GOD.
VI
ZAGREB
APRIL
»RTV«- Zagreb posjeti Mljekari Bjelovar u
1969.
SASTANAK
SABIRAČA
U VELIKOJ GORICI
<
+.
Prošlog mjeseca je područja rice. Svrha sastanka bila da sabirači zakonskih je upoznaju zahtjevima kvalitete i vezana propisapogledu mlijeka kojaje isplatnu cijenu. Prvi dio sastanka održan Velika Gorica održan u je mljekari gdje je prakrad tičan reduktazne i nečistoće izvođenju probe određivanje grube mlijeku. održan
-
sastanak se
u
svih
sabirača
Go-
sa
na
u
Velike
s
samu
u
je Poljoprivrednoj Drugi i Tu sabiračima »Zagreprikazan proizvodnje mlijekamodernizacija razvoj je sabirače bačke su »Zagrebačke mljekare« upoznali mljekare«,stručnjaci Direktor osnovnim načinom kvalitete mlijeka. Poljoodređivanja mlijeka vezi novim održao također inž. M. Prlić stanice predavanje je privredne zakonskim propisima. održan
sastanka
dio
stanici
u
Gorica.
Velika
a
s
u
s
DOČEKALI PAŠU
KONAČNO
2
ip
uslo-
Nepovoljna ljetina pogledu vrlo velika. bila zato hrane vila malu zalihu sijenu je prekozime, cijena je dane da bar malo dočekali tople proljetne jedva Stoga proizvođači će ubrzat će dani kravama. obrok pa Topli porast trave, »poboljšaju« svojim Zima
bila
je
vrlo
teška
ishrane
u
krava.
a
su
se
vrlo
brzo
zaboraviti
na
dane!
zimske
teške
Pripremite livade takvom svoje koristiti, godinu. roditi bez obzira One će obilno visoke prinose. kojaomogućuje agrotehnikom klimatske uvjete. Iskustva
treba
za
ovu
na
NJEGA
USJEVA KUKURUZA zauzi-
usjeva njega prihranjivanje prinose kukuruza kod da Iskustvo usjeva je pokazalo, maju posebnomjesto. i obaviti 3—4 obrada međurednih veći treba (najmanje puta) primijeniti broj obradom i ručnim 3 ručna Istovremenomeđurednom okopavanja usjeva. dušikom. izvršiti i prihranjivanje usjeva potrebno je okopavanjem mii izvršena da Uz u stajskim gnojidba predpostavku,je jesen pravilna će dušikom zavisit kukuruza neralnim prihranjivanje usjeva gnojivima, određenu kukuruza koliki površinu. prirod jeplaniran tome, U
borbi
za
visoke
i
kukuruza nam
s
o
u
ka
ii
ia
ja
E
zrnu
2
na
o
A
a
Potrebu
koliko gnojiva izračunati, ima fosfora i koliko treba dodati njemu dušika, kalcija, gnojiva jesen i tokom da bi Bez obrade i prihranjivanja postigli planirani prirod. pravilne tla i količine hibrida gnojidbe sjetve odgovarajuće sjemena koje odgovara dotičnom možemo veliki kukuruza. području, postići prirod kukuruza iz ovih radova: Njegausjeva sastoji 1. ima vrlo lakim tlima nakon zemljištu koje povoljnu strukturu, tj. izvršene kada stvori se otežava sjetve,slučajevima pokorica, nicanje koja izvršiti lakim i biljaka kukuruza, potrebno je drljanje zemljišta drljačama to okomito redova Na težim tlima pravac strukturom sjetve. manjom nije što može preporučljivo drljanje usjeva zbog toga operacijom znatnoj oštetiti mjeri sklopbiljaka. 2. prvo ručno i međurednu obradu treba izvršiti kada okopavanje biljke 3—4 ili 18—25 dana nakon Prvu međurednu razviju listića, obavljene sjetve. obradu treba obaviti dubinu 8—10 takvom dubokom dubine, jer obradom proces postiže prozračivanja tla, k oja posrednim p utempodupire mikrobiološki život tlu. Istovremeno ručnim treba prvim okopavanjem izvršiti i prema prorjeđivanje usjeva željeni broj biljaka određenoj površini. 3. međurednu obradu i ručno treba izvršiti kada drugu okopavanje biljke 6—7 ili kada visinu od 20 razviju listova, postignu Prije d rugog ručnog vrši se i dušičnim kako bi okopavanja prihranjivanje usjeva gnojivima, međurednom obradom i ručnim okopavanjem gnojivo unijelodublje slojeve zemljišta. 4. treću međurednu obradu i ručno treba izvršiti kada okopavanje biljke visinu 45—50 treće međuredne obrade treba izvršiti dosegnu Prije drugo nitratnim dušičnim kako to prihranjivanje usjeva gnojivom, je predviđeno. i ostala međuredna obrada kukuruza treba Druga plugovima okapačima obaviti kako bi oštetio stapliće, korijenov sistem, koji razvojem dubini i širini redova. Kako imamo po bljike razvija vrijeme vegetacije popljuskove, kojistvaraju pokoricu gornjempovršinskom sloju nezavisno međurednom obradom oranice, kopanja treba razbijati stvorenu i površinsku pokoricu tla, kojom prekida kapilaritet gubitak vlage iz tla. možemo
ako
u
analizom
tla ustanovimo
a
u
ne
se
na
na
u
s
na
s
se
na
ovom
u
cm
u
se
s
na
cm.
se
s
ovo
u
cm.
s
s
se
se
ne
se
u
vremene
na
o
vremenu
se
Za
sabirače
mlijeka REDUKTAZNA
PROBA
Mljekarska laboratorijska probom utvrđuje higijensku kvalitetu odnosu živih Štojetajbroj mlijeka brojbakterija. bakterija to će kvaliteta biti to znači da će manji mlijeka bolja, održljivost mlijeka biti veća. služba
u
reduktaznom
na
a
Mehanizam
reduktazne
probesastoji ispitivanom mlijeku doda modrila i momenat metilenskog otopina Što prati o bezbojenja. nastupa duže do momenta to kvaliteta je vrijeme obezbojenjaje mlijeka ocjeni reduktazne probebolja. Za uzima 20 i izvođenje probe mlijeka0,5 otopine metilenskog modrila. To se sada vodenu i stavlja kupeljprati v rijeme obezbojenja. Obično ovi normativi mnogim zemljamaupotrebljavaju ocjenu kvalitete mlijeka: se
tome
u
da
se
u
se
ccm
cem
u
se
u
za
I
4
."a_a__<Bo
o
a
m
a
li
A
kvalitete
Ocjena nastupa mlijeka obezbojenje dobra. mlijeka 2 do 5!/2 sati. Kvaliteta između II klasa nastupa mlijeka obezbojenje zadovoljavajuća. mlijeka do 2 sata. Kvaliteta od 20 minuta III klasa nastupa mlijeka obezbojenje slaba. mlijeka Kvaliteta 20 minuta. IV klasa do mlijeka nastupa mlijeka obezbojenje nezadovoljavajuća. mliveliku Oni proizvodnji higijenskoj poklanjaju pažnju koji proizvođači reduktazne oni će imati probe. prosjek zadovoljavajući jeka hlačisto muzlice i i dobro uredne oprane cjedilo, kantice; Čista mužnja, uslov nakon odmah higijenski ispravnog dobivanje mužnje mlijeka đenje mlijeka. I klasa
nakon
—
51/2 sati.
—
—
—
su
za
U BOSNU
NA POVRATKU
OVCE
kreću
koje zapažene skupine mnogihgradova To Bosni. nomadskog tradicija dugogodišnja jedna zimovanja, povratak je stočarenja. ali i nomadsko zakonskim Novim stočarenje, je zabranjeno propisima Savi mostovima Premda radi po starom. postavrijeci pojedinim dalje ove Hrvatsku ovaca zabraniti straže godine pregon nije kojetrebaju ljaju stada ovaca. manjibroj zapazio Bosne ishrani teškoću zimskim dijelovima planinskim Razumijemo štete direktne i naše ali treba imaju koji poljoprivrednike razumjeti danima, livade. i ozime načina od usjeve kojiuništava stočarenja takvog U
okolini
se
ovaca
su
prema
sa
se
se
na
na
se
u
u
br
nau
o
u
na
i
i
o
ANKETA O
FORMIRANJU
ROBNIH SPECIJALIZIRANIH PROIZVOĐAČA MLIJEKA DRŽAOCA 5—10 I VIŠE KRAVA
stalno Zagrebačka i mljekara proširuje preradbene kapacitete povećava količine Oko 100 litara otkupne mlijeka. milijuna mlijeka g odišnjeg otkupa obuhvaća 40.000 individualnih domaćinstava i nekoliko društvenih preko gospodarstava.
Ekonomski
izlaz
minije specijaliziranoj robnoj p roizvodnji mlijeka mumom 5—10 i više barem 3.000 litara i više krava, m lječnosti po mlijeka kravi. Ovakvu ostvariti mogu 5—7 ha sa obradive proizvodnju gospodarstva dok površine, gospodarstva10 ha obradive površine držati i do 15 mogu kravu 1 ha. krava, računajući 1,5 takvih robnih U cilju formiranja i perspektivnih proizvođača mlijeka podmlatka bankama i govedarstvu »Zagrebačka mljekara« suradnji poslovnim vrši (dobavljačima partnerima mlijeka) pripreme akciju z ajedničkog robnih kreditiranja proizvođača mlijeka. U obzir bi došli oni držati minimum mogu 5—10 ili više kooperanti koji to i rentabilno i mliječnih i krava, jerje perspektivno proizvođače mljekaru. i
u
s
sa
na
u
u
s
za
za
za
Koji kooperanti prednosti dobivanje kredita Za kredita od dobivanje »Zagrebačke odnosno mljekare« banke, Zadruge ili kombinata će imati kojiorganizira kooperaciju prednost slijedeće kategorije kooperanata: bi
imali
za
1.
proizvođači kojiimajustajski kapacitetnajmanje 5 ili više mliječnih krava; 2. veće vlastito učešće nabavu proizvođači koji osiguraju opreme krava, i adaptaciju; za
za
3.
krmnu proizvođači kojiimajuosiguranu može određenim zahvatima je osigurati datak koncentrata;
bazu u
ili planirani broj doratarskoj proizvodnji stoke
za
uz
4.
radnu proizvođači koji imajuosiguranu snagu. ulaze robne Kooperanti koji akciju specijaliziraneproizvodnje mlijeka, bez obzira da li žele kredit ili žele investirati vlastita sredstva imat podići će slijedeće prednostidugoročnoj kooperacijiZagrebačkom mljekarom ( nastavak str. na 11): u
u
sa
oo
|
»ZAGREBAČKA i Centar otkupmlijeka proizvodnju b. b. Žitnjak Zagreb, MLJEKARA«
za
LIST
ANKETNI
KREDITIRANJA ZA AKCIJU ZAJEDNIČKOG MLIJEKA I RASPLODNIH GOVEDA ROBNIH PROIZVOĐAČA
kare
mljeZagrebačke mlijeka dobavljače proizvođače pitanja: odgovore postavljena
Molimo
zainteresirane
da
anketi
ovoj
u
na
(Gdje odgovara sa
se
1. Ime
i
i
da
ili ne
precrtati) nepotrebno
prezime k. br.
Mjesto Z.
D.
o
2. Površine
aeuoeeinenesevanitetssavisdivaniianastsistanasani
zemlje: OTANICE
livada
K)e
nn
KJ.
_.._.——.
pašnjaka ostalo
on
dah kj.
3.
Ukupanbrojgoveda
kom
m
od
—
toga
krava
teladi
—
i steonih
junica
kom.
...............
rasplod
za
_.................................._
Mliječnost
4.
po
kravi
lit.
00v
prosj. god.isporuč. mlijeka
—
lit.
.............
5.
stajski kapacitet 00000
=
"
:
i
6. Da
li
7. Da
li u
staji
vode
(da
—
—
—
—
—
aaa
-
god.
god.
krava
TELAdI
anne
Ra
Kom.
....
za
tov
ostalo
aaa
jepotrebna adaptacija staje (da ne) ili
ima
ili
ne)
struje (da
ili
jama silos
za
radi
gnojnicu (da
ili
ili
(da ne) ili
pojilica
ne)
(da ne)
traktor
automatskih
ne)
i da
li
gospodarstvo ima:
PR
8. Za
koliko
krava
voluminoznu
—
Da
li
kom
ulaganjem ratarskoj proizvodnji osigurati hrane ili (da ne)
nužnim
s
voljnu
od
—
10. Na
11. Kolike
—
—
—
l
ev
.........0..ovvnnonanna
togasposobnih
koji broj
ili
—
gospodarstVo
za
da
toga
steone
—
ima
krava
od
—
članova
bi
rad
ventnonocananiaa
gospodarstvo
li želi krave...
rasplodnu
bile
za
adaptaciju staje
za
dovod
za
dovod
KOM.
KOM.
mišljenju proizvođača
ona
struje
Ne
din.
Ne
din.
NiBm
2%
EA
kom.
KOM.
ooo
vode
ZA
-.
oo
investicijeprema
mo me
00v
—..
nano
telad
bi
_
mananonanasa na
išlo
junice
do-
može
u
količinu
9. Koliko
hranu:
KOM.
....................
zrnatu
—
gospodarstvo osiguranu ima
a
A
ro
O
e
—
za
gradnju
—
za
melioraciju pašnjaka
za
—
i
silosa
nabavu
._..—
drugeopreme
———;——;o
. o
Koliko
proizvođač osigurava
Koliko
sredstava
sredstava
sam
koji
rok
| N. din.
aparata mužnju za
Ukupno:
Na
Njim:
ae
traži
u
vidu
kredita
proizvođač
traži kredit
din.
N.
din.
_...N.
din
No
ma
na
—
—
1
god.
2
god.
3
god.
želje mišljenje: i
Proizvođači, ovaj
anketni
list treba
poslati poštomna
adresu:
»ZAGREBAČKA Centar mlijeka i proizvodnju otkup MLJEKARA«
za
»ANKETA«
Žitnjak Zagreb,
b.b.
10
idin
BOA.
i
—
Vaše
N.
ugovoa)desetgodišnji otkupumlijeka sigurnim plasmanom i kao viška. S tretmanom renog mlijeka tržnog posebnim restrikcije slučaju nužde; obzirom lakše na s mlib)prednostlociranju laktofriza, manipuliranje tamo veća jekom gdjeje koncentracija; ugovor
o
sa
samo
u
u
s
c)prioritet povoljniji uvjeti repromaterijala, kreditiranju bavi i obračun kroz repromaterijala mlijeko; i
u
nabavi
u
na-
d)pružanje pomoći proizvođačima govedarske ogranke putem stručne službe i stručnih »Zagrebačke mljekare«drugih institucija; stručne
kada
kroz
uslovi
€)perspektivno ispunjeniulaženje ili nosiocem i »Zagrebačkom mljekarom« kooperacije otkupa; budu
i
u
odnos
radni
sa
f) pravilu idućeg biranja kooperanata savjeta prednost imati i robni specijalizirani proizvođači; kod
u
članova
će
kolektivnog £) akciji osiguranja uključenim uginuća i da to bude i efisaciljem preventivnim liječenjem, osiguranje jeftinije kasnije. učešće
u
krava
rizikom
s
NA IZBORIMA U ZAGREBAČKOJ 11. IV
1969.
MLJEKARI
održani
radnim
su
u
svim
organizacijama Hrvatskoj izbori Sabora privredna vijeća SRH i Gradske Tako su skupštine. radnici izravnim učešćem svojim odlučili će ih koji zastupnik predstavljati spomenutim vijećima. u
za
u
Radnici
»Zagrebačke glasali
mljekare«
11
NOVI STROJEVI U MLJEKARAMA HRVATSKE Svakodnevno di
se
tehnolo-
suvremena
svrhom
gija
sa
uvo-
da
po-
dobiju Ta ni proizvod. težnja mljekara Hrvatskoj je pohvalu, jer = uslovljuje dernizacija što većim potrebu količinama mlijeka, ujedno proširuje broj i time popotrošača većava mlječpotrošnja nih Znamo proizvoda. da baš po potrošnji mlječnih proizvoda dnu svjetske ljestvice. trošači
kvalitet-
u
mo-
za
za
a
se
se
smo
na
»Zagrebačka ribaona
mljekara«
sira
—
Gradecu
u
»Zagrebačka mljekara« rekonstrukciju sira i male kesice. Također tvornici proribanje pakovanje mlječnih izvoda uvodi novi novim povezan Žitnjaku pristroj pranje kanti, Tvornica sladoleda »Ledo« završila i kreće jemnimodjelom. jerekonstrukciju od 800 vagonaraznih oko vrsta sladoleda. U Tvornici sira proizvodnju skladište. Bjelovar izgrađuje završava
u
Gradecu
u
pogona
se
na
za
u
za
s
na
se
mljekara« proizvodnju posebnih priprema koji sireva,
»Varaždinska traženi
na
su
tržištu.
Mljekara »Slavija«x je ti svim pogone, mogu pa svoje proizvodi kupiti prodavaonamaZagrebu. To da dokazuje modernizaciju mljekara »Slavija« istražuje spomenuta tržišta. mogućnost u
se
uz
12
Starom
Petrovom
Selu
u
također
modernizirala u
U PROLJEĆE
RADOVI U POVRTNJAKU
godine spriječilo jeproljeće hladno, jeopćenito tako i uskoro će pa dani, bilja, Međutim, nastupiti topliji povrtnog. porast što kraćem da bi donekle pa će trebati posvršavati radove, nadoknadio dosadašnji gubitak kad zazeleni i kad radove treba naš Navest ćemo povrtnjak koje obaviti, sve rano povrće isklijalo. je i zaliciklu i dr. treba Mrkvu, peršin, okopati, prorijediti marljivo špinat, Dan će i oko penjati. nagrnutipostaviti granje kojega jevati,grašak da uščuva kiše odmah dva prekopati, poslije moraju zasijane gredice će stvrdnuti i odmah tlu. Ako vlaga okopa, zemlja pretvoriti zraka tvrdu i nepropusnu koru. To će zemlju, priječiti prodiranje površini malene uske tla tzv. će kapilare, vode, cjevčice pospješivat isparivanje jer iz tla. vrlo brzo voda odakle iz tik do njih isparuje dovedene površine oduzima uništavati i ujedno odstranjivati korov, jer Kopanjem razvitku. i normalnom hraniva iz ga mnogo povrće priječi tla, sjeni već korovu lišće, iščupati čitav, Nijedovoljno odozgora porezati tu što korovi To po imaju mogućnostikorijenom. jepotrebno zato, mnogi tako iz te životnu da ponovo ponovno korijena, sposobnost,uvijek tjeraju kao i možemo ih nikada i korove, zemlju iskorijeniti. Iščupane pojavljuju odnosno bacati od i gnojište. kompost gredicaputeva, čišćenja obilno nasad treba sada Mladi Zalijevanje zalijevati. početku razvoja i li češće neka po nego škropljenje površini. rjeđe obilnije, jeradije nisu obaviti i nismo mogli vrijeme, jer Sjetvu presađivanje, koje sada svakako obaviti. vremenske to bile povoljne prilike, kao raznovrsnog zelja, zeljnatog povrća Nastavljamo presađivanjem i dosta korabice i salate. Presađivati oblačnog kelja, cvjetače, i presavremena, sparnog. sunčanog Najbolje jevrijeme vlažnog ili večer. presad klijalištu presađivanja Prije đivanje ujutro pred oko dok budemo drži što više da obilno presađivali. zemlje korijena zaliti, onda treba nabaviti iz Ako pouzdanog vlastitog klijališta,presadnice kakvu bolest. Dobro naš bi da jeprije biljnu prenijeli povrtnjak izvora, vodenu kravske namočiti presadnica smjesuilovače, presađivanja korijenje time To će i nešto vapna. presadnica, i sigurniji balege pospješiti primitak onoliko nabaviti treba vaditi odnosno i preUvijek prirod povrća. bolji odviše Ako određeno koliko možemo vrijeme presaditi. je zemlja sadnica, dobro onda dan dva presađivanja zaliju gredice kojenamjeprije suha, presađivati. obratiti: važan i vrlo posao (pikiranje) je njemu Presađivanje do do mnogo zglavka, zemlju korijenovog tj. mjesta Biljke stavljaju pažnje. oni I ni ni nikako dublje, pliće.najniži listići, prelazikorijen, gdjestabljika načini ostati nad zemlji zemljom. Sadiljkom moraju koji prvirazvili, tik rub Presadnica jamice, presadnica. stavlja jamica koju stavlja Nai visi niz i da da polomljeno. zapleteno jamice nije korijenje lijepo stijenu metnuli i to zabodemo kon strane, gdje protivne sadiljkomzemlju toga da i prema presadpresadnici tako, jekorijenje zemlju pritisnemo presadnicu dosta
Ove
u
što
normalan
vremenu
razne
se
vremena.
se
a
se
mu
se
u
se
sve
na
se
ne
se
u
u
su
a
se
on
moramo
u
veoma
se
samo
mora
s
se
ne
na
moramo u
samo
za
na
moramo
s
se
a
ne
mora
samo
za
za
za
u
moramo
se
nemamo
u
ne
u
a
samo
u
na
se
ravamo
se
mora
u
se
u
su
u
u
se
se
se
se
u
s
uz
smo
13
nice
čvrsto
priljubljeno zemlju. poslije presađivanja usjev dobro da i da dođe što dodir zaliti, zemlja slegne korijenje bolji Vrlo da oko dobro važno, ljom. je zemlja korijena pritisne (ali prejako, da uništimo i da nikakvih između i korijen) šupljina zemlje, korijena će inače slabo više i odmah nakon jer presadnica primiti, puta sadnje uvenuti. Odmah
uz
mora
se
se
u
sa
se
zem-
ne
nema
se
a
Ako
moramo raspolažemo površinama, nastojati, da to tlo što iskoristimo. To ćemo onda ako bolje postići provedemo vrtu kulture i međukulture. i mješovite Uspješnom p rovedbom međuusjeva kultura možemo znatno i vrlo malenim mješovitih povisiti prirode površi-
vrtu
u
malenim
s
onda
samo
u
na
nama.
Međuusjevimješovite uspjeh tlu, k oje obilno i pomno obrađeno. Osim i je gnojeno toga, međuusjeve mješovite kulture imati vode i sušnih raspolaganje dovoljno toplih ljetnih ti troše mnogo više vođe od kultura. dana,jer usjevi jednostavnih Treba izabrati takove vrste odnosno sorte ćemo kao povrća koje uzgajati da isto da ne u mješovite kulture,njihov glavni razvoj pada vrijeme, tj. jedne od da dade vrsti se dospijevaju ranije drugih. Nadalje jevažno, svakoj povrća kao i određeni razmak redu i među redovima. glavnog usjeva, međuusjeva, To te kako važno ovršnu suzbijei valjano okapanje, ogrtanje, gnojidbu, štetnika i kao i berbu. janje bolesti, između Najobičniji jeprimjer međuusjeva salata, koja ponajviše uzgaja i kao i između svega glavnih usjeva špinata, celera, luka, zelja kelja, korjeOna imade vrlo brzi i beremo upravo povrća. nastog razvoj, je vrijeme, kada kultura. Rotkvica kao počinje najjači glavnih razvoj sije međuusjev među Korabicu mrkvu,ciklu, salatu, korabicu, špinat korjenasto povrće. možemo saditi među i Kasna češnjak, špinat, luk, z elje, kelj rajčice. jesenja koraba sadi među ozimi kasni karfiol među kelj.i keljpupčar, krastavce, i kasno grah korjenasto povrće. Da vidi kako možemo dobiti međukulturama lijepe prirode najobičnijim ću Sa od 10 spomenut jedanprimjer. jednegredice mž, kojoj proljeće j e salata međukulturom niski dobis korabicom,poslije grah krastavcima, slijedeće prirode: oko 10 15 salate kg (100— glavica) 15 korabice 120 12 graha i
kulture
donose
samo
na
dobrom
za
moramo
na
za
u
za
za
samu
se
u
ono
se
a
u
sve
se
a
i
se
na
s
u
a
vamo
—
,,
,,
6
—
8
,,
krastavaca.
ČI fa
Klijalištu pažnju. lijepo sada treba i rahliti tlo. marljivo plijeviti, zalijevati Već dobro razvit i presadpaprike, patlidžanarajčica pikirati razmak od 10 Moramo češće zračiti (presaditi) klijalište,toplijeg i noći da što više otvrdnu, ostavljati preko otvoreno,presadnice sorte i Za tu Grah,kasnije graška boba,sijemo napolje. sjetvu tlo dobro i očistiti od korova. To kućice razmak u prirediti povrćesije 50 cm, red od reda razmaka 40—50 U svaku kućicu cm. stavlja najmanje da će O po tri zrna, po jeruvijek računati, koje propasti. stari dobro kaže: »Mećem svaku kućicu tri po jedan tojsjetvi praktičar sebe!« Još ili nepocrva, vranu, jedno jedno jedno sadnje prije moramo
obratiti
naročitu
Sve
se
već
razvilo
s:
se
mora
na
cm.
a
za
vremena
se
se
na
a
se
moramo
zrno
nam
u
—
14
mora
za
za
a
za
zrna
i
sredno
jati
poslije
vitice.
Nakon
oslona, kad razvipočne
postaviti trklje,grah da
moramo
imade
Sve to sadi toga napolje buče, dinje kućice, biti dobro Buče razmak od na kojemoraju gnojene stajskim gnojem. siju nešto a na Krastavci m, male mogu 2— dinje manji. sijati uzdignute vrhu uduba kao korito. I svaku nasipe, koji 2,5 plitko ovdje stavljamo kućicu tri po najmanje sjemenke. otvorenom se izabrane ćemo kasno Pripremaju gredice, koje sijati i korabicu zelje, kelj glavati, kelj lisnati, kelj pupčar, cvjetaču k asnog uzgoj Po strani vrta uz kućice kukuruz šećerac razmak presada. ogradusije kućica 25—35 U kućicu cm. nekoliko Na dobro pripravopetstavlja ali luk crveni lučice. ljenu gredicu, gnojenu, sijemo uzgoj Sjetva obaviti da budu lučice što kod lučice jakogusto, manje, jer rijetke presjetve više odebljaju. bilo ili otvorenom Povrće, kojejeprezimilo korijenjem, spremištu, će služiti sada stalno koje uzgojsjemena, presaditi mjesto i Tu moramo (zeljnato povrće, mrkva,peršin, cikla, pastrnjak drugo). nastojati, da iste vrste odnosno sadimo će inače izkripreblizu, povrće porodice jer žati. saditi da tako protivne Najbolje je krajeve povrtnjaka, spriječimo đusobno Mali neće moći svom križanje. posjednik uzgojiti povrtnjaku sjeme od iste će svakako iskrižati. će povrća porodice, jer Najbolji uspjeh ako od različitih kao imati, uzgaja sjemepovrća porodica npr. zelje, mrkva, i Sada već može i kasni cikla, luk, špinat, rajčice paprika. posaditi krumpir. sade
i krastavci.
se
se
u
se
se
su
na
na
u
na
na
za
se
u
na
se
zrna.
ne
za
s
a
se
na
za
mora
u
moramo
na
ne
se
na
me-
u
mu
se
se
Inž. D.C.
NOVI LIJEK PROTIV METILJAVOSTI BILEVON
»R«
tvornica novi Poznata lijekova »Bayer« pustila je promet lijek protiv domaćih Prema dobivenom tvornice ima metiljavosti životinja. prospektu lijek velike su u prednosti preddosadašnjim lijekovima koji upotrebi: dobro ga životinje podnose; u
—
liječiti životinje
oštećenom
jetrom; bređe opasnosti životinje; naročita nijepotrebna dijeta; izlučuje mlijeku; oko da pa prilagođavanja metilja problema tajlijek, postanu otporni liječenje. bi bilo da nadležne veterinarske o Zanimljivo inspekcije obavijeste kvaliteti lijeka. mogu
—
se
sa
nema
—
za
—
—
ne
—
nema
se
u
na
i
na
.
nas
15
Žena
i dom O ZAČINIMA
hranjive uopće hranjivosti. ih radi okusa. proUpotrebljavamo Utječu izmjenu tvari, jer bavne sokova. Preveliko začina na žlijezde podražuju izlučivanje uživanje štetno organe. je probavne Začine ili domaće Među domaće i oštre ili strane. i dijelimo blage blage limun i među ubrajamo: luk, češnjak, vlasac, lovor, ružmarin, majoran, šećer, i strane: oštre papar, papriku, klinčić, cimet, orašak, ajenvaniliju, itd. da oštre začine i kapor Princip prehrane je pravilne (papar papriku) papar, vrlo iz zdravstvenih dnevnoj prehrani upotrebljavamo umjereno, već i što hrana inače Zdravi loga, zbogtoga gubisvojuprirodnu začini kao vinski i sok od limuna i naranče. ocat, blagi tekućine, Upozačin nekih salata. ublažiti dodatkom oštrina može trebljavaju Njihova vode. Limunova kiselina vrlo sadrži vitamin C i bazične minerale. je zdrava, jer Kod začin kao dodatak i kiselo mnogo upotrebljava vrhnje varivima, i salatama. Ako kao začin juhama upotrebi preporučujevinski, jer ocat, kiselina dobivena sintetičkim suviše sluznicu želuca octena nadražuje putem i Pravilna hrane. prehrana crijeva. preporučuje kiseljenje umjereno Ima obliku umaka: senf i začina i francuski muštarda, dr,koji dodaju umacima mesni i mesnim Među iste začine može drugim jelima. ubrajati kao dodatak i od sardelica ekstrakt, koji upotrebljava juhama, pasta koja služi kao začin umacima i drugimjelima. rafinii šećer. On i samo Najmiliji najrašireniji je jeujedno hranjiv, je fermente i aromatične koje minerale, tvari, ranjemizgubio vitamine, količinama. uzima malim nalazile lako ako Šećerje probavljiv repi. Ali u većim količinama Lako lako se ga pa uživanje topi, organizam iskorišćuje. i može uzrokovati bolesti organa prerano probavnih smetnje: ovapnjenje žila, zubi. kvarenje limunska kristalizirana dobiveni začini Sintetičnim kiselina, jesu: putem različitih mirisa i esenci koji upotrebljavanilinulja saharin, likera i slastičarstvu. Ti začini vrijednosti nemajuhranjive vaju pravljenje šećer, kad oskudica i se, osim limuna, vrijeme osjeća šećera, preporučuju sahai začina. i mirodija Gospodarska prirodnih jevrijednost vanilije drugih treba biti opreslađi od šećera. Zato kod što 500 tome rina upotrebe je puta hrani teku. U suvišak po zan, jer osjeća neugodnu odgovarajućoj najmanji okusa. Obično rabi šećer količini saharin ga pogledu nadomješta potpuno bolesti. od šećerne onih, kojiboluju prehrani M. V, i | ] Začini
živežne
su
namirnice
ili vrlo
malo
ili
samo
bez
na
za
na
a
u
ne
samo
raz-
aromu.
su
razne
se
nas
za
se
se
za
se
se
u
se
se
se
su
u
se
u
se
se
razna
u
za
se
u
ne
u
u
se
se
u
u
|
U
:
Uređuje: Glavni
Vlasnik
i izdavač: Ilica
Redakcioni
kolegij »Zagrebačke
mljekare«
i odgovorni
urednik:
dipl inž. Dinko
Tehnički
urednik:
Vera
Udruženje
31/III, tel
mljekarskih 440-476
Tisak:
radnika
Kaštelan
Hoholač
SRH,
Uprava
Štamparija
i uredništvo,
»Vjesnik«,
Zagreb
Zagreb,