohlađenom često viša sirovom Sadržina mlijeku je bakterija spomenutih rezultat što opreme nego većegonečišćenja putemmljekarske ljeti zimi, je ohlađeno odmah nakon ako pronije Nadalje, mlijeko toplog toku hlađenja mlijeka. nastavlja postepenog bakterija izvodnje, množenje dužina da konstatirati može navedenom Prema sirovog, je čuvanja baksastavom onečišćenja, početnog ograničena stepenom mlijeka ohlađenog može reći da se i higijenskim Općenito hlađenja. terijatemperaturom može do pro4,4%C mlijeka temperaturi držanje proizvodnim uvjetima ako i do 72 sata. dužiti onečišćenje sirovog, Međutim, jepočetno prerade prije 48 sati oko 7% toku ohlađeno u a C, povećano,mlijeko mlijeka ohlađenog tim do i može doći do od paralelno »nečistog« bakterija brzograzvoja mužnje nastali strani okus i miris mliOvako okusa i mirisa ili čak i mlijeka. užeglog da važno Radi odstraniti više može se pasterizacijom.togaje jeka nalaze

sirovom

ohlađenom

U

se

u

a

za

za

u

se

samo

u

u

na

u

vremena

u

vremena.

za

se

u

se

se

u

na

na

s

veoma

ne

..

8

s...

obezbimogu proizvodnja sirovog mlijeka odvija uvjetima koji sirovine niskim 1 centijediti dobivanje početnim onečišćenjem kubnom. od tako kvalitetne sirovine metru, jerse može i kvalitetni proizvesti Također neće mlječni proizvod. hlađenjem sirovog mlijeka spriječiti razvoj ohlađenom ako bakterija kojeuspijevaju mlijeku, je početno onečišćenje 1 cmš bilo visoko. mlijeka inž.

Crnobori Dipl. Marija Mljekarska Županja industrija »Pionir«, se

u

takovim

s

u

samo

se

u

O RANAMA

u

DOMAĆIM

NA

ŽIVOTINJAMA

i Tijelo čovjeka životinje je vanjskih o zlijeda ostalih štetnih različitih sila može doći do utjecaja.

Djelovanjem vanjskih kože i da nastala pa povrede debljih dijelova tijela,kažemo, je Najčešće kao rane naročito od raznim nastaju posljedica udarca, kopitom, ozlijeda oštrim i kad skače što šiljatim predmetima, životinja prekoogradaitd, naročito i mlade vrijedi živahnije životinje.

Iz nastalih obično curi iz svježe krv, starijih cijedi sukrvica ili To vrlo važan veterinar može odrediti po gnoj. je znak, kojem starost rane, tome i Sve nisu prema rane poduzetiodgovarajuće liječenje. po jednake veličini, jošmanjepo njihovu značenju ranjenu životinju.

Kroz štetno različiti štetni mogu organizam djelovati vanjski utjecaji, naročito veliki svuda ima velikom u brojbakterija, kojih prirodi broju. vrlo brzo naišle Bakterije dospjele počinju razmnažati, jer tlo Rana to znatno otežava norpogodno svojrazvoj. počinje gnojiti, malno i Ako širiti iz rane se po pravodobno zarašćivanje. bakterije počinju čitavom krvi ili kako to stručno kaže vrlo sepsa, tijelu nastaje otrovanje Naročito duboke opasna po život životinje. rane opasne mnogo zaprljane tad dolazi do ako pravozgnječenog tkiva, jer najčešće otrovanja krvi, dobno i stručno Također i trbuopasne liječi. području grudne šne ako tim Ne šupljine, povrijeđeni organi smješteni šupljinama.smijemo zavaravati i da velike su život I opasne po misliti, životinje. male kao što su biti vrlo opasne Tako rane, mogu po ubodi, životinju. npr. ubod čavlom može uzrokovati vrlo papak komplicirani upalniproces Ako takva se i stručno živone jakom šepavošću. pravodobno liječi, može tinja trajno ošepaviti. često Naši naučili Postupak ranjenom životinjom jepogrešan. ljudi načine Time često čini više štete nego nevolji liječiti koristi. li različitim ili češće li Posipavamo prašcima još premazujemo domaćim mastima i suvišno često otežavamo jekojekakovim ispiremo, knadnu stručnu obradu i se Nerijetko upotrebljavaju sredstva, koja štetno time se pa djeluju ozlijeđeno tkivo, produljuje zarašćivanje Iz kod naročito veće što spomenutih razloga najbolje je svake, veterinara. osobito ako rane, prijepozvati Manje površneogremožemo sulfonamid možemo botine, posipati praškom, koji kupiti svakoj malim Na u kao što noge. apoteci paketićima. pogodnimmjestima tijela,

i

zaštićeno

kožom

od

rana.

za

rana

a

rana

se

a

a

ranu

za

na

a

u

u

ranu

se

za

su

se

na

a

se

su

s

se

ne

su

rane

su

u

u

se

samo

rane

u

s

rana

s

u

na

su

razne

rane.

se

ranu

ma-

rane.

na

rane..

a

rane

su

samo

u

su

krvari.

jače papci, povoj pogotovo, stavit ćemo čistu gazu, zatim Tom a prilikom povojemzavijemo uđe i da naknadno dio će zaštititi ranu, prašina ozlijeđenitijela.

Povoj odvesti što Naročito važno do dolaska veterinara. ostala prije prljavština, je što veterinarski rana pregled, jer je prijeobrađena, ranjenu životinju od zaštititi tetaće brže će i zarasti. Osim veterinar uvijek životinju toga (zarazne kljenuti). da se naši stočari važno iz napomenuti, previše bojekrvarenja Usputje Ako veća krvna iz krv štrca žila, koje nijeozlijeđena jačemmlazu, sitne krvne neće iskrvariti.

To nego predviđene žilice, životinja velike da teže osobito Važno vrijedi životinje. je, ranjena životinja miruje i da do dolaska veterinara ni je smjestimo prostoriju, gdje prašine muha, Za stočara naročito da ukloni čime bi sve, je važno, životinja mogla raniti. To redu Treba da u prvom je unutrašnji uređaj staji. paziti, po zidovima oštrih da zidovi među dosu kuka, pregradni životinjama visoki 2 da radni kao što su vile i bude pa voljno (barem m), pribor, sl, zatim da radni bude bez oštrih uvijek sigurnom mjestu; pribor prikladan, kuka.

Vrlo loš vezati žicom strši i može živoje običaj koja ozlijediti U dvorištu ima također često oruđa. tinju. poljoprivrednog Nepodesne ograde dvorišta često uzrokovati da O svemu tome treba mogu životinja ozlijedi. voditi ako uzrečica pa brigu, igdje, ovdje, najviše vrijedi »bolje je nego spriječiti liječiti!«. rep

itd. možemo

staviti

na

na

ako

ranu,

rana

ranu

ne

na

nusa

rana.

u

su

samo

za

nema

u

se

u

nema

na

orme

se

ono

a

S. F.

BOŠKO

GABRIĆ

IZ RUŽIĆA KRAJ DRNIŠA održanog otkupom Drniša Petrovom smo Poljukraj jeka poveli Boškom. govor drugom da se poveo Sretan otkupu razgovor je mlijeka.

Zna da će time biti životni poboljšani uvjeti, jer davalo Dobiveni već nešto jemlijeko svinjama.

Nakon

sastanka

u

vezi

s

u

mliraz-

s

o

se

novac

znači

zemlje.

Posjeduje Obrađuje jutara posjeduje već davno tako pa konje neproduktivne zamijenio. traktore,je mehanizaciju, što Petrovom brzo da će Nadamo se, Polju otpočeti najotkupmlijeka samim više zavisi proizvođačima.

Boško

Gabrić

8

krava.

15

u

o

10

DUŠAN

MILAK

IZ VRPOLJA KRAJ KNINA Posjeduje kojadoji 14 litara Tek 3 stara. Sada mlijeka. je godine već steona i Milak s punimpravom drug je Majka očekuje povećanje njenemliječnosti. krave »Biserke« bila odlična je mljekulja, blizini Biograda prodana je kravu

Milakova

krava

Sabirna u

ma

u

a

oko

»Biserku«

moru.

»Biserka«

mljekara Vrpolju

Dr ŠUPE, DIREKTOR CENTRA ZA U.O. KNIN U RAZGOVORU S PROIZVOĐAČIMA MLIJEKA -

11

NIKOLA ĐUJIĆ IZ KOVAČIĆA

MARTINAC ILIJAIZ GRADIŠTA od Jedan i PPK Županja. kooperanataproizvođača je najboljih mlijeka snahu Maricu zatekli Njegovu vrijeme mužnje, kojuobavlja strojem, od dokaza što domaćinstvu. dobroggospodarenja jejošjedan smo

za

a

u

u

ovom

>SEE

dec Dj

z

T

+

$

1%

mljekulja,kojih staji zapazililijepih iduće isti će muznih Početkom 60 litara godine povećati broj mlijeka. predaje dnevno.

100 litara krava i mlijeka proizvodnju U

5

smo

na

12

krava

i dobrih

od

dnevno

FRANE IJURE MATIĆ To mogli njihove livadu, ocijeniti. dobre redovito donose dobru telad. mljekulje, koje svijet Njihov podmladak daleko krava neredovito tele. je vredniji od koje Izveli

i

smo

krave

kako

na

sve

ih

bi

su

na

se

Matić

Krave

»Dinarka«,

Frane »Zlata«

i »Dunava«

IZ STOČARSKOG PROMET

SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE

RASPLODNOM

STOKOM U

ek

ne

Selo

1

Prašnjak

2

Drkulec

Ignac

__P.Krivaj

Kemer

Franjo

Mihaljevci Žavnica

3 4 5 6 T 8

9 10 11

12 13 14

Novačić

Tomo

Blažević

Holi

Alojz

Franjo

Dragutin

Lesar Sučec

Slavko Nikola

Kamenarićivan Mikulić

Mato

Posavac

Milutin

Domović

Fanika

Skinar

Stanko

Vajzer

Josip

X

MJ.

PROIZVOĐAČA - KOOPERANATA 1969.

a OrganizacijaKategorija

Trenkovo

—

5

Haganj

Srp. Kapela

Mihaljevci

1168

_

1132

mo

Haganj

1340 1400

_

1440

m.

1407

>

— Habjanovac Vrbovec — Konak Žavnica Haganj

1264

a:

Praščevac

Dežanovac

Gornji Dežanovac roi

1154

4124

1266

1343

_

Dežanovac

1739

1617

u

Daruvar

4764

bik pon

Vet.

Kupac

pa

.

>

Sl. Požega

stan.

»

Fond

O. S. sisak

>»

S

Z

_

:

s.

»

:

n

"

"n

LJ

o

S

m

Fond

O. S. Novska

.

Z

.

»

_

S

selo

15 16

17

Husak Hanzl

Viktor

Franjo

Vodstrčil

—_,___——_......

Hinko

Daruvar Lipovac

Daruvar

4792

m

4420

m

pm

4242

i

junica Reg. posl. udr. st. za

S

Sisak

a 13

——

“E

Red.

Ime

broj

=

Broj grla

Selo Organizacija Kategorija

i prezime

proizvođača

Kupac

__-jŽ.j________/_/_________

18

Bašić

= Dežanovac Daruvar Daruvar —

19

Častek

Ivan

20

Domović

Stanko

4526

»

n

22

Bašić

Franjo

23

Lovašen

24

25 26

_

Kovačić

Mijo

Hodalić

Ivan

Šabarić

1991

=>

Z

10261

sa

27

Petrović

Josip

28

Matkov

Tomo

29

Vranić

Đurđevac

10283

Severovci

Mijo

— Đurđevac —

Mičetinec

Ivan

30

n

31

Sedmak

32

Šostarec

33

Pobi

34

Šestak

Drago

35

Lojan

Stjepan

36

Salajpal Ivan

37

Pobi

38

Pašica

39

Pobi

Db)

n

Stjepan Ivan

m.

z

.

.

>

_

7316 7398

7256 7328

.

7177

:

m

Ivan

7397

s

.

Martin

10258

Gola

S

Ivan

10260

:

Gola

Alojz

7354

S

>

NA

ZADRUŽNOG

vet. stan.

Podr.

Z

=

-

,

Slatine

Fond

O. S. Đurđevac

Fond

O.S.

Dvor

n'Un

>

o.

»

»

pm

-

_

>

>

.

>

S

po

s

"

S

sm

m

made

Sastavila:

ODGOVOR

.

=

10265

»

»

_

10274

=

2

n

:

10292

S

»

m

10294

m

i:

bik

10263

Đurđevac

Đurđevac

Petar

1120

=

»

>

»

1194

»

"

Sisak

o

1128

i

21

—

Reg.posl.udr.zast.

a

Dežanovac

Dežanovac

junica

949

Dežanovac

Gornji

Franjo

:

»

m

Zagreb MarijaPalangić,

PISMO KOMBINATA

POLJOPRIVREDNOG

PITOMAČA PŠENICE KOJE DAJU | ZRNO

I SLAMU

talijanske pšenice, godina prije malo davale dobro iako su bili s stočari nisu rodile, jer njimazadovoljni, ako da oni trebali. što Znatno slame. Često govorili, trebaju manjenego muče.

Naročito onda muku slame ako da ga kruha trebaju kupe, moraju slamu. i da oni pšenicu naglašavali siju da ustanove naučne naše Radi nastojale uzgoje poljoprivredne toga 3 slame.

Već i dosta dosta će davati sorte godineispituju koje i to Instituta terenu bilja Zagrebu, »Vigoroplemenjivanje selekcije 20—30 viši i »Zekar« 10—20 viša od Libellule ka« još kojaje One teško elastičnu čvrstu Uza to pa sve polegnu. imaju vlat, imajujaku Osim stranih. od rode uslovima klas i veliki bolje povoljnim produktivni dobru vrlo i dobru »tvrde« to pa čak kvalitetu, imaju koje pšenice, toga i rado tako da će ih mlinovi plaćati. kupovatibolje Kad

bile k

desetak

su

sorte

uvezene

nama

su

su

su

su

a

za

zrno

za

su

za

one

u

su

14

u

za

nove

na

se

zrna

cm

za

cm.

Individualni

pa poljoprivrednici siju godinu, ih šire su se u Svakako razumneprestano jer uvjerili njihovu vrijednost. je da neće sorte Na ne rezultata ljivo,poljoprivrednici sijati koje poznaju. da će ih Tako ih npr.

Zadružni drugimmjestima vjerojatno je prihvatiti.

Kombinat Pitomači već više Od ih su Poljoprivredni sije godina. njega prihvatili od Virovitice su se do Prema pa kooperanti, proširile Koprivnice. izvjedirektora ZPK Pitomača Slavka Grudića tom ih u štaju druga području je bilo kod 22 ha i dale su 50 oko 29 seljaka posijano q/ha prosječno preko tj. metara i znatno više.

Tako po jutru,kod npr. mnogihpoljoprivrednika je Križnici dobio 56 ili 32 metra po jutru.

Josip Fapčić q/ha preko Ovo smo da upoznamo naše tim novim napisali kooperante dostignućima naše da ih onda p a poljoprivredne nauke, isprobaju manjim površinama, će ih lako ako budu proširiti, njimazadovoljni. nabaviti kod Kačićeva mogu mogu Sjeme »Sjemeservisa« 9, pozvati i na članak. da ima malo da pa jepotrebno ovaj Napominjemo, sjemena još se požure.

Radi klasa i habitusa oko 80—100 se velikog bujnoga sije kg po jutru.

te sorte

na

terenu

već

treću

osnovu

na

u

a

u

s

na

a

s

a

Prof.

Žena

se

dr

Mirko

Korić

i dom HONGKONŠKA

Svake

GRIPA

malo godine jesenizimi, prije, kasnije, i prve bolest upravo počinju prehladegripe.

Gripa je današnjice najmasovnija i bi se reklo univerzalna.

Iako naročito teška ni gotovo uvijek opasna n ije radi masovnosti ima kod svih naroda. ogromno bolest, ipak svoje značenje Početkom zime ove kod tzv.

Bilo pojavila »hongkonška gripa«. je već i težih Zato kod nas radnika slučajeva oboljenja. pristupilo cijepljenju radnim i omladine.

Starce i srčane bolesnike organizacijama najbolje jecijemrtvim klicama. piti ima kliničku sliku: boli Gripa svoju temperatura, glavobolja, kostima, mišićima i i itd.

Ti zglobovima, plućne premorenost, probavne s metnje kovi bolesti mogu biti osobito biti i mogu jako izraženi, jedva zamjetljivi, to kao i zavisi od niza i faktora. uvijek čitavog objektivnih subjektivnih S obzirom i nikada glavne simptome b olesti, kašljanje kihanje, koji gotovo ne Hladno i vlažno vriogromna. izostaju, mogućnost prijenosa infekcije je hladnoća i sluznica dišnih jemejojpogoduju, jer vlaga smanjuju o tpornost tih ulaznih vrata Zato sezona sezona putova gripe. jejesenskozimska katkada

i

u

se

malo

katkad

nas

se

u

u

zna-

a

a

na

—

—

gripe.

Klica

bolesti

sitnim prenosi kapljičnom infekcijom, kapljitj. izlaze iz cama, i kada i kiše. Na nosa, tim koje čovjeku ustiju kašlje kapljilebde klice okolini inficiranih kad zdrav pa osoba, čovjek d iše, dospiusta i dišne Ali i zdrava osoba može nositi i izbacivati jevaju putove. iz i ovakove klice. To tzv. zdravi kliconoše. Čovjek može ustiju postati kliconoša ako neku zaraznu kad ostanu klice pa preboli bolest, ozdravi, dišnim Ali kod i forme njegovim putovima. najlakše bolesti, koju čovjek kadšto ni ne može kliconoša.

Zato nikada tko sve znamo, osjeti, ostati ove

cama

se

tzv.

u

mu

u

u

nosa

su

u

on

ne

15

lj

i

ii

i

i

i

—-—_—-—

Otud

velika

prijeti sije koga opasnost kod kod i napose. mnogih kapljičnih infekcija, gripe: infekcije mogućnost ili izloži ako da Moramo infekciji čovjekjedamput znati, nijeisto, čuvamo od i ako Ili mnogo ako infekcije jojizbjeputa. drugimriječima, ali ćemo svakako ćemo ne gavamo, ograničiti je jojuvijek potpunoizbjeći, lakše Mali klica to već organizam svlada, mjeru, je uspjeh. broj najmanju oboli ili i često bolest ne pa blagoj slučaju čovjek pojavi najgorem i držati Zato to znati formi. higijenskih najvažnijih mjera, je potrebno bolesti. borbi sredstvo zasad su jedino sigurno protiv koje ili ležatizagrijanoj Čim valja povišena osjeti temperaturagroznica Presvlačiti sredstva i uzimati se, pro(acisal, andol). znojenje prostoriji visoke Kod čisto suho te navući i osušiti rublje. jako tempetrljati tijelo znoj antiće prema treba rature potrebi propisati koji koji liječnika, pozvati već držati snizi čim iz kreveta biotik. Ne se temperatura, smije ustajati imati i teže može po posljedicezdravlje. gripa liječničke upute, jerneizlječena ili zaštititi maramicom treba usta i Kad i kišemo lijeuvijek kašljemo oko

klice

nas

i

se

čuvati.

moramo

vrlo

a

:

se

se

a

na

u

u

se

se

ove

u

nam

u

se

za

ev.

se

se

nos

rukom.

vom

što

ništa, je gripe, smijemostavljati Ovamo bolesnik. netko naročito ustima već imao ubrajamopribor drugi, itd. pisaći pribor, cigarete jelo, igračke, veći zalaziti bez treba Ne gdje sakuplja broj prostorije, potrebe npr. autobuse, tramvaje. kavane, kazalište, gostionice, kino, osoba, da stanove naročito zračiti zatvorene Treba redovito zagaprostorije, čistim. đeni zrak zamijeni i voćem hraniti naročito voditi računa Treba prehrani, ispravnoj radi infekcija. organizma protiv kojipodižuotpornost povrćem vitamina, kod

Nikada, pogotovo a

u

ne

usta

u

za

se

u

u

se

se

o

DrE.N.

SVIM I

PROIZVOĐAČIMA

MLIJEKA LISTA«

»MJEKARSKOG

SURADNICIMA

želi GODINU

NOVU

SRETNU

1970.

UREDNIŠTVO ŽE

Glavni Vlasnik

EP

Č

ZZ ZZ

PEEEEE

EE,

—

kolegij Uređuje: Redakcioni Hoholač Vera urednik: tehnički Dinko inž.

Kaštelan, urednik: i odgovorni dipl. i uredništvo, Zagreb, SRH, Uprava mljekarskih radnika i izdavač: Udruženje Tisak: »Vjesnik«, Zagreb Ilica 31/III, tel 440-476.

Stamparija

16

E

LISTA