Šoa
Šalom ovaa
nota
Sabiračica mlijekaRunjaićDraga ima 9 krava
—
predaje90 1 mlijekana
dan
.
i
|
:
no
+
“KOLEKTIVNO NA
OSIGURANJE
OTKUPNOM
*.
*
-
KOOPERACIJI STOKE“U. ZAGREBAČKE MLJEKARE
PODRUČJU
a
zavodomZagrebsklopljen Osiguravajućim ugovor je dugogodišnji kolektivnom krava i osiguranju njihovom liječenju. Putem mljekare p roizvođaču da načinom stoku'i da kreditira pružamogućnost jeftinijim osigura kroz ga davanje mlijeka. stočarstva i mliAkcijaima cilj proizvodnje unapređenje povećanje i mesa, i viši nivo odnosu jeka podizanje zoohigijene zagaposebno đenost mlijeka bakterijama. "S
o
se
se
g
:
za
na
u
na
“a
NOSIOCI
POSLA
Centar
vodi kolekproizvodnjuotkupmlijeka cjelokupnu akciju krava. U tom smislu isti vodi toku tivnog osiguranja evidenciju osiguranja, bonove financijsku dokumentaciju, police osiguranoj stoci, koji predstavadekvatni iznos ubrani stara redovnom rata novac, ljaju ustezanju stoku i te osiguranu pripravljaštampa materijale koji potrebni priprovođenjuakcije; referenata saziva putem svojih otkupmlijeka o brađuje p odručja, sastanke tumači i z apne, mjestimagdjeakcija propagira akciju. Nadalje referenti vode kontrolu i istu ustežu od svojapodručja uplate dobavljača, adekvatni iznos bonova identičan dobavljaču ustupaju kojije vrijednošću smislu ratama. po zadržanog otplate Nadalje obavještenja p rikupljaju toku i kolektivnom stoke obaakcije nastaloj problematici pri osiguranju vještavaju Centar; U radi provođenju akcije dobavljač slijedeće: “Putem kontrolnih asistenata vrši vlasnika stoke svojih popis kooperanata žele da ime istu i to unose obrazac koji njihovo Mljekara osigura stoke četiri »Prijavapopisom osiguranje« kojusastavljaju primjerka, osnovu OZ-a vrši kojefilijala Zagrebačkog dotičnog područja osigurastoke. Policu stoci OZ COM-u nje osiguranoj dostavlja jednim primjerkom dok dio odlazi stanici osnovu prijave, drugi prijave veterinarskoj čega ista intervenira zadrslučaju šteta; jednaprijava ostaje dobavljaču, jednu žava OZ-a. filijala područnog Putem obračunaraca usteže a mjesečno prispjelu ratu, osiguraniku daje adekvatni iznos bonovima. Blok između i sporazumu proizvođačaMljeda ime izvrši kare, kojom proizvođač ovlašćuje mljekaru njega osiguranje kod kontrolni asistenti tri od OZsačinjavaju primjerka, kojihjedan asistentu radi vlastite dobavljača, jedan COM, jedanostaje a, evidencije. Prilikom dužan da odmah tri rate od osiguranja osiguranik je uplati ostalih 7 narednih 7 i to Bonovi p o ukupno10, mjeseci mjesečno jednu. imati datum i i ubrani se za novac moraju štambilj, potpis daju osiguraniku smislu kao takovi ništa a osim ne mogu otplate, drugo upotrijebiti, što služe kao dokument izvršenu uplatu; krave veterinari i osigurane liječe poljoprivredni proizvođači po svim obratiti stanici pitanjima teritorijalnoj moraju veterinarskoj kojaje dužna da i da OZ. Izmeđi OZ-a i veterinarske pružipomoć istoj obavijesti —
za
i
o
o
za
se
o
sve
za
su
za
—
u
za
a
s
novca
o
u
o
—
“
—
u
u
s
a
za
u
na
s
o
s
na
u
a
u
o
u
u
za
a
za
a
u
u
se
za
za
se
—
o
2
d
Mo
naknade štetama. i po postoje kojireguliraju ugovori pitanje liječenja stanice stoke na osnovu Veterinarske pristupaju liječenju popisa osiguranoj stoci im odnosno kojega dostavlja dobavljač, OZ; stoke 6 razreda zavisno se vrip o cijena usluge osiguranju daje i to: jednosti osiguranog grla I d iznosi vrijednost 1.700, god.premija d_100, I 2» — 2.000, — 107, TII — 2.500, — 120, IV PT) — 3.000, — 135, V — 3.500, — 150, S VI — 4.000, — 163, — — U i riziko vrijednost gornje osiguranjaliječenje, premije uključen je troškovi veterinarske bonifikacija, režijski usluge. Od strane OZ-a odnosno izvaditi njegovih filijala valja postojeće popise već ista se osigurane stoke, jer pribraja brojuosigurane stoke »Zagrep utem bačke i kvotu bitna ugovor. mljekare«sačinjava kojaje sačinjen Putem Centra SR Hrvatske forsirati stoke na selekciju valja žigosanje žele to osiza područjima kojaju osigurati putemmljekare jerje preduvjet guranje. iskalkulirane i cilj Premije saglasnosti »Zagrebačkom mljekarom« im da dobit da realno troškove nego nije stvaraju pokriju liječenja, uginuća dok svi eventualni viškovi idu storežijske troškove, unapređenje čarstva. Kolektivno daleko nego osiguranje je jeftinije pojedinačno koje sada vezano od strane kreditiranja provodi terenu, je uvjete Mljekare, bi trebao da izostane. ne pa zato i uspjeh uvjeta Tu treba nivo zootehničkih stoke akciju podržati, jerpodiže uzgoja i biološkom smislu omogućuje držanje kvalitetnije stoke, kojaje osjetljivija aktivno i OZ-a U higijenu. cijeloj akciji sudjeluju predstavnici putemsvojih sve treba u pa filijala, nejasnoće kojenastajuakciji kolektivnog osiguranja referente OZ-a. U pitati filijale zagrebačkog akciji kolektivnog osiguranja treba aktivno da i i da i sudjeluju kooperanti svojim primjedbamapredlozima što doprinesu uspješnijem provođenju akcije. slati u i Centar Primjedbe »Zagrebačku mljekaru« otkup proizvodbb. Žitnjak nju Zagreb, stanice
o
u
—
na
o
n.
n.
»
"
»
>
»
i)
:
»
Do
*»
+"
»n
5
.
7)
pm
»
»
9
"
se
»
—
za
za
su
u
sa
—
za
—
se
na
za
u
na
za
—
za
—
IZVADAK 1. U
Tako
se
2. Ne
IZ PRAVILA ZA OSIGURANJE
biti primljene osiguranje samo mogu od 4 mjeseca osigurati goveda mogu biti
STOKE
životinje do navršenih 12 godina. zdrave
i određene
životinje, lošoj kondiciji.
osigurane: bolesne životinje sumnjive znu bolest, iscrpljene, zakržljane, slijepe i u Također osigurati životinje koje se drže pod lošim higijenskim uvjetima. mogu
3. Stoka
U
osigurava iznos na »popis stoke«, a taj iznos ne može se
osiguranja. ključenja
na
se
starosti.
koju
zara-
ne
mogu
koji će utvrditi komisija prilikom uvrštenja stoke premašiti stvarnu vrijednost stoke u vrijeme za-
-
-
,
4.
Osiguravatelj je u obavezi
a) uginuća
osigurane
stoke
rizike
za
od:
bolesti i nesretnog
od
b) prisilnog klanja osigurane tinji prijeti neposredna opasnost
stoke od
slučaja;
bolesti
zbog
ili nesretnog
slučaja, kada
uginuća;
c) prisilno klanje iz ekonomskih razloga, kada životinji zbog bolesti neposredno prijeti opasnost od uginuća, ali je postala neupotrebljiva za bilo koju svrhu.
ne
prisilnog klanja iz ekonomskih
Uzroci
zglobova, tetiva
razloga ne bili u toku
kostiju, akutnog oboljenja, već sredna posljedica ili
ukoliko
nisu
biti: kronično
mogu
osiguranja
su
nesposobnost, sljepoća,
5. Obaveza sata
osiguravatelja kada
dana
onoga
zaključenja
je dostava
Nesretnim
je osiguranje
»Popisa
slučajem
smislu
šteta
zbog
zaključeno.
stoke«
u
Pravila
nepo-
ili pretjeranog liječenje, zatim
mogućnost
naknadu
za
oboljenje
liječeni kao
posljedica dugotrajnog, što nije pravodobno iskorištavanja, odnosno, nerazumnog poduzeto rasplodna gubitak mlječnosti, ljepote i njeg iskorištavanja životinja.
24
živo-
Zavod
nesretnog
Prema
smatraju
slučaja
ugovoru
žig datuma
—
dotadaš-
započinje
Mljekarom
sa
u
dan
zavoda.
eksplozija, potres, rušenje i klizanje terena, poplava, prolom oblaka, oluja, snježna lavina, povreda koja nastaje kada raznim životinja bude pregažena vozilima, u sudarima vozilom, kada je sa udarena kakvim kod međusobne tuče stoke, pad, utopljenje, davljenje, povrede od raznih divljih životinja, ujeda zmije, pčele, i sl.; djelovanje električne struje ili groma; i otropožar, vrućina, smrznuće otrovima. vanja kemijskim u
predmetom,
okliznuće,
ranjavanje oružjem,
Svi
ostali uzroci koji nisu nabrojeni bolestima. djelovanja i slično, smatraju se Obaveza
punih
štete
za
14 dana
6. Pod
se:
od
ovim
uginuća
od
dana
kada
pa
i porođaj,
i prisilnog
klanja
je osiguranje
kolike, hernije
bez
vanjskog
uslijed bolesti nastupa
po
isteku
zaključeno.
i samo iznimno krave primiti u osiguranje muzare da odnosu koje su zahvaćene u kooperativnom Zagrebačkom Mljekarom, no sa bi se izbjegla međusobna iste biti posebno zabuna, koje su krave osigurane, moraju označene tetovirane, žigosane, markirane.
uvjetima
mogu
se
—
taj način osiguranik ne mora da je stoka označena, budući
Na
želi,a bez primjene 7.
je dužan:
da
marom postupa iskorištava;
njeguje
stokom
i razumno da
—
sa
iste vrste
ukoliko
isplatit će
se
dobroga
je uredno
pozove
poduzme
potrebne
sve
gospodara,
kako
mjere
štete
do
slučaja
u
da
—
od
postupi
da
poduzme
štenja produkata 8. U
guranje zamjena
po
Za
kada
4
novo
sve
bi došlo;
odnosno
je novo
uginuća
naglog
ne
obaviti
odmah
štete izvrši pridok
ne
dobije
pi-
ordinirajućeg
veterinara
i
tako
predstavnika
'
mjere
—
osiguranikovo samo u
kako
bi šteta
klanjem
dobivenih
dozvoljena je grlo uključeno
kako
uputama
slučaju otuđenja drugo
drži, hrani,
osiguravatelja;
osiguravatelja; —
ne
uginuća, može
u
odobrenje
smeno
tj. da
radi smanjenja
slučaju neposredne opasnosti od silno klanje. Prisilno klanje iz ekonomskih razloga da
—
odšteta
'
slučaju oboljenja ili nesretnog veterinara;
da
—
ne
proporcije.
Osiguranik
-—
svoju stoku osigurati svu prilikom likvidacije štete
bila
manja
da
se
iskori-
putem
postigne što bolja cijena.
prodaje osiguranog grlo, ako
odnosno
ono
odgovara
grla, može uvjetima
osiguranik za
uvesti
osiguranje.
u
osi-
Ovakova
toku snazi. u trajanja osiguranja koje je na jedanput i počinje teći od dana od 14 dana osiguranje važi karenca
grlo prijavljeno
u
osiguranje.
POSEBNI
Za
osiguranje
Veterinarske
stoke stanice
1. Pod
ovim
Na odstupanja
troškova
veterinarskih
intervencija području ambulanteaaiataalo
i veterinarske
..........
se
kao
stoka
području.
osiguranje se koja ovim
id
i ostala
primjenjuju i Odredbe Pravila posebnim uvjetima predviđena.
ovo
su
na
si
uvjetima osiguravaju krave muzare Zagrebačke mljekare na navedenom gore
kooperanata 2.
osiguranjem
sa
UVJETI
vlasništvo
osiguranje
za
stoke
uz
Osiguranik Samo
8. .
nje.
se
će osigurati sve svoje krave muzare koje su sposobne za osiguramože iznimno osigurati jedan dio krava ako muđusobno muzara se da je isključena njihova zamjena ili ako su osigurana grla posebno
razlikuju, vidljivo označena. toliko
4. Ovim
a) bolesti
je osiguranjem naknadu
za
šteta
ili nesretnog
obuhvaćeno
nastalih
jamstvo:
uslijed
uginuća,
prisilnog
klanja,
slučaja.
ubijanja
zbog
naknadu troškova b) za veterinarskih i to: za veterinarski gled oboljelih krava liječenje i u vezi sa liječenjem upotrebljene muzara, naknadu za troškova putnih i podvoznih veterinara, za sekcije uginule stoke, za rad i lijekove za preventivno krotiv tretiranje krava zaštitno za protiv bedrenice (šuštavca) kao i za sve stručno-veterinarske Poslove predviđene Pravilima za osiguranje stoke. Preventivno tretiranje protiv metiljavosti vršit će se prema potrebi i službe. ocjeni veterinarske
intervencija,
metiljavosti,
ljenje Sve i vrše
naprijed se
na
Ostale
prelijekove,
stručnoj
navedene
veterinarske
Udruženog
teret
zavoda
za
cijep-
intervencije su za osiguranike besplatne osiguranje i reosiguranje Zagreb.
veterinarske
i ekonomske intervencije preventivne prirođe (zaštita od ostalih zaraznih bolesti, umjetno dijagnostičko ispitivanje, tuberkulinizacija i ispitivanje na Bang slično) kao i sve one intervencije koje se postojećim veterinarskim i ostalim prema propisima vrše na teret javnih sredstava, nisu obuhvaćene ovim i neće vršiti na se osiguranjem teret osiguranja.
kastracija, osjemenjivanje, i
Isto
tako
nije ovim
liteta koji je već
m
od
kod
obuhvaćeno osiguranjem zaključivanja osiguranja
vrijednosti
smanjenja
liječenje odnosno stoke postojao.
osigurane
stoke
nisu
osiguranjem
ovim
* vaćene.
Premiju plaća ugovoru zaključenom guravatelja. 5.
6.
Osiguranje
osiguranik preko između ugovarača
stoke
Zagrebačke osiguranja
suzbijanje
mljekare, a (Zagrebačka
steriobu-
posebnom i 'osimljekara)
prema
troškova veterinarskih osiguranjem intervencija, počinje 24 sata od dana u kada je zaprimljen popis stoke u Zavodu. Obaveza osiguravatelja naknadu štete uslijed uginuća za sluprisilnog klanja zbog bolesti nesretnog odredbi čl. 5 Pravila čaja počinje prema za osiguranje stoke. sa
—
—
dužan slučaju oboljenja osiguranog je osiguranik, čim to primijeti, veterinarsku obavijestiti područnu ambulantu i zatražiti njenu pomoć. Sve potrebne veterinarske intervencije vrše se redovito i u ambulanti pravilu u veterinarskoj i osiguranik bolest nije je dužan grlo predvesti tamo na ukoliko pregled i takove naravi, da je nemoguće ambulantu. oboljelo grlo predvesti u veterinarsku U veterinar slučaju kada će izaći na je grlo nepokretno, mjesto gdje se tako 7. U
grla,
liječenje,
oboljelo grlo nalazi. Preventivno
tretiranje krava protiv metiljavosti kao i zaštitno cijepljenje protiv bedrenice (šuštavca) vrši se na mjestu i u vrijeme koje odredi ambuveterinarska lanta i osiguranik određeno i u određeno je dužan vriosigurano grlo na mjesto jeme predvesti 8. Ukoliko stoke na
izvrši
naknadu
se
ili je već štete
je osiguranik izvršio svoje ili tuđe
utvrdi kao
da
i
svoju osiguranu stoku.
na
pokušao,
liječenje naknadu troškova
da
na
teret
neosigurane
veterinarskih -
svoje
osigurane
stoke, gubi pravo svu za intervencija
VODA Voda
U ŽIVOTINJSKOM
sastavina
ORGANIZMU
vode zavisi je tijelu životinja, vrsti, i dobi Embrio sadržava do kod kondiciji životinja. goveda 95%, tijelu teleta, ima do dok kod teleta dobi od 5 66—72%e vode. U 80%, poroda mjeseci tijelu odraslih ima 50—60% kod od 50%. životinja vode, utovljenih životinja manje nalazi se već i Voda,koja organizmu, niječista, njojotopljene različite i to i Sve polaotopljene tvari, organskeanorganske. hranjive tvari, živi su za bi doći do kad ne bi bile ne koje potrebne organizam, mogle izražaja, vodi. Poznato da voda i to otopljene je, je najraširenije najvažnije otapalo, ima naročitu važnost život svih živih bića na njezino svojstvo zemlji. Krv, raznosi tvari po ih te svako tkivo i svaki organ, koja hranjive tijelu prenosi ima do 80% vode. Voda raznosi ne tvari samo jest tekućina, kojoj hranjive već iz štetne po tijelu, i sav njomeizlučujutijela sastavine, neprobavljeni ostatak hrane. te Voda,konačno, regulira toplinu tijela, isparuje preko kože kod togasavvišak oduzimajući tjelesne topline. Bez može zelena nestašici vode vode proklijati sjemebilja, biljka brzo i i također bez vode. U mogu Č ovjek ugiba. životinje živjeti nestašici vode se te usporava organizmu poremećuje izmjena t vari, probava. sastavine i različita Ako Štetne zaostajutijeluuzrokuju poremećenja. nestašicu uzimati suhu životinja dulje trpi vrijeme vode, prestaje hranu, slabi i konačno i lakše žeđu. nego Životinje ugiba. čovjek podnose g lad Potreba vode već zavisi suhu hranu pa nijeuvijek jednaka, hrani, više ako hrane zelenom vođenastom nego krmom. životinje trebaju vode, Isto tako troši više vode više vode troši se također nego tijelo ljeti zimi, kod rada i oko 60—90 litara vode 1000 žive Životinje kretanja. trebaju kg Nauka da su različitim vrstama vage. 1 suhe jeustanovila, životinja kg hrane količine vode: ove 4-6 i ovce za 2-3 potrebne goveda litara,konje 3-4 litre. Stanovitu količinu vode litre, svinje dobivaju životinje hrani, a redovitim manjak popunjava napajanjem. Voda biti i mora bez štetnih napajanje životinja svježačista, bakterija i sastavina. Ona biti ni ne ni a drugih smije premrzla pretopla, najbolja joj 10—15'"C. jetemperatura Krave kod redovito dva ali napajaju stajskog držanja dan, puta je ako uredi tri dan. Kod se voda u se bolje, napajanje puta napajanjastaji obrok krmiva. daje, pošto govedapojedu sočnog Računa danomice 30—40 litara vođe. U savremenim se, da krava popije krave automatsko muzare time olakšava se stajama uređuje napajanje, rad oko i ishrane. njege Krave vodom sata se se koje tele, pola napajaju poslije teljenja, 25—30*C. od kao i ostala se stoka davati vodatoplija Kasnije napajaju dovito dan. triputa Teladi voda kada telad obrok krza daje piće, priučava krepkog odnosno krmne to kad tele staro oko 3 miva, smjese, znači, je nedjelje. Ljeti, vrućih dana može davati teladi voda teladi i Kod se prije. napajanja je da voda bude i da tek 1-2 sata nakon ili ne važno, prehladna daje sisanja obroka odnosno nakon obroka krmiva. mlijeka, krepkog telad se nakon redovito tri između hranjenja Odbijena napaja puta dan, obroka krmiva. i uređena automatska krepkog grubog pojila, Tamo,gdje važna
u
količina
a
o
u
u
a
u
su
u
na
u
a
za
u
u
se
s
se
ne
a
vene
u
ne
u
se
u
ona
o
uz
se
a
na
na
za
a
za
u
se
'
za
se
na
na
'
za
se
a
a
se
re-
na
se
se
na
a
za
se
.
na
su
6
mora
-
telad
krmipiti volji. goveda, koja znatno suhe a kod hrane im vom, voda redovito trebaju manjevode, daje 2-3 dan. puta 3-4 danomice. Radni se Konji napajaju puta konji najčešće napajaju ali dobri rezultati kada se im davala voda nakon prije hranjenja, postigli obroka ili nakon i se mogu grubogkrmiva, hranjenja. Konji napajati tako, da im voda i se ali se ne odmah dajeprijeposlije hranjenja, smiju napajati nakon rada ili dok vrući i su Takvu može dati tek trke, još znojni. konju nekoliko treba nakon obroka ili ga gutljaja, napojiti grubog krepkog k rmiva, kada ohladi. Za rada se može davati se oprezno potpuno vrijeme konju vode, i nakon radom. nastaviti danomice 20 do 35 litara toga Konjpopije vođe, naročito treba redovito mu prema pa jeosjetljiv njenoj kakvoći, potpuno s vježa i čista inače nerado. voda, pije često hrane vođenastom ali i one vodu Svinje hranom, trebaju piće. Voda biti zimi treba da ima po svinje smije hladna, je grijati, tempekao raturu i Nerast dobiva vodu tri i to sata prostorija. 1!/:-2 dan, puta nakon krmača dobiva 5-6 sati nikakvu hranjenja. Sprasna prije p rasenja već dati voda Kada se obrok hranu, joj piće. oprasi, dajejoj tekuće hrane i voda stalno biti i se piće, koja kopanjimijenjati 4-5 dan. Tovne vodu na obroka ili sata nakon 1!/-2 svinje dobivaju prije puta Ovce 2 se i hranjenja. napajaju putadanomice, ujutro naveče, sočnoj ostati bez vode i 1-2 i više. Ne mogu p a dobroj paši dana, valja napajati ugrii već im treba da ohlade i odmore. jane životinje, omogućiti, Perad kao što i imati dosta mora i čiste vode drugeživotinje svježe osobitim Vodu treba češće poposudamaperad mijenjati, sude prati. automatima. dobrih bunara i stoku vrlo važno vodovoda, Pitanje napajališta je svako te se i da se stoci gospodarstvo, pravilno riješiti, tako, osigura količina dobre vode. Za sezone se dovoljna vrijeme pašne pašnjacima urediti stoku kod ih nema, a moraju napajališta prirodnih izvora,tamo, gdje treba bunare ili vođu redovito dovoziti. U sušnim i udaiskopati krajevima bez vode naročite cisterne kose ljenim pašnjacima izgrađuju kišnicu, čuva voda stoku. se za jima domaćih vodom usko Pravilno osiguranje životinja jepovezano njihonormalni te i ishranom,omogućuje razvojprodukciju. može
vodu
Tovna
po
tove
se
vodenastim se
na
se
su
se
se
a
a
se
za
za
ne
a
na
ne
se
mora
za
za
se
mora
uz
u
a
umorne
na
se
u
za
a
za
za
mora
na
za
na
za
u
s
vom
m rG.K.
TROVANJA
MINERALNIM
GNOJIVIMA
pojedincu čudnim, trovanja životinja mineralnim nisu tako U minulih gnojivima,žalost, rijetka. godina petnaest mineralnih u i upotreba gnojivaratarskoj, livadarskoj drugimgranama biljne višestruko Porast uroda. po proizvodnje jepovećana. jedinici površine, druge stavio veliki On jepredstručnjake, strane, prvenstveno veterinare, problem. domaćih se mineralnim slučajevima očituje nerijetkim trovanja životinja gnojivima. Iako
može
se
učiniti
malo
domaćih
na
s
u
robe:
Mjesta kojima životinje gnojivima Ovome treba dodati su da su neke vrste mineralnih slanbrojna. gnojiva i te ih domaće pa upravo kastog, slanog okusa, životinje, pogotovo preživači, ližu ili ako rastvorena vodi. su halapljivo piju, mineralna nadstrešnicama/ ili Mnogigospodari uskladištuju gnojiva pod sličnim da mineralna gnopoluotvorenim prostorijama, nije rijedak slučaj nalaze samim na jiva smještena stajama. Nepočišćena mjesta kojima prethodno čišćeni rasturači mineralnih također biti da domogu gnojiva prilika maće dođu dodir s tim u i mogu životinje gnojivima. Opasnost predstavljati ili tek naročito završeci oda netom, nedavno, pognojene površine, parcela, međe veće količine mineralnih istonosno, gdje gnojiva rasipaju prilikom vara s torba i prikolica, zaprežnih kola, pripunjenju rasturača, košara, sličnog mineralnih da dođe do živorasturanje Dakle, gnojiva. mogućnosti trovanja tim zaista su tinja gnojivima brojne. Pri već navikli da spominjanju umjetnih gnojiva njihovim vrijednostima sadržini K ćemo se prema pa govorimo N, P, (dušik, fosfor, kalij), držati togredoslijeda prislijedećem izlaganju. i dušična a pa Najviše upotrebljavaju, ujedno najotrovnija gnojiva, ih i ovdje stavljamo prvo mjesto. Među dušičnim dušik gnojivima najotrovniji jevapneni (kalcijev cijanaPoznato da to mineralno rastura nešto duže mid). je gnojivo vrijeme prije kako bi se ono vrlo štetno sjetve, razgradilo, rastvorilo, jerje protivnom i Tokom i otrovnost. bilju. razgradnje njegove trajenjegova Najotrovdušika Otrovnost vapnenog niji sastojak kalcijevog cijanamida jecijan. što tome tvori kiselina. cijana očituje razgradnjom cijanovodična Otrovni kroz ali i kroz kožu. nos, cijanovi spojevi dospijevaju životinju usta, Ti otrovni stanicama tkiva pa spojevi životinje kisika, onemogućuju primanje dolazi do tzv. zavisnosti uginuća zbog ugušenja. Uginuće unutrašnjeg nastaje od količine može roku od nekoliko pa pomoći, sekunda, nastupiti otrova, može i vrlo otežano ni biti. zapravo, Uginućuprethode grčevi disanje. dušika i vapnenog Razgradnjom nastajeamonijak,trovanje amonijakom otežanim crvenilom očnih iskazuje disanjem, kašljanjem, očiju, oticanjem i krvav. Obično kao i nosa kapaka, iscjedak jepjenast uslijedi upalapluća i a se amonijakom,oštećuju probavni popratna pojava trovanja organi. Pored otrovnih dušika vapnenog spomenutih spojeva razgradnjom nastaju i nitrati dušične domaćih U (soli kiseline). životinja, crijevima prvenstveno nitrati se preživača, spojeve, nitrite,pripomoć pretvarajujošotrovnije krvnih žila nitritima uzetošću (paralizom) bakterija Trovanje očituje crijeva. sebe vode velike količine i krvi. Osim ti otrovi vežu same razaranjem toga iz znaci krvavi proljev, povraćanje, Vidljivi trovanja nadam, organizma. teško kreću i drhte. i životinje nesigurno salitre sastavni Nitrati su, nadalje, dijelovi (čilske, norveške). Zbogbijele lako može čilska salitra što kuhinjskom boje zamijeniti soli, povećava traži gućnost trovanja, odnosno, pažljivo rukovanje. I živo vapno dio vapnenog sastavni dušika. Rado (kalcijev oksid) je upija visoka vodu čemu pa toplota razvija (gašenje živog vapna), pri srazmjerno od teških količini organa vapna oštećenja upali opekotina. živog izvrgnuta dodir živim Sluznice i želuca vrlo usta vapnom. nosa, osjetljive oka, domaće
na
doći
mogu
u
dodir
mineralnim
s
u
a
se
u
su
se
za
smo
se
o
su
na
se
u
samom
—
se
u
—
se
u
u
no
u
ne
a
se
a
a
u
uz
se
na
su
se
se
mo-
su
se
su
na
sa
slini, povraća, životinja guta. Uginuće roku od nekoliko sati do nekoliko dana. sluU drugom nastupa krvi da Treba se čajunajčešće najprije pojavi trovanje (sepsa). naglasitije ali biti isto kao i vapna vapna. djelovanje gašenog blaže, djelovanje živog ima i kao mineralno Mokraćevina (karbamid, jer urea) primjenu gnojivo, dušikovim i i druishrani dušikom, odnosno, spojevima, goveda jebogata kolimokraćevina može U slučaju služiti, manjim gihpreživača.potonjem Treba kao ali većim količinama otrovno. djeluje dodatak, činama, hranjivi dobro izobrok da te da dajegladnoj životinji, je paziti odnos između dio može da bjelančevinakojih balansiran, dakle, jeujednačen Ako inače i urea, te bogatbjelančevinama ugljikohidrata. obrok, zamijeniti tada lišće i ureu, bjelančevina zbogobilja dodajemo još (naprimjer: lucerne) znaci kao izvora dušika može doći do amotrovanja amonijakom, trovanja već nijakom opisani. kao dodatak radi često se upotrebljava prostirci obogaćivanja Superfosfat fosforom. U obogaperadarnicimaupotrebljava stajskog gnoja vrsti neke i kao nego zadaha, prvenstveno upijača stajskog gnoja, ćivanje i u upotreba je prihranjivanju bilja. najčešćanajveća amonijaka. Naravno, od iako mineralnom tom Otrovnost gnojivu superfosfata potiče fluora, lako obliku li fluor količini od 1 do 2%. fluor nalazi organizam Dospije trokratkom i će akutna nastat izražena) jaka (oštra, topivih soli, teško obliku nalazi fluor Redovito kemijskih topivih superfosfatu vanja. znakova do oblik kronični (dugotrajniji)trovanja,čijih kojiizazivaju spojeva, fluorom oblik Kronični duže ispoljavaomekšanjem trovanja prođe vrijeme. zubi bržim posme(zubi b oje promjenu (osteomalacijom) trošenjem kostiju hoda. Životinja teško, »sapeto«, đe). kao mineThomasova se, naravno, upotrebljava drozga Tomasova) (čitaj: dodatak mineralni i kao ali ralno stočnoj upotrebljava ponegdje gnojivo, Thomačelika. Otrovnost kao dobiva hrani. industriji nuzproizvod Drozga eleKoličina tih fluor i olovo. otrovni čine arsen, sastojci: drozge njeni može tada li ih različita. Nema menata drozgi, Thomasovoj drozgi je i fosfor. sadrži dodatak mineralni kao kalcij hrani, jer stočnoj upotrijebiti i to klorida i sulobliku kalijevih soli, upotrebljava Kalij najčešće Iako ližu okusa fata. gnojiva. životinje požudno kalijeva životinje Zbogslanog slakoličine veće upravo mogu kalija, zbogspomenutog srazmjerno podnijeti količivećim soli da te okusa nog konzumiraju životinje mogućnost postoji Otrovana
nadasve
a
silno
iako
žeđa
u
teško
ovom
u
a
u
u
u
se
urea
ne
s
ureom
ne
samo
u
a
su
se
za
a
mu
se
u
u
u
u
vremenu
u
se
u
u
se
uz
se
u
se
sove
se
u
u
ona
u
se
u
nama.
jošspojevi poredkalijevih gnojivu kalijevoi sumpora kalcija. magnezija, magnezijskom solima se mišića, (uzetošću) očituje paralizom kalijevim Trovanje nalaze
U
se
'
a
čito
mišića
naro-
srca.
proljeve, probavne smetnje, uzrokuje Magnezijev živaca. te uzetost krenje, i ostalih mineralnih sastavni osnovni fosfor i gnodijelovi kalij Dušik, mineralnim tim Znaci nismo gnojivima spomenuli. trovanja kojeovdje jiva, fosfornim i znacima spokalijevim dušičnim, trovanja opisanim podjednaki jevima. teške
sulfat
obilno
su
su
,
mo-
Općenito valja upamtiti mjeri gramima. Time želimo da relativno male količine tih pa naglasiti dovoljne spojeva, da dođe do teških od nisu posljedica, kojihuginuća rijetka. Pored treba da nikako bilo kane toga upamtiti davanje preporučuje kvih sredstava ili želuca. Ako miu čišćenjeispiranje slučajevima trovanja neralnim netko onda može to veterinar. gnojivima uopće pomoći, je jedino narodne izreke: »Lakše nego Međutim, podsjetimo jespriječiti liječiti«. Ova .narodna nalazi i sličnim punu pouka opisanim slučajevima primjenu. da
se
količina
tih otrovnih
tvari
u
su
se
za
se
u
Zato:
treba
da
nastojati
mineralna
uskladište
gnojiva nikako doći do tih i rasturača ne a to mogu tinje gnojiva, vrijedi spremanje mineralnih gnojiva; stoku netom ili kratnapasivati površinama kojima prije mineralna rasturana 'kog gnojiva; stoku između ne napasivati parcela, međama,jerpostoji puteve da tim rasuto mineralno pumogućnost je mjestima gnojivo pripretovaru, rasturača i sl; njenju ili vreće prazne papirnate polivinilske ostavljati pokrajparcela, ih i nego pokupitispaliti. odnosno do i sličnih znakova li do Dođe pojaveopisanih ipak trovanja, što veterinaru treba daju jemogućetačniji životinjama, nastojatiznacima takvi dobro stoke i promjena, jer podaci kretanju daprvimvidljivim od često izraženi pravovremenu intervenciju presudnog značenja podaci dođe li do isto tako važni takvi a podaci sudskog lijekom, odgovarajućim otrovni štete. nastale vremena, spora Često d ugo spojevi traju zbog puta ih i sami se organa pa uginule životinje, pretragom razgradeorganizmu jer da veteriviše ide utvrditi. Ovo potrebi prilog još moguće životinje nije što o ishrani, pojave podaci kretanju, pruže jemogućebolji itd. nakon znakova hranjenja poremećaja prvih M. Inž. Ž. —
se
tako
da
domaće
živo-
za
ne
—
na
na
su
vremena
uz
—
na
na
ne
—
se
na
su
o
za
su
ne
u
se
u
vremenu
naru
IZ STOČARSKOG Promet
Red.
1
i
Ime
za
Organizacija Bik, junica, Đ.
Selo
prezime
St. Petrovose!9
Petar
Plavac
SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE V 1969. stoke iz kooperacije rasplodne
2524
St. Petrovoselo
'
Kupac
bik >
S. ova
Gradiška Fond
unapređ. poljoprivr.
za
2
Budrovac
Čukljaš
Stjepan
krava rd
»
»
Đurđevac
Đuro i3
10339
»
ž. tele
10139
»
bik
»
unapređ. poljoprivr. za
O.
10
Magdić
Mato
»
S.
Vrginmost
:
i
5
'
Fond
,
i
a_
u
1
3
Kelić
Đurđevac
,
:
4
2113
10152
»
»
»
rz
_
Organizacija
Red.
broj 6
i prezime
Ime
Selo
mb.
zadruga
ili pb.
Hodalić
Mato
Đurđevac
10125
Đurđevac
Bik, junica, krava
bik
Kupac (organizacija) .
Fond
unapređ. poljoprivr. za
O.
S.
Vrginmost 7 8
Radman
9
Ljubić
10
»
10101
»
»
»
10169
»
»
»
ša
Drago
Bušić
Jandro
Pavao
Predavac
3788
G.
1835
Pavlovac
Predavac
Legac
Ivan,
Šimljanica-Berek Gradec
Fond
unapređ. Poljoprivr. za
O.
S.
Vrginmost 11
Štefković
12
Škrtić
13
Blažević
14
Jaklinović
15
Benjak
16
Koščević
17
Car
Andrija
Ivan
Haganj
1263
Haganj
5417
Dubrava
1195 Žavnica 5665 Ladina 1276 Žavnica 3560 Brezovljani 3381 Vrbovec
Haganj
Dubrava
Nikola
Stjepan Josip
Franjo
Đuro
II
ououou
Dubrava
uu
Haganj Vrbovec »
»
Fond
za
unapređ. poljoprivr. S.
O.
Gorica
Vel. 18
Havranek
Franjo
Daruvar
4633
Daruvar
Beljske mlječne farme Beli Manastir
19
20
»
Konjić
»
Simo
4675
»
4691
»
Veterinarska stanica
Vojnić 21
Rihter
Veno
22.
Vašek
Venci
23
Benak
Alojz
24
Bernašek
25
Ivurek
Ludva
Stjepan
>
4588
»
»
4611
»
»
4599
»
Daruvar
4697
»
Virje
2311
Virje
Lipovac Ljudevit
D.
selo
Agrokomb. Zagreb
-
26
Barušić
Mijo
Čepelovac
10198
Đurđevac
Suhopolje
Fond O.
S.
Đurđevac 27
Debać
Ivan
St.
Rača
10791
V.
Rača
Veterinarska stanica
Zabok
d l1
Red.Ime broj 28
Organizacija Bik, Kupac junica, mb. zadruga krava (organizacija) ili pb.
Selo
i prezime :
Skoje
N.
Mato
:
Rača
10772
bik
»
Veterinarska stanica Zabok
29
Brnić
30
Domović
Nevinac
Mato
Dežanovac
Kazimir
1186
Nevinac
»
1612
Dežanovac
»
»
Fond
unapređ. poljoprivr. za
O.
S.
Pakrac 31
Lacina
Grubišno
Josip
Polje
1253
Grubišno
Polje
»
Fond
unapređ. poljoprivr. za
O.
S.
Slunj 32
Tomašković
33
Černy
34. 35 36
Dežanovac
Franjo
Franjo
Franjo
Havranek
Černy
Franjo
1614
Ivanovoselo Daruvar 4676 — 1021 Ivanovoselo 1081
»
»
37
Lacina
Josip
38
Bardić
Đuro
Poljani Oborovo
Dežanovac
»
»
Ivanovoselo
»
»
Daruvar
»
»
Ivanovoselo
»
»
1086
»
1250
Grubišno
Polje
6763
PZ
»G.
Posavina«
Dugo
»
Selo
»
»
Veterinarska »
stanica
Petrinja 39
Požarić
Božo
Konak
2231
junica Banija
Vrbovec
promet
Kostajnica 40.
Dončević
Marko
41
Novoselec
Mato
42.
Sučec
43
Haganj
5667
Haganj
»
314
»
Nikola
»
882
»
Lesar
Slavko
»
243
»
44.
Trošić
Ljubomir
45
Vuković
Mato
46
Sučec
Franjo
47.
Tomić
Marko
48
Čičak
Ivan
49
Pandurić
»
Farkaševac 255 Haganj Haganj 578 Farkaševac Farkaševac 247 Haganj Haganj 602 Farkaševac Mački 598
Kloštar
Mijo
Podr.
1549
krava junica krava
Farkaševac
Kloštar
»
M
Podr.
» » »
»
»
»
»
»
»
»
»
»
»
bik
Fond
unapređ. poljoprivr. za
560
Hadžija
Valent
51
Ciganek
Valent
52
Vujčec
Ivan
53
Talan
Stjepan
54
Lukčin
Ivan
55
Kamenar
56
Šurić
567
Grubačević
12
Nikola
Ivan
Ljubo
»
Gola
—
1556 6993
»
Gola
O.
S.
Sl.
Požega
»
»
»
»
»
6930
»
»
»
»
7047.
>»
»
»
»
6946.
>»
»
»
Žabno
19184
Žabno
»
»
19085
>»
»
»
»
19205
>»
»
»
_
Mjesna zajednica Kostajnica
Red.Ime broj 58
P.D.
Selo
i prezime
Šk.
Organizacija Bik, Kupac junica, mb. zadruga krava, (organizacija) ili pb.
—
Požega
:
Šk. Požega
509
Šk.
Sl. Požega
krava
Mikanović
Martin, Nova
Gradiška 59
2
60
Dreven
508
»
Nikola
Ladinac.
19912
-
»
»
Žabno
junica
»
Valok
Miroslav,
Žabljak Sastavila:
PALANGICĆ
MARIJA,
Zagreb
x a
Zena
dom i KONZERVIRANJE
POVRĆA
poprehrambena industrija proizvodi konzerviranog troše domaćinstvima. ima vrća, koji uglavnom gradskim Međutim, još pa uvijek domaćinstava, seljačka, koja pogotovo proizvode povrće, da sami zimu konzervirano mogućnosti osiguraju potrebno povrće. Kako sadrži tvari razne za je općepoznato, povrće hranjive potrebne rad i pravilan rast, razvijanje, crijevadrugihorgana tijela (rudne t vari, eterična tanin i Bez vitamini, bjelančevine, pektini, ulja, celuloza, dr). povrća zimi možemo sastaviti obrok. domaćinstva obično si pravilan Seljačka nešto zimu ih za ili osiguravaju povrća spremajući podrumu trapu,npr. slatki i dr. Posebice krumpir, grah, kupus, luk, mrkva,peršin, celer, pastrnjak kiseli i repa. Uza to bez truda se konzervirati neke zelje većeg mogućeje vrsti kao npr. mahune i rajčice. povrća grašak,
Danas
se
u
a
su
vrsti
razne
u
sama
za
za
ne
u
sve
grašak konzerviranje valja nije je zdrav, i veličine. ali svjež jednake Najjednostavnije jeupotrijebiti staklenke, patent konzervirati i običnim staklenkama. Grašak staklenku ga jemoguće sipa 2 slanom i vodom žlica soli 1 litru (do ispodgrla)prekrije kipućom (1 Rub staklenke obrišemo i stavimo zatvopa vode). patent gumeniobruč, je Timo obručem. Običnu staklenku zatvopoklopcem, koji pričvrsti rimo Komad da nešto papirom. pergament papira isječe je pergament veći, nakvasi vodom ili nego pa grlostaklenke, toplom iscijedi, alkoholom, od 2 cm, konopom.Najprije napravi zategne petlja (zamka) ispred nje 10—12 ostavi Dužina treba da cm. tolika da može krajdug konopa je obaviti 7-8 staklenke kroz se pa grlo isječe. Drugikrajprovuče puta, petlju i stavi ruba Zatim staklenke. omotava i veže s onim kose ispod grla dijelom zamke. Nakon staklenke lonac stave nopa ispred toga vodom,gdje sati. Na dno lonca treba staviti daščicu ili da se staklenka 1!/: kuhaju platno, lonca. dna tri do četiri dana staklenka ponovno dodiruje Poslije stavlja lonac da kuha sata. Kad staklenku i to treba pola izvadimo, ju smjestiti hladno i mračno mjesto. Zeleni
—
Za
da
prezreo,
u
da
se
u
cm
na
se
se
se
se
se
a
se
se
se
se
ne
u
s
se
se
u
na
13
=>
graška */:
čne
staklene
vode
bez
Konzerva
boce
od
konzerviranje
Za
—
upotrijebiti biti toliko da široko da razmak između je čepa možemo
1 ili 1 litre. Grlo
boce
mora
obi-
zrno
graška prijeći i graška. Na stavimo m alu žlicu voda dodaje. se ne svakulitru Boce graška soli, žicom. Nakon stavimo boce začepimo plutenim čepom,koji poveže toga lonac. Na dno ili tako da bi dno boce njegovo položimo platno dasku, Lonac biti tako visok da voda 15—20 mora u cm' popucalo. njemudosegne biti tako Boce da stabilne. Boce dva ispod čepa. moraju smještene kuhaju bocama vodom stavimo hladno da sata, pa lonac pozajedno mjesto, hladi. Kad boce izvade iz svake boce se se ohlade, vode, obrišu,čep stepeno umoči stearin. rastopljeni lako
može
bocu.
u
3
Oko
cm
mora
a
se
u
ne
su
s
se
s
na
se
a
u
Nekuhane
Odabrane, mlađe,svježe Zatim vode. Nakon veću isječemo krajeve. posudustavljamo toga izvjesnu količinu ukusu možemo šećerom. Na prema mahuna,koju posipati kilogram mahuna utroši se 100. g šećera. Nakon čistom togaposudupokrijemo krpom. Tako 24 sata. skuhamo spremljeno Poslije stoji blagi toga presolac od octa i soli ili od octene i što zavisi ukusu domaćice. vinskog esencije soli, litru Na dodamo 10 g soli. Presolac octa ili razblažene octene 1 vinskog esencije treba da bar 20 minuta. Zatim ostavimo da ohladi. ga vrije stavimo staklenke dva u g rla. mahune ispod Poslije toga prsta manje Hladnim do bude Zatim dodamo na presolcem nalijemo tako, da grla. presolac visini i staklenku Tada lonac i ulja jednogprsta povežemo. stavljamo kuhamo cio sat. Staklenku kada voda loncu ohlađena. vadimo, je mahune
mahune
—
operemo
u
2-3
u
vremena
o
se
za
u
u
u
Ukuhane
mahune
Za
—
koje potpunomekane, im vrške. odsiječemo
bez
su
Očišćene mala u
žlica
staklenke.
ukuhavanje uvijek
treba
mahune
bacamo
soli)
i kuhamo
ikakvih
Takve
slanu
u
5 do
konaca.
10
kipuću minuta.
odabrati
mahune
Nakon
Mahune
nakon
a
Odaberemo
—
(najednu i toga ocijedimo stavljamo litru
u
buradi
mahune
očistimo
vodu
1!/: Kuhanje sterilizacija pariprviputtraje sata, sata. pola i
mlade
vode
3 do
1
4 dana
svježe i konaca. zatim ređamo čisto i dobro zapareno peteljaka Operemo, isprano bure. Pri dobro i svaki od 4-5 Tako se ređanju sabija sloj posolimo. postudo Završimo Preko mahuna čistu i pamo kraja. solju. stavljamo krpu dasku, nečim da mahune budu vodi. Mahune isto kao kojupritisnemo tako, previru i Za Bure dana držimo 20—25 su kupus. prevrele. podrumuizdignuto baš kao Ovako mahune i za cigle, kupus. spremljene upotrebljavaju rivo. hladnu da suvišna s6 iziđe. se Prije upotrebe potapa vodu, u
—
mahune.
samo
a
ih
Očistimo
od
u
cm
sa
u
u
na
se
va-
u
zelenih
Konzerviranje rajčica tajnačin, plododaberemo, očistimo od minuta. Iz vodi vadimo pa peteljaka,parimo ključaloj pet i hladnu vodu. iskuhane staklenke ukraZatim stavljamo potapamo radi okusa malo lišćem celera ili šavamo U staklenke dodajemo krupperšuna. —
Vršimo
da
na
u
u
14
ove
u
a
aurna,
|
nn
bibera
nog
dodamo
soli 1-2
žemo
hrena.
žličice prema
Najzad
staklenke
nalijemo blagogocta, litara zatim je staklenka, pove-
u
tome
od
koliko
ostavljamo isti način što ocat treba da u stavljamo rajčicuburad, jejači, doda i s6. Na od 10 1 veličini bureta dodati prema zapreminu valja
i
zimu.
za
Na i da
koji
komad
i
samo
se
100—150
g soli.
i zrele se soka rajčica ukuhavanje upotrebljavaju potpuno zdrave ili već ne uzročPljesnive rajčice. prokisle smiju upotrebljavati, jer nici dolaze sok i mogu već soka. plijesni prouzrokovati kvarenje gotovog Plodove treba dobro zatim odstraniti što eventualno zeleno i oprati, je razrezati da se veličine razreže dijelove. Dovoljno je rajčica srednje dva do četiri dijela. matem Priređenu veću i da te rajčicu stavljamo posudu sok, pusti da zakuha. da kuha deset minuta. Za to vriDovoljno stavimo štednjak je kožica od mesa, odstraniti. te se lako može se jeme odijeli može i na način da razrezani Rajčica prirediti taj plodovi osole, i bez kuhanja Time vitamini se procijede zgnječe (pasiraju). bolje sačuvaju. Sok kroz i da kuha. se za procijedi prešu rajčicestavi do već sata sok tome kakav prema Kuhanjetraje pola jednogsata, želi dobiti ili rjeđi gušći. Ako će držati boce može sa se nijeproblemprostor kojem sokom, obaviti tako da se i odmah samo u boce. sterilizacija prokuha sipa U isto dok sok treba boce će sok se u vrijeme kuha, prirediti koje Boce biti čiste i stavljati. trebaju potpuno Najbolje zagrijavaju zagrijane. biti oko boce pećnici, koja smije previše topla(najbolje 120"C) jer biti mnogo od soka budući da tada toplije koji njihdolazi, smiju pucaju. Boce obično se ovako; crijevom. Crijevo priprema zatvaraju potpuno čisto i oprano razrežemo zatim režemo komade po duljini, crijevo poprečne dužine oko 8 komade Ove mlaku vodu do u stavljamo upotrebe. način boca od vate. s Čepovi Mnogobolji zatvaranja je pomoćučepova način da izrežemo komad vate dužine oko na 15 cm i širine 6 priređuju taj do 7 em. Od čvrsto vatu i na prema jednog kraja valjamo drugomkraju kraju dobro treba da čvrsto boce. Boca čim se Čep prileže grlić začepi boce vruća tekućina Zatvorene košaru ili sanduk se i preu ulije. stavljamo da bi se što održala. krijemo pokrivačem toplina dulje Dugimzadržavanjem štetni bi eventualno topline ubijaju mikroorganizmi koji kasnije mogli
Sok
od
Za
—
se
u
sve
na
na
u
na
se
se
se
u
se
se
se
u
ne
ne
u
se
a
cm.
sve
se
uvrnemo.
uz
se
se
razviti.
i sok, rajčica pripremamo soka dok što se kod kuha tako samo se ne zgusne kuhanja dugo, gustoću Vrući koncentrat vruće staklenke i zatvorimo pekmeza. (neboce) sipamo celofanom. Zatvorene staklenke da bi se što zadržala. prekrijemo toplina dulje Koncentrat
od
—
Koncentrat
na
isti način
kao
na
u
ND.iK.
15
a
nn
o
m
|
PRIZNANJE
Oskara
+ 14
smo
formativnog
prošlom
u
koja
proizvoda
proljetnom
Zagrebačkom
medaljama Nismo
koje se
već
smo
ma
i medalja
su
i
diplo-
sajmu na
da
Sadu
Novom
u
ocjenjivanju
učestvovali
kvalitete
medaljom
UP
mlijeko,
jela
kava,
smo
10
srebrnih
medalja
1
brončanu
medalju
Krenimo
medalja
medom
ski
nagrađeni
tučeno
special
500
slatko
gr,
voćni,
K-90
torta
torta
su:
maslac 25
gr.
vrhnje,
Grič,
Bajka,
Extra
special
Rolat
strek za
kvalitet, a
izvoda
nagrađeni
na
time
će
svakako
radne
uspjehe
i odgovorni
urednik:
dipl inž. Dinko
Vlasnik
i izdavač:
Udruženje
mljekarskih
N.
31/III, tel. 440-476.
Tisak:
pro-
V. MLJEKARA
kolegij
Kaštelan, tehnički radnika
i borbu
tržištu.
ZAGREBAČKA
Glavni
biti pod-
naših
i plasman
Beo-
Redakcioni
su:
ribani.
i Ribanac
još veće
bjelovar-
-
Gouda.
sir, sir
priznanje
za
su:
kg, Dimsi
medaljom
Ovakvo
Uređuje:
16
su:
nagrađeni
dimljeni
grad.
Ilica
nagrađeni
16
od
Ribanac
Bilogorac
»LEDO«
35%-tno.
međaljom
Srebrnom
međaljom
čaši-
SIREVA
Zlatnom
»LEDO«
Zlatnom
plastičnim
u
bi-
mlijeko,
BJELOVAR
SLADOLEDA
TVORNICA
su:
20%12%25 gr i čajni maslac tno, tno,
TVORNICA
pogonima:
po
čokoladno
međaljom
vrhnje
i osvojili:
zlatnih
je Rival,
nagrađeni
vrhnje
Srebrnom
s
14
gr.
nagrađen
jogurt
cama,
proizvo-
naših
K-90
MLIJEČNIH
Zlatnom
poljoprivrednom
36. Međunarodnom
medaljom
PROIZVODA
jili ih. Na
special 250
Extra
su:
special
Extra
Kornet,
TVORNICA
i osvo-
kvalitet
nagrađeni
o
priznanjima,
osvajanje
na
vrhunski
za
krem,
dodijeljene.
zadovoljili tim
Mignon,
Brončanom
velesajmu
SAJMU
medaljom
Srebrnom
kva-
Međunarodnom
na
nam
pošli dalje
in-
mljekare
postigli za
smo
litet naših
NOVOSADSKOM
broju
Zagrebačke
lista
priznanjima,
PRIZNANJEM
medalja
36 MEĐUNARODNOM
Informirali
|
|
i
Zlatnih
NA
o
ZA
|
SRH,
Uprava
Štamparija
urednik:
Vera
i uredništvo,
»Vjesnik«, Zagreb
Hoholač
Zagreb,