o
P
g
o
E
d a
d K GOD
VI
ZAGREB
D
|
;
U
|
|
|
l
h
MART
|
|
i
!
jn
1969.
e
'
Proizvođači e Ka UD . B .mtw rashladne u Ero S.E soBaZi BE Fond a. g? o 9 E =4 “a jA EAa Ma *
p
u
S
za
s
o
[-1
10 uređaje st
= a
“a
UPOZNAJMO
x.
-—
KANDIDATA. NA
NAŠEG
-
PREDSTOJEĆIM
IZBORIMA!
.
od jedinici kandidiran. I Bjelovar izbornoj bii 37 zborova organizacija društvenoTomić Rade SRH Sabora rača gene-. političkih vijeće direktor ralni »Zagrebačke mljekare«, U
za
.
\
L '
“
Pešuri-
godine je biografiju da ali od 1932. živi i radi na SRBiH, SR je Hrvatske, području, Sarajevo, ćima, od 1942. stupio u od 1941; suradnik redove NOPpravnik, upravni diplomirani dužnostima 1943. od odgovornim a, Oslobođenja poslije član SK, NOVsada od +1963. političkim i društveno do privrednim organizacijama, e, želimo dužnosti direktora dopuniti mljekare« »Zagrebačke generalnog radnim u izbora, slučaju odraziti, karakteristikama koje.će njegovim će i se složene društvene koja problematike, privredne rješavanju doprinosu Sabora. nadležnosti nalaziti vijeća našegrepubličkog orljanjemji i programskim dinamikom poslovanju Stalrto živom na stai Rade oko Tomić upornim jasnim suradnju timovima sebe, stručnjaka složene rada n aučne mnoge vovima primjenom 'organizacije rješava uspješno intenzadatke stalno u svojim osvježujući djelatnosti, mljekarskoj privredne brži programski društvena i zdravim zivnim nastojanja ambicijama idejama privredne rada u duhu društvei mljekarstvu organizacije razvoj udruženog reforme, Osobnu
ovog.
kandidata
—
rođen
da
1920.
u
u
na
na
—
se
u
u
o
u
u
|
za
u
ne
:
-
4
e
i
proteklih rukovođenja »Zagrebačkoj 6 kroz vrijeme njegovog godina i promet više nego mljekari« jeotkup mlijeka udvostručen, . mnogostruko je asortiman i širokom razvijen kvaliteta proizvoda,kooperativni odnosi i otvoreni sve području uspješno razvijaju prema integraciono užojsu: tri u pravca: radnji i stočarima prema tražeći proizvođačima mlijeka poljoprivredi ekonomske odnosa društveni sektor i indivisa .prednije oblike dugoročnih dualnim brži za stočarstva i unapređivanje proizvođačima razvoj cjelokupnog našegsela; i prema i modernizaciji izgradnji kapaziteta, specijalizaciji integracionoj širokom i zadatku suvremeni programu “suradnji proizvodnom stvarajući domaću za mliječnih i asortiman visokovrijednih turizam proizvoda potrošnju, i ! “izvoz; j u učesnicima mlijekom proizvodima u prema otvai mlječnim prometu i šireći kanale i suvremene u rajući prodajepotrošnje, transstvarajući uvjete i prodaji kvalitete i sve mlječnih portu očuvanje proizvoda do potrošnje veći svim oblicima prerađevina u na razvoj potrošnje mlijeka izravno, i širotržištu čitave naše izvoz. i kom zemlje prirodnih korištenje Uz stalnu i brigu progresivni razvoj uvjeta naših izrazito stočarstvo sa prikladnih područja zemlje tradicijom naprednih kao što Rade Tomić stočara, jeBjelovarskoregija primjer, čelu suradnika i naučnih kroz naučno fundirane ustanova svojih angažiranje Podravska radove i i sistemska ukazuje problematiku neriješena pitanja kojajošstoje bržem “na i rentabilnom stočarstva putu napretku razvoju plasmanuzar “skih proizvodanašoj zemlji. Veliko Rade Tomić ima radnog povjerenje koje čovjeka općenito i tvornici, i selu dubokimosjećajemrazumijevanjem dnevnihživotnih širokih narodnih stanovništva potreba olakšava kao masai slojeva prvom mu svim praksi rukovodiocu samoupravljanja orga-: ostvarivanje neposrednoj rada nizacijama udruženog. »Zagrebačke mljekare«.i potvrđuje postignute i privredne radi rezultate provođenju. društvene reforme, kojih je »Zagrebačka dobila i mljekara« pod njegovimIE nagradu privrednu. gradaZagreba. radu u Rade Tomić dobio Za svojelične zasluge dosadašnjem jemnogodruštvena među i visokih državnih bnojna priznanja, kojima pet odlikovanja; posljednje odlikovao u ga Tito kojim je 1968. predsjednik Republike drug Orden zastavom. crvenom rada Pepublike Izborom Tomića Sabora naše će Rade vijeće dobit progresivna načela vrlo proklamiranih'“ stremljenja našegdruštva ostvarivanju jednog i stočarska aktivnog pobornika,naša mljekarska djelatnost jošobjektivnije i narodne tretiranje, priznanjezastupanje kojejoj sklopu razvoja privrede društvene pravom i prehrane, skopčane zdravljem stanovništva, pripada. 4. III 1969. Zagreb, M. M. .
Za
u
a
.“
na
"
se
su
u
—
na-
uz
.
—
,u
I
:
—
za
za
za
za
za
za
na
na
uz
.
na
u
u
u
u
na
sa
u
u
|
u
:
—
sa
u
u
a
-
.
u
sa
:
s
mm vr
-
MLIJEKA SA PODRUČJA
POSJET
SABIRAČA POLJOPRIVREDNE ZADRUGE
*
va
— PODRAVINI
DUBRAVA
ra
otkupnom duže Poljoprivredne zadruge području Već osjeća vrijeme kisekvalitete bakteriološke Dubrava mlijeka, posebnopovišenja problem kvaliteta i zakonskih normale iznad losti propisa preradumlijeka, kojije sireva Tvornica da tako jednog proizvodnju mljekara je Zagrebačka 1 nevratiti 3500 Zadruzi bila 1 9000 dana od otkupljenih mlijeka prisiljena Ovakvo sireva. i vraćanje mlijeka proizvodnju kvalitetnognesposobnog načina i'za bio i znak za otkupa. dosadašnjeg reorganizaciju uzbunu, je a
.
se
“m
na
a
vje
za
/
samo
za
ne
ur
za
en
a
aa v po
em \
I
aa 2
i a
Podet :
Pitomača kombinatu poljoprivrednom Zadružno Pitomača) B. (Poto: Begović,
mljekare i održan Dana predstavnika je tom i vozarima na sabiračima svim te Dubrava području mlijeka druge sastanku tom Na kako se — stručnjaci problem. riješiti taj raspravljalo: gdje kako i i kratko održali koji predavanje Bjelovar mljekare Zagrebačke bakteriološku održati način mlijeka uvjetima kvalitetu pod sadašnjim otkupa do kod rampu. pa predaje proizvođača je niz nene uočeno tom U j nou sastanku bilo tekla, kojaje diskusiji, kao i u primjer: suđem mlijekom mljekarskim rukovanju s i poldašnje 1. da se pomiješano mlijekom nis preuzimamlijeko mužnje; večernje Sešamnje jutarnje i 2. da mužnje; mlijeko kojimiješaju ima proizvođača već bunaru hladi 3. da se ostavlja mnogo slučajeva, da_.se mlijeko kući; tek hlade mlijeko dosta 4, da imade nošenja prije proizvođača ujutro koji bi' kako temperaturi; udovoljio mjesto sabirno kontrole 5. da ustanovljeno mlijeka hlađenja je mnogo mjestaprilikom zatvoreno nema isparavanja; mogućnosti i daje mlijeko posu 13. IX 1968.
*
4
između
sastanak
| | | 3 |
za-
sa
“<,
š
«
na
su
na
|
-
na
|
'
na
a
-
ne
u
u
.u
_
|
na
na
.
'
u
.
a:
e
\
*
.
.
4
|
sh
6.da
Mičstor sabirno nosi se higimlijeko posuđukoje odgovara .jenskim uvjetima; procjeđuje kod proizvođača: ara 77 vrlo ili slabo nikako n e 'da mlijeko PE suđe 8. da služi sabirnim loše je koje mjestima prilično održavano; noći 9. da se kante sabirnim na mjestima mlijeko preko kojeostaju već su čitavu noć zrače, zatvorene. otkloniti predloženo: Da bi navedene, nepravilnosti, koje mogle sastanku i niz kako bi ovom konačno na je 'mjera koje trebaju preduzeti i u | riješio problemkiselog sotkupa,sabiranja uvjetima mlijeka sadašnjim Tako mlijeka. jepotrebno: kontrolu 1. da što organizaciju i dade.za Poljoprivredna zadruga hitnije bi terenca bio to zadužen otkupnog područja aaa jednog koji konstantno što do bio sadanije slučaj; da zimskom održe sastanci ko2. periodu. proizvođačima, bi se raspravljalo od mlijeka jima i ukazivalo. problem očuvanja na do pa mužnje predaje; mlijeka kantica dovoljan “3. da što nabavi nošenje i“ broj hitnije zabrani bilo kakvim nošenje posudama; /4.da se kod između odgovornosti sabiranja razgraniče mlijeka sabirača <i i da se više može vratiti proizvođaču, zaprimljeno mlijeko «< odnosno sabiraču ili alipooštriti kriterij : zao preuzimanja mlii “jeka; i sabiračima da svima 5. i izvrši jedan posjet KIZEKK vozarima podravskom način višem nivou nego — području zaprimanja jednom gdjeje ovom da sabirači i upoznalinačinom području bi licumjesta kako tj. + sabiranja seono provodi. na
u
rai
j
ne
<
x
se
+
na
za
<
ne
<
—
se
ove
su
se
se
za
-
>
a
se
u
ovom
s
na
“
se
za
u
đ
'
'
vozara
ne
vozaru
;
koda
se
sa
na
“<
ae
ošo
se
na
na
S
:
Pitomači Sasastanka B. Begović Pitomača) (Foto: u
“
3
realizirane i to Od ovihpet i zaključaka dvije odmah i dala sastanka će radnika jerjezadruga poslije prva, koji iskljuočivo baviti Isto-tako problematikom otkupamlijeka terenu. učinjen j e dana 1968. 19. IX PIK-u svih i su Pitomača, vozara sabirača, posjet gdje se «<
tačaka
do
sada
|
izvršene
su
se
na
.
-
|
"1
3 j
i
'
| |
|
mljekarsabiranje mlijeka, čuvanjem upoznali prostorijama bio obilaska ovih suđa sabirnim sabirnih po Poslije mjesta je mjestima. skog sabirača sastanak i su između kojem jedne drugeorganizacije upriličen kratko održali predstavnici otkupa predavanjeorganizaciji mljekare jedno Nakon sabirači sabirača i vozara. i jedne mlijekaodgovorilipitanja toga iskustva i i nevezanom razgovoru raspravljali izmijenili drugeorganizacije nailaze mlijeka.“ sabiranja problemima koje prilikom sastanak bio od velike bila da je ovajzajednički Opća konstatacija je već sabirači Dubrave i da su koristi na pojedini području radu, daljnjem Podravini. što vidjeli počeli primjenjivati isti
s
uređenim
za
na
o
su
na
u
na
o
u
u
su
ono
pen
Sa
ron mion
sastanka
sabirača
o
je
mlijeka “<: \
Pitomači
u
(Foto: B. Begović
Pitomača).
omogućila smatramo te financirala je.i u zadruga Dubravi, Ovaj koristi. Međutim i da će dati adekvatne na da promašena investicija:nije zainteresirati da ovim ostati već i ostale bi trebalo tome pođu organizacije da iskustava pod sadašnjim uvjetima, otkupumlijeka putemrazmjene će terenu. kako čekamo laktofrizacija riješitiprobleme i svakodnevno sabirača kontaktii izučenih obučenih dobro Bez kojiprvi “da svakodnevno i treba proizvođačima pomažu proizvođaču koji raju će laktofrizacija područja bit mlijekom grešaka primanipulaciji otklanjanju investicija. promašena 4 IvanMužak i DragoFranulić | susre+
“
ova
ne
a
“u
sve
nam
samo
ne
na
u
s
3
| UREĐAJE?
"TKO UPLAĆUJE NAJVIŠE ZA RASHLADNE
rashladne Premapodacima Fond iznos najveći kojimaraspolažemo uređaje području. sa relacije proszvodaći »Zagrebačke uplaćuju mljekare« Sisak— Lonja. .
u
na
:
r
za
KI
rashladne 10 starih dinara uplaćuju 'litri mlipo uređaje isporučenoj Tako će oni biti rashladnih prema programu jeka. prvi pj uređaja Sisak. . područje regije poboljšanje Za znači proizvođačetojrelaciji otkupgobjsko životnih uvjeta. toj >MI organizacije PD Nosilac relaciji otkupamlijeka Gavrilović« je Sisak. Petrinja, radnajedinica Za
|
"
o
.
..
za
sve
:
na
.
“
na
—
4
:
#
\
,
SJEMENU O
ZA SJETVU
o
'
Za
Svako
sjeme. spada agrotehničke postizanje prinosa mjere već treba ga sjemenijeprikladno sjetvu dobropripremiti. Napose paziti: visokih
i
u
samo
.
za
treba
.da
.
jesjemeklijavo, o d čisto da čisto od da a napose primjesa, korova, kojekakvih je je <da zdravo da zaraženo raznim bolestima. tj. nije je takvo već vršidbe čiste sjeme. Ono kao Današnje 'kod. vršalice je odmah ali mora suho biti vode sposobno trgovinu, dovoljno tj.postotak biti bi inače bi' ono smije previsok, jer sjemepokvarilo, zapljesnivilo. Ovakvo vršidbe izlazi iz Iako ono “sjeme. sjemekoje nijesposobno sadrži raznih kao i mnogo izgleda primjesa potpunočisto, ipak slabije što treba razvijenih zrna, prije sjetve odstraniti.. Za raznih iz danas ima mnoštvo odstranjivanje primjesa sjemena strojeva. i takav se j est Najčešći najobičniji stroj vjetrenjača. Vjetrenjačom sitno i lakše kao vrlo itd. odstranjuju primjese slama, pljeva, kržljavo sjeme biti i sortirano. Ovo tri načina: se sjeme No, sortiranje provodi obliku i po težini. Za služe sita po krupnoči, po po sortiranjekrupnoći raznim veličinama Po obliku triirešeta rupica. sortiraju sjememanji zrna jeri,kojiizlučuju okrugla grahorice, (sjemekukolja, polomljena zrnai Veći osim što dr.)od dugoljastih. trijeri, po obliku, sortiraju sortiraju dobro i po i obično tri vrsti. u krupnoći,to dobro, najkrupnije Samo biti po jer uvijek sortiranjekrupnoći ne i lako tome može biti Krupno, nijeuvijeknajteže. pri sjeme, lošije ali treba da istovremeno se od sitnijeg,težegsjemena. Stoga nastojati sjeme sortira i težini. i prema nam . najbolje obavljaju krupnoći Taj prema posao selektori različitih ima i imepa kojih konstrukcija, nazvoju raznim .
a
-.
:
same
*
za
ne
se
same
za
ono
sve
*
*
a
mora
na
nam
<“.
s
sva
mora
zrno
a
se
nima.
ovih treba svakako i sortitrijera upotrijebiti čišćenje vrlo dobro brzo radi. i dosta ranjetrijer,koji očekivati sigurniji Što i i možemo jebolje sjemeočišćenosortirano, bolji prinos. POMOĆI lucerne trifolin i čisti Sjeme se tzv. strodjeteline da očiste od običnih i čisti korova nego ne jeva,koji sjeme primjesa viline kose i od da odstraniti. sjeme koja drugimstrojevima "Pod redu u prvom : pripremomsjemena sjetvuubrajamo posebnom raskužbu Osobito treba tvrdu ili paziti dezinfekciju sjemena. kod prasnu pa .smrdljivu snijet pšenice, zobi, pšenice snijet sniježnu plijesan U
nedostatku
za
-
a
crvene
s
samo
se
s
ne
za
:
—
na
r m
o
Ove bolesti mogu raži, prašnusnijet kukuruza, snijet ječma suzbiti Radosanom sadrži žive. On vezane uspješno 1,5% organski koji kao suho sredstvo dok kao močivo se može upoupotrebljava dezinfekciju, Radotiram. trijebiti \"—<Ima vrsti vrlo teško sebe tome pa prema sjemenakoje primaju vodu, vrlo teško bubre i U takvo šećerne i stočne “ npr. kliju. sjeme spadasjeme roškaste i neko repe, Takvo pa sjemeduhana, sjemesmiljkite povrtnosjeme. 2 treba nakvasiti. To čini ovako: se sjeme neposredno prijesjetve nakvasi težine s oko vode od težine i dobro sjeme polovicom sjemena i ostavi Vi 24—36 sati. Ovako nakvašeno brže“ promiješa hrpikojih sjeme i niče. način kod obično kod nas klije Ovaj provodi podsijavanja kukuruza, Dad i dr. Kvasiti može ako odmah samo vlažno repe onda, sjeme sije tlo, ako suho onda | brzo osuši i jer posije tlo, propadne. tzv. Čestose napose kod lepirnjača leguminoza upotrebljuju cijepOno tome da se dotično se u ljenjeiliinokulacijasjemena, sastoji e zarazi kulturom .Razvitkom ovih sjeme. umjetno. odgovarajućom bakterija. ili čvorići. S bakterija korijenju lepirnjača stvaraju gomoljčići pomoću ovih važnim se hranivom dušikom izravno bakterija pe opskrbljujulepirnjače iz Kad ostanu ove na i prema zraka. biljke požanjemo korijenju bakterije tome mnoštvo dušika izrabi tako p a i kojeslijedeći usjev svojuhranu, dobro i donosi eo dobar Svaka vrst slijedeći uspijeva usjev prinos. lepirnjača ima i < svojuposebnuvrstbakterija.
i
tvrdu
i dr.
se
.
s
se
za
“
.
;
,
u
'
, Ka
se
'
se
u
se
:
se
—
se
se
u
se
u
ono
—
U
=.
2
na
se
s
<
za
: '
'
»
e
-
Dopustive količine vode kod
:
“žitarice uljarice djeteline
,
dia
*
do »
»
sjeme sjemenje povrtno travno
10%
149%)
do 12
“
130%
svako
7 .
13%
»
o
toplina klijanje. za
*
sjemepostoji stupanj topline, kojem pri najbolje i To više visokim ili niskim najbrže klije. jeoptimumj/a čim se približimo tim može stupnjevima je sporije. “Najniži stupanj, pri_kojemsjeme da_ minimum, zove se maksimum. Evo klije, najviši nekoliko podataka:
"de
i
oo
u
140%
Potrebna Za
(/e) sjemenu postocima fr? prodaje
u
2
neki
o
ono
>
ono
>
a
-
a
e
#
Minimum
DE
Pšenica
Ras
jet
Zob
Kukuruz,
-
S
.
dd KRR EAK 44.00
GrašakGE tr <. 0.0440... . . o0Grahorica li Lupina'/ Crvena . .,/. djetelina. iza
PLS |
S
:
Lucerna
ib masku i
4.0).
Repica' “2.2.4010 Lanji e Konoplja<...
zeka
nI
RE:
LSE
3—
VIRI
A
ši
VA
0.002,
a
404 04.
33
4,5
20
Maksimum 30
ia
Sek
os
45.
4 Zs
“5
20
<"
1Eizše l—
2; 5
21 1
2— 02—-83. i12 ldl— 2 1
— 30:
32
287
Ee
.80
37
se -
37
ST 25 '40 BE25 ERRASKIPL30 “45 35“. 30“.
o
z591 35
30
8 oo
80 40—40. 35.
koko 32535". 30 '
:
26—30.
3
8—10
4
Optimum_
''*
—
dA Ž
3
Kaj
ZENMakAF
a
Duhan Bani |
e
.
4—
dd
2.
DJ
.
šte a a
Oe
repa.
"Sladorna-
*
O
-
e
ea
.
.
2025
.25
5
13—14
.
leda OSNOVAN
<
REGIONALNI
28
;
28
:
h
28
jeni
—
30
35
DrV.M. G.K.1969. KOOPERANATA.
SAVJET BE PODRUČJE ZAGORJA ZA KARE siječnja U Zaboku 21, osnovan kooperanatapodRegionalni je savjet ušli U s mlijeka područja Zaboka, proizvođači ručje Zagorja, ovajSavjet Stubice. Bistrice i Zlatar Sjedište Donje Klanjca, Krapine, Savjeta jePoljoPetar izabran stanica Zabok. 'Za predsjednika Savjeta je 'Taradej. privredna iz odbora “iz JosipIvanjsko Stipenice. Jurjevca, predsjednika Upravnog da zadaci koraci Već govore kojepoduzima Savjetkooperanata prvi vrlo-aktivnu svih ovog mlijeka. suradnju proizvođača Savjeta usmjereni Odmah će 43 terenu. da što “Zaključeno osnuju ogranka prije kiselost laktofrizeri da bi se smanjila mlijeka. Zagrebačka mljekara postaviti je da što lakše dođu do €e * omogućivati repromaterijala potrebnog kooperantima 103 (umjetna gnojiva, sjemeitd.). će se da više dolazi do obustava Osim otkupamlijeka, nastojat toga, što bude da što će sigurnija. suradnja kooperantima pridonijeti Zagrebačke Članovi mljepozdravilinastojanje kooperanata Savjeta selu i kare da što više proizvođaču poljoprivrednom približi neposrednom —osnivača će se ostvarivati prema mišljenju Suradnja koja kooperantu. tako i odnosa kako način novi no unapređenja, proizvodnje, predstavlja i važnost i za Zagrebačku veliku mljekaru za kooperante. imaju SASTANAK BRODU SLAVONSKOM SA SABIRAČIMA MLIJEKA U S
a
da
za
h
su
a
-
za
su
|
na
.
na
se
se
»
“
ne
.
s
"*
su.
se
—
—
:
č Ž
svim sabirasastanak »Agrokombinat« Jasinje je čima i. rukovodiocima svrhom da s mlijeka otkupa upoznaju Kako već »Agrokombinat« dosabiranja. objavili organizacijom Jasinje mlijeko»Zagrebačkoj mljekari«. stavlja iz Sl.
“.
održao
Broda
sa
sa
-
se
za
novom
smo
\,
ad
im če
-
o
dod
Ma
i
.
m
pro
i
k
“4
7
o
Koda
i
|
kr
Sok
1
1
m
Ša
i
=
.
"4 F1 m
MARICA ŠINIK
-SABIRAČICA.
a ke
Trebarjevu područjudjelovanja Martinska: *. Poljoprivredne zadruge ;Ves mliDesna količine znatne se otkupljuju O kvaliteti brine sabimlijeka jeka. račica Marica Šinik. dosta su nepovoljni. Uvjetisabiranja domu zadružnom U (nedovršenom) prikamionu su pa je otežan, proizvostup iznašati. sabrano đači prinuđeni mlijeko otežava do što znatno manipulaciju ceste, Zato želimo sabiračici Marici. mlijekom. što poboljšanje hitnije uvjetapreuzima-. nja mlijeka. U
am po
na
or '
ve
se
:
Eg
'
Fr
"RADITE
ZAŠTITNIM
Ke
SA RUKAVICAMA! pade
da zaštitnih
|
mnogi
sabirači
rukavica.
Sma-,
nemaju koda bi organizacije tramo, mlijeko»Zagrebaje isporučuju trebale osigurati čkojmljekari« zaštitne rukasabiračima svojim kanvice. Svaka manipulacija tama _ ruku. uvjetuje.prljanje sve
s
“
Vozač rukavicama Takač mljekari« drug »Zagrebačkoj Uvijek U
radi
u
u
eje
#
Pagu
i
'
v am
PRIJENOS
BOLESTI HRANOM Fla
i
Bez
hrane
i vođe
IVODOM
može
:
zamisliti
postojanje Zemlji. Ipak, oba život mogu biti tako od pa neophodna uvjeta podloge prijenos bolesti, života ili Razlipodržavatelja postati njegovi posredni neposredni uništavatelji. čiti načini uzročnici bolesti mogu ili vodu u hranu putemkojih doći piće. Tako krma na može zaraziti već naročito primjer, livadama, poplavnim kada lešine područjima, poslije povlačenja vode ostaju uginulih životinja livadama. to od načina bolesti bedrenice Upravoje jedan prijenosa opake (crni Hrana se zaraziti od lešina prišt antraks). može,nadalje, glodavaca (miševa), često zarazi izlučevinama bolesnih njihovim izmetinama, hrana životinja bolesna može izbaciti uzročnike (slina, kašljanje, frkanje). Kašljanjem životinja tuberkuloze do 6 metara. krme istim (tbc) udaljenost Prevlačenjem putem iznosi i bolesnih stoke iz iste pa kojim stajski gnoj gnoj životinja, napajanje i vodom ili istovremeno su i bolesne p a posude pogokoju pile piju životinje, tovo ili također može se zajedničkim pojilištima jedno više s ela, prenijeti bolest. Tako Zarazna hranom se, prenose: kokošja primjer, kuga, kolera, tif, vrbanac. česti slinavke i kuga, zaraznog svinjska Mlijeko je prenosilac šapa, tuberkuloze itd. pobačaja (bruceloze), Ovim želimo od čistoća naročito naglasitikolikog držanju, jeznačenja i to ne simo da se nezaražena i domaćih životinja, hranjenju daje nepokvarena hrana i čista da hrana i voda čistim van ego voda, daju jaslama, odnosno, lovima i sl. Korisno češće masnom ili barem vodom je vrelom sodom, lugom i ribačom izribati betonske kako bi uklonila nečistoća i kefom valove, hovina služi kao sklonište i raznim uzročnicima bolesti ili koja leglo štetnicima, naročito drvene valove. Loše čini istim vrijedi gospodar koji vilama_ čisti zatim ili silažu stoci. staju, pohranjuje sijeno AA: Na zaštitna treba ne kao samo novčani cijepljenja gledati izdatak, jer takvim izaziva ili čak i doživotna povremena cijepljenjima otpornost, koju «domaća bez .štete po Svaki trud stiče “ životinja njene proizvodne sposobnosti. oko ishrane i stoke daleko od higijene napajanja je može manji posljedica koje izazvati nemar, Pri treba imati iz naroda: tome izreku, kojajepotekla nego »bolje jespriječiti liječitil« Inž.Ž.M. ne
se
života
za
na
--
za
su
za
se
na
u
na
—
a
se
na
,
se
na
.
za
na
'
u
se
a
u
u
se
a
ovo
ma-
za
a
na
se
na
umu
“
'
“
'
ČEGA
SE
TREBA PRIDRŽAVATI KOD
OBOLJENJA
ŽELUCA
doba: ima: mnogo želuca što U današnje slučajeva oboljenja jenajviše i načina života. suvremenog posljedica nehigijenskog uzimanja hrane, života stalno radi. organ, za Želudac je koji Pretjerano nehigijensko opteželuca izaziva i rećenje poremećajenjegovim pokretima, stezanju izlučivanju '— sokova. To ima da želudac redovito se pa posljedicu, omlohavi, steže, hrana što normalno. nego njemu dulje ostaje je mišića želucu može nastati i'iz Sniženje napetosti (hipotonija) drugih tako npr. naročite astenička razloga, zbog konstitucije čovjeka (tzv. konstitucija) ima zatvor za “koja posljedicu crijevima. U tromosti želuca treba: u radu slučaju a
u
za
ne
š
vremena
u
.
u
u
dati
kako višeodmora,
bi
Barem
oporavio. preko odmarati kao što to zbiva mora kod uveče ne organa. drugih Zbog toga uzimati teško Razmak smije hrane, pogotovo previše jela. probavljiva između i večere treba da 1 i po da j e lijeganja jenajmanje sati,bolje jedulji. uzimati lako hranu više : Najboljeje probavljivu polutekućemstanju, t j.“ “kašastu malo ili uopćebez masti,kako bi došlo do postepenog normalnog ispražnjavanja želuca; izlučivanju biti posljedica m ogu samog promjene (sekreciji želuca) načina ili prehrane posljedica nekog općeg oboljenja krvnog optoka, (srca, akutnih i unutarnje s ekrecije, poremećenja žlijezda tkd kod kroničnih Podna itd.). —
mu
se
noći
želudac
se
-
se
se
a
ne
a
,
oo
u
s
>
2
“
3
+;
;
“
2
u
—
/-
'
X
PREVIŠE :
ŽELUCU
U
kod kiseline, gotovo tj.preko 0,2— pojavljuje :nervoznih te kod. bolesnika čirom želucu i dvanaestercu. sa Poviosoba, 0,4%/ kiseline želucu loše izaziva šenje sluznicu utječe želuca, jer njojina graničnomtkivuupalneprocese. želucu Kad želucu stvara se kad čir ili na kiseline ili previše utvrdi ovih dvanaestercu, valja pridržavati uputa:sclna 1. uzimati takovu hranu pomoću kojese veže suvišna kiselina zatim ne želucui to prvenstveno mlijeko, Meso jaja(mekokuhana). smije izaziva sokova uzimati, jer izlučivanje želucu; izlučivanje 2. uzimati hranu "dosta mast valja koja masti, jer sprečava sokova ima veliku kaloričnu vrijednost: želucu, uzimativrhnje Najbolje je. i maslac; izlučivanje podražuje 3. hranu svaku želudac što izbjegavati ilipiće sokova: voćne kava, ruski začini crna papar, kiseline, mirodije, (luk, paprika, i svaka vrsta čaj alkoholnih pića); Ješa 4. hrana biti i mekanom mora umjerenotopla u stanju; 5. hrana češće da bi se uzimati se odmah vezati tajnačinmogla slobodna i Previše
“>
'
KISELINE
>;
redovito
se
na
“
u
na
na
——
<.
u
moe
ane
se
za
se
s
i
=a
u
no
se
mh
u
A
|
ima
“
u
oi
a
#2
.a —
— h =
na
na
.
-
N
A
a
:
mora
,
Ba
.ae
na
ne
“
PREMALO
ŽELUCU
biti uzrokovano individualnom može Premalo građom tijela, naročito : pogrešnomprehranom, zbog:pretjeranog uzimanjaslatkiša, šećera ili od naklonosti depresijama, lošimraspoložepretjerane osjetljivosti, i od zi drugihoboljenja. njima “Kod kiseline želucu: premalekoličine valja sadrži izbjegavati otežava hranu koja. a) masti,jer.ona izlučivanje sokova želucu; obroke uzimafi svako i da opterećivanje hrane izbjegavati želuca male b) što više rad želuca; smanji davati vitamina se mnogo e) vrloukusnopriređena hrana“'s (B i Cc. si umjerenoA). g;
kiseline
“<
KISELINE
U
u
Ge
želucu
“
u
'
I
.
u
*
*
:
se
d
-
:
*
:
mora
a
s
e
:
:
=.
:
AKUTNE LE
KRONIČNE I
UPALE
ŽELUCA
Posljedica želuca biti. naročito mogu Uzrociupale razni, uzimanja dodapića, droga, antibiotika, prehrambenih umjetnopriređenih proizvoda cima i i dr. Nikotin također mirodija konzerviranje, obojenihumjetnih je od raznih uzroka kod onih duhan žvaču. U jedan oboljenja, koji pogotovo većini želuca čira želucu i dvanaestercu. upale slučajeva predhode pojavama hranu kod želuca bolesnika za upale Dijetalnu valjaprilagoditisvakog i da tvari Valjapaziti to, posebno. dijeti manjkaju koje neophodne vitamini rudne tvari. teže to Štoje život,prvenstveno i oboljenje,dijeta U biti stroža. tom pogleduvalja držati uputakoje liječnik propiše. Hranu obroci hrane da ni hladni ni maleni, treba Općenito treba vrući. dan dobro žvakati. Treba uzimati oko 4 litru od litre a tekućine, togapola biti hladna. šećer i Večera mlijeka. smije Valjaizbjegavati poslastice, kisela, dobro i dobro sočizasoljena jela, konzerve, začinjena povrćekojenapuhava, zobeno i kava i brašno u vice; alkohol, dr.Preporuča pšenično, ječmeno kao stari bijeli kruh, pa graham, siri krto mlijeku kaša,mlijeko, posni jogurt, od teleće i te meso. pa peradi, Najbolje janjeće kozjemeso suho, je meso, bobičasto zrelo voće i banane. a
:
Sea:
s
ra
za
na
na
za
u
-.
ne
su
a
on
“4
-
mora
se
su
-
o
na
ne
š
o
p
se
4 t
r
!
=
e
o
DrN.N.
#
4
r
o o
PROIZVODNJI O HIGIJENI U
MLIJEKA
\
bi
dobivanje mlijeka. zdravog kvalitetnog je Higijena dobre kvalitete dobilo dobivanje osigurati besprijekorno mlijeko. obrada centrifugiranje, cijeđenje, hlađenje, pasterimlijeka staji. Kasnija može sve ne koje učinjene samojstaji,“ pogreške, zacija ispraviti od da Kad to kažemo < jedna najosjetljivijemlijeko mlijeka. “pridobivanju onda bi trebalo biti služe ishranu “ pretežno djece, koja “jihnamirnica, i biti samom dobivanju, higijena zastupljena pri jasno, kojojmjeri li se do i sve Ispusti potrošača. jedna mlijeko pratiti priobradi preradi, namirnice i što karika ove kvarenje jejošopasnije lancu, nastaje može doćido trovanja ljudi. mlijeka dobiti da iz se je mogu poznata dobri ne činjenica Dobro lošeg načini i da prisamom lu mlijeka proizvodi greška koja mlječni može biti ni na popravljena. kojinačin muzlica i da Kad imamo umu, higijena mužnje, jasnoje, higijena što već da biti takova mora mlijeko početku dospije manji ostalog pribora, vodi malo kod danas Nažalost, jošuvijek računa brojmikroorganizama. : faktoru ovom osnovnom higijenedezinfekciji. baš higijenskih faktor redu je osiguravanju prvom čovjek. Važan uvjeta i izvrši da mljekarskog i pribora, uređaja Nijedovoljno pranje dezinfekcija i zavisi kvaliteta već kako to izvrši. Od mlijeka mlječmjeri toga velikoj nihnoz M. Š. osnov
Da
i
za
mora
-
u
se
se
o
—
su
one
—
u
-
>
uz
nam
za
:
mora
u
2
samo
u
ovom
X
—
a
“
—
-
,
se
ona
ne
na
ovo
*
u
u
|
nas
se
o
-
—
1
u
u
se
'
se
<,
u
'
O ŠTETAMA
KOJE NASTAJU
ZBOG OBOLJENJA
VIMENA
_
mastitisi rašireni. je našoj zemlji (upale. vimena) jako Isto tako da sistematskom obraća vrlo malo je poznato suzbijanju pažnje. Mastitisi krava danas i bruceloze poslije likvidiranja tuberkuloze predi kod Oni stavljaju nas. problembroj:1 mnogim evropskim pa zemljama, rentabilnost ugrožavaju govedarstva“u glavnoj graniproizvodnjemljekarPoznato
da
su
u
-
se —
—
u
—
Zanemarimo
li
pitanje higijene zdravlja ljudi zbog čega suzbijanje bolesti mora bez obzira na ekonomske momente provoditi suzbijanje stitisa ekonomski štete: je opravdano, jerzbognjeganastaju 1, krave sa vimenom oboljelim dajumanjemlijeka; 2. od ukoliko mlijeko krava, a oboljelihmastitisa, nije p odesno preradu, se štete prerađuje nastaju mlječnim proizvodima; 3. krave vimenom se iz prerano i oboljelim isključujupriplodašalju klanje; 4. od mastitisa rava može biti štetno i mlijekok oboljelih zdravlje ljudi sadržine zbog patogenih mikroorganizama. U nekih 20% od mlijeku Australiji gubici proračunaju cjelokupne U SAD mastitisi čine trećinu svih bolesti izvodnje. gubitaka koje imaju zbog i ovi iznose 230 novcu dolara. U SR N krava gubici milijuna jemačkoj gubici mastitisa iznose oko 300 DM zbog milijuna godišnje. također mlijeka našoj Podaci gubicima zemlji postoje. Da bismo dali sliku štetama mi smo približnu zbog gubitka mlijeku, izveli računicu dobro od 1000 za 20% te jedno krava, oboljelih, prosječni 500 1 kravi. Prema tome bi slika bila ovakova: po gubitak mlijeka krava.“ 104. 1000 ukupanbroj 20% IL 200. 200020004. broj“oboljelih 1. — kravi 1 po gubitak mlijeka (500'1 oboljeloj godišnje) << 100000 100 st. novcu d st. +... 10000000 gubitak (1'1 d)ukupno i
se
—
ma-
—
ove
*
za
na
sa
“>
na
za
_
Pa
se
u
na
u
Tr
o
u
.“.
o
u
s
x
,0
0.
3
.
.
u
>
+
=
<.
Troškovi
:
mastitisa. suzbijanja
1000 X 3000000 k rava pregled (1000 3) X I 500 000 liječenje (200 2500) ET X 80 d st. gubici mlijeka vrijeme liječenja (3 dana)(160001 20 st. d ishranu po 1 280 000 mlijeko svinja) +-5 Ukupno: “4 780 000 vimena st. d kravi “./ “2. 1500000 po dezinfekcija godišnje (5 dan). što iz navedenih vidi samo ,podataka krava k od «Kao mlijeku gubici s mastitisima dva veći nego što iznosi bakteriološki puta ukupno pregled svih antibiotici bolesnih krava'i * mlijeka krava, terapiju gubici mlijeka za vrijeme liječenja. Ako dio i troškove dezinfekcije ovomestvari vimena, kojaje procesa mastitisa tehnološkog dodamo mužnjekrava, j oš uvijek gubici mlijeka zbog veći nego svi ovi troškovi. "a
bakteriološki
krava
X
“
SR
“>>,
DI
A
<...
BETE
2222
za
za
—
na
-
se
u
su
za
-
\
u
su
'
:
M.
14
S.
Zena
dom.
i
R
|
Zo
O DRAŽILIMA I ALKOHOLNIM
,
u
se.
se
no
za
u
'
PA od 4
a
i
za
|
za
:
Ji
I
na
na
čla».
|
'
ali ne mogu ubrojitihranu, imajuposebnodjelovanje | sistem ako i živčani o rgane probavne uživaju pretjerano. utječu količinu kad Dražilima dobiva stanovitu "< tijelo tekućine, jepotreba većim količinama uzrokovana može tekućinom začinjenom hranom, preoštro i masti, biti štetno. Hrana bjelančevinama njihovo uživanje bogata začinjena i paprom izaziva i alkoholnim pićima, kavom, potrebu mirodijama solju i duhanom. čajem da. može da takva Pravilna ukloni, uvjet prehrana utjecati, potreba oštrih začina. Iz iskustva se je da: isključi prekomjerno uživanje jepoznato beskorisno ukloniti zle pa navike, je najviše slučajeva čovjeku najteže goodrekne voriti se hrani, valkohola da dražila; čovjeku,: koji nepravilno i. duhana. rates čovjeka prehrani, odgajati važno već dobi Zato najranijoj je Kad bi i moralno “zaposliti ga odgovarajućoj zdravoj vrijednoj okolini. brzo bi životu više mislilo tome na rezultati i tomeradilo, osjetili povoljni naroda. zdravlju Odbacuje začina ni dražila, Nauka m uživanje potpuno ali želi k zdravom načinu , pokazati života. put koke kakao. dražila i sredstva uživanje jesu: čaji Najobičnija i Kava sadrži kofein, hlapivo ulje trijeslovinu. Hlapivo uljerazvija kava neukusna, kuhanjem. Kuhanjempostaje prženjem kave, trijeslovina okus.“ vodi trijeslovina koja ugodan otopi jer nikakve ali kao Kava prehrani. vrijednosti jeugljikohidrat, takav kao kofein kavi. Osim i U ima otrov kojije djeluje jednako čaju teina, i ima aromu. trijeslovine hlapivog uljakoječajudaje toga masti, dražilu sadrži bliži hranivu nego sastavu "Kakao i mnogo jepo nešto i i škroba. Osim ima Zbog teobromina., trijeslovine bjelančevine toga kao pa malekoličine dajedjeci. teobromina djeluje dražilo, sudove i proširuju.krvne Kava i čaj osvježuju, izlučivanje pospješuju smatrati korisnim i mozgu, mogu pa ako uživaju, pićima. umjereno i alkoholna U sredstva pića: pivo, vino,prošek, uživanje ubrajamo vinu alkohola i liker, rum, rakiju, konjak Najmanji pivu(4%), jepostotak Alkoholna alkoholnim 30—60%o.: ima oko ostalim ga 10%, pića pićima i štetno povremeno pa djeluju čovječji organizam, smijuuzimati količinama. alkohola uništava malim Dnevno pomalo čovječje uživanje žile. Alkohol kao i krvne organe, druge želudac, najviše bubrege, jetra, kisikom stanicama. tekućine dolazi krv, Tu se koji oduzima Popije spaja biti tako velik da pre_kisika može li veću količinu alkohola, gubitak čovjek stanica To smrt. i stanefunkcija alkoholom. nastupi je otrovanje tjelesnih kisik i.time oduzima živčane stanice S dolazi alkoholi mozga, mu krvlju normalan rad. im Čovjek nalaziposebnomraspoloženju, omamljen priječi što i radi i kažemo kao kakvim narkotičnim svjestan govori sredstvom, nije je bolesti. alkohola dovodi često i do duševnih Prekomjerno uživanje da jepijan. Dražila
a
PIĆIMA
uz
se
|
1
..
.
zu
u
"+
:
se
|
u
u
se
u
se
o
u
:
-
o
ne
za
se
a
se
nema
u
u
nema
Pid
u
da
svom
-
“<
—,
se
ne
u
se
se
srcu
za
u
a
u
se
na
samo
sve
u
a
s
u
u
se
“
u
u
|
nenormalnog Bed uzimaju, je djecu. Ona,koja zbog rada stanica teško u mozgu teško zaključivati,učei pamte, ne znajupravilno srl nemajurazvijen dužnosti osjećaj alkohol, kao Iznemoglim osobamapropisuje liječnik konjak) lijek, (vino, alkohol krvi kisik. kisika rad Oduzimanjem, “jer oduzima pospješuje organa rad i A organidisanje tj. postiže življi krvotoka, je iznemogli to vrlo važno. PK ZA MV. Aš Alkohol
e
otrov
opasan
i
za
ga
VIRO
PP
.
Kućna
se
za
se
a
š
za
*:
zam
a
srca
kto
RE
s
II
17
'
ša
a
A
2
|
Redakcija. čestita. Svim BR Pa
Uređuje:
+
dan
Redakcioni
kolegij »Zagrebačke mljekare« urednik: dipL inž. Dinko
Kaštelan Tehnički urednik: Hoholač Vera Vlasnik radnika i izdavač: 1 uredništvo, Udruženje mljekarskih SRH, Uprava Zagreb, Ilica 440—476. Tisak: “04 < 31/TII, »Vjesnik«, Zagreb Stamparija tel. n
*
3
>
ima
S
O
ženama
njihov
Glavni
i odgovorni
S.
'
ES
-
aš
Le >.
-
.
:
BE
e