Mljekarski list 5-1969

GOD.

VI

ša

Paca

moose pama

gan

Bo s

o

san

dp

Pre? za

ih

savjet R egionalni travnja komori je U grada konNakon Privrednoj Zagreba. za p odručje otkupno mljekare indii Zagrebačke kooperanata i mlijeka Centra otkup proizvodnju predstavnici načinima unapreSavjeta iz okolice stituiranja raspravljali Zagreba vidualnih proizvođača đenjasuradnje. prakprijedlogom govedarstva program razvoja Na treba da krajujeprihvaćen Posebno Savjet naglašeno je ostvarivanje. tičnih mjera njegovo republički što bi se kako usvojio skorije organe, na Tim predstavničke utjecati djelatnosti. društvena toj i politika stočarstvu definirala zakon veća i zainteresipostigla stabilnost bi proizvodnji što treba da i spitati mjeramaosigurala prije zaključio j e Savjet ranost Također, proizvođača.

Osim je program toga, proizvođača. individualnih i zalaže kreditiranja ubuduće mogućnosti da Savjet proizvođača, uvršten individualnih zahtjev mlijeka. cijena povećanje 15.

osnovan

za

su

o

s

za

u

o

u

se

u

za

se

POLJOPRIVREDNIH ŠTEFANJE

SASTANAK

U SELU

PROIZVOĐAČA

J ose, Orlović d ruga područja bjelovarskog kooperanata savjeta

je

sazvan

ogranka osnivanje shvatili su ozbiljno proizvođači Poljoprivredni inž. Miličića, stanice direktora Bjelovar Polj. i izlaganje saslušali za pažljivo podproblematiku iznio cjelokupnu stočarsku u izlaganju svojem kojije centra Bjelovara. ručje i tako P.S. Selekcijskog kako predstavnika Nakon izlaganja niz bilo iserpnog bila veoma je plodna, je koja diskusiji i Zagrebačke mljekare, za fonda kreditiranje vezi formiranjem proizvođača unapreprijedloga korisnih mehanizacije, potrebe nabavu podmlatka, stočnog kooperanata itd. livadarstva za fond dinar đenje st.

1 da uplaćuju voljni proizvođači koristiti Poljoprivredni bi kako kod mogli oročio bi iznos banke, koji kreditiranje, banke koja Bjelovaru, akciji krediti. Proizvođačiraspravljali potrebni i boriti se Zgb. zajedno proizvođače organizirane kreditirati tom je voljnada području. robnih mlijeka proizvođača stvori što više vezi stanice mljekarom. rad veterinarske kritizirali u su d iskusiji Proizvođači svojoj ovih sela. potrebama stoke što nikako odgovara selekpripustom rasprave problemi idućem detaljno na da sastanku je Zaključeno tom stanice području. i rad veterinarske kao rada, cijskog veoma

u

s

u

za

za

u

su

se

se

u

o

su

sa

na

se

u

ne

s

se

na

Na

završetku

izabran

jeUpravni koji Joso, T rgoNikola i izabran Orlović Šviger Vlado, predsjednika je Joso, z amjenik Nikola i Vlado. izabrane i Trgovac Š viger tajnik ogranka Ujedno komisije, će sela 7 bila koje djelovatipodručju po svojim koja zastupljena p redstavnicima Štefanje. osnivačkoj skupštini Stočarskog ogranka odbor

vac

u

ušli Orlović

su

za

su

na

su

na

PROLJETNA

I LJETNA

ISHRANA

KRAVA

i ishrani treba da bude u proljetnoj ljetnoj paša.

D ržanje krava muzara i način ishrane.

Troškovi pašijenajzdraviji najekonomičniji proizvodnje mlijeka pašimanji nego pribilo kojemdrugomnačinu krava.

Dobar hranu visoke držanja pašnjak proizvodi hranjive vrijednosti, hranivo već obrok. ukusnu, kojaupravo predstavlja potpuni Prosječna dobrom može toku čitave da održi sezone nivo pašnjaku svoj bez i dobre takvim muzare mlječnosti ikakvog p rihranjivanja, pašnjacima minimalne dodatke koncentrata. odražavaju svoju mliječnost, Konačno, utrošak radne i sredstava snage držanje paši zahtijeva pribiranje i to vrlo važan ekonomski moment. transport hrane, je I kod indiporednezadovoljavajućeg stanja pašnjaka, ipak pretežno vidualni drže krave Već nedostatka proizvođači paši. proljeće zbog zimske hrane krave izlaze čime već neracionalno iskopašnjake, počinje Pošto krave brzo rišćavanje pašnjaka. jepaša početku o bilna, njoj od toku i ali oporavljajugubitka zime, mliječnost kasnije povećava, kad sušni i ako krave hrane nastupi period, mliječnost opada opet isključivo vrlo slabo koriste. paši, njihove sposobnosti proizvodnju mlijeka Ovakav način krava iskorišćavanja potpunoje ekstenzivan i skup,jerse dio hrane troši relativno najveći primljene održavanje funkcija tijela, mali dio ide Da bi i tokom muzare iskoriproizvodnju. ljeta pravilno važno da im tom ishrana kolištavale,. je periodu o bezbijedi dovoljnim činama hrane.

Ako nisu da pogodne pašnjaci kojim raspolažemo stanju normalne tada treba količinu podmire potrebe k rava, obezbijediti potrebnu hrane Moramo i njihovo prihranjivanje. predvidjetiproljećeljeto redu da bi prvom utvrdilo proizvodnu mogućnost pašnjaka kojem periodu i zatim i kojoj mjeriobezbjeđuje potrebe, kojoj m jeri koje vrijeme treba hrane odnosno nabavku obezbijediti proizvodnju prihranjivanje ukoliko radi koncentratima. se Za krava toku dolazi prihranjivanje ljeta obzir redu zelena hrana prvom pošto je poslije paše najjeftinija.

Zelena hrana ćemo treba da visoke da i po svojoj koju proizvoditi daje prinose kvaliteti bude da tako da dnevni obrok po svojoj pogodna dopuni pašu, ukupni odnosno sastavu tvari hranjivoj povrijednosti hranjivih najbolje odgovara trebama.

Osnovna

hrana na

muzara

na

su

ne

samo

na

u

a

na

uz

na

ne

za

a

nas

na

u

rano

na

u

se

u

a

na

se

se

na

se

za

za

na

a

se

se

u

u

za

za

u

se

u

a

u

u

za

za

o

u

u

u

ona

to zavisi kojoj mjeripašnjak obezbjeđivati potrebe hrani, njekvaliteti tratine i govom Prinosi prinosu, njegove njegovoj opterećenosti. utvrditi kontrolnim na mogu pašnjaka najsigurnije košenjem parcelama, ali su oni vrlo i umnogome zavise klimatskim toku varijabilni uvjetima dobro da bi godine.

Zbogtogajepotrebno poznavati pašnjak njegov p rinos i mogao unaprijed procijeniti planirati toga proizvodnja dopunske hrane. U biti vrlo tako da 1 kravu mogu pogledu prinosa, pašnjaci različiti, treba toku ako vrlo dobar i trave sezone, jepašnjak porast obezbijeđen

U

će

u

o

o

o

se

o

u

se

na

osnovu

za

u

3

treba

katkad

čak

i 5 ha

pašnjacima vrijeme, 0,5ha, Kvalitetu krave. te da bi pašnjaka jedne potrebe zadovoljio prinos površine težine kontrolom stalnom kontrolirati napanjemu grlakoja jenajbolje to težina ili Ukoliko i kontrolom opada, mliječnost njihove mliječnosti. suju i da znači da prihranjivati. potrebe jepotrebno pašnjak zadovoljava krava orgatjelesnih funkcija, tj. uzdržavanje podmirenje Prosječna oko 1 oko 20—25 dnevno treba nizma proizvodnju kg mlijeka 2,5 kg, 70—90 oko konzumirati može trave, krava odličnom Na kg —3 pašnjaku kg paše. takvi 20—27 za a to bi bilo rijetki, pašnjaci Međutim, kg mlijeka. dovoljno širem ali prosjeku postižu intenzivnije, gdjejepašnjarstvo zemljama Hanson bez i više od 13—16 pa prihranjivanja. kg mlijeka ikakvog mliječnosti odličnom davale krave i čak navodi Švedskoj, gdje pojedine slučajeve dobar da računa U i do 28 osrednje kg mlijeka.praksi međutim, pašnjaku U tom 5—10 širokom kg mlijeka. potrebe podmiruje prosjeku pašnjak 40—50 oko dana toku takvim bi krave kg nakupile pašnjacima slučaju količinu veću da Pošto trave. mogu hrane, prime organi probavni njihovi ako Paša ih treba dobre krave to ako muzare, su prihranjivati. je, naročito tvarima, bogata hranjivim popasuju, pašnjaci vrijeme bi količinski ukoliko zadovoljavala potrebe, Zbog toga proteinima. hraniva takva treba uzimati ugljikohidratima. koja bogatakoncentrata prihranjivanje kukuod sl. i sirak hrane to Od zelene za jepogodankukuruz, zatim ozimi ozimi Ozima dr. i ruz, grahorica grašak, ječam, repica, ječam i siromašna slaba Ako krma. služe kao legumije paša proljetna najranija Inače dobro može vrlo lucerna onda nozama, poslužitiprihranjivanje.gdjeotkose bar prve lucernu spremitisijeno štedjeti, tj. godjemogućevalja ako opravishranu. zimsku jedino je dobar, pašnjak koncentrata,jeameričkim Dodavanje i iskustvima nekim dobre dano muzare, pored poštoprema koncentratima. težini ako takve obilne prihranjuju gube paše kao takvih Za smjese najekonomičnije pokazale prihranjivanje oko 12% sadrže bjelančevina. koje koristi. Dobra višestruke nam krava na predpaša pruža paši Držanje tvari nalaze hranivo hranjive potrebne kojem kompletno stavlja ako izuzev dobru Uz lako i u odnosu stanju. treba pašu, probavljivom pogodnom sd. dodavati većom muzare, jedino mlijeka proizvodnjom pitanju na i Paša vrlo organe paši Držanje plodnost. probavne utječe povoljno i vrlo korisno djeluje povoljno vitaminima, potreba podmirenje je stoke i na pored paši kretanje organizma, otpornosti razvijanje zdravlje važno osobito što i na grla. proces produktivna je probave, togadjeluje stoke. način nema Ove držanja drugi prednosti nijedan i zavisi vremenu Kvaliteta sastava, pašeporednjenogbotaničkog mlada da trava, kad poraste pokazala, je Istraživanja kojem popasuje. te i prema 10—12 od do visine cm, je najprobavljivija, proteinima najbogatija U iskorištava. da i tom tome suhoj najboljenajekonomičnije periodu takva tome te 16% prema oko ima travi mlade proteina, probavljivih paše koristiti treba da Iz koncentrat«. »sočni ovog pašu proističe predstavlja paša samo to 10—12 od cm, stadiumu organizirati u pravilno mogućno je porasta način najintenzivniji n apasivanje je Pregonsko napasivanjem. pregonskim da sistemom stoci mijeomogućuje kojeg pomoću pašnjaka, iskorištavanja i mladu na toku ima svježu raspolaganju p erioda pašnog čitavog paše njanja razvitka navedenom djeluje povoljno travu. stadiju paše Popasivanje dok

oko

čitavo

na

lošim

s

se

na

muzare

ne

za

za

a

za

su

se

u

u

na

su

u

se

za

u

u

na

se

na

u

a

u

za

ne

ona

u

su

a

a

za

u

za

za

se

u

muzare

su

muzara

se

u

sve

se

u

ne

su

s

u

na

na

na

u

za

na

a

za

o

u

su

se

u

se

u

a

se

s

u

u

4

na

Pored

najveći prinosi. povoljne postižu uvjete porast i stoku da travu napokonprimjenom prisiljavamo jednolično popasuje toga, od onih načina i ovog koji gubici kojinastaju gaženjem osjetno manji ispaši. nastaju prislobodnoj ciklusno pašnjaka, iskorištavanje prikojem Pregonsko napasivanje je Veličina i više preograđenih parcela (pregona). broj pašnjaci podjeljuju kao i i zavisit će vrsti gona kojejepotrebno životinja brojugrla trave na pašnjaku. regeneraciju U zavisi vlazi i Brzina temperaturi. zemljama kojimaje regeneracije treba normalnu da smatra uvedeno regeneraciju pregonsko napasivanje da bude ili da oko oborina 50 toku najmanje mjeseca padne prosječno Kod oborina. od do 300 uvjeti razvijanje periodu svibnja rujna da Ovo visokih trava ukazuje nepovoljniji. ljetnih zbog temperatura nisu nekim našim intenzivno krajevima najpovoljniji, pašnjarstvo uvjeti načina trebalo odustati. ali to da znači da bi od ovog ipak smije stoke može odnosno pregonu pregona broj koji jednom Opterećenje biti što zavisi ishraniti može proizvodnosti stoke, različit, tj. mliječnosti održavati određenom i Proizvodnju stupnju, pašnjaka. prinosu onda će više da ako to znači zadržavanjejedpašnjak, grlaopteretimo više pregona.

Za naše turnus će biti kraće i trebat pregonu jedan 1 pre4 do 6 dana bi najbolje odgovaralo držanje najviše prilikevjerojatno može kroz 4—6 biti takvo da pregon Prema gonu. tome,opterećenje istim Ako i da da ishrani dana pregonima mliječnostopadne. dana stoke ili više grupa treba da ukupanbroj napasivanja dvije napasuju turnusu pregonu povećava pošto nijeuvjetovan jednom jednom hrane. odnosno količinom već pregona, grupa Opterećenost brojem prinosom 4—6 toku krave da količina hrane treba da bude takva popasu koje dakle, već i određenu određenu težinu stoke dana mliječnost. zadovolji to znači dnevno oko 50 treba da Ako računamo kg paše, prosječna turnusu da pregonu jednom obezbijediti je nju potrebno jednom zelene 200—300 (4— dana). prosjeku kg da orgakrava može istom sistemu ima mali Sitan po broj 6 posjednik koji krave U tom bez nizira pregona. slučaju njihovo napasivanje podizanja klinom duži zemlju. konopac koji drugomkrajupričvrsti vezuju klina. travu tom Kada krava popase pomicanjem premiještadalje mjestu, Tamo iskorišćuju, pašnjaci slabije pregonskog napasivanja, gdje razvitku slobodan način takav pogoduje korova, napasivanja gaženje jeveće, i brzo te opada. njihova vrijednost pašnjaci zakorovljavaju vrlo važno stoke. I vodom pored je pripašnjačkom držanju Obezbjeđenje troše velike količine vode i krave hrane sočnom što hranom, ljeti toga nedostatak 1 vode. Pošto dnevno 40—50 da im smatra prosječno jepotrebno i vode da stoku važno vode imajudovoljno smanjuje mliječnost, je pojila ili blizini. Ona treba da nalaze samim njihovoj pašnjacima neposrednoj dobre i da da lako da prilaze pristupačnim mjestima, imaju podignuta vode. od obezbijeđenazagađivanja onda krave nalaze blizini Ako staja, poslije paševraćaju pašnjaci bilo nadstrešnicom bilo staji, pod ispustu ispuste, mužnja obavlja Ako od to određena. pašnjaci udaljeni ekonomskog dvorišta, kojaje torovi i nastrešnice samim onda prihranjivanje podižu pašnjacima i mužnju. trava

i time

se,

ostale

uz

su

se

na

za

vremena

o

u

o

za

se

mm

u

nas

mm

u

za

su

nam

u

za

ne

,

se

na

o

o

na

moramo

o

na

s

a

za

nom

u

mora

ne

muzare

na

se

on

se

ne

na

u

u

ne

samo

muzara

na

u

za

mase

u

se

se

na

za

na

se

na

se

nema a

se

se

se

za

se

u

na

na

su

su

u

se

a

u

za

se

na

se

u

u

se

su

za

popašom

S

počinje proljeće, pašnjaci dovoljno trava naraste 10—12 Paša može dok obavljati pojave j ake toku dana.

Sredinom žege čitavog ljeta vrijeme jakih ž ega nije pogodno krave već i obada ih napasivati zbogžege zbog koji uznemiravaju.

Tada i ispaša organizirati prije poslije podnevnih žega, bolje, još ako tokom noći. jemoguće, da krava zavisit će količini i kvalinapase Vrijeme kojejepotrebno teti trave Na i kvalitetnim krave će pašnjacima. bujnim pašnjacima znatno slabim.

Računa da krave dnevno treba da nego ranije napasti oko 10—12 sati. U to uračunati popaprovedu pašiprosječno vrijeme i kraći odmori. treba da bude sivanje Vrijememužnje prilagođeno i načinu ispaše.

Krmno oranicama može iskorišćavati bilje proizvedeno popašu ili to ako košnje.

Najbolje je,gdje postoje povoljni uvjeti, podignu će način ishrana stoke biti Ali umjetni pašnjaci, jer taj ljetna najjeftinija. ako oranicama krmne naročito proizvode pojedine kulture, jednogoonda bi bilo znatna dišnje, iskorišćavanje putempopaše racionalno, jer količina hrane način proizvedene taj pogazi,gaženje nepovoljno utječe i Za samo doći obzir otkosi lucerne mogu zemljište. popašujedino kasniji i Iz navedenih krmno oranicama raciodjeteline. razloga bilje proizvedeno našim kositi što se i nalnije je uvjetima (iporedtoga košenje transport troši mnogo radne i stoci snage)polagati jasle.

U toku oslabe i obično da jeseni prinosi pašnjacima nedovoljni ishrane. to raznim podmiruju potrebe Zbogtoga paša vrijeme dopunjuje zelenim iz lišćem i šećerne lišćem stočne repe, otpacima povrtljarstva, glavama krmnim sl. repe, i keljom se

kad

u

na

cm.

osuše

se

se

sve

u

se

i kad

ne

za

ne

se

samo

mora

a

se

o

na

se

na

se

na

su

vremenu

na

se

za

za

se

na

se

na

ne

se

na

a

na

u

na

u

za

u

na

su

se

u

OKOPAVANJE

KULTURA

sjetve najbolje pripremljeno, dovoljno tj. dubini to znači i propusno vodu. rade čitavoj mekote, prozračno Bakterije aktivno nesmetano stvarajući tla,korijenje, ugorenost koje razvija prodire Korova ako i nema, pa ga dublje slojeve. površini ima, je ili Ali tlo trudom sjemenu podzemnim organima. postepeno gubidugotrajnim stečena kvari. tla nakon povoljna Kvarenju svojstva, sjetve najjači uzrok oborine.

Kiša kišne veće i snagom svojih kapljica, (što kapi padaju i udarca to tla struksnaga okomitije,je kapi grudice jača), turne koloide nakupine površinskog sloja tla, ujednootapa jošsitnije niz mekotu veće i tako mekota kojeputuju čestice, ispunjavajući šupljine i konačno tla stvara kora od finih se zamuljuje zbija.

Najprije površini koloidnih čestica tla. Kora može biti ili kod lakih tala pa tanja deblja, je tanka, kod težih kod vrlo teških tala bude mekota deblja, dapače pretvorena masu. kompaktnu mekote i Sabijanju pridonosi još prorašćivanje korijenja poljoprivrednog i korova.

Oni širi tla bilja usjevi, čije korijenje najviše pripovršini (strne i tlo. Kako rastu rastu i različiti žitarice) najviše zbijaju usjevi, korovi, jedni iz tla. korovi organa sjemena,drugitjeranjem podzemnih površinu No, stvorenu obradom i veća im žibolje iskorišćuju povoljnost gnojidbom tla, votna i od ako snaga pa garantiraju bujniji bilja, otpornost razvoj kulturnog ima i brzo će korovi možda i ga obilje vlage topline, ugroziti usjev, ugušiti.

U

času

tlo

biti

mora

a

u

samo

u

za

a

u

rahlo

se

na

ono

u

ono

se

su

su

razorna

o

razara

a

u

se

na

a

u

se

a

na

a

a

površini je naglikapilarni Posljedica zbijanja stvaranja uzduh može atmosferu. iz tla vode i veliki uspon Obrnuto, gubitak vlage otrovno ulaziti mekoti nagomilava ugljični dioksid, kojidjeluje tlo, kroz stvorenu koru Oborine i mogu prodrijeti korijenje bakterije usjeva. i već se kojezabarujuopet udubine, tlo, nakupljaju površini, slijevaju A korovi atmosferu. beskorisno oduzimaju biljke, gušepoljoprivredne hlape i im troše veliki preostalu vlagu, hraniva, zauzimaju prostor dopuštaju da i raste. usjevu jača dokauzročnici tla nakon Da oborine i korovi glavni kvarenju sjetve, i stočni npr. grahorice tlo, konoplja vlakno, kojigusto zatvaraju zujuusjevi tlu i istom žitaricama.

U odnosu usjeve, koji grašak smjesi će i tlo i dok podkonopljomgrahoricom zob) godini zatvaraju (pšenica, istoj tlo povrzob će i i ostati tlo bez kore pšenica zakoroviti, rahlije korova, i tlo zaraženo ako bilo oborina šinski zbiti. slučaju, je Ovo,dakako, zatvara neki korova. ili Što tlo, usjevmanje sjemenom podzemnimorganima to će i tlo ima više oborina i korova, jačepokvariti. mekote i Svi nisu zakorovljavanje osjetljivi zbijanje usjevi jednako tlo bez kore i bez koškodi. tlu ali im kora Razrahljeno ipak površine tla, nazivamo oni traže repe, (kukuruz, koje okopavinama usjevi, najviše treba i tlo kora unište Da ga prorahli površinski korovi, razbije krumpir).

Motika služi motikama Tlo može i ratilima okapačima. okopati. okopati vrlo Motikom i motorna. dok ručni usjev okapala sprežna rad, ručna, i uništiti svaku može dobro korov, pažljivo okopati biljku okopa, jerčovjek razrahliti tlo i uništiti korov redova idu između dok mogu koja okapala, redu između biljaka. biti dok Ručna mogu jedanred, sprežni okapala (planeti) isto tako i motorna ili više red okapala redova, motika) jedan (konjska Višeredna ili višeredna. su biti mogu okapala pričvršćena jednoredna tla

kore

i

na

ne

u

u

u

a

se

ne

na

u

na

u

u

ne

su

za

u

na

sa

u

na

one

ne

a

se

samo

u

se

a

na

na

na

rova

se

za

se

se

su

ne

u

za

za

samo

su

a

za

na

traktor.

površinama najbolji,je je motika ili višeredna ili okapala, jednoredna sprežna motorna, rajuprimijeniti redova rad unutar će biljke. popraviti okapala razmake veće može (redove) koji sije onajusjev, Okopati redove uske i ići motika redova može da između sijani okapač.

Usjevi tako, korovi već samo 20 mogu plijeviti. drljati, okopati, ispod treba Kada okopavati? i teško li se mokro čas svaki tlo, Okopava pogodan okopavanje.

Nije će ponovno »buknuti«. korovi i to Okopava jošjačezbijegušiusjev, korist vrlo rad radna to troši velika li suho snaga težak, uzalud, je tlo, svako lakše i može takvih tlu nikakva.

Na lakom okopavati neprilika kada nakon svim tlima treba da doba.

No, pravilo kiše, je okopavati je, ali ako motikom ili da tlo toliko mnogo je raspada, okopačem vlažno, pod još osuše. korovi suše da malo da onda tlo, sigurno okopava korova, jebolje Po dubini se: razlikuju 3 cm, da do površinska kora,podrežu razbije okopavanje a)plitko i uzduha oborina i korovi u tlo, prodiranje omogući radi do 8 duboko uništenja tla, prozračivanja okopavanje b)srednje korova i prodiranja oborina, tlo i razrahlilo. da bi od 8 do 15 cm, duboko prozračilo okopavanje c) Inž. V. M. Iako

ručni

rad

on

spor

i zato

se

velikim

na

mo-

a

na

se

samo

se

na

cm

a

se

ne

za

se

se

a

ono

a

se

u

se

nema

se

na

se

se

se

se

cm

se

PROSTORIJE

ZA RASHLADNE

UREĐAJE

POLOŽAJ Kada na

umu:

1.

vođača

govorimo položaju prostorijelaktofriz, moramo o

tada

za

obzirom položaj prostorije (sabirnog mjesta) i s

na

imati

proizudaljenost

položaj prostorije uvjeta.

S obzirom udaljenost proizvođača, prostorija (sabirni punkt) tamo bi i bila postaviti gdje najudaljenijim proizvođačima udaljenost približno To znači da bi trebala biti centru jednaka. lokacija sabirnog mjesta negdje 2.

s

obzirom

na

tehniku

odvoza

i sanitarnih

na

se

mora

u

va;

o

o

da

najudaljeniji proizvođač jednu drugu udaljen više od km.

Prema tome laktofriz bi od 3 km.

Jasno u 1,5 djelovao krugu je da sabirno biti mora mjesto postavljeno krajdobrogprilaznog puta(tvrda cesta).

Kada izvršena i je lokacija sabirnog mjesta potrebno je prostoriju smjestiti tako da može odgovarati najminimalnijim uvjetima otkupa mlijeka. biti tako mora da do Prostorija smještena je nje omogućenpristup 5-tonskim kamionom kao i To znači do pretovar mlijeka. prostorije voditi tvrda odnosno ili da dio dvorišta dobro nasut cesta, jepristupni put, tvrdim šuta i od kamiona materijalom (kamen, šljunak, slično).

Udaljenost i laktofriza bi 7 metara. protransport mlijeka smjela prijeći Nadalje biti od klozeta ili bilo storija dovoljno udaljena đubrišta, kakvogmjesta bi kao izvor koje mogloposlužiti zagađenja mlijeka. s

tim

bi

i

na

bio

stranu

ne

mora

za

ne

mora

VELIČINA PROSTORIJE Dimenzije prostorije kapacitetu otkupa sabirnog mjesta. kapaciteta od 500 1 dnevno biti X3 veličine. prostorija najmanje25 Sabirna 1000 1 imati mjesta kapacitetom preko dnevnogotkupamoraju 3 X 3 visina Ulazna vrata prostoriju najmanje Najmanja plafona je2,3 biti po dvokrilna širinom od trebaju mogućnosti najmanjom (šupljina)1,30 U treba biti radi i prozor prostoriji ugrađen ventilacije svjetla. zavise

Do

o

mora

m

s

m.

m.

s

m.

UREĐENJE

PROSTORIJE

Pod

da

prostorije jeopločen pločicama (keramičkim Poslužiti može i izveden od betona cementnom betonskim). pod glazurom ili od taraca.

Na brušenog jednommjestu prostoriji (najboljejednom treba biti izvedena sabirnica vode da ima kutu) (šaht),pod nagibprema sabirnici vode radi vode.

Sabirnica treba biti povezana odvodnje otpadne ili otvorenom ili kanalizacijom septičkom (zatvorenom jamom).

Zidovi visini od 150 bi trebali biti keramičkim opločeni bijelim ploKeramičke čicama. može visini i takopločice u istoj zamijeniti uljani đer i ostali zidovi biti ožbukani i okrečeni bijele boje.

Strop moraju (bijela boja). veličini Prema i električnih prostorije određuje broj rasvjetnih mjesta. rad i laktofriza izvesti 3 utičnice Nadalje priključak potrebno je faznu utičnica struju (220V).Najpovoljniji položaj stijeni je nasuprot ulaznim vratima.

Utičnice biti 140 moraju postavljene najmanje iznad poda.

U bi trebala biti uvedena voda slavinom i prostoriji jednom sudoperom vode. te 80-litarskim bojlerom zagrijavanje Ukoliko to uvesti blizini imati prvo vrijeme nijemoguće potrebno je dobar kako bi količine vode bunar, mogloosigurati dovoljne održavanje osnovnih i higijenskih poda laktofriza). uvjeta (pranje treba

brušenim

ili

sa

u

u

a

s

u

cm

namaz

se

za

za

mono-

na

cm

s

za

u

u

se

za

PROŠIRENJE Selo

OTKUPA

DOLINOM

SUTLE

Orešje naseljima, desnoj rijeke Sutle, poslužiti kao Godinama sabirno primjer s amoorganizacije. Čemehovec je mjesto bilo uzvodno od najudaljenije otkupnomjesto tojrelaciji.

Dalje, rijeke ako izuzmemo neredoviti Sutle, mlijeko nijeotkupljivalo, otkup privatnih Tako i okolini količina otkupljivača.je spomenutom mjestu ostajala izvjesna kao tržni višak imala čak ni kao mlijeka, koja nije odgovarajući plasman veća tržišta Osim mlječna prerađevina, jer prilično udaljena. toga da višak iznad domaćinstava ljivo jenastojanje svakogproizvoda potreba unovči što li količina litara jeboljemoguće.Usporedi potrebna mlijeka kod teladi ili litre jedankg prirasta prasadi cijenom mlijeka otkupu tada vrlo računica korist mlijeka, je jednostavna otkupamlijeka.

Svi ti razlozi naveli da zaintereproizvođače spomenutih mjesta mosta siraju mogućnost organiziranog otkupa mlijeka.

Ali, zbogdotrajalog kamionom doći ta prekorijeke Sutle, nije moglo mjesta.

Međutim, z ajednički i sporazum Proizvođači sami proizvođača riješio je tajproblem. izabrali svi sabire zapregom, prevoznika kojeg imajupovjerenje, koji i do asfaltne ceste, kamion mlijeko prevozi gdje mlijeko pretovaruje Mljekare.

15. dana sabrano Otkupmlijeka jepočeo siječnja godine.

Prvog je i 100 litara To bio dobar znak da interes otkupljeno preko mlijeka. je postoji i da dobro ni većim proizvođača jepriprema obavljena, jer mjestima tolikom količinom.

U 2879 te nijepočelo siječnju godine otkupljeno je 1, dnevni 17 dana iznosio 1 169 jeprosječni otkup prvih mlijeka prosjekom od masti i težinom SH. U 3,61%mliječne prosječnom specifičnom 1,0310% veljači 3714 odnosno dnevno 247 godine otkupljeno je litara, prosječno 1, jer trinaest dana veljači nijemoglootkupljivati mlijeko zbogneprohodnosti ceste zametene U tom ostvaren od snijegom. mjesecu jeprosjek 3,71%mliječne masti i težina U dnevno specifična prosjeku 1,0306. ožujkujeprosječno 252 1 od masti.

Porast količine dnevotkupljeno prosjekom 3,64%, mliječne smatra znatnim čak i odnosu između i otkupu drugog trećeg mjeobzirom da tim seca, Zagrebačka mljekara bilježi smanjenje dnevnog otkupa što hrane i po količini i po kakvoći ima mjesecima, pomanjkanje najjači Ovo i to trećem utjecaj. potvrđujespecifična težina, koja područje mjeiznosi dobar to ali 1,08304.

Istina,je prosjek specifične težine, usporedbi 1.0310 očito da krma siječanjskim prosjekom je je ožujkunedovoljna, i kravi »načete«. pa »praznija«, Dodamo li k tome da tri prva je mjeseca godine otkupommlijeka oko i tri stotine tisuća starih može reći Orešju plasirano milijun dinara, da nakon dobre bio Ovu je organizacije početak otkupa uspješan. ocjenu i da dana samo mlipotvrđujepodatak je petnaest kasnije organiziran otkup i Novim nedaleko U tom jeka Dvorima, Klanjca. mjestuje veljači odnosno dnevno 1671 100 godine otkupljeno 1, preko 1,jer zbogsnijega nije trinaest dana. masti iznosio otkupljivalo mlijeko punih Prosjek mliječne je težinom 1.0303. Već dnevni pro3,15% specifičnom ožujku otkupprelazi dnevno 135 litara od masti. sječno prosjekom 3,80%mliječne okolnim

s

obali

na

može

na

se

u

su

razum-

se

se

za

sa

u

u

su

se

za

se

u

su

sa

u

a

se

na

ove

se

u

ove

za

s

ove

se

u

u

s

nom

u

se

u

s

u

a

na

za

u

secu

u

sa

u

»rezerve«

u

su

u

ove

u

se

u

u

se

sa

u

s

10

ove

sabirno

još osnuje mogućnost tojrelaciji Postoji i i što bi bilo od koristi Zagrebačkoj mljekari zbog proizvođačima mjesto, da i itd. Želimo dalje traju potreba mlijeka, jeftinijeg povećanih transporta obostrano ti interesi zadovoljstvo!

Inž. Ž.M. da

realna

se

neko

na

na

REMETINEC U NOVIM POSLOVANJA

POLJOPOGON

USLOVIMA

proizvodnje poljoprivredne razvojaunapređenja osobito se stočarstva sebno naglašavala području Poljopogona Remetinec, selom. što suradnje potreba tješnje već danas shvaćen narednom osnovni zadatak pa periodu jeozbiljno, Ovaj osnovi rezultati. nisu izostali ni opće Suradnja ostvaruješirokoj prvi strane S zainteresiranih strana. mljekara« »Zagrebačka jedne zadovoljstvo i i Centru za grupe proizvodnju otkupmlijekaodgokooperaciju pri preko Remetinec potrebnim snabdijeva proizvođače varajućih ljudi Poljopogonu robe do rasod stočne hrane sjemenske prekognojiva, repromaterijalom počev robni da prodobije kreditirajući proizvodnjuciljem materijala, plodnog količine kvalitetne da dovoljne trajnije sposoban Mljekari osigura izvođač, U

i

programu

novom

po-

na

sa

u

na

na

se

za

u

se

sa

sirovine.

vidi

govedarstvo orjentacijom područja, seljak druge života. sebi uslove da oslonac poboljša nastojanjima svojim Mljekari siguran međusobni bi bi bila kada Svakako da postojali suradnja potpuna, što se uvid rad i kontakti i obostrani Savjeta formiranjem poslovanje, postiglo kooperanata.

UklaPoljopogon postalo jepretijesno. područje kojemdjeluje Sadašnje znatne uskoro Pisarovine i Samobora obaveze, preuzete panjempodručja indiviuslovi te ali i stvoreni mogućnost djelatnosti, proširenje jepružena i dualnom da proizvodnju mlijekateladi,koju Mljeproizvođačupoveća kara siguran plasman. garantira svakako bi Put krenulo smjeli stati, prvostekojim jedobar, radu. trebala bi obilno koristiti čena iskustva daljnjem S

strane,

na

ovoga

sa u

u

ne

ne

u

na

su

a

za

mu

za

samo

se

a

ne

u

se

Inž.

ČIČAK

MIRKO

IZ MARKOVCA

KRAJ

Martić

Zoran

BJELOVARA

proizvođačdrug Čičak ženom Katicom kvalitetno Od isporučuje »Zagrebačkoj mljekari« mlijeko. svoje kooperant krava Osim ima 1 4 krave oko 30 litara mlijeka. proizvodi tržnog staji junicu treba istaći da krava »Iskra« dobila i dva teleta. Naročito stočarskoj je I izložbi Žabnu nagradu. ishranu Pod krmnim ima oko 5 do Za stoke 6 jutara. biljem proizvodi iz

Uzoran

sela

Markovca

Mirko

sa

u

na

u

silažu.

i odličnu

ishrani

»nema

Samoj

mlijeka

Mi

mu

bez

želimo

krava

obraća

muzara

veliku

ishrane!«.

dobre

još

mnogo

kako

pažnju, jer

nam

rekao

je

s

uspjeha!

11

akne o.

op

MIHOK

Zatekli

SLAVKO

IZ MAGDALENE

kako

ŽAPREŠIĆA

KRAJ

preorane drljačom njive. vuku krasne krave.

Naročito odlično Drljaču dvije je»lijevoj« razvijeno vime, što da dobra kazuje je mljekulja.

U razgovoru doznali da kod okolini njih, Pušće, organiziranog Interes Svakako bi trebalo po stručnim otkupa mlijeka. proizvođača postoji. službama bez ishrane unaprijediti proizvodnju krmnogbilja, dobre jer rentabilne proizvodnje mlijeka! smo

ga

oranici

na

završava

smo

obradu

u

nema

se

nema

USKORO

NOVI MOST

KOD

LASINJE

Prijašnji prekoKupe mjesta Lasinje. i mogao nije zadovoljavatiintenzivnijem prometu je postao nesiguran Radi

se

užurbano

na

most

kod

mostu

sve

motornih poor

napio

vozila.

104

2

emo

apo

12

sate

sitno ee LAC

HR

U

DAGGMANAGENA

NAV naponom AnA

sliku

kao

objavljujemo njegovu drvene i oblika građe služio,svojomljepotom Zato

IMOVINU zavodi

šteta

Mnogiosiguravajući

je okolinu. uljepšavao

dane

skladno

a

OSIGURAJTE

na

uspomenu

kada

odlično

ŠTETA

OD RAZNIH

osiguranje imovine od usluge svoje

nude

za

nastalih:

stoke

i dr.

tučom, uginućem olujom, da li ili odluke kod treba Zato puno osigurati razmišljati donašanja To često sigurnost izdatak,garantira najmanji je puta gospodarstvu imovnom posjedu. udarom

direktnim

požarom,

groma,

ne

ne. u

a

u

LIVADE

KAKO Vrlo

gubimo

je

nešto

kakvoći

znati

važno od

krme.

kada

kosimo

Jer, znatno gubimo košnjom,

zakasnimo

količine,

ako

kose.

livade

se

kad

a

KOSITI?

opet

rano, na

će

jer ranije, gubimo manje, slučaju kada duža i biti i otava tom Naprotiv bolja. bolja jesenska paša slučaju i onda i trave krma gubeotpornostjako izgrade svojesjeme, prestari korovi U međuvremenu lišća i stabljika. opadnesposobnost obnavljanje svakovrsne rasadište kose i prekasno, postaju koje osjemenelivade, i stare tratine korove. oporo manjeprobavljivo. gruboje, Sijeno i već mnogo redovno dobiveno kasnom grublje košnjom, nijeteže, Sijeno zato kola i ni tovariti da dobro pa šupu, izgleda, slagati drvenastije, teža. stvarno ali ta krma da ga imade nije više, naoko, čini da što li Uvažimo pogrešku slijedi, najveću činjenice, iznijeli, tratinu livadnu da će tajnačin, pomladiti kojimisli, onajpoljoprivrednik, »tobože Takvo i da da tratinu livadnu što priosjemeni. prestari ostavlja ni tratine« rodno kojem slučaju smije pomlađivanje time upravo protivno. postiže dozvoliti, jer nalazi kad trava: treba livade punom pahoka kositi, Stoga kao: zlatožuta naše korisne trave i ostale cvatu U to cvatu. zob, vrijeme i dr. i klasna livadna obični livadna vlasulja vlasnjača, ljulj oštrica, klupčasta dobiU trava cvatu Pomenute trave cvatnje svibnja.vrijeme potkraj mjeseca i svrha to i količine a vamo cjelokupnajboljega sijena, jeujedno najveće i rada noga nastojanja. narasti. i otava će imade U to pa Ako, još sigurno jošoborina, vrijeme sušno i livade kosimo pa vrijeme, nastupi lipnjakasnije, polovicom međutim, otava mnogo slabija. jeuslijed toga ako kosimo vezi otave kasnije, sijeno jer košnjom sijeno, Košnja stoji biti da li će to Veliko kositi i otavu još vrijeme kasnije. jepitanje, navedenih Iz svih i rast otave. razvitak činjenica naprijed dovoljno vlage kositilivade dami krajem mjeseca svibnja slijedi, svake godine. da i sasvim krme Pri uvijek izvjesni gubici jeisključeno, nastaju sušenju da i naša zadaća Radi bez možemo dužnost, spremiti sijeno gubitaka. togaje naučno Ti više čim pa istraživani, je gubici opetovano smanjimo. gubitke kako krme da nastaju slijedi: prisušenju utvrđeno, gubici U

nešto

kosimo

kad

svakom

u

one

za:

za

se

se

se

u

na

ne

smo

sve

na

se

se

ne

u

se

u

u

rana

se

za

s

u

moramo

za

moramo

su

13

a) disanjem biljne otkosu, dugobilje zavisi vremenskim Po vlažnom živjeti, najviše prilikama vrijeme košnje. živi otkosu duže kod suho i vruće. vremena, bilje negoli jevrijeme Utvrđeno da otkosu redovno 10% je, disanjem biljne gubi probavtvari. ljivih radi i b)lomljenjem prevrtanja biljne najnježniji natepanja i otruse.

Međutim baš ti biljni dijelovi polome najnježniji biljni dijelovi i Naročito jesuujedno najvredniji. djeteline izgube prevrtanjem nježno vrškove i Dokazano da lišće, stabljikagrančica. lomljenjem izgubi je, 15—20% tvari. Vrlo veliki probavljivih gubici lepirnastaju prigodom sušenja vremena; njača lošeg znatni kad c)izluženjem nastaju gubici, vrijeme sušenja kiše. U tom zelenu i padnu sijena slučaju sijeno izgubi lijepu boju postaje Utvrđeno da od 3—5%% tvari. tamnije. izluženjem je, izgubi probavljivih čak Sijeno postaje smeđe, tamno; odnosno ili d) znojenjem vrenjemosušenog sijena sjeniku to što se krma odveze u Utvrđeno da s Znojenje stogu. je jače, prije polja. je, tvari.

6—8% znojenjem izgubi probavljivih li od do Zbrojimo gubitke, kojinastaju košnje pokrmljenja sijena, kako gubi slijedi: zelene

—

mase

u

o

vremenu

a

kako

će

za

u

se

mase

u

mase

—

se

sve

se

za

veoma

—

za

se

na

—

se

sve

se

disanjem 27.25.g METE Bi lomljenjem izluženjem > znojenjem

RE

Gi SE

2,

10

15

2.0.4.

sAlbiAa

anja

probavljivih

tvari.

Iki

Ukupno

3

gipka

nan

>

ranije

RE

pK

LJ

15%

—

20%

—

5%

—

8%

5—

KEV

48%)

2.833 —

IE

a

SH

g

0,

velike

Sušenje sijena zemlji jošzasad, je većine krma suši. i način, seljačkih gospodarstava jedini koji Kod čine oni najveću pogrešku sušenja sijena poljopriosuše To travu vrednici,koji korijenu. je,istina, najjedi ali i način najjeftiniji,ujedno najkomotniji nostavniji, najgori kako obrazložili. to već sušenja krme, ranije i stalno Za livada i košnju pravilno sušenje najvažnije jelijepo vrijeme. da tlu po otkosu ili više li Dogodi sušenja padnejedna vrijeme više od dok mineiznose 90%, vrijednosti gubici kiša, gubici hranjivoj više od bez67%. iznose oko ralnim tvarima 90%, Bjelančevinegube na

kod

—

kod

nas,

na

se

na

smo

za

se

na

na

na

se

dušičnih

35%.

oko

tvari

ekstraktivnih

a

prouzrokovali krivnjom gubitke, biti i kao različitim napravama koje moraju skupe dugogodišnje sijeno švedski starim kozolci i klasični što jahači.

Dovoljno jeposlužiti koljem, Sve i sisal vezivom s svemu, kombajniranja. konopcima otpalim što dodiru vlažnom ostane da pokošeno sijeno manje nastojati i uzročnik prerane fermentacije gubitaka hranjivoj vrijedljom,kojaje Da

ne

bismo

vlastitom

sušiti

moramo

ne

na

se

su

u

moramo

u

nam

s

zem-

na

nosti

krme.

14

—.--

.---

-

=

—

--—

=

oo.

o...

-

a

a

i

a

i

nn

a mmm

a

nd

na

a

m

al

Žena

i dom

MAJČINO

JE MLIJEKO NEZAMJENJIVO

podacima mišljenjima liječnikaprehrana može biti jenčeta majčinim mlijekom punoj mjerizamijenjena mlijekom pedijatara domaćih i životinja (kravlje, kozje dr.).

Razlozi to između ostalih: mnogobrojni, čin 1. Sam i okus čitav niz refleksa sisanja mlijeka pokreće dječjih koji utiču kroz organe, probavumlijeka, njegovokretanje probavne fermenata i tvari hraizlučivanje kojerazgrađuju sastojke mlijeka pojedine normalnu aktivnost centra. njive tvari, izazivajući prehrambenog 2. Pod sline kazein ili stvarauticajem mljeziva mlijeka gruša želucu, sitne i Albumin i iz jući pahuljice. globulinmljeziva nježne prolaze neizmijekroz krv bez hidrolitičke čime njeni crijevne stijenke prethodne razgradnje, kod djeteta smanjuje energija potrebna usvajanje najvrednijih sastojaka i imunih mlijeka bjelančevina tijela.

3. S usisava i lizocim ferment mlijekom majčinim dijete antibakterijalni izaziva i štiti koji razgradnju patogenih mikroorganizama dojenče najdobi od raznih obradom mlađoj oboljenja.

Toplinskom (kuhanjem, mlijeka ferment i zaštitnu se pasterizacijom, sterilizacijom) ovaj razgrađuje gubisvoju osim albumini i sposobnost, toga denaturiraju globulini.

4. sterilno što može reći Majčino jemlijeko nijedno drugo da zdrava i da održava normalnu pretpostavkuje majka higijenu prije dojenja.

5. ima što olakšava iste mlijeko temperaturu Majčino tijela, održavanje što vrlo važno kod termotijela dojenčeta,je temperature još neusavršenog sistema regulacionog mladogorganizma.

Prema

i

većine

ne

za

do-

u

su

na

na

na

u

se

u

u

se

za

—

—

u

—

a

se

se

—

ne

za

—

uz

6. Prolazeći

kroz

želučanosistem, mlijeko, njegovi složeni ciklus kao stvara tzv. stojci, prolaze pretvorbe, posljedica toga crijevni nizom uslovnih refleksa »prehrambeni stereotip«, prihranjenju prsima, lišeno čegajedijete priumjetnomhranjenju. odnosno

sa-

a

se

s

na

Uspoređuje mlijeko kravljimkozjim skom razlike nisu ali mikroima velike, majčinom sastavu, mlijeku nekojih Osim različitost sastava i proteina, kojih drugom bjelančevina toga, aminokiselina ženinom određene karakteraspored daju mlijeku specifične 7.

li

se

ženino

s

i

po

aminokiselin-

u

u

nema.

ristike.

mlijeku histidina, kojiimaju rastući čenje organizam.

9. Mast ženinom količini i sastavu znatno od masti po mlijeku razlikuje encim mast ženinom kravljem mlijeku.

Lipaza kojirazgrađuje je 15-—25 od to olakšava i ubrmlijeku kravljeg mlijeka, putaaktivnijalipaze 8. U

ženinom

ima

više

cistina i

naročito

zna-

za

u

u

se

—

—

u

a

15

i kod razgradnju iskorištenje masti, sprečava nadimanjeproljeve djeteta i aktivne kiselosti U u želucu. masti omogućuje stvaranje ženinog mlijeka ima 5 zasićenih masnih više kravu putamanje nego kiselina, nezasićenih, Ono i ljem. jebogatije fosfolipidima. i

zava

a

10. Mineralni

ženinog mlijeka uključiv Sadržina 2—3 potrebama dojenčeta. željeza njemu je kravljem.

govara

nego

sastav

i mikroelemente

—

11. Kod

od-

putaveća,

u

u

—

punovrijedne prehrane majke njenomlijeko prelazedovoljnoj količini svi vitamini. potrebni navedenih razlika i Zbog vrijednosti majčinogkravljeg mlijeka organizirani svim gotovo zemljama specijalni punktovi prikupljanje ženinog one hrase mlijeka, kojedajumajkemogu prehranu djece, koja niti mlijekom svojih majki. dojilje Tako ovo sastavu s po ono je mlijeko istovjetno gotovo majčinim mlijekom, izloženo i kod obrade hrai je neizbježnom onečišćenju promjenama prijenosa, i ono iz nego njenja, uslijed čegaje uvijek manjevrijedno mlijeko majčinih grudiju. u

u

u

su

u

za

za

ne

M.M.

LA

A

AE

AE

AE

AA

E

ŽE

EZ

ZAGREBAČKA

svojim

čitaocima

Glavni

Vlasnik

nn

Fedakcioni

i suradnicima

lista

RADA

kolegij »Zagrebačke

mljekare«

urednik:

dipl. inž. Dinko

Tehnički

urednik:

Vera

Udruženje

Ilica

31/III,

__.—'—_———_—aa_a_

LISTA«

i odgovorni

i izdavač;

mljekarskih

tel. 440-476

om

om MB—

Tisak:

oma

857557

MLJEKARA

čestitaju »1. MAJ« MEĐUNARODNI PRAZNIK

Uređuje:

878585

E

I »MLJEKARSKOG

UREDNIŠTVO svim

ZELE

radnika

Kaštelan

Hoholač

SRH,

Uprava

i uredništvo,

»Vjesnik«, Zagreb Štamparija

Zagreb,