Mljekarski list 7-1969

Šoa

Šalom ovaa

nota

Sabiračica mlijekaRunjaićDraga ima 9 krava

—

predaje90 1 mlijekana

dan

.

i

|

:

no

+

“KOLEKTIVNO NA

OSIGURANJE

OTKUPNOM

*.

*

-

KOOPERACIJI STOKE“U. ZAGREBAČKE MLJEKARE

PODRUČJU

a

zavodomZagrebsklopljen Osiguravajućim ugovor je dugogodišnji kolektivnom krava i osiguranju njihovom liječenju.

Putem mljekare p roizvođaču da načinom stoku'i da kreditira pružamogućnost jeftinijim osigura kroz ga davanje mlijeka. stočarstva i mliAkcijaima cilj proizvodnje unapređenje povećanje i mesa, i viši nivo odnosu jeka podizanje zoohigijene zagaposebno đenost mlijeka bakterijama.

"S

o

se

se

g

:

za

na

u

na

“a

NOSIOCI

POSLA

Centar

vodi kolekproizvodnjuotkupmlijeka cjelokupnu akciju krava.

U tom smislu isti vodi toku tivnog osiguranja evidenciju osiguranja, bonove financijsku dokumentaciju, police osiguranoj stoci, koji predstavadekvatni iznos ubrani stara redovnom rata novac, ljaju ustezanju stoku i te osiguranu pripravljaštampa materijale koji potrebni priprovođenjuakcije; referenata saziva putem svojih otkupmlijeka o brađuje p odručja, sastanke tumači i z apne, mjestimagdjeakcija propagira akciju.

Nadalje referenti vode kontrolu i istu ustežu od svojapodručja uplate dobavljača, adekvatni iznos bonova identičan dobavljaču ustupaju kojije vrijednošću smislu ratama. po zadržanog otplate Nadalje obavještenja p rikupljaju toku i kolektivnom stoke obaakcije nastaloj problematici pri osiguranju vještavaju Centar; U radi provođenju akcije dobavljač slijedeće: “Putem kontrolnih asistenata vrši vlasnika stoke svojih popis kooperanata žele da ime istu i to unose obrazac koji njihovo Mljekara osigura stoke četiri »Prijavapopisom osiguranje« kojusastavljaju primjerka, osnovu OZ-a vrši kojefilijala Zagrebačkog dotičnog područja osigurastoke.

Policu stoci OZ COM-u nje osiguranoj dostavlja jednim primjerkom dok dio odlazi stanici osnovu prijave, drugi prijave veterinarskoj čega ista intervenira zadrslučaju šteta; jednaprijava ostaje dobavljaču, jednu žava OZ-a. filijala područnog Putem obračunaraca usteže a mjesečno prispjelu ratu, osiguraniku daje adekvatni iznos bonovima.

Blok između i sporazumu proizvođačaMljeda ime izvrši kare, kojom proizvođač ovlašćuje mljekaru njega osiguranje kod kontrolni asistenti tri od OZsačinjavaju primjerka, kojihjedan asistentu radi vlastite dobavljača, jedan COM, jedanostaje a, evidencije.

Prilikom dužan da odmah tri rate od osiguranja osiguranik je uplati ostalih 7 narednih 7 i to Bonovi p o ukupno10, mjeseci mjesečno jednu. imati datum i i ubrani se za novac moraju štambilj, potpis daju osiguraniku smislu kao takovi ništa a osim ne mogu otplate, drugo upotrijebiti, što služe kao dokument izvršenu uplatu; krave veterinari i osigurane liječe poljoprivredni proizvođači po svim obratiti stanici pitanjima teritorijalnoj moraju veterinarskoj kojaje dužna da i da OZ. Izmeđi OZ-a i veterinarske pružipomoć istoj obavijesti —

za

i

o

o

za

se

o

sve

za

su

za

—

u

za

a

s

novca

o

u

o

—

“

—

u

u

s

a

za

u

na

s

o

s

na

u

a

u

o

u

u

za

a

za

a

u

u

se

za

za

se

—

o

2

d

Mo

naknade štetama. i po postoje kojireguliraju ugovori pitanje liječenja stanice stoke na osnovu Veterinarske pristupaju liječenju popisa osiguranoj stoci im odnosno kojega dostavlja dobavljač, OZ; stoke 6 razreda zavisno se vrip o cijena usluge osiguranju daje i to: jednosti osiguranog grla I d iznosi vrijednost 1.700, god.premija d_100, I 2» — 2.000, — 107, TII — 2.500, — 120, IV PT) — 3.000, — 135, V — 3.500, — 150, S VI — 4.000, — 163, — — U i riziko vrijednost gornje osiguranjaliječenje, premije uključen je troškovi veterinarske bonifikacija, režijski usluge.

Od strane OZ-a odnosno izvaditi njegovih filijala valja postojeće popise već ista se osigurane stoke, jer pribraja brojuosigurane stoke »Zagrep utem bačke i kvotu bitna ugovor. mljekare«sačinjava kojaje sačinjen Putem Centra SR Hrvatske forsirati stoke na selekciju valja žigosanje žele to osiza područjima kojaju osigurati putemmljekare jerje preduvjet guranje. iskalkulirane i cilj Premije saglasnosti »Zagrebačkom mljekarom« im da dobit da realno troškove nego nije stvaraju pokriju liječenja, uginuća dok svi eventualni viškovi idu storežijske troškove, unapređenje čarstva.

Kolektivno daleko nego osiguranje je jeftinije pojedinačno koje sada vezano od strane kreditiranja provodi terenu, je uvjete Mljekare, bi trebao da izostane. ne pa zato i uspjeh uvjeta Tu treba nivo zootehničkih stoke akciju podržati, jerpodiže uzgoja i biološkom smislu omogućuje držanje kvalitetnije stoke, kojaje osjetljivija aktivno i OZ-a U higijenu. cijeloj akciji sudjeluju predstavnici putemsvojih sve treba u pa filijala, nejasnoće kojenastajuakciji kolektivnog osiguranja referente OZ-a.

U pitati filijale zagrebačkog akciji kolektivnog osiguranja treba aktivno da i i da i sudjeluju kooperanti svojim primjedbamapredlozima što doprinesu uspješnijem provođenju akcije. slati u i Centar Primjedbe »Zagrebačku mljekaru« otkup proizvodbb. Žitnjak nju Zagreb, stanice

o

u

—

na

o

n.

n.

»

"

»

>

»

i)

:

»

Do

*»

+"

»n

5

.

7)

pm

»

»

9

"

se

»

—

za

za

su

u

sa

—

za

—

se

na

za

u

na

za

—

za

—

IZVADAK 1. U

Tako

se

2. Ne

IZ PRAVILA ZA OSIGURANJE

biti primljene osiguranje samo mogu od 4 mjeseca osigurati goveda mogu biti

STOKE

životinje do navršenih 12 godina. zdrave

i određene

životinje, lošoj kondiciji.

osigurane: bolesne životinje sumnjive znu bolest, iscrpljene, zakržljane, slijepe i u Također osigurati životinje koje se drže pod lošim higijenskim uvjetima. mogu

3. Stoka

U

osigurava iznos na »popis stoke«, a taj iznos ne može se

osiguranja. ključenja

na

se

starosti.

koju

zara-

ne

mogu

koji će utvrditi komisija prilikom uvrštenja stoke premašiti stvarnu vrijednost stoke u vrijeme za-

-

-

,

4.

Osiguravatelj je u obavezi

a) uginuća

osigurane

stoke

rizike

za

od:

bolesti i nesretnog

od

b) prisilnog klanja osigurane tinji prijeti neposredna opasnost

stoke od

slučaja;

bolesti

zbog

ili nesretnog

slučaja, kada

uginuća;

c) prisilno klanje iz ekonomskih razloga, kada životinji zbog bolesti neposredno prijeti opasnost od uginuća, ali je postala neupotrebljiva za bilo koju svrhu.

ne

prisilnog klanja iz ekonomskih

Uzroci

zglobova, tetiva

razloga ne bili u toku

kostiju, akutnog oboljenja, već sredna posljedica ili

ukoliko

nisu

biti: kronično

mogu

osiguranja

su

nesposobnost, sljepoća,

5. Obaveza sata

osiguravatelja kada

dana

onoga

zaključenja

je dostava

Nesretnim

je osiguranje

»Popisa

slučajem

smislu

šteta

zbog

zaključeno.

stoke«

u

Pravila

nepo-

ili pretjeranog liječenje, zatim

mogućnost

naknadu

za

oboljenje

liječeni kao

posljedica dugotrajnog, što nije pravodobno iskorištavanja, odnosno, nerazumnog poduzeto rasplodna gubitak mlječnosti, ljepote i njeg iskorištavanja životinja.

24

živo-

Zavod

nesretnog

Prema

smatraju

slučaja

ugovoru

žig datuma

—

dotadaš-

započinje

Mljekarom

sa

u

dan

zavoda.

eksplozija, potres, rušenje i klizanje terena, poplava, prolom oblaka, oluja, snježna lavina, povreda koja nastaje kada raznim životinja bude pregažena vozilima, u sudarima vozilom, kada je sa udarena kakvim kod međusobne tuče stoke, pad, utopljenje, davljenje, povrede od raznih divljih životinja, ujeda zmije, pčele, i sl.; djelovanje električne struje ili groma; i otropožar, vrućina, smrznuće otrovima. vanja kemijskim u

predmetom,

okliznuće,

ranjavanje oružjem,

Svi

ostali uzroci koji nisu nabrojeni bolestima. djelovanja i slično, smatraju se Obaveza

punih

štete

za

14 dana

6. Pod

se:

od

ovim

uginuća

od

dana

kada

pa

i porođaj,

i prisilnog

klanja

je osiguranje

kolike, hernije

bez

vanjskog

uslijed bolesti nastupa

po

isteku

zaključeno.

i samo iznimno krave primiti u osiguranje muzare da odnosu koje su zahvaćene u kooperativnom Zagrebačkom Mljekarom, no sa bi se izbjegla međusobna iste biti posebno zabuna, koje su krave osigurane, moraju označene tetovirane, žigosane, markirane.

uvjetima

mogu

se

—

taj način osiguranik ne mora da je stoka označena, budući

Na

želi,a bez primjene 7.

je dužan:

da

marom postupa iskorištava;

njeguje

stokom

i razumno da

—

sa

iste vrste

ukoliko

isplatit će

se

dobroga

je uredno

pozove

poduzme

potrebne

sve

gospodara,

kako

mjere

štete

do

slučaja

u

da

—

od

postupi

da

poduzme

štenja produkata 8. U

guranje zamjena

po

Za

kada

4

novo

sve

bi došlo;

odnosno

je novo

uginuća

naglog

ne

obaviti

odmah

štete izvrši pridok

ne

dobije

pi-

ordinirajućeg

veterinara

i

tako

predstavnika

'

mjere

—

osiguranikovo samo u

kako

bi šteta

klanjem

dobivenih

dozvoljena je grlo uključeno

kako

uputama

slučaju otuđenja drugo

drži, hrani,

osiguravatelja;

osiguravatelja; —

ne

uginuća, može

u

odobrenje

smeno

tj. da

radi smanjenja

slučaju neposredne opasnosti od silno klanje. Prisilno klanje iz ekonomskih razloga da

—

odšteta

'

slučaju oboljenja ili nesretnog veterinara;

da

—

ne

proporcije.

Osiguranik

-—

svoju stoku osigurati svu prilikom likvidacije štete

bila

manja

da

se

iskori-

putem

postigne što bolja cijena.

prodaje osiguranog grlo, ako

odnosno

ono

odgovara

grla, može uvjetima

osiguranik za

uvesti

osiguranje.

u

osi-

Ovakova

toku snazi. u trajanja osiguranja koje je na jedanput i počinje teći od dana od 14 dana osiguranje važi karenca

grlo prijavljeno

u

osiguranje.

POSEBNI

Za

osiguranje

Veterinarske

stoke stanice

1. Pod

ovim

Na odstupanja

troškova

veterinarskih

intervencija području ambulanteaaiataalo

i veterinarske

..........

se

kao

stoka

području.

osiguranje se koja ovim

id

i ostala

primjenjuju i Odredbe Pravila posebnim uvjetima predviđena.

ovo

su

na

si

uvjetima osiguravaju krave muzare Zagrebačke mljekare na navedenom gore

kooperanata 2.

osiguranjem

sa

UVJETI

vlasništvo

osiguranje

za

stoke

uz

Osiguranik Samo

8. .

nje.

se

će osigurati sve svoje krave muzare koje su sposobne za osiguramože iznimno osigurati jedan dio krava ako muđusobno muzara se da je isključena njihova zamjena ili ako su osigurana grla posebno

razlikuju, vidljivo označena. toliko

4. Ovim

a) bolesti

je osiguranjem naknadu

za

šteta

ili nesretnog

obuhvaćeno

nastalih

jamstvo:

uslijed

uginuća,

prisilnog

klanja,

slučaja.

ubijanja

zbog

naknadu troškova b) za veterinarskih i to: za veterinarski gled oboljelih krava liječenje i u vezi sa liječenjem upotrebljene muzara, naknadu za troškova putnih i podvoznih veterinara, za sekcije uginule stoke, za rad i lijekove za preventivno krotiv tretiranje krava zaštitno za protiv bedrenice (šuštavca) kao i za sve stručno-veterinarske Poslove predviđene Pravilima za osiguranje stoke. Preventivno tretiranje protiv metiljavosti vršit će se prema potrebi i službe. ocjeni veterinarske

intervencija,

metiljavosti,

ljenje Sve i vrše

naprijed se

na

Ostale

prelijekove,

stručnoj

navedene

veterinarske

Udruženog

teret

zavoda

za

cijep-

intervencije su za osiguranike besplatne osiguranje i reosiguranje Zagreb.

veterinarske

i ekonomske intervencije preventivne prirođe (zaštita od ostalih zaraznih bolesti, umjetno dijagnostičko ispitivanje, tuberkulinizacija i ispitivanje na Bang slično) kao i sve one intervencije koje se postojećim veterinarskim i ostalim prema propisima vrše na teret javnih sredstava, nisu obuhvaćene ovim i neće vršiti na se osiguranjem teret osiguranja.

kastracija, osjemenjivanje, i

Isto

tako

nije ovim

liteta koji je već

m

od

kod

obuhvaćeno osiguranjem zaključivanja osiguranja

vrijednosti

smanjenja

liječenje odnosno stoke postojao.

osigurane

stoke

nisu

osiguranjem

ovim

* vaćene.

Premiju plaća ugovoru zaključenom guravatelja.

5.

6.

Osiguranje

osiguranik preko između ugovarača

stoke

Zagrebačke osiguranja

suzbijanje

mljekare, a (Zagrebačka

steriobu-

posebnom i 'osimljekara)

prema

troškova veterinarskih osiguranjem intervencija, počinje 24 sata od dana u kada je zaprimljen popis stoke u Zavodu.

Obaveza osiguravatelja naknadu štete uslijed uginuća za sluprisilnog klanja zbog bolesti nesretnog odredbi čl. 5 Pravila čaja počinje prema za osiguranje stoke. sa

—

—

dužan slučaju oboljenja osiguranog je osiguranik, čim to primijeti, veterinarsku obavijestiti područnu ambulantu i zatražiti njenu pomoć.

Sve potrebne veterinarske intervencije vrše se redovito i u ambulanti pravilu u veterinarskoj i osiguranik bolest nije je dužan grlo predvesti tamo na ukoliko pregled i takove naravi, da je nemoguće ambulantu. oboljelo grlo predvesti u veterinarsku U veterinar slučaju kada će izaći na je grlo nepokretno, mjesto gdje se tako 7. U

grla,

liječenje,

oboljelo grlo nalazi.

Preventivno

tretiranje krava protiv metiljavosti kao i zaštitno cijepljenje protiv bedrenice (šuštavca) vrši se na mjestu i u vrijeme koje odredi ambuveterinarska lanta i osiguranik određeno i u određeno je dužan vriosigurano grlo na mjesto jeme predvesti 8. Ukoliko stoke na

izvrši

naknadu

se

ili je već štete

je osiguranik izvršio svoje ili tuđe

utvrdi kao

da

i

svoju osiguranu stoku.

na

pokušao,

liječenje naknadu troškova

da

na

teret

neosigurane

veterinarskih -

svoje

osigurane

stoke, gubi pravo svu za intervencija

VODA Voda

U ŽIVOTINJSKOM

sastavina

ORGANIZMU

vode zavisi je tijelu životinja, vrsti, i dobi Embrio sadržava do kod kondiciji životinja. goveda 95%, tijelu teleta, ima do dok kod teleta dobi od 5 66—72%e vode. U 80%, poroda mjeseci tijelu odraslih ima 50—60% kod od 50%. životinja vode, utovljenih životinja manje nalazi se već i Voda,koja organizmu, niječista, njojotopljene različite i to i Sve polaotopljene tvari, organskeanorganske. hranjive tvari, živi su za bi doći do kad ne bi bile ne koje potrebne organizam, mogle izražaja, vodi. Poznato da voda i to otopljene je, je najraširenije najvažnije otapalo, ima naročitu važnost život svih živih bića na njezino svojstvo zemlji.

Krv, raznosi tvari po ih te svako tkivo i svaki organ, koja hranjive tijelu prenosi ima do 80% vode.

Voda raznosi ne tvari samo jest tekućina, kojoj hranjive već iz štetne po tijelu, i sav njomeizlučujutijela sastavine, neprobavljeni ostatak hrane. te Voda,konačno, regulira toplinu tijela, isparuje preko kože kod togasavvišak oduzimajući tjelesne topline.

Bez može zelena nestašici vode vode proklijati sjemebilja, biljka brzo i i također bez vode.

U mogu Č ovjek ugiba. životinje živjeti nestašici vode se te usporava organizmu poremećuje izmjena t vari, probava. sastavine i različita Ako Štetne zaostajutijeluuzrokuju poremećenja. nestašicu uzimati suhu životinja dulje trpi vrijeme vode, prestaje hranu, slabi i konačno i lakše žeđu. nego Životinje ugiba. čovjek podnose g lad Potreba vode već zavisi suhu hranu pa nijeuvijek jednaka, hrani, više ako hrane zelenom vođenastom nego krmom. životinje trebaju vode, Isto tako troši više vode više vode troši se također nego tijelo ljeti zimi, kod rada i oko 60—90 litara vode 1000 žive Životinje kretanja. trebaju kg Nauka da su različitim vrstama vage.

1 suhe jeustanovila, životinja kg hrane količine vode: ove 4-6 i ovce za 2-3 potrebne goveda litara,konje 3-4 litre. Stanovitu količinu vode litre, svinje dobivaju životinje hrani, a redovitim manjak popunjava napajanjem.

Voda biti i mora bez štetnih napajanje životinja svježačista, bakterija i sastavina.

Ona biti ni ne ni a drugih smije premrzla pretopla, najbolja joj 10—15'"C. jetemperatura Krave kod redovito dva ali napajaju stajskog držanja dan, puta je ako uredi tri dan. Kod se voda u se bolje, napajanje puta napajanjastaji obrok krmiva. daje, pošto govedapojedu sočnog Računa danomice 30—40 litara vođe. U savremenim se, da krava popije krave automatsko muzare time olakšava se stajama uređuje napajanje, rad oko i ishrane. njege Krave vodom sata se se koje tele, pola napajaju poslije teljenja, 25—30*C. od kao i ostala se stoka davati vodatoplija Kasnije napajaju dovito dan. triputa Teladi voda kada telad obrok krza daje piće, priučava krepkog odnosno krmne to kad tele staro oko 3 miva, smjese, znači, je nedjelje.

Ljeti, vrućih dana može davati teladi voda teladi i Kod se prije. napajanja je da voda bude i da tek 1-2 sata nakon ili ne važno, prehladna daje sisanja obroka odnosno nakon obroka krmiva. mlijeka, krepkog telad se nakon redovito tri između hranjenja Odbijena napaja puta dan, obroka krmiva. i uređena automatska krepkog grubog pojila, Tamo,gdje važna

u

količina

a

o

u

u

a

u

su

u

na

u

a

za

u

u

se

s

se

ne

a

vene

u

ne

u

se

u

ona

o

uz

se

a

na

na

za

a

za

u

se

'

za

se

na

na

'

za

se

a

a

se

re-

na

se

se

na

a

za

se

.

na

su

6

mora

-

telad

krmipiti volji. goveda, koja znatno suhe a kod hrane im vom, voda redovito trebaju manjevode, daje 2-3 dan. puta 3-4 danomice.

Radni se Konji napajaju puta konji najčešće napajaju ali dobri rezultati kada se im davala voda nakon prije hranjenja, postigli obroka ili nakon i se mogu grubogkrmiva, hranjenja.

Konji napajati tako, da im voda i se ali se ne odmah dajeprijeposlije hranjenja, smiju napajati nakon rada ili dok vrući i su Takvu može dati tek trke, još znojni. konju nekoliko treba nakon obroka ili ga gutljaja, napojiti grubog krepkog k rmiva, kada ohladi. Za rada se može davati se oprezno potpuno vrijeme konju vode, i nakon radom. nastaviti danomice 20 do 35 litara toga Konjpopije vođe, naročito treba redovito mu prema pa jeosjetljiv njenoj kakvoći, potpuno s vježa i čista inače nerado. voda, pije često hrane vođenastom ali i one vodu Svinje hranom, trebaju piće.

Voda biti zimi treba da ima po svinje smije hladna, je grijati, tempekao raturu i Nerast dobiva vodu tri i to sata prostorija.

1!/:-2 dan, puta nakon krmača dobiva 5-6 sati nikakvu hranjenja.

Sprasna prije p rasenja već dati voda Kada se obrok hranu, joj piće. oprasi, dajejoj tekuće hrane i voda stalno biti i se piće, koja kopanjimijenjati 4-5 dan. Tovne vodu na obroka ili sata nakon 1!/-2 svinje dobivaju prije puta Ovce 2 se i hranjenja. napajaju putadanomice, ujutro naveče, sočnoj ostati bez vode i 1-2 i više. Ne mogu p a dobroj paši dana, valja napajati ugrii već im treba da ohlade i odmore. jane životinje, omogućiti, Perad kao što i imati dosta mora i čiste vode drugeživotinje svježe osobitim Vodu treba češće poposudamaperad mijenjati, sude prati. automatima. dobrih bunara i stoku vrlo važno vodovoda, Pitanje napajališta je svako te se i da se stoci gospodarstvo, pravilno riješiti, tako, osigura količina dobre vode.

Za sezone se dovoljna vrijeme pašne pašnjacima urediti stoku kod ih nema, a moraju napajališta prirodnih izvora,tamo, gdje treba bunare ili vođu redovito dovoziti. U sušnim i udaiskopati krajevima bez vode naročite cisterne kose ljenim pašnjacima izgrađuju kišnicu, čuva voda stoku. se za jima domaćih vodom usko Pravilno osiguranje životinja jepovezano njihonormalni te i ishranom,omogućuje razvojprodukciju. može

vodu

Tovna

po

tove

se

vodenastim se

na

se

su

se

se

a

a

se

za

za

ne

a

na

ne

se

mora

za

za

se

mora

uz

u

a

umorne

na

se

u

za

a

za

za

mora

na

za

na

za

u

s

vom

m rG.K.

TROVANJA

MINERALNIM

GNOJIVIMA

pojedincu čudnim, trovanja životinja mineralnim nisu tako U minulih gnojivima,žalost, rijetka. godina petnaest mineralnih u i upotreba gnojivaratarskoj, livadarskoj drugimgranama biljne višestruko Porast uroda. po proizvodnje jepovećana. jedinici površine, druge stavio veliki On jepredstručnjake, strane, prvenstveno veterinare, problem. domaćih se mineralnim slučajevima očituje nerijetkim trovanja životinja gnojivima.

Iako

može

se

učiniti

malo

domaćih

na

s

u

robe:

Mjesta kojima životinje gnojivima Ovome treba dodati su da su neke vrste mineralnih slanbrojna. gnojiva i te ih domaće pa upravo kastog, slanog okusa, životinje, pogotovo preživači, ližu ili ako rastvorena vodi. su halapljivo piju, mineralna nadstrešnicama/ ili Mnogigospodari uskladištuju gnojiva pod sličnim da mineralna gnopoluotvorenim prostorijama, nije rijedak slučaj nalaze samim na jiva smještena stajama.

Nepočišćena mjesta kojima prethodno čišćeni rasturači mineralnih također biti da domogu gnojiva prilika maće dođu dodir s tim u i mogu životinje gnojivima.

Opasnost predstavljati ili tek naročito završeci oda netom, nedavno, pognojene površine, parcela, međe veće količine mineralnih istonosno, gdje gnojiva rasipaju prilikom vara s torba i prikolica, zaprežnih kola, pripunjenju rasturača, košara, sličnog mineralnih da dođe do živorasturanje Dakle, gnojiva. mogućnosti trovanja tim zaista su tinja gnojivima brojne.

Pri već navikli da spominjanju umjetnih gnojiva njihovim vrijednostima sadržini K ćemo se prema pa govorimo N, P, (dušik, fosfor, kalij), držati togredoslijeda prislijedećem izlaganju. i dušična a pa Najviše upotrebljavaju, ujedno najotrovnija gnojiva, ih i ovdje stavljamo prvo mjesto.

Među dušičnim dušik gnojivima najotrovniji jevapneni (kalcijev cijanaPoznato da to mineralno rastura nešto duže mid). je gnojivo vrijeme prije kako bi se ono vrlo štetno sjetve, razgradilo, rastvorilo, jerje protivnom i Tokom i otrovnost. bilju. razgradnje njegove trajenjegova Najotrovdušika Otrovnost vapnenog niji sastojak kalcijevog cijanamida jecijan. što tome tvori kiselina. cijana očituje razgradnjom cijanovodična Otrovni kroz ali i kroz kožu. nos, cijanovi spojevi dospijevaju životinju usta, Ti otrovni stanicama tkiva pa spojevi životinje kisika, onemogućuju primanje dolazi do tzv. zavisnosti uginuća zbog ugušenja.

Uginuće unutrašnjeg nastaje od količine može roku od nekoliko pa pomoći, sekunda, nastupiti otrova, može i vrlo otežano ni biti. zapravo, Uginućuprethode grčevi disanje. dušika i vapnenog Razgradnjom nastajeamonijak,trovanje amonijakom otežanim crvenilom očnih iskazuje disanjem, kašljanjem, očiju, oticanjem i krvav.

Obično kao i nosa kapaka, iscjedak jepjenast uslijedi upalapluća i a se amonijakom,oštećuju probavni popratna pojava trovanja organi.

Pored otrovnih dušika vapnenog spomenutih spojeva razgradnjom nastaju i nitrati dušične domaćih U (soli kiseline). životinja, crijevima prvenstveno nitrati se preživača, spojeve, nitrite,pripomoć pretvarajujošotrovnije krvnih žila nitritima uzetošću (paralizom) bakterija Trovanje očituje crijeva. sebe vode velike količine i krvi. Osim ti otrovi vežu same razaranjem toga iz znaci krvavi proljev, povraćanje, Vidljivi trovanja nadam, organizma. teško kreću i drhte. i životinje nesigurno salitre sastavni Nitrati su, nadalje, dijelovi (čilske, norveške).

Zbogbijele lako može čilska salitra što kuhinjskom boje zamijeniti soli, povećava traži gućnost trovanja, odnosno, pažljivo rukovanje.

I živo vapno dio vapnenog sastavni dušika. Rado (kalcijev oksid) je upija visoka vodu čemu pa toplota razvija (gašenje živog vapna), pri srazmjerno od teških količini organa vapna oštećenja upali opekotina. živog izvrgnuta dodir živim Sluznice i želuca vrlo usta vapnom. nosa, osjetljive oka, domaće

na

doći

mogu

u

dodir

mineralnim

s

u

a

se

u

su

se

za

smo

se

o

su

na

se

u

samom

—

se

u

—

se

u

u

no

u

ne

a

se

a

a

u

uz

se

na

su

se

se

mo-

su

se

su

na

sa

slini, povraća, životinja guta.

Uginuće roku od nekoliko sati do nekoliko dana. sluU drugom nastupa krvi da Treba se čajunajčešće najprije pojavi trovanje (sepsa). naglasitije ali biti isto kao i vapna vapna. djelovanje gašenog blaže, djelovanje živog ima i kao mineralno Mokraćevina (karbamid, jer urea) primjenu gnojivo, dušikovim i i druishrani dušikom, odnosno, spojevima, goveda jebogata kolimokraćevina može U slučaju služiti, manjim gihpreživača.potonjem Treba kao ali većim količinama otrovno. djeluje dodatak, činama, hranjivi dobro izobrok da te da dajegladnoj životinji, je paziti odnos između dio može da bjelančevinakojih balansiran, dakle, jeujednačen Ako inače i urea, te bogatbjelančevinama ugljikohidrata. obrok, zamijeniti tada lišće i ureu, bjelančevina zbogobilja dodajemo još (naprimjer: lucerne) znaci kao izvora dušika može doći do amotrovanja amonijakom, trovanja već nijakom opisani. kao dodatak radi često se upotrebljava prostirci obogaćivanja Superfosfat fosforom.

U obogaperadarnicimaupotrebljava stajskog gnoja vrsti neke i kao nego zadaha, prvenstveno upijača stajskog gnoja, ćivanje i u upotreba je prihranjivanju bilja. najčešćanajveća amonijaka.

Naravno, od iako mineralnom tom Otrovnost gnojivu superfosfata potiče fluora, lako obliku li fluor količini od 1 do 2%. fluor nalazi organizam Dospije trokratkom i će akutna nastat izražena) jaka (oštra, topivih soli, teško obliku nalazi fluor Redovito kemijskih topivih superfosfatu vanja. znakova do oblik kronični (dugotrajniji)trovanja,čijih kojiizazivaju spojeva, fluorom oblik Kronični duže ispoljavaomekšanjem trovanja prođe vrijeme. zubi bržim posme(zubi b oje promjenu (osteomalacijom) trošenjem kostiju hoda. Životinja teško, »sapeto«, đe). kao mineThomasova se, naravno, upotrebljava drozga Tomasova) (čitaj: dodatak mineralni i kao ali ralno stočnoj upotrebljava ponegdje gnojivo, Thomačelika. Otrovnost kao dobiva hrani. industriji nuzproizvod Drozga eleKoličina tih fluor i olovo. otrovni čine arsen, sastojci: drozge njeni može tada li ih različita. Nema menata drozgi, Thomasovoj drozgi je i fosfor. sadrži dodatak mineralni kao kalcij hrani, jer stočnoj upotrijebiti i to klorida i sulobliku kalijevih soli, upotrebljava Kalij najčešće Iako ližu okusa fata. gnojiva. životinje požudno kalijeva životinje Zbogslanog slakoličine veće upravo mogu kalija, zbogspomenutog srazmjerno podnijeti količivećim soli da te okusa nog konzumiraju životinje mogućnost postoji Otrovana

nadasve

a

silno

iako

žeđa

u

teško

ovom

u

a

u

u

u

se

urea

ne

s

ureom

ne

samo

u

a

su

se

za

a

mu

se

u

u

u

u

vremenu

u

se

u

u

se

uz

se

u

se

sove

se

u

u

ona

u

se

u

nama.

jošspojevi poredkalijevih gnojivu kalijevoi sumpora kalcija. magnezija, magnezijskom solima se mišića, (uzetošću) očituje paralizom kalijevim Trovanje nalaze

U

se

'

a

čito

mišića

naro-

srca.

proljeve, probavne smetnje, uzrokuje Magnezijev živaca. te uzetost krenje, i ostalih mineralnih sastavni osnovni fosfor i gnodijelovi kalij Dušik, mineralnim tim Znaci nismo gnojivima spomenuli. trovanja kojeovdje jiva, fosfornim i znacima spokalijevim dušičnim, trovanja opisanim podjednaki jevima. teške

sulfat

obilno

su

su

,

mo-

Općenito valja upamtiti mjeri gramima.

Time želimo da relativno male količine tih pa naglasiti dovoljne spojeva, da dođe do teških od nisu posljedica, kojihuginuća rijetka.

Pored treba da nikako bilo kane toga upamtiti davanje preporučuje kvih sredstava ili želuca. Ako miu čišćenjeispiranje slučajevima trovanja neralnim netko onda može to veterinar. gnojivima uopće pomoći, je jedino narodne izreke: »Lakše nego Međutim, podsjetimo jespriječiti liječiti«.

Ova .narodna nalazi i sličnim punu pouka opisanim slučajevima primjenu. da

se

količina

tih otrovnih

tvari

u

su

se

za

se

u

Zato:

treba

da

nastojati

mineralna

uskladište

gnojiva nikako doći do tih i rasturača ne a to mogu tinje gnojiva, vrijedi spremanje mineralnih gnojiva; stoku netom ili kratnapasivati površinama kojima prije mineralna rasturana 'kog gnojiva; stoku između ne napasivati parcela, međama,jerpostoji puteve da tim rasuto mineralno pumogućnost je mjestima gnojivo pripretovaru, rasturača i sl; njenju ili vreće prazne papirnate polivinilske ostavljati pokrajparcela, ih i nego pokupitispaliti. odnosno do i sličnih znakova li do Dođe pojaveopisanih ipak trovanja, što veterinaru treba daju jemogućetačniji životinjama, nastojatiznacima takvi dobro stoke i promjena, jer podaci kretanju daprvimvidljivim od često izraženi pravovremenu intervenciju presudnog značenja podaci dođe li do isto tako važni takvi a podaci sudskog lijekom, odgovarajućim otrovni štete. nastale vremena, spora Često d ugo spojevi traju zbog puta ih i sami se organa pa uginule životinje, pretragom razgradeorganizmu jer da veteriviše ide utvrditi. Ovo potrebi prilog još moguće životinje nije što o ishrani, pojave podaci kretanju, pruže jemogućebolji itd. nakon znakova hranjenja poremećaja prvih M. Inž. Ž.

—

se

tako

da

domaće

živo-

za

ne

—

na

na

su

vremena

uz

—

na

na

ne

—

se

na

su

o

za

su

ne

u

se

u

vremenu

naru

IZ STOČARSKOG Promet

Red.

1

i

Ime

za

Organizacija Bik, junica, Đ.

Selo

prezime

St. Petrovose!9

Petar

Plavac

SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE V 1969. stoke iz kooperacije rasplodne

2524

St. Petrovoselo

'

Kupac

bik >

S. ova

Gradiška Fond

unapređ. poljoprivr.

za

2

Budrovac

Čukljaš

Stjepan

krava rd

»

»

Đurđevac

Đuro i3

10339

»

ž. tele

10139

»

bik

»

unapređ. poljoprivr. za

O.

10

Magdić

Mato

»

S.

Vrginmost

:

i

5

'

Fond

,

i

a_

u

1

3

Kelić

Đurđevac

,

:

4

2113

10152

»

»

»

rz

_

Organizacija

Red.

broj 6

i prezime

Ime

Selo

mb.

zadruga

ili pb.

Hodalić

Mato

Đurđevac

10125

Đurđevac

Bik, junica, krava

bik

Kupac (organizacija) .

Fond

unapređ. poljoprivr. za

O.

S.

Vrginmost 7 8

Radman

9

Ljubić

10

»

10101

»

»

»

10169

»

»

»

ša

Drago

Bušić

Jandro

Pavao

Predavac

3788

G.

1835

Pavlovac

Predavac

Legac

Ivan,

Šimljanica-Berek Gradec

Fond

unapređ.

Poljoprivr. za

O.

S.

Vrginmost 11

Štefković

12

Škrtić

13

Blažević

14

Jaklinović

15

Benjak

16

Koščević

17

Car

Andrija

Ivan

Haganj

1263

Haganj

5417

Dubrava

1195 Žavnica 5665 Ladina 1276 Žavnica 3560 Brezovljani 3381 Vrbovec

Haganj

Dubrava

Nikola

Stjepan Josip

Franjo

Đuro

II

ououou

Dubrava

uu

Haganj Vrbovec »

»

Fond

za

unapređ. poljoprivr.

S.

O.

Gorica

Vel. 18

Havranek

Franjo

Daruvar

4633

Daruvar

Beljske mlječne farme Beli Manastir

19

20

»

Konjić

»

Simo

4675

»

4691

»

Veterinarska stanica

Vojnić 21

Rihter

Veno

22.

Vašek

Venci

23

Benak

Alojz

24

Bernašek

25

Ivurek

Ludva

Stjepan

>

4588

»

»

4611

»

»

4599

»

Daruvar

4697

»

Virje

2311

Virje

Lipovac Ljudevit

D.

selo

Agrokomb.

Zagreb

-

26

Barušić

Mijo

Čepelovac

10198

Đurđevac

Suhopolje

Fond O.

S.

Đurđevac 27

Debać

Ivan

St.

Rača

10791

V.

Rača

Veterinarska stanica

Zabok

d l1

Red.Ime broj 28

Organizacija Bik, Kupac junica, mb. zadruga krava (organizacija) ili pb.

Selo

i prezime :

Skoje

N.

Mato

:

Rača

10772

bik

»

Veterinarska stanica Zabok

29

Brnić

30

Domović

Nevinac

Mato

Dežanovac

Kazimir

1186

Nevinac

»

1612

Dežanovac

»

»

Fond

unapređ. poljoprivr. za

O.

S.

Pakrac 31

Lacina

Grubišno

Josip

Polje

1253

Grubišno

Polje

»

Fond

unapređ. poljoprivr. za

O.

S.

Slunj 32

Tomašković

33

Černy

34.

35 36

Dežanovac

Franjo

Franjo

Franjo

Havranek

Černy

Franjo

1614

Ivanovoselo Daruvar 4676 — 1021 Ivanovoselo 1081

»

»

37

Lacina

Josip

38

Bardić

Đuro

Poljani Oborovo

Dežanovac

»

»

Ivanovoselo

»

»

Daruvar

»

»

Ivanovoselo

»

»

1086

»

1250

Grubišno

Polje

6763

PZ

»G.

Posavina«

Dugo

»

Selo

»

»

Veterinarska »

stanica

Petrinja 39

Požarić

Božo

Konak

2231

junica Banija

Vrbovec

promet

Kostajnica 40.

Dončević

Marko

41

Novoselec

Mato

42.

Sučec

43

Haganj

5667

Haganj

»

314

»

Nikola

»

882

»

Lesar

Slavko

»

243

»

44.

Trošić

Ljubomir

45

Vuković

Mato

46

Sučec

Franjo

47.

Tomić

Marko

48

Čičak

Ivan

49

Pandurić

»

Farkaševac 255 Haganj Haganj 578 Farkaševac Farkaševac 247 Haganj Haganj 602 Farkaševac Mački 598

Kloštar

Mijo

Podr.

1549

krava junica krava

Farkaševac

Kloštar

»

M

Podr.

» » »

»

»

»

»

»

»

»

»

»

»

bik

Fond

unapređ. poljoprivr. za

560

Hadžija

Valent

51

Ciganek

Valent

52

Vujčec

Ivan

53

Talan

Stjepan

54

Lukčin

Ivan

55

Kamenar

56

Šurić

567

Grubačević

12

Nikola

Ivan

Ljubo

»

Gola

—

1556 6993

»

Gola

O.

S.

Sl.

Požega

»

»

»

»

»

6930

»

»

»

»

7047.

>»

»

»

»

6946.

>»

»

»

Žabno

19184

Žabno

»

»

19085

>»

»

»

»

19205

>»

»

»

_

Mjesna zajednica Kostajnica

Red.Ime broj 58

P.D.

Selo

i prezime

Šk.

Organizacija Bik, Kupac junica, mb. zadruga krava, (organizacija) ili pb.

—

Požega

:

Šk. Požega

509

Šk.

Sl. Požega

krava

Mikanović

Martin, Nova

Gradiška 59

2

60

Dreven

508

»

Nikola

Ladinac.

19912

-

»

»

Žabno

junica

»

Valok

Miroslav,

Žabljak Sastavila:

PALANGICĆ

MARIJA,

Zagreb

x a

Zena

dom i KONZERVIRANJE

POVRĆA

poprehrambena industrija proizvodi konzerviranog troše domaćinstvima. ima vrća, koji uglavnom gradskim Međutim, još pa uvijek domaćinstava, seljačka, koja pogotovo proizvode povrće, da sami zimu konzervirano mogućnosti osiguraju potrebno povrće.

Kako sadrži tvari razne za je općepoznato, povrće hranjive potrebne rad i pravilan rast, razvijanje, crijevadrugihorgana tijela (rudne t vari, eterična tanin i Bez vitamini, bjelančevine, pektini, ulja, celuloza, dr). povrća zimi možemo sastaviti obrok. domaćinstva obično si pravilan Seljačka nešto zimu ih za ili osiguravaju povrća spremajući podrumu trapu,npr. slatki i dr.

Posebice krumpir, grah, kupus, luk, mrkva,peršin, celer, pastrnjak kiseli i repa.

Uza to bez truda se konzervirati neke zelje većeg mogućeje vrsti kao npr. mahune i rajčice. povrća grašak,

Danas

se

u

a

su

vrsti

razne

u

sama

za

za

ne

u

sve

grašak konzerviranje valja nije je zdrav, i veličine. ali svjež jednake Najjednostavnije jeupotrijebiti staklenke, patent konzervirati i običnim staklenkama.

Grašak staklenku ga jemoguće sipa 2 slanom i vodom žlica soli 1 litru (do ispodgrla)prekrije kipućom (1 Rub staklenke obrišemo i stavimo zatvopa vode). patent gumeniobruč, je Timo obručem.

Običnu staklenku zatvopoklopcem, koji pričvrsti rimo Komad da nešto papirom. pergament papira isječe je pergament veći, nakvasi vodom ili nego pa grlostaklenke, toplom iscijedi, alkoholom, od 2 cm, konopom.Najprije napravi zategne petlja (zamka) ispred nje 10—12 ostavi Dužina treba da cm. tolika da može krajdug konopa je obaviti 7-8 staklenke kroz se pa grlo isječe.

Drugikrajprovuče puta, petlju i stavi ruba Zatim staklenke. omotava i veže s onim kose ispod grla dijelom zamke.

Nakon staklenke lonac stave nopa ispred toga vodom,gdje sati. Na dno lonca treba staviti daščicu ili da se staklenka 1!/: kuhaju platno, lonca. dna tri do četiri dana staklenka ponovno dodiruje Poslije stavlja lonac da kuha sata.

Kad staklenku i to treba pola izvadimo, ju smjestiti hladno i mračno mjesto.

Zeleni

—

Za

da

prezreo,

u

da

se

u

cm

na

se

se

se

se

se

a

se

se

se

se

ne

u

s

se

se

u

na

13

=>

graška */:

čne

staklene

vode

bez

Konzerva

boce

od

konzerviranje

Za

—

upotrijebiti biti toliko da široko da razmak između je čepa možemo

1 ili 1 litre. Grlo

boce

mora

obi-

zrno

graška prijeći i graška.

Na stavimo m alu žlicu voda dodaje. se ne svakulitru Boce graška soli, žicom.

Nakon stavimo boce začepimo plutenim čepom,koji poveže toga lonac. Na dno ili tako da bi dno boce njegovo položimo platno dasku, Lonac biti tako visok da voda 15—20 mora u cm' popucalo. njemudosegne biti tako Boce da stabilne. Boce dva ispod čepa. moraju smještene kuhaju bocama vodom stavimo hladno da sata, pa lonac pozajedno mjesto, hladi. Kad boce izvade iz svake boce se se ohlade, vode, obrišu,čep stepeno umoči stearin. rastopljeni lako

može

bocu.

u

3

Oko

cm

mora

a

se

u

ne

su

s

se

s

na

se

a

u

Nekuhane

Odabrane, mlađe,svježe Zatim vode.

Nakon veću isječemo krajeve. posudustavljamo toga izvjesnu količinu ukusu možemo šećerom.

Na prema mahuna,koju posipati kilogram mahuna utroši se 100. g šećera. Nakon čistom togaposudupokrijemo krpom.

Tako 24 sata. skuhamo spremljeno Poslije stoji blagi toga presolac od octa i soli ili od octene i što zavisi ukusu domaćice. vinskog esencije soli, litru Na dodamo 10 g soli. Presolac octa ili razblažene octene 1 vinskog esencije treba da bar 20 minuta.

Zatim ostavimo da ohladi. ga vrije stavimo staklenke dva u g rla. mahune ispod Poslije toga prsta manje Hladnim do bude Zatim dodamo na presolcem nalijemo tako, da grla. presolac visini i staklenku Tada lonac i ulja jednogprsta povežemo. stavljamo kuhamo cio sat. Staklenku kada voda loncu ohlađena. vadimo, je mahune

mahune

—

operemo

u

2-3

u

vremena

o

se

za

u

u

u

Ukuhane

mahune

Za

—

koje potpunomekane, im vrške. odsiječemo

bez

su

Očišćene mala u

žlica

staklenke.

ukuhavanje uvijek

treba

mahune

bacamo

soli)

i kuhamo

ikakvih

Takve

slanu

u

5 do

konaca.

10

kipuću minuta.

odabrati

mahune

Nakon

Mahune

nakon

a

Odaberemo

—

(najednu i toga ocijedimo stavljamo litru

u

buradi

mahune

očistimo

vodu

1!/: Kuhanje sterilizacija pariprviputtraje sata, sata. pola i

mlade

vode

3 do

1

4 dana

svježe i konaca. zatim ređamo čisto i dobro zapareno peteljaka Operemo, isprano bure. Pri dobro i svaki od 4-5 Tako se ređanju sabija sloj posolimo. postudo Završimo Preko mahuna čistu i pamo kraja. solju. stavljamo krpu dasku, nečim da mahune budu vodi. Mahune isto kao kojupritisnemo tako, previru i Za Bure dana držimo 20—25 su kupus. prevrele. podrumuizdignuto baš kao Ovako mahune i za cigle, kupus. spremljene upotrebljavaju rivo. hladnu da suvišna s6 iziđe. se Prije upotrebe potapa vodu, u

—

mahune.

samo

a

ih

Očistimo

od

u

cm

sa

u

u

na

se

va-

u

zelenih

Konzerviranje rajčica tajnačin, plododaberemo, očistimo od minuta.

Iz vodi vadimo pa peteljaka,parimo ključaloj pet i hladnu vodu. iskuhane staklenke ukraZatim stavljamo potapamo radi okusa malo lišćem celera ili šavamo U staklenke dodajemo krupperšuna.

—

Vršimo

da

na

u

u

14

ove

u

a

aurna,

|

nn

bibera

nog

dodamo

soli 1-2

žemo

hrena.

žličice prema

Najzad

staklenke

nalijemo blagogocta, litara zatim je staklenka, pove-

u

tome

od

koliko

ostavljamo isti način što ocat treba da u stavljamo rajčicuburad, jejači, doda i s6. Na od 10 1 veličini bureta dodati prema zapreminu valja

i

zimu.

za

Na i da

koji

komad

i

samo

se

100—150

g soli.

i zrele se soka rajčica ukuhavanje upotrebljavaju potpuno zdrave ili već ne uzročPljesnive rajčice. prokisle smiju upotrebljavati, jer nici dolaze sok i mogu već soka. plijesni prouzrokovati kvarenje gotovog Plodove treba dobro zatim odstraniti što eventualno zeleno i oprati, je razrezati da se veličine razreže dijelove.

Dovoljno je rajčica srednje dva do četiri dijela. matem Priređenu veću i da te rajčicu stavljamo posudu sok, pusti da zakuha. da kuha deset minuta.

Za to vriDovoljno stavimo štednjak je kožica od mesa, odstraniti. te se lako može se jeme odijeli može i na način da razrezani Rajčica prirediti taj plodovi osole, i bez kuhanja Time vitamini se procijede zgnječe (pasiraju). bolje sačuvaju.

Sok kroz i da kuha. se za procijedi prešu rajčicestavi do već sata sok tome kakav prema Kuhanjetraje pola jednogsata, želi dobiti ili rjeđi gušći.

Ako će držati boce može sa se nijeproblemprostor kojem sokom, obaviti tako da se i odmah samo u boce. sterilizacija prokuha sipa U isto dok sok treba boce će sok se u vrijeme kuha, prirediti koje Boce biti čiste i stavljati. trebaju potpuno Najbolje zagrijavaju zagrijane. biti oko boce pećnici, koja smije previše topla(najbolje 120"C) jer biti mnogo od soka budući da tada toplije koji njihdolazi, smiju pucaju.

Boce obično se ovako; crijevom.

Crijevo priprema zatvaraju potpuno čisto i oprano razrežemo zatim režemo komade po duljini, crijevo poprečne dužine oko 8 komade Ove mlaku vodu do u stavljamo upotrebe. način boca od vate. s Čepovi Mnogobolji zatvaranja je pomoćučepova način da izrežemo komad vate dužine oko na 15 cm i širine 6 priređuju taj do 7 em.

Od čvrsto vatu i na prema jednog kraja valjamo drugomkraju kraju dobro treba da čvrsto boce.

Boca čim se Čep prileže grlić začepi boce vruća tekućina Zatvorene košaru ili sanduk se i preu ulije. stavljamo da bi se što održala. krijemo pokrivačem toplina dulje Dugimzadržavanjem štetni bi eventualno topline ubijaju mikroorganizmi koji kasnije mogli

Sok

od

Za

—

se

u

sve

na

na

u

na

se

se

se

u

se

se

se

u

ne

ne

u

se

a

cm.

sve

se

uvrnemo.

uz

se

se

razviti.

i sok, rajčica pripremamo soka dok što se kod kuha tako samo se ne zgusne kuhanja dugo, gustoću Vrući koncentrat vruće staklenke i zatvorimo pekmeza. (neboce) sipamo celofanom.

Zatvorene staklenke da bi se što zadržala. prekrijemo toplina dulje Koncentrat

od

—

Koncentrat

na

isti način

kao

na

u

ND.iK.

15

a

nn

o

m

|

PRIZNANJE

Oskara

+ 14

smo

formativnog

prošlom

u

koja

proizvoda

proljetnom

Zagrebačkom

medaljama Nismo

koje se

već

smo

ma

i medalja

su

i

diplo-

sajmu na

da

Sadu

Novom

u

ocjenjivanju

učestvovali

kvalitete

medaljom

UP

mlijeko,

jela

kava,

smo

10

srebrnih

medalja

1

brončanu

medalju

Krenimo

medalja

medom

ski

nagrađeni

tučeno

special

500

slatko

gr,

voćni,

K-90

torta

torta

su:

maslac 25

gr.

vrhnje,

Grič,

Bajka,

Extra

special

Rolat

strek za

kvalitet, a

izvoda

nagrađeni

na

time

će

svakako

radne

uspjehe

i odgovorni

urednik:

dipl inž. Dinko

Vlasnik

i izdavač:

Udruženje

mljekarskih

N.

31/III, tel. 440-476.

Tisak:

pro-

V. MLJEKARA

kolegij

Kaštelan, tehnički radnika

i borbu

tržištu.

ZAGREBAČKA

Glavni

biti pod-

naših

i plasman

Beo-

Redakcioni

su:

ribani.

i Ribanac

još veće

bjelovar-

-

Gouda.

sir, sir

priznanje

za

su:

kg, Dimsi

medaljom

Ovakvo

Uređuje:

16

su:

nagrađeni

dimljeni

grad.

Ilica

nagrađeni

16

od

Ribanac

Bilogorac

»LEDO«

35%-tno.

međaljom

Srebrnom

međaljom

čaši-

SIREVA

Zlatnom

»LEDO«

Zlatnom

plastičnim

u

bi-

mlijeko,

BJELOVAR

SLADOLEDA

TVORNICA

su:

20%12%25 gr i čajni maslac tno, tno,

TVORNICA

pogonima:

po

čokoladno

međaljom

vrhnje

i osvojili:

zlatnih

je Rival,

nagrađeni

vrhnje

Srebrnom

s

14

gr.

nagrađen

jogurt

cama,

proizvo-

naših

K-90

MLIJEČNIH

Zlatnom

poljoprivrednom

36. Međunarodnom

medaljom

PROIZVODA

jili ih.

Na

special 250

Extra

su:

special

Extra

Kornet,

TVORNICA

i osvo-

kvalitet

nagrađeni

o

priznanjima,

osvajanje

na

vrhunski

za

krem,

dodijeljene.

zadovoljili tim

Mignon,

Brončanom

velesajmu

SAJMU

medaljom

Srebrnom

kva-

Međunarodnom

na

nam

pošli dalje

in-

mljekare

postigli za

smo

litet naših

NOVOSADSKOM

broju

Zagrebačke

lista

priznanjima,

PRIZNANJEM

medalja

36 MEĐUNARODNOM

Informirali

|

|

i

Zlatnih

NA

o

ZA

|

SRH,

Uprava

Štamparija

urednik:

Vera

i uredništvo,

»Vjesnik«, Zagreb

Hoholač

Zagreb,