Mljekarski list 2-1969

TEZE ZA PREDAVANJE IZ PODRUČJA UZGOJNO SELEKCIJSKOG RADA -

I

UVOD

povećanje koje kompleksu stoke smislu stočarske selekcija najširem proizvodnje, riječi nalizaciju iz da Ova vrlo uzima proproizlazi činjeniceje mjesto. konstatacija značajno osobina stoke rezultat (genetskih) proizvodnih životinja nasljednih izvodnja stalno istovremeno te da i uslova povećanje proizvodnih gajenja, jepotrebno faktora. što i svih individua vanjskih obezbjeđivanjepovoljnijih kapaciteta svih

U

ulaže

društvo

naše

napora

i racio-

za

u

iz Lazine

Franjo

Postić

za-

Velika

—

Gorica

proizvodne selekcije je uzgojnim mjeramapoboljša sisteRad stoke stoke određenu odvijati proizvodnju. selekciji biti kontinuiran naučnih On matski najnovijih dostignuća. nivoa brže i podizanje uzgojstočarstva, jasnoorijentiranperspektivni tehnološkim rad računa da vodeći tome ovaj dopunjava proizvodnje, pri veća. dan iz dana proizvodnje, koja postaje postupcima i kontinuiran biti rad strpljiv sistematski, Selekcijski govedarstvu tačnim i baziran grlipodacima pojedinim vjerodostojnim neprekidan, stadima i čitavim ma, proizvodnih goveda, cilju utvrđivanja populacijama kapaciteta. konstizahvat Za svaki plodnosti, selekcijski poredpodataka zdravlju, i mlitačni imati tovnosti itd. mlijeka podaci proizvodnji moraju tuciji, bližih i odnosno masti daljnjih njegovih svakoggrlapod selekcijom, ječne masti govedarstvu predstavlja predaka.Ispitivanje mliječne kao i svakom već služi tekuće grla reprodukciju proizvodnje, odabiranju će U buduće radu goveda. populacijama proizvodnje podizanju daljnjem i kontrola zato mlijeku. postotka bjelančevine poslužiti matično dokument Od knjigovodstvo daje koje posebnog jeznačenja dobii stalnom radu i u cilju grla odabiranju iskorištavanju evidencija stada novih Drugim sposobnosti. proizvodnih kvalitetnijih tj.boljih vanja kvalitete

da

Svrha

mora

na

za

na

se

mora

osnovu

na

na

s

se

sve

u

mora

u

o

na

—

a

u

y

o

o

se

ne

u

za

u

na

u

nam

o

2

na

samo

osnovu

riječima iskorištavanje podataka koje daje evidencija neophodno radi i kontinuirano jepotrebno povećanja govedarske proizvodnje poboljkvalitete šanjenasljedne goveda.

Jugoslavenski poljoprivrednotar i odredbe po Beogradu propisao je uputstva kojima moraju provoditi šumarski metode rada. selekcijskog uzgojno matična

nam

za

cen-

u

se

.

II

MATIČNOG

VOĐENJE

I EVIDENCIJA

KNJIGOVODSTVA

PRODUKTIVNOSTI

Svrha

vođenja matičnog knjigovodstva evidencija jeste podaci identitetu i obliku porijeklu grla, tipu, eksterijeru, reprodukcionoj kao i svi ostali proizvodnoj vrijednosti, podaci z načajni utvrđivanje identiteta matične proizvodnih kapaciteta grla, evidentiraju jednoobrazne i kako bi služile maksimalno knjige evidencije, korištenje kapaciteta tehnološkom Da bi svi ti uticati procesu. korimogu podaci koji optimalno služili radu stručnih oni biti štenje proizvodnih kapaciteta služba, moraju evidentirani način i jedinstven jednoobraznim knjigama evidencijama.

Matične i biti odraz i kvalitete knjige evidencije moraju stanja cjelokupnog stada svake radne i goveda organizacije organizatora kooperacije.

U matične Zakonu stočarstvu i po knjige moraju ostvarivanju premije biti domaćinstava proupisana grla kojaimajuugovor kooperativnoj bilo nekom izvodnji mlijeka, zadrugom, kombinatom, drugom organizaili direktno Podaci cijom Zagrebačkom m ljekarom. morajuupisivati čitko i bez Za svaka ispravljanja. vođenje podataka proizvodnosti goveda nosilac imati kontrolne asistente i matičare organizacija otkupa određenom stručnom Matične spremom srednjom (poljoprivredni tehničari). vode svaku dok ostala uđu knjige pasminuposebno, grla koja matično tzv. kontrolne po kriteriju i stado, upisuju knjige njima vode i (križanci dr.). i

o

o

da

svi

se

o

—

za

—

u

za

u

na

u

na

u

o

sva

o

sa

sa

se

o

—

—

mora

s

se

za

sva

u

se

MATIČNE

III Na

KNJIGE

ne

u

u

se

I EVIDENCIJA

matične gospodarstvimakooperaciji slijedeće knjige i evidencija: I matična bikova ke i knjiga prirodni pripust; matična knjiga krave; kontrolne nematične knjige krave; knjiga ma prigojna teladi; kontrolni list kravu; rezultata kontrole knjižica ubilježavanje priručna mliječnosti; i stoke i pregled stanjakretanja broja kooperanata; očevidnik i stoke. proizvođača Osim stručne službe terenu dužne Stočarskom ovoga selekcijskom tru ostale kako to dostavljati podatke je propisano. svim

i u

vode

se

za

za

za

za

za

na

su

cen-

sve

IV

CILJ

ORGANIZIRANE U

I STALNE

SELEKCIJE

GOVEDARSTVU

zootehselekcijom podrazumijeva sprovođenje kompleksnih ničkih zahvata naučnih i kod korištenje dostignuća populacione genetike stada stoke služe da koja reprodukciju.

Cilj selekcijegovedarstvu jest iz matičnih osnovu i podataka knjiga evidencija planskim korištenjem Pod

se

dakle

uz

za

u

na

3

ča

Dun kaaa

a

če

ES

izbor

grla(križanje) sposobnosti nasljednih pozitivnih utiče tim i da samim i visoku proizvodnju, najpogodnijih reprodukciju Osim maksimalno selekcije sposobnosti. togacilj proizvodnih iskorištenje toku zahvatima da proizvodnje optigrlima obezbjeđuje selekcijskim je maksimalno iskobi kako malne potencijali genetski proizvodne uvjete, i matičnih kontrole da ristili. produktivnosti njencilj je Daljnji eksterijeru, konstituciji, podatke proizvodnji, evidencija pruža potpunosti te da i zdravstvenom protoga sposobnostima, stanju priplodnim odluke donositi izvodne mogu uključenjuproizvodpravilne organizacije loših odnosno nju dobrih, ovih isključenju grla. radi visoki stručni nivo, zahtijeva Sprovođenje ciljeva selekciji i nadzor vrše radovi da odgovasuradnju selekcijski čegajepotrebno službe. stočarske i selekcijske rajuće vrši

i ženskih

muških

a

za

na

u

se

osnovu

na

o

u

na

osnovu

u

o

u

uz

se

NAČIN

I

ORGANIZACIJA

V

SELEKCIJE

SPROVOĐENJA

skla-

otkupamlijeka pristupa organizacija mliugovora proizvodnji (ugovorenoj) kooperativnoj panjuodgovarajućih SSCH-e nosilac služba stručna Terenska pristupa otkupa dogovoru jeka.

Te domaćinstava svih smotru krava ugovor. i koja sklopila organizira matične i krava stvari smotre organiknjige, upisivanje zaprimanje asii kontrolnih osim smotrama Na 1—2 stručnjaka ziraju putagodišnje. i obavezno terena stenata stočarskog Republičkog stručnjak prisustvuje nadzorom Pod centra. grla kooperapregledaju njegovim lekcijskog kao matične i matična knjige odredi, upisuju komisija koja ciji smotrama Na kontrolne ostala knjige(K selekcija).

(A selekcija), matične i stoke vrši knjige. grla obilježavanje, ocjenaupisivanje izmjera, rada obavezno asistent kontrolni Nakon programu po jedanput mjesečno toga iznastale i sve kod dvorište dolazi svakogkooperantaupisuje promjene obavezno krava kod matičnih među mjeri prisustvuje mužnji, kontrole, dvije masti. uzorak uzima i količinu namuzenog mliječne ispitivanje mlijeka ovlaštenom masti analizu Uzorak ispita laboratoriju najbližem mliječne Rezultat ovlaštenim također laborantom posao. ili taj s&m, zajedno kontrolne list kontrolni ili kontrolnu lize (za knjižicu upisuje priručnu kontrolni asistent tehničkih osnovnih ovih Osim posve poslova, krave). ishranu vezanim i govara mlijeko, kooperantima drugimproblemima kontrolnih i stručnost i cjelini.

Zbogtogaznanje općenito poljoprivredu tehničara. nivou biti bar asistenata poljoprivrednog Svaka

na

terenu

nosilac

—

—

o

sa

u

su

u

u

—

se

se-

s

se

u

se

ona

a

u

sva

u

sva

u

se

u

a

za

u

za

ana-

za

s

u

u

raz-

u

za

na

mora

VI Rekli

smo,

ZADACI da

su

ASISTENATA

KONTROLNIH

I RAD

lica

tehničko-stručna

asistenti

kontrolni

bi

koja

u

pra-

tečaj srednju vrše Oni asistente. kontrolne zapravo poslove: i kontrolu masti; mliječne ispitivanje mlječnosti a) stoke kod podselekcijom; podataka promjenama b) prikupljanje i stoke c) označivanje (krave telad); te i kod stoke, izmjere; d) prisustvovanjepregledaocjene matičnih knjiga; .e) vođenje i ishranu stoke; držanje proizvođačapravilno f)upućivanje

vilu za

za

o

s

u

ruku

najmanju

stručnu

imati

morala

spremu

ove

o

u

-

--_

_

pm

|

i završeni

stočarskih

stoke, sajmovarasplodne g) sudjeluju organizacije i stoke. vezi te vrše i izložba drugeposlove uzgoja selekcije da i tačno traDužnost daje mlijeka jest uvijek kooperanataasistentu kontrolnom te da žene dvorištu, podatke promjeni proizvođača svim odazove da kontrolu svojimgrlima gući mliječnosti, uvijek navedenih radovima oko svim da smotre i te naprijed poslova izložbe, i kontrolnom asistentu pomogne izmjere,dr.). (žigosanje, tetoviranje, kod

smotra

u

u

o

omo-

svome

na

sa

se

u

OPĆENITO

NA TRAVNJACIMA

O KOROVIMA

ilepirnjače. jesu: bilje travnjacima Najvažnije i što vrste da idu naša bolje razvijuojačaju. biljne tim, nastojanja svaka tratina teško radu tratinama Međutim to postiže, jer praktičnom i dobre i loše te nakon nekoliko ima godina, svoje trave, boljih travnjaka korova. otrovnih ili lošijihpak ali oni isti tlima i livadnim U oraničnim poddjeluju vladaju zakoni, stalnu Oranice rast i razvitak na uslijed suprotnih uvjeta. imaju bilja jednako korove i plodoresuzbijamo gnoja, plodina, obrađivanje miješanje izmjenu tlo brzo itd. Oranično okapanjem plijevljenjem, dom,čišćenjem sjemena, i brže trunu brzo mnogo dijelovi biljni uginuli plinovi, isuši, izmjenjuju tlo. raznoliko iscrpljuje Livadno rast sasvim razvitak Na i bilja drugačiji. travnjacimauvjeti dobro to i što tratinom stalno tlo mogu gušća, jebolje, jer pod je je korisno tvori održati zato i koju nastojimo gustutratinu, korovi, razvijati ni ni lako A to jednostavno provesti.

Gnoje bilje. nijeuvijek poljoprivredno uništava ni po površini, korijenje, površini, obrađuju atmosfere učinaka tlo od ni život tlu. Tratina (pljuska, zaštićuje nepovoljnih vodotoka od Uslijed biljitd.). ugibanja zemlje površine nabujalih odnošenja humusa količina ali nih tlu, premda dijelova povećava pomalo, postepeno tlima. Radi li oraničnim i sadrže nego travnjaci toga jerastvaranje sporije klimatskim tla istim li oranična više humusa nego pod prilikama. brzo nakon ili i da da brzo raste Od košnje paše bilja traži, livadnog bi biti ni i dobre dati mnogo Ono bi moralo krme,koja smjela obnavlja. moralo rasti što ni To bi nadalje bilje (drvenasta)premekana. pretvrda Nema te korisne bez po gnoja. manjimpovršinama, mogućnosti bi te zadovoljiti. mogla potpunosti zahtjeve biljke, koja gospodarske od livadama raste da našim Već 30— prirodnim naglasili, zeleni ili korova.

Korovom svakovrsne oko (50%) dakle, prosječno polovica 80%/, raste svaku zovemo potravnjaku protiv volje koja biljku, korisnim među biljem. ljoprivrednika visokim brdida rado stoka od tih korova znamo, popase, Mnoge zeleni ili od tratina i pašnjaka pretežno svakojake planinama sastoji Odatle stoka tim korova.

A, ipak se, oporaviiodeblja. pašnjacima, korovima. teško kako govoriti vidi, je djeluje štetno i mnogo ima Na bilja, koje otrovnog travnjacima ponekad veliki korova. i ima zdravstveno Nadalje ponekad opasnih stoke, stanje livadu dobru makar ima ostalih spada hranjivu vrijednost, broj vrsta, zelen zato, jerdajeneznatne prirode. Mnoga opetdajepregrubo stai lišće kad se pa opadne ostaju grube sušenjem osuši, sijeno, se

za

se

Zato

trave

na

sva

ove

na

u

ne

a

se

se

se

za

su

se

ova

se

samo

samo

a

na

ne

ne

se

u

s

u

se

na

vremenom

se

se

ne

na

a

—

u

sve

na

smo

na

se

a

na

nama

na

o

se

a

na

na

ne

mu

5

|

š

, x

i

#

=

*.

I

A

dvd

da

rd

a

a

i

o

a

m

i

a

a a

a

a

bljike (palice), koje podvući to, da raste korova mnogo pa upravo jetratina, kojoj prerijetka, radi korovi vrlo male ha. po togadaju prosječne prirode i trave, tome, Naprotiv lepirnjače pravilno njegovane, imaju veće ha. po gustu tratinuidaju prosječne prirode Nadalje krma i mnogo od je valjane travnosmjese n ježnija bolja krme korova. djetelinske Budući da naše ide da čim više i što nastojanje tim, proizvodimo bolje krme da i slosamo po jedinici površine, travnjake prepuštamo slučaju bodnom svim sredstvima korove. moramo zakorovljivanju, suzbijati Uz da i te normalno pretpostavku, jetravnjak odvodnjenotkiseljen, njei tom govan gnojen, slučaju zakorovljivanjutravnjaka leži načinu iskorišćivanja travnjaka. Stoga najviše livade.

Isto tako vrlo zakorovljene jednokose jako kad napose korovljenedvokoselivade, slučaju, prvi otkos skida korova do livada pa prekasno, košnje osjemeni.

Prema načinu zelen dijelimo razmnažanja 1. korove, koji razmnažaju sjemenom; 2. te lukokorove, koji razmnažaju sjemenom, podancima, gomoljima, stoka

da

neće

ždere.

Konačno

treba

i

napose

na

.

za

a

ne

u

osnov

u

su

su

u

se

za-

onom

se

masa

u:

se

se

vicama

i sl.

korova, koji razmnažaju sjemenom, je jednostavna.

U tom da dozvolimo korovu da sazori te da slučaju jedovoljno, osjemeni. vrlo važno da kosimo da ih i prapa Stogaje travnjake vrijeme, valjano vilno njegujemo. borba teža i poMnogo je protiv korova, koji razmnažaju sjemenom tom treba borbu kroz duže vremena, dancima, slučaju provesti pravilopet i tratine.

Dr B. TT. valjanom njegom Protiv

borba

se

laka

i

ne

se

na

se

u

nom

MINIMALNA

OTKUPNA

U

br. 1 od

SI. listu SFRJ

CIJENA MLIJEKA ZA GOD.

8. I 1969.

izašla

je

odluka

o

1969.

minimalnoj otkupnoj

cijeni kravljeg mlijeka. odluci radne 1. Po bave ili toj koje organizacije, preradom prometom će od radnih mlijeka kupovat mlijeko organizacija koje proizvele odnosno od radnih ili mlijeko, organizacija, koje ugovorile organizirale individualnim može po proizvodnju mlijeka proizvođačimacijeni koja biti niža od nd i to franco ili sabirno jednu 0,28 jedinicu, prerade mjesto.

Za troškove od kooperante umanjuje cijena prijevoza mjestaprido bavi jemamlijeka mjesta isporuke radnojorganizaciji koja prometom ili preradom mlijeka.

Uz to od od umatičenih kod mlijeko kooperanata potjecati krava, kontrola zakonu prema kojih provodila produktivnosti, određivanju i 1968.

Novine SRH br. mlijekogod. premija kravljeovčje (Narodne 14/68) i da umatičenih krava od ispunjavati uvjet podmladak potjecati matičnu uveden centra Hrvatbika, kojije knjigu Stočarskog selekcijskog se

su

same

su

s

ne

za

masnu

i

se

za

se

mora

se

a

za

o

u

mora

mora

u

ske.

Cijena 0,28 jedinicu kvalitete pogledu ispunjava uvjete: 2.

u

6

od

nd

za

masnu

ove

odnosi

se

samo

na

mlijeko, koje

specifičnu 1) 1,020 1,034; da mehaničke nečistoće filter kružiću treći premašuje 2) stupanj 1—5 Instituta mlekarstvo skali razred (po Jugoslavije); da kiselosti od računato veći po - Henkelu; "7,6% Sokslet 3) stupanj nije da iznosi dva metilenskog plavila 4) vrijemeobezbojavanja najmanje metodi Orli Jensena tabletama stanpo računajućioriginalnoj sata, dardnom količinom metilenskog plavila; da ima određene metodi po 3,2%mliječne 5) najmanje masti, Gerbera; da od krava živom ili arsenom, liječenih drugimlije6) nijeproizvedeno kovima i do kojiprelaze mlijeko, vrijeme liječenja vrijeme iza 5 dana liječenja; da sadrži antibiotike; 7) da ohlađeno od 10 do 12" C. 8) je temperaturi da

od

težinu

ima

do

na

ne

za

sa

u

za

za

ne

na

odluke

umanjuju litri ako ohlađeno od po mlijeko nije temperaturu 10 do 12% C. Ovo će od 1.

1969. smanjenje cijene primjenjivat srpnja dinara litri ako po 2) 0,10 vrijeme obezbojavanja metilenskog plavila iznosi od do 1,46 1,59sati; dinara litri ako po 3) 0,15 obezbojavanja metilenskog plavila vrijeme do iznosi od 1,31 1,45sati; litri ako dinara po vrijeme obezbojavanja metilenskog plavila 4) 0,17 do iznosi od 1,16 1,30sati; dinara litri ako po obezbojavanja 5) 0,20 vrijeme metilenskog plavila iznosi od do sati.

1,01 1,15 Ako kod iznosi do obezbojavanja metilenskog plavila mlijeka vrijeme iz odluke odnose takvo jednogsata, cijene mlijeko.

Kvalitet sabirnom ili mlijeka utvrđuje mjestu mjestuprerade. kvalitete Način stranke sporazumno. mlijeka utvrđivanja ugovaraju Danom Odluke važiti Odluka minisnagu 6) stupanja prestaje list br. malnojotkupnoj cijeni kravljeg mlijeka (»Službeni SFRJ«, 16/66); tačke 8 i tačke Odredbe 2. stav 1.

3.

1 će pod pod primjenjivat T) od 1. srpnja 1969.; Ova dana odluka od dana »Sluosmog 8) objavljivanja stupa snagu

3.

Cijene dinara 1) 0,05 iz

ove

se:

za

na

se

za

za

za

za

ne

ove

se

se

na

na

na

ove

o

se

na

žbenom

listu

u

SFRJ«.

PRVA POMOĆ

KOD DAVLJENJA GOVEDA

HRANOM

goveda kojenastaje iznenada,najčešće Davljenje jeoboljenje kad i naročito ovi plodovima govedagomoljastim plodovi prihranjenju ili To kod površine. jeposebnoslučaj hranjenja krupnonasječeni, i sličnom hranom. davrepom krumpirom, bundevama, Ujesenmoguća kad i to proljeće govedazbog ljenja voćem, najčešćejabukama, ili nestašice krme nepreorana kukuruzišta, površine kojima puštaju zasađen ili Goveda često zadave bio kupus kelj. zbognagloggutanja je hranom

a

su

neravne

su

s

a

u

rano

se

na

na

na

se

ostataka

ovih

kultura.

Davljenja najčešća goveda, jer hranu i kojuuopće životinja, naglouzimaju gutaju hranom

su

u

ona

ne

za

razliku

žvaču,

već

od

ostalih

juposlije 7

1

o

"<>__________ NA

buragavraćaju zbogžvakanja.

Taj je poznato naziva hrane. preživanjem što uzeta hrana može kroz ne Davljenje nastaje zbogtoga proći jednjak, već Da zastane. neko zadavilo brzo ustanovi po tome, njemu je govedo što takva uzimati obično ostanu grlanajedanput prestanu hranu, stajati katkad i iz usta često curi slina.

Prema jednommjestu, iskašljavaju tome koliko zatvoren i jeprogutanim predmetom jednjak pojavljuje nadam, te takva nadama sve govedauslijed nastupajućeg postaju nemirnija.

U da se radi a osnovu slučajevima sumnje davljenju hranom, prije obratiti što brže veterinaru. često opisanih znakova, najbolje je Međutim, da do dođe daleko od veterinara i dogodi, davljenja polju ambulante, ili veterinara može različitih dozvati.

U takvim zbog razloga slučajevima već da sami stočari preostaje drugo, pokušaju oboljelom grlu pružiti ako radi i nadamu pogotovo popotrebnu pomoć, kojem jeslučaju trebna hitna pomoć. intervenirati i sami ali tada kad mogu Uspješno stočari, jedino jepredzadavilo met, vratnom između kojim govedo dijelu jednjaka tj. prsiju i To teško zadavilo glave. nije ustanoviti, jer predmet kojim govedo vidi desne strane tom nešto te jer je vrata, jednjak mjestu odebljan, lako rukom napipa Pri kod treba pokušaju ukazivanja pomoći spomenutih slučajeva postupiti način: slijedeći Predmet utvrđeno kojim govedozadavilo, pošto je kojem jedijelu treba ili vršcima do jednjaka zastalo, pritiskanjem šakom, prstiju dogurati Tada stane prema strane s grkljana tj.gurati glavi. jedan pomagač lijeve vrata i strani da prema životinje pridržava predmet pomakne prsima.

Tada osoba, i prema drugajača mogućnostidvije, naglo pritiskuju glavu kod prema toga uslijed Životinja goveda dolje. jačeg pritiska stranog dušnik i strani može izbaciti. tijela iskašljava predmet Ukoliko način to da bi izazvalo opisani uspije, iskašljajače treba otvore zatvoriti nekom čistom ili ručnikom. vanje, goveda krpom teže im zrak uvlače kroz Zbogtogagoveda dišu, jer potrebni disanje nosnice.

Kad nosnica ukloni i ručnik, goveda grčevito iskašljavaju veća da tome izbace i strano iz je mogućnost pri j ednjaka. tijelo početka Kod takvih treba prema pokušaja glavugovedapritisnuti zemlji.

Na načine i veterinari ukazati opisane nastoje potrebnu pomoć opisanim hranom. to ni slučajevima davljenja Međutim, uvijek uspijeva njima, redu stave usta otvarač pa oni prvom te goveda usta, predmet k ojim zadavilo izvući bilo rukom ili kugovedo nastoje posebnim k liještima kama. iz

usta

u

u

se

kao

proces,

se

na

što

se

se

se

o

na

se

se

na

se

ne

ne

se

se

o

u

u

se

s

se

na

se

na

se

u

se

ne

a

se

na

na

ne

se

nosne

ona

se

za

s

se

u

ne

u

u

za

se

—

i bez Međutim, postoji životinje upotrebe često ruci ni veterinari i da strani se koji otvarača, pri nemaju predmet zadavilo izvuče kojim govedo napolje. to Postupak jeslijedeći: Pošto strani do kako deje predmetdoguran ždrijela, jeprije o pisano, rukom izvuče iz usta i ruku jezik govečeta prebaci lijevu (sl.

1), zavuče to stranu kojaprihvaćeni jezik kolikogod je moguće lijevu preko kutnih zubi i zatim desna ruka uvuče usta do pa (sl.

2) ždrijela, čak i i strani čvrsto obuhvati i izvuče jednjak goveda(sl.

3) predmet napolje. način

da

se

uvuče

ruka

usta

u

se

za

snom

se

u

na

se

u

sve

u

8

ooo

lv

ANN

NN

ČA NANaN Nava";

__________

a;

___;___v__—______l'___——____

Doo ooo

rare

Kes e X Kiš X Ša u

Pe

Ž

ia

A

“o

x

o.

?

a

M

S

air:

Sl. 1

—

iiavvtitva

Jezik

goveda

i"

se

u

rukom prebačen lijevom bez može da bude opasnosti

To

može

1.

da

dobro

2.

da

to

samo

zubi.

uvući.

usta

Sl.

'

kutnih preko povrijeđena

2

učiniti

—

svaki

obreže

radi

je

mora

je uvučena goveda cijela šaka tako, da strani izvući poteškoća

U

vrlo

usta

nokte brzo

i opere i da se ne

stavljati u

usta

nalazi

i

može

predmet

se

u

jednjaku

obuhvatiti

i bez

slijedeće uvjete: ruku uvlači koju usta; da će ruka biti ozlijeđena, plaši između zubi do sve ždrijela;

stočar

spretan

ruka

uz

u

mu

ravno

SI.

3

Iz

—

jednjaka

uzete

da

dijelovi

izvučeni

goveda

neposredno

prije

hrane

jedanpomagač obje dogurani predmet grkljana.

Naročito treba da brzo naglasiti intervenirati, jer goveda često vrlo pa uslijed nastupajućeg timpanitisa (nadama) puta uznemirena, čitav bez znatno obzira to tko je postupak ukazivanja pomoći otežan, pomoćukazuje.

Treba da osoba uvlači ruku usta treba posebno naglasiti, koja da će biti zavučen između bojati ozlijeđena, jerjezikkojije kutnjaka da zatvori usta i rani zubima Osim ruku. osoba dopušta govedo koja toga, uvlači ruku rukom drži i može usta, drugom jezik najbolje pratiti kretnje te da hoće baciti ili skočiti što goveda, slučaju zemlju, vis, uznemirena nadama i događajer goveda zbog jačeg disanja, otežanog da ruku iz usta izvuku. pravovremeno imajudovoljno neozlijeđenu Treba da tu osobe odviše napomenuti, intervencijupoduzimaju jakim mišićima i rukama uvući usta između mogu koje zubi, njih jer od oštrih rubova kutnih ozlijede unutarnjih zubi, neizbježne.

U kad zadavilo se može doslučajevima predmetkojim govedo do kako ili može gurati ždrijela, jeprije spomenuto, predmet napipati, nalazi se način i jer grudnomdijelu jednjaka, opisani ukazivanja pomoći doći već treba zatražiti strumogu obzir, intervenciju veterinarskog čnjaka.

Dr Kucel Josip 3.

čvrsto

mu

se

drži

ruke

s

do

mora

su

na

se

u

ne

ne

u

u

se

ono

na

su

u

se

sve

vremena

ne

se

ne

s

u

su

za

veoma

se

ne

se

ne

u

ne

u

KRANJEC JOSIP U

ŠARAMPOVO

-

staji Kranjec Josipa krava, junicu i nedavno krave: »Mi»Šarava« »Jagoda«, junica potomci prodane lave«.

Ona starost od 17 Prvih 11 bila jedoživjela godina. godina je staji Dobra kao što i sada našegproizvođača Kranjeca. jemljekulja, njene kćerke i »Jagoda«»Šarava«.

—

zatekli —

smo

5

i 2

teleta.

Tri

krave

su

u

su

10

Posjeduje jutara zemlje čega pod površina.

Uzomnom i želimo što proizvođaču kooperantu stočarskoj proizvodnji!

12

od

krmnim

se

biljem

nalazi

dio

uspjeha njegovoj

više

NASTAVLJA SE PORAST OTKUPA

veći

u

MLIJEKA

području općine Petrinja, Glina, Kostajnica mlijeko p ostaje više ekonomski interesantan Poslovno proizvod. udruženje proizvode stočarstva iz Siska kao nosilac da će unapređenja mljekarstva, predviđa 1969. trećinu odnosu god. povećati isporuka mlijeka jednu preuzete količine prošloj godini.

Ranijih godina mlijeko jeotkupljivalo području općine S isak, dok bila obuhvaćena. tzv.

Banijanije Provođenje »banijske koncepcije« da se mlimodernizaciju glavnih saobraćajnica, doprinijelo je otkup i Glina i Sa svega jekaproširio područje općine P etrinja, Kostajnica.

490 tisuća litara 5 miliona i 871 tisuću god.1963., povećanje otkup litara 1968.

Ove od 7 miliona i 450 tisuća god. godineplanira otkup litara ili 1 milion i 580 tisuća više nego 1968. god.

Od oko sedam i miliona dio ili 5 miliona predviđenih pol litara, najveći litara ostala dva i miliona litara otpada općinuSisak, pol mlijeka od Glina i predviđa preuzeti kooperanatapodručja općina Petrinja, Po što do sada da Kostajnica. je izgleda području poznato, općine Dvor neće ni godine započetiotkupommlijeka. iz individualnim proNajveće povećanje plasmana mlijeka kooperacije izvođačima ostvariti i to predviđa općini Sisak, otkupom postojećih Nove neće otvarati.

Veliki od linija. linije porast o tkupa mlijeka gotovo 900 tisuća litara ostvariti Na planira liniji Sisak—Prelošćica— studenom do počelo je otkupom ovojliniji prošle godine, kraja god.

Lonja.

1968. oko 90 tisuća litara nekih je preuzeto mlijeka.

Povećanje otkupa tisuća 250 litara mlijeka očekuje području djelovanja Poljoprivredne Crkveni Martinska Ves također zadruge Bok, zadruga planira p ovećati količine iz nekih 210 tisuća litara. kooperacije Na Veterinarska stanica smatra da može području općinePetrinja ostvariti od 870 tisuća litara milion i 100 tisuća litara porast prošloj, mlijeka ovojgodini.

Prema Glina da neće doći planuotkupa područje općine proizlazi do količina. nekogpovećanja preuzetih Naime, prošle g odine otkupljeno je 875 tisuća dok minimalan od litara, godinepredviđa svega porast 5 tisuća litara Na Gline veliki interes mlijeka. području postoji otvaranje novih U 8 sela bi linija otkupamlijeka. relaciji Glina— moglo oko 250 tisuća litara isto toliko 7 sela otkupiti mlijeka,približno liniji Bojna dok bi 3 sela Solna Glina— relaciji Prekopa— moglo oko 64 .tisuća litara su preuzeti mlijeka.

Međutim, poteškoće zbog slabog Pokupsko, Mala te da li će toku stanja saobraćajnica, jeneizvjesno godine početi o tkup ovim područjima.

Na također se području Kostajnice očekuje p ovećanje mlijeka otkupa iz individualnim nekih 110 tisuća litara. kooperacije proizvođačima osnovala fond Općinska skupštinaKostajnici je unapređenje poljoprivrede iz će financirati nabava što će kojeg porasplodnjaka, sigurno Na

i Sisak

sve

za

se

u

za

u

na

u

se

samo

na

ve-

zano

uz

na

u

na

u

se

za

u

na

a

se

s

onome

se

ove

na

s

s

se

u

s

se

se

se

na

s

u

a

za

se

na

a

za

se

u

a

na

u

za

se

ove

za

na

se

a

se

u

u

na

na

u

na

s

za

u

za

se

se

ll

ko

o i

E

i

povećanju proizvodnje izmjeni pasminskog voljno narednim godinama. mlijeka će vrši Na proširiti krug nastojat otkupmlijeka, gdje području, dnevni i mlijeka. priliv kooperanatapovećati U mlijeka, kojepoduzima proizvodnje povećanja sklopu mjera ciljem iz Siska stočarstva Poslovno orgapoljoprivrednim udruženje proizvode selekističe rad i organiziranju mljekarom, nizacijamaZagrebačkom kvalitetnom odnosno i unapređenju djelovanje cijske službereprodukcije, kontrole nosilac Poslovno iz Siska fonda. je organizacije udruženje stočnog stoku i vodi kooperanataproizvodnji dokumentacije mliječnosti potrebne mljekarom osigurati zajedno Zagrebačkom planira mlijeka, ovojgodini 60% sabirnih nekih saobraćajModernizacija mjesta. uređaje hlađenje te rashladnih zatim temeljito rješauređaja laktofriza, osiguranje nica, službe i zootehničke prosigurnostplasmanumlječnih vanjekompleksne time do da će doći izvoda proizvodnje, povećanja ujedno garancija i području. ponudemlijeka banijskoSisak inž. Vladimir Latal, Dipl. sisačkom stočarstva Poslovno Udruženje proizvode odraziti

i

te

sastava

na

u

se

se

sa

s

za

se

na

na

u

za

a

sa

u

na

za

—

u

a

su

—

na

*

za

O UZROČNICIMA

ZARAZNIH

BOLESTI I OTPORNOSTI naše

(Želja je poučimo i zaštite iz oblasti da uzgoja znanje prošire svoje proizvođače, i više bi lakše kako domaćih pratili razumijevanja životinja, veteradio i TV razgovore emisije, poljoprivredne štampu, rinarima itd). velike količine Tako uzročnike. imati Sve primjer, svoje pojave moraju bolestima suši itd. Zaraznim uzrok oborina žege dugotrajne poplavama, živa bića nazvana okom vrlo uzrok mikroorganevidljiva, prostim sitna, svrstava nauka ili biti nizmi.

Oni mogu dakle, podrijetla, biljnog životinjskog sitnih i tako Ima ili među među mikroorgaživotinje. mikroorganizme biljke i pa zbogtoga granici samoj istraženih, koji gotovo nedovoljno nizama, ni ni u žive i nežive između svijet. biljni, životinjski tvari, spadaju viruse U virusima. naziva nauka Oni tvore grupu, spadaju, koju posebnu itd. i slinavke uzročnici kuge svinjske bjesnila, šapa, primjer: ili bolesnim izvor bolesti Zarazne životinjama, tijelima imajusvoj Te bolesti prenose kašljanjem, vodom,izmetom, hranom, uginulih životinja. bolesti prenose Pored štakori), glodari (miševi, toga, proizvodima. bolesna mogu pre(srne, insekti vukovi), lisice, divljač komarci), (muhe, živozdrave i bolesne čiste i i kojim pribora čišćenje, nijetiupotrebom i sl. tinje dodir došle sve koje životinje je, oboljevaju Ali,zanimljivo Neke biti više može bolesti. Tome zaraznih uzročnicima razloga.

Tako vrstu određenu bolesti kokošja primjer: životinja. uticajne i unutar Pa izaziva niti utiče peradi. oboljenje konje, sakagija kuga od one iste vrste grla, koja oboljevaju pojedina jedinke, postoje životinja iste vrste uzročnici životinje druge organizam, njen prodrli bolesti, čiji i zdravih od Takve one, najčešće, koje potekle i životinje, oboljevaju. dobro i dobro parova, hranjenenjegozdrave, roditeljskih razvijenih da

nam

ovim

člancima

i sličnim

s

s

na

su

su

na

su

u

ne

a

na

u

u

se

zarazne

se

a

se

za

su

ne

zarazne

s

samo

su

na

na

na

ne

ne

a

u

su

su

su

same

12

u

prirodni prirodnu nekoj otpornost znači otporan). fimun neku bolest neka da može zbog dogoditi je životinja otporna No, rekli bismo: često što već tu istu jednomprebolila bolest, neprimjetno, toga je nalaze količine onih uništapo pa dovoljne tvari, koje tiho, njenomtijelu svakako te već preneke uzročnike kojuježivotinja bolesti, iste, vaju dobolesti te tvari bolila. Nakon organizmu preboljene ostaju životinjskom S ili tokom strane, (tjedana, mjeseci, godina). druge životno, izvjesnog zaraziti neku nekim ali uzročnikom, kojije životinju mogućejenamjerno raznim oslabod dakle, laboratorijskim slabijiprirodnog, kojimje postupcima takav u životinjski cijepljenjem organizam.

Tijelo životinje ljen,potom uzročnika obrambene će i početi proizvoditi tvari, svoje takvog oslabljenog protiv Tako biti uzročnika. nadvladati će će oslabljenog životinja prikoje sigurno uzročnika bez većih da poprodora prirodno snažnog premljena slučaju ima tu bolest. Takvu teškoća kojuživotinja poslije prebopreboli otpornost, aktivna ili bolesti oslabljenim uzročnikom, cijepljenja ljene poslije nekim U ili aktivni imunitet. životinja slučajevima cijepi otpornost takvu već obrambenim nego gotovim tvarima, oslabljenim uzročnikom, imunitet. nazivamo pasivni otpornost da nisu uzročnici boznati svi treba Pored ovoga svega mikroorganizmi U lesti. ima ih i vrlo korisnih. upomljekarskoj praksi, sirarstvu, Dapače, korisni razni sireva, zatim mikroorganizmiproizvodnji trebljavaju raznih silaže, mlječnih napitaka, nadalje,proizvodnji proizvodnji maslaca, Osim vrste vinarstvu pojedine mikroorganizama zelja, itd. prikiseljenju toga, korisne i žive hrane, sudjelujući probavi ljudi životinja, crijevima baktezaraznih bolesti. Tako uzročnika nekih i borbi mliječnoprotiv mikromlade teladi. Neštetni kod uzročnike zaraznog proljeva uništavaju rije kisele veliku grupu apatogenih mikroorganizama, organizmi ubrajaju grupu patogenih mikroorgabolesti, ubrajaju štetni, kojiizazivaju bolesti

Tu

vane.

imunitet

nazivamo

na

se

se

u

zarazne

u

vremena

unesen

a

u

se

zove

se

ne

a

u

u

u

se

u

su

a

u

u

u

se

a

u

se

u

nizama.

razmacima, kraju Ako bolest da bolest kaže tada povremeno, sporadično. javlja bolesti takvo tada vremenskim kraćim širenje razmacima, javlja obzira bez da neka bolest naziva stalno, javlja epizootija. Pojavu bolest čitave Zahvati li naziva opseg pokraenzootija. oboljenja, velikih li i i pa područja (npr. prekogranica cijelu državu, proširi jine, naziva takva bolesti slinavka i tada panzootija. pojava šap) Inž.

M. Ž.

Pojavljuje li

se

neka

bolest

u

nekom

u

vremenskim

se

se

se

zarazne

se

u

se

se

na

se

se

VAŽNOST

RUDNIH TVARI

brojevima »Mljekarskog pisano je hranjivim prijašnjim hrane.

U i rudne drugesastojke ubrajaju (mineralne) gim sastojcima malo.

Iako te tvari nisu ima hranjive, kojih organizmu srazmjerno tvari, svakom i organizmu njegovopstanak, razvoj neophodno potrebne domaćih određenu vrstu i radi onoga, životinja čega uzgajamo proizvodnju kao tvorbi Rudne tvari meso, učestvuju građevinski materijal (mlijeko, jaja). stanica tvore i u tvorbi organe, pojedine potrebni tijela koje dijelova tj. da tvari. Svi (vapno) potreban izgradnju kostiju, hranjivih jekalcij dio crvenih sastavni dio krvnih sastavni sumpor bjelančevina, željezo je je hrane i hratvari rudne itd. Osim sudjelujuprobavi prometu toga, lista«

U

i dru-

o

se

ove

u

one

za

su

u

a

su

za

znamo

u

zrnaca

13

aido av

i

njivih

tvari

organizmu. primjer: probavnim klora obliku solne puno kiseline, koja jepotrebna probavukostiju hrani. Rudne tvari da tvari iz hrane kojima omogućuju hranjive putem i krvi tamo višak iznad prenose želuca, crijeva gdje potrebne, potreba odlaže kada takvo »skladište pa pojedinim dijelovima tijela, rasti krave kolivelike počne govorimo debljanju.

Visokotrebaju čine Ako takve krave kolikalcijaproizvodnji mlijeka. dobiju d ovoljne mliječne čine će »skladište« uzimat kalcijahrani, posegnuti svoje kalcija, tj. će ga iz Ovo izaziva tzv. kostiju. trošenje kalcija omekšanje kostiju čitav kao pa (osteomalaciju).

Zbogtoga organizam slabi, postaje neotporan, i takvi kod normalne hrane oboljenja javljaju poremećaji, koji pojavi i raznim bolestima.

Telađ ljuju, organizam podložan neotporan postaje krava rudnim tvarima i Tako kojeoskudijevaju je slabijaosjetljivija. rudnih naročito govedajeposljedica pospanost pomanjkanja tvari, rudnih tvari jeuočljiva predpočetak pašnog p erioda.

Uvođenjem potrebnim količinama ishranu krava težina poboljšavaspecifična mlijeka.

Osim živčaizgradnju kostiju, kalcij (vapno) jepotreban izgradnju nih stanica krvnih i Radi mozga, vapno bijelih drugog. je toga čito važno bređe mladunčadi životinje,pravilan razvoj prije p oroda i Tako i do 90% iz krave koristi vapna poslije. mlijeka organizmu teleta. važno i radi što »veže« v apno Napokon, je organizmu toga, sebe suvišne količine nekih rudnih tvari i drugih (kalijeve natrijeve soli) i tako održava ravnotežu rudnih tvari Koliizvjesnu prometu organizmu. čina krmnom ovisi vrsti vapna bilju podneblju (klimi), tla, g nojenju.

Krma tala i zato siromašna i rudnim tvarima. podvodnih je»isprana« Fosfor važan i te mozga, mišića i krvi. je sastojak kostijuzubi, jetre, Pored fosfor masti Radi toga, jeneophodan prometu organizmu. svoje važnosti izvor fosfora. Na korirazvoj mladogorganizma mlijeko jebogati fosfora ima i odnos između fosfora i važno štenje utjecaja kalcija (vapna).

Nije to da i i samo tvari ima hrani. kravama treba davati jedne druge Mliječnim tako obroke hrane odnos i fosfosastavljene koji obezbjeđuju povoljan kalcija fosfora deset da ra, i to: dijelova dijelova kalcija.

Razumljivo je odnosa može stočne uravnoteženje tog postići jedino mješaonicama hrane, svaki može nadzirati Poremeti li kojima sastojak smjese (kontrolirati). odnos između fosfora i tada suvišne količine tih tvari taj kalcija, ostaju iskorištene i odlaze iz organizma gnojem, mokraćom, znojenjem.

Poremećaji već iskazuju (manifestiraju) spomenutomomekšanju kostiju (osteomalaotežana ciji), krivljenju kostiju (rahitis), šupljikavosti kostiju (osteoporoza), i oplodnjadrugiporemećaji. vrlo važan crvenih krvnih Željezo je sastojak krvi, odnosno, tjelešaca sadrži vrlo malo ili ga (zrnaca).

Mlijeko željeza uopće (mlijeko krmača).

Tako zalihom ali ta zaliha brzo prasad prasi željezajetri, potroši, te oboli od slabokrvnosti prasad, visokopogotovo pasmina, (anemije). proizvodnih Bakar važan bakra može koriu je organizam, jer prisutnosti stiti tvorbi crvenih krvnih Ovo kako željezo jejošjedan primjer, velika važnost rudnih tvari i međusobno Smatra se je njihovo djelovanje. da i vitamina Bi ovisi bakra. djelovanje prisutnosti Lizavost može biti bakra.

Bolest očise životinja posljedica pomanjkanja i raznih upravo tuje pohlepnom željom životinjelizanjegutanje predmeta.

Tako

u

na

sokovima

u

u

mu

ima

psa

za

se

se

su

se

a

u

rezerve«

o

u

ne

u

one

u

rezerve

se

se

ne

a

na

zvana

a

u

u

se

za

za

zrnaca

za

a

naro-

za

se

u

u

ono

u

u

na

u

o

sa

u

u

za

u

osam

na

se

u

u

se

se

ne-

se

u

nema

se

sa

u

za

se

u

samo

zrnaca.

o

za

14

se

Krmače

nakon

prašenja jeduposteljicu prasad. grickaju nisu ni repove jednodrugom, rijetka uginuća. dio tvorbi novog Natrij (sastavni kuhinjske soli) potreban jeorganizmu tkiva. Nalazi želučanom ima i ga krvi, žući, soku, mokraći, jer iz kroz obrocima obliku se tijela odstranjuje bubrege.

Natrij daje kuhinjske ali ni tu treba zato što višak beskoristan soli, pretjerivati je i i zato što naročito i vrlo višak soli. nego skup, svinjeperad osjetljive nalazi stanicama ima organe, ga Kalij kojesačinjavaju najviše mišićima.

U ishrani vrlo važan odnos i li pravilnoj je kalijanatrija.

Pojavi od suvišku izazvat će i se drujedan njih prekomjerno trošenje izlučivanje iz Ta remeti normalan tok tvari goga organizma. pojava izmjene organizmu, niz dakle, drugih izaziva, poremećaja. da vrećama mineralnih Uzgredspominjemo (umjetnih) gnojiva laze oznake PK i svako to slovo i N oznaka « još brojevi.je dušik, P fosfor K dok međusobni odnosi tih kalij, brojevima označavaju rudnih i

pa

Praščići

uši

i

a

u

se

u

a

u

u

ne

ne

se

u

samo

su

se

na

u

a

u

u

u

se

na-

uz

»N

za

na

a

za

za

se

tvari.

je izmjeni organizmu.

Pomanjizaziva i kanjejoda gušavost, pobačaje,poznati slučajevi uginuća.

Ne može zanemariti ni rudnih nisu značaj drugih kojeovdje tvari, kao: i dr. da mangan Želja opisane, magnezij, cink, klor, kobalt, je ukažemo našim važnost ovih hrani.

Potrebne proizvođačima sastojaka količine i ali i tako malih pa izražavajugramima miligramima, pored količina važnost.

Već da vidljiva je njihova podatak proučavanjem važnosti i rudnih ishrani bavi velik tvari i da rudne uloge brojučenjaka tvari dio udžbenika sastavni sastavu ishrani, bolestima, kemijskoNaravno treba ni čemu zemlje itd., ukazuje značajnost togproblema. fizikalnom rudnih ni i takav može biti pa pretjerivati upotrebi tvari, jer postupak beskoristan i i štetan. nego skup Serum-zavod Kalinovici rudnih tvari vrste proizvodi mješavine našim nazivom stoke, proizvođačima mlijeka preporučujemo mješavinu pod »Rumenka krave«.

Te troši učinak mješavine razmjerno malo, je kako bez teka neslan okus i kako se djelotvoran.

Prisjetimo objed je dodatkom soli tek vrhu noža«.

Ako od krava očekujela mijenja svojih veću računati i veće jemo proizvodnju, zahtjeve proizvodnih grla.

Inž.

M. Ž.

Jod

također

vrlo

učesnik

važan

tvari

u

a

u

su

se

nam

na

se

u

u

sam

se

u

su

o

na

ne

u

u

ne

samo

u

za

sve

a

se

za

a

samo

se

»na

moramo

na

.

Zena

i

dom RADOVI

U OŽUJKU

U POVRTNJAKU

Proljeće povrtnjaku jepred svim ranog povećava.

Vrijemeje gotovo krajevima prikladno sjetvu Tlo dobro usitni i zubačama otvoreno. poravna, povrća lagano prekopa, te repe, cikle, salate, mrkve, svibanjske rotkvice, povrtnice, pristupa sjetvi tlu i dr. Na dobro ranog pripremljenom graha, graška, peršina, pastrnjaka sadi lučica kasni luka (arpadžik) glavama. uzgoj Kod i naročito obratiti na tj. pažnja plodored, sjetve sadnje kultura povrtnjaku. izmjenu Danas često i uvodi ophodnja povrtnjaku 3zabacuje ovakav.

Prvu U tom tablu 2ophodnja. slučaju jeplodored gnojimo godišnja godišnja vratima

i posao

se

iz dana

u

u

na

u

dan

sve

više

za

se

se

se

u

za

mora

na

se

u

se

u

se

.15

| |

stajskim gnojem, zeljnatog povrćauključivo i lisnati zatim patlidžan, kelj, paprika, rajčice, krastavci, dinje, buče,celer, dio vrta, Na salata i dolazi poriluk, špinat, mangold. drugi koji gnoji, i U će lukovnjačemahunjače. dvogodišnjojophodnji korjenasto povrće, biti iduće Povrće table dolazi prve jednostavnija. izmjena godine drugu table treba i obino i prvu gnoji,povrće druge gnojiti. otvoreno, prošli posijali Povrće, koje mjesec ljepšeg Takav već naročito i sl. možemo pomalo razvija. usjev, salatu, špinat, razmak od 5 cm, da razvimogu kojeostaju prorjeđivati biljke, bolje tlo i i očistiti od Usporedo prorjeđivanjem laganookopati jati. koru ćemo razbiti tvrdu te tako korova. zemlje, Kopanjem spriječiti isparidana. iz tla Ako bi ožujskih vlage toplijih slučajno privanjedragocjene ranih onda zaštititi od mrazeva, proljetnih jetila morajuusjevi opasnost ili slamnatim slamom,lišćem, gnojem jelovim granjem.

Rani krumpirstavlja naklijavanje zemlju pomiješanugnojem drže dosta Kad drvene toplom mjestu. krumpir sandučiće, koji razvije odmah otvorenom. sadimo ga klice, beznismo završili to onda Ukoliko klijalište, sjetvom toplo već dosta Ako se razvio, tj. usjev klijalištu uvjetno ovajmjesecprovesti.

Pikirati može ako ima 5—6 listića, početi prvimpikiranjem. ili mlako.

Kod isto pikiranja rasađujemo biljke klijalište redova uzima od razmak između mak redu 5—10 jednu druge, da svaka 10 biljka, kojupresađujemo Najbolje je pikiranjetrokut, iz prvog reda. sredine razmaka ravninu red dolazi dvijubiljaka drugi iz reda činiti troreda "Tako će prvog jednombiljkom drugog dvije biljke zraka imati svaka će kut. Tim biljka dovoljno presađivanja mjesta, postupkom i i Sve plijeviti zalijevati svjetla. povrće zasijanoklijalište marljivo i tlo prorahljivati. lagano i treba obratiti naročitu klijališta, pažnju zračenjuotvaranju Ovajmjesec oko vremenske prilike dotičnog kraja.

Ujutro presada tj.priučavanju može da malo toliko svaki 10 sati otvori ispodnjega drugiprozor da se večeri više i prema podne manje, proćiruka, [prema opet otvarati zatvori klilo. zalaza konačno se Uvijek prije potpuno dana može Za i od kojepuševjetar. lijepih toplih protivne strane, da se i po koji prozor prilike. priuče vanjske otvoriti, biljke potpuno otvoreno možemo presađivati zelje, kelj, cvjetaču, Krajemmjeseca to možemo ili kakav međukorabicu i salatu. Među povrće presaditiposijati će stići mnogo nego prirod koji prije povrtnica, rotkvica), usjev(salata, lonce i možemo U drvene kutije, zemljane posude posijati dinje, glavni usjev. ili i ih i držati buče i krastavce toploj, klijalištu zračnojsunčanoj prostoili To ćemo presaditi riji. povrćeposlije, krajemtravnja početkomsvibnja oko stalno grumenom napolje mjesto. zemlje korijenja uzimili i sve gdje povrće podrume prostorije spremišta, Trapove, i čistiti. i pregledavati mjesecumarljivo i tu

dolaze

odlike

sve

korabica

se

ne

sve

s

se

s

a

na

na

smo

ne

za

se

na

vremena

a

se

se

na

mora

s

se

za

se

u

na

se

se

u

s

na

na

moramo

u

u

s

moramo

cm

na

novo

u

u

se

ee

a

u

raz-

u

cm.

u

u

s

mora

u

se

se

na

samo

—

na

sve

—

mora

sunca

s

se

s

one

na

na

u

u

na

s

smo

moramo

u

ovom

Inž. D.C.

Uređuje: Glavni

Redakcioni

i odgovorni Tehnički

Vlasnik

16.

i izdavač: Ilica

Udruženje

31/III,

mljekare« kolegij »Zagrebačke Kaštelan urednik: dipl. inž. Dinko urednik:

mljekarskih

tel. 440-476.

Tisak:

Vera

radnika

Hoholač

SRH,

Uprava

Stamparija

i uredništvo,

»Vjesnik«,

Zagreb

Zagreb,