Mljekarski list 9-1969

Lk

Sabirno

pari

o

Započela Lađine mjesto

rashladnih je isporuka uređaja Poljoprivredne Dubrava/Gradec zadruge —

ZAPOČELA

RASHLADNIH

ISPORUKA

UREĐAJA rashladnim

uređa-

zadruge

Dubrava

mjesta o premanje tj. »laktofrizacije« Program dio. Naime završni ulazi mljekare« »Zagrebačke otkupa području jima Nakon nekoliko svakodnevno vagona. stižu po iz Francuske pregleda carinskog kod Dubrave radnim rashladni područje organizacijama upućuju uređaji rashladnih 300 U i Karlovca. programu najprije postaviti je Sunje Gradeca, uređaja. sabirnih

u

na

na

se

=

Rashladni

Sabirno

e

uređaji

mjesto

mo

u

skladištu

Novaki

I

Poljoprivredne

posjetili — -vrednu Vr»Dubrava« zadrugu (kod poljoprii obišli sabirna Jedan bovca) mjesta. od rashladnih prvih uređaja postavkod sabirača Luke Kuzmić ljenje selu Ladine Dubrave.

Prokraj sabirališta uređestorija je Sve Rasje svojemmjestu. hladni čeka uređaj uključeda može i hladiti pa nje, zaprimiti mlijeko.

I sabirna druga mjesta podDuručjupoljoprivredne zadruge brava užurbano Tako dovršavaju. kod Rundek Ankice sabirača Tako

smo

u

uzorno

na.

na

samo

na

se

smo

II

Novakima

u

zatekli

sabirališta

urednu

pro-

storiju koja svježe boje.

Upravoje ličenje bilo završeno.

To sabirno mjesto rashladni od očekuje uređaj odiše

miri-

som

cca

400

ili 500

Ankica

Rundek

iz Novaka

II

Dubrava zalaganje pohvaliti poljoprivredne zadruge oko sabirnih rashladnim akciji opremanja svojih mjesta uređajima.

Smatramo

na

litara.

da

treba

PRIMJENA HERBICIDA

NA

LIVADAMA

| PAŠNJACIMA

Postojeće travnjačke površine Tek neznatnim i njihovim mogućnostima prinosa. ulaganjem odgovarajućim zahvatima bi znatno To bi agromogli povećati prinose. doprinijelo krmne baze time i poboljšanju tehničkim razvoju stočarstva, posebnogovei obilnu voluminoznu krmu. darstva kojezahtjeva jeftinu Razni činioci krme.

Redovita i proizvodnje utječu povećanje pravilna herbicida livadama i naročito važna i pašnjacima primjena je značajna.

Da bi kvalitet time i poboljšali travnjačkih površina, ukupni prinos, potrebno botanički sastav novih travnih travnjaka, jepromijeniti sjetvom djetelinsko selektivnu To herbicida, kojiodigravaju smjesa primjenu značajnu ulogu. znači da herbicidi korove i trave i. uništavaju manje vrijedne omogućuju korisnim nesmetan biljkama razvoj.

Koliko sastav kod biljni jeznačajan travnjaka intenziviranja proizvodnje svrhu svih kao što i iskorištavanjamjera potpunog jegnojidbaodvodnja vode vidimo iz rezultata suvišne travnjaka, dosadašnjih koji prinosima niski i slabe hranidbene i veliki vrijednostiporedulaganja, jer vrlo

a

su

loše

iskorištene

prema

samim

samom

na

na

a

uz

u

s

u

su

veoma

3

ili malo

predstavljaju bezvrijedne travnjacima biljaka postojećim postotak i trave vrste lepirnjače. biljne pretežno divlje vrijedne botaStara zapuštenih travnjaka ciljem promjene praksapreoravanja obrade i troškova iz povećanja ničkog napušta postepeno razloga sastava, danas samog biljaka. biotj.zajednice Ovaj problem remećenja da kontaktnih herbicida zaostaje travnjačkoj rješava primjenom kompleksa štetno nakon može pa travnjak. djelovati obnovljen obrade, površini kao što razni Među te herbicide »Reglon« »Gramoxon«, ubrajaju preparati Oba itd. međusobno nadzemno, nadopunjuju. preparata djeluju tj. koji dva do tri dana već nakon i to dosta zelene dijelove biljke kratkotrajno, jer vežu i tada njihovo djelovanje. zemljom prestaje kao da herbicida stari Nakon izgleda je upotrebe spomenutih travnjak Međutim životu ostale baš osušen i da najvredbiljke uginule.

Tek tako obrađen rast i i travnjak primjenastavljaju razvoj. nije svoj obnovu novih i herbicida spreman djetelinsko- smjesa je sjetvu bilo ili vrši i Svaka od ovih proljetnajesenproljećejesen. koja sjetva, travnih ska ima dobrih bira prema i loših pa svojih vrijeme sjetve uvijek strana, herbicida stare Međutim efekt ovisi o kraja. djelovanja uvjetima porastu kod visine tratine tratine i doziranju najuspješnije preparata, jedjelovanje od 5 do 10 i količine od 8 litara herbicida po hektaru koja pomiješa od 1 atmosfere.

500 I vode i visine. od 50 podpritiskom prska najmanje od obradi može dana Tek nakon desetak se prići površinskoj prskanja i oruđa.

Ukoliko ovako rotovatora drugih travnjaka primjenu tanjurača, nisu do ostale zahvate obnove kraja travnjaka kojiovdje priđeproblemu neće izostati. spomenuti uspjeh da svi da stručSvakako proizvođači jepotrebno upitaju savjet svoje stanicama ili njake poljoprivrednim zadrugama.

Zoran Martić Inž. na

sa

se

a

se

na

ne

na

ne

su

se

na

se

se

sa

su

one

su

u

sve

one

za

nom

se

u

se

a

se

cm

sa

s

cm

se

uz

uz

za

u

ISKORIŠĆIVANJE PROBAVLJIVIH TVARI U ŽIVOTINJSKOM ORGANIZMU upotrebljava životinjski organizam hranjive Probavljive svrhe. mjerijoš zadnjemdijelu Usisavanje počinje neznatnoj tankim naročito želuca kojaimaju nastavlja crijevima, (piloričnom), ulaze krv i Usisani u bradavice za dijelovi podešene usisavanje. brojne dolaze stanice Na način ih limfu po pojedine cijelom tijelu.taj koje tvari. vrši izmjena kojima održasvrhe: 1. tvari služe životinjskom organizmu Probavljive svih fizioloških odnosno procesa koji dešavaju obavljanje vanježivota, i 2. dajeuključivši ovdje koježivotinja proizvoda organizmu; stvaranje kod maternici i 3. vlastiti reprodukciju tj.porast ploda njen porast bređih životinja. uzdržna hrana troši života ili kako kaže to Hrana još održavanje stalne rad srca, organa organa: probavu, održavanje pluća, pojedinih i životinja tijela, krvi, umjerenokretanje stvaranje topline unutrašnjosti životne procese u cilju ' normalnog koji obavljajuorganizmu druge utroši održadio hrane stvari života. To kojuživotinja isključivo onaj je težini. niti tom svog Životinje gube dobivaju pri organizma. vanje usisava

tvari

za

u

u

razne

se

a

i

u

u

raznose

se

u

u

za

ove

se

za

za

u

u

za

se

za

se

za

na

u

u

se

sve

za

u

ne

4

na

Za

ovu

su

za

svrhu

životinje ugljikohidrate i izdašne do veću stvaranje toplineenergije masti, jerimaju2,2 2,4puta ostale tvari. nego toplotnu vrijednost hranjive utvrđeno da života Međutim, je životinjama je održavanje potrebna količina može izvjesna bjelančevina koja zamijeniti drugim hranjivim tvarima.

Ova minimalna količina iznosi 50—60 dan svakih 100 g kg žive vage vrsti ali oko 60 g. Ova računa količina prema životinja, praksi služi obnovu stanica sokova epitelnih kojeizumiru, stvaranje probavkrvi itd. Sve tvarima ljanje, stvaranje drugepotrebe organskim životinja može iz i masti.

U stvari domaćih ugljikohidrata podmiriti organi životinja i raznovrsnih uglavnom podešeni probavu ugljikohidrata koji biljnim krmivima najviše zastupljeni.

Hrana ili hrana služi svih stvaranje proizvoda proizvodna stvaranje onih itd..ili mesa, proizvoda koježivotinje daju: mlijeka, masti, jaja, mehanički rad vrše. Za odnosno mesa, koji stvaranje životinja porast i mineralne tvari. neophodne bjelančevine Bjelančevinepotrebne redu mišića i organa, mineralne tvari prvom stvaranje kostiju. stvaranje Mlade tu da hrani životinje imaju sposobnost bjelančevine kojedobiju dobro i da od Ova spoiskorišćavaju njihstvaraju životinjske bjelančevine. sobnost utoliko veća ukoliko mlađa i starošću je ježivotinja životinje Tako telad i od odlože opada. prasad bjelančevina kojedobivaju mlijeku obliku 70—90%/. tijelu životinjskih bjelančevina Kasnije ovaj i kod ishrane mladih treba smanjuje. procenat Međutim, nastojati životinja da im života i podmirenje potreba održavanje (uzdržni obrok) obroku količina tovljenje tj.nagomilavanje masti, daje potrebna ugljikohidrata krmi ima većim količinama.

Kod mladih kojih stočnoj životinja i kod onih od tvari po koje tove, hranjivih kojepreostanu podmirenju obroka i stvara mast uzdržnog potreba porast, životinjska koja Ukoliko ishrana utoliko nagomilava pojedinim mjestima tijela. je obilnija masti veće.

Ona može stvarati kako iz masti i jestvaranje ugljikohidrata, tako i iz hrani. U bjelančevina koježivotinja dobije praksi, međutim, svrhu služe redu krmiva sadrže više ili prvom jeftina biljna koja Kod onih i dio znatan ugljikohidrata. manje životinja kojedajumlijekojaja tvari troši svrhe.

Za treba hranjivih stvaranje mlijeka životinja da obroku količine svih tvari dobije dovoljne rastvorljivihhranjivih koje to Pri tome treba imati da obroku biti potrebne. potrebna i fosfora.

Od količina probavljivih bjelančevina, kalcijuma probavljivih bjelančevina obroku koje“ svega životinja dobije proizvodnju 2/3 mlijeka Prema tome krava svaku litru a pređe mlijeko. mlijeka kojeproizvodi, nalazi oko treba da 3,5 obroku g kojem prosječno bjelančevina, dobije oko 45 g da treba probavljivih bjelančevina.

Razumije stvaranje mlijeka da i količinu životinjadobijepotrebnu ugljikohidrata. neki rad treba da obroku koliŽivotinje kojeobavljaju dobiju pored čine tvari života i količinu hranjivih potrebnih održavanje potrebnu radne Za svrhu služe razni snage. proizvodnju uglavnom ugljikohidrati.

Masti Radna troše mnogo pogledu izdašnije ali skuplje. za grla rada 1/3 tvari dok izvršenje prosječno hranjivih primljenihobroku, ostatak troše života. održavanje u

redu

prvom

troše

i masti.

Naročito

za

se

ne

na

se

na

u

za

za

u

su

za

su

za

u

za

vune

za

one

su

su

za

a

u

za

u

ona

sa

u

u

svom

u

se

se

za

za

za

u

u

u

se

za

se

se

na

se

u

ovu

za

u

se

za

ove

u

su

za

na

u

u

u

umu

u

mora

za

za

se

u

se

za

u

za

za

ovu

su

u

ovom

su

u

na

=

toliko

veća

grlima. je plodapotrebna je porast vodi računa da redu veći. ukoliko u prvom potreOvdje jeplod i mineralnim bama neophodne tvarima, jer bjelančevinama živoAko tvari. bređa ih i vitak mogu drugehranjive zamijeniti ploda iz da ih uzima količine ovih tvari, dovoljne tinja dobije utiče štetno što ih ukoliko svog njenorganizam. ima, razumije tijela težini. gubi Zbogtogaživotinja domaćih vrste Različite bjelančevine iskorišćavaju životinja različite starosti. iste vrste i isto tako Najbolje pojedine životinje načine, mlada i ih grla. iskorišćavaju kod redu masti i Razlika prvom vrijednosti uljajavlja proizvodnoj veću znatno ima mast Kod mladih nego vrijednost životinja. njihmliječna i razlika krmivima.

Ova masti pogledu uticaja masti, javlja drugim od stvara masnoću nalaze različitim mlijeka, koje krmivima, koje krmiva. datog vrsta i katekod različitih varira Proizvodna vrijednost ugljikohidrata vlaknini Krmiva i prema načinu bogata sirovoj upotrebe. životinja gorija i živina. zatim svinje iskorišćavaju preživači, konji, najslabije najbolje koriste Mlade prvom svoje potrebeugljikohidratima početku životinje šećer Odrasle škrob. redu tek iskorištavaju umježivotinje kasnije šećer, škrob radne dok dobro izvanredno količinama renim snage, proizvodnju kod i ima veći efekat tovljenja preživačasvinja. hrane količine domaćih Kod ishrane mogu koju pogledu životinja 1. da tri dobije manjehranjivih nastupiti slučaja: životinja dobiju životinje onoliko 2. da što tvari nego organizma; dobije jepotrebno održavanje što više nego i 3. da života koliko jepotrebno dobije jepotrebno održavanje do ali troši svrhu.

U prvom svog tijela životinja slučaju i troše Prvo kraju tvari, ugljikohidrati granice. moguće izvjesne do nastupa tkiva ali toga i Poslije granice. izvjesne vezivnog bjelančevine kakve niti dobiva i ništa smrt.

U daje gubi organizam drugomslučaju tvari od suviška U trećem hranjivih daje životinja slučaju proizvode. itd. U radne ovom obliku snage mesa, jaja, mlijeka, masti, proizvode što može više hrane desiti da može trećem nego dobije životinja slučaju izazvati hrane može da iskoristi. Suvišak unutrašnje povećanje temperature ubrzanim da što isparavanjem disanjem, suzbija znojenjem, organizam hrane. dio troši uzaludno sluzokože jedan probavljene radnje svaku tome da ishrane zadatak životinju sastoji pravilne Međutim, će stvarnim obrok takav baš cdredi prema koji obezbijepotrebama njenim količine i života diti proizvoda proizvodnju održavanje pravilan porast, urođenim da može prema (naslijeđenim) proizvede svojim koju životinja što kraćem da ima kod Jedino cilj životinja tovljenja, koje svojstvima. da što više hrane što nego mnogo jepotrebno daje bolje utovi, života. Životinjama i navedene koje potrebe porastodržavanje zadovolji da naročito onoliko tova, koliko tove pojedu, predkraj hrane, daje mogu to rentabilno. ukoliko je DrD.N.idrB.H. Hrana

Ona

bređim

za

o

se

mora

za

one

su

u

raz-

ne

rezerva

mora

ona

ne

na

se

na

na

razne

a

a

muzna

se

u

u

se

u

se

u

se

na

u

u

a

u

u

za

u

u

a

za

u

samo

za

za

za

samo

rezerve

ovu

a

masne

se

na

samo

ne

ne

razne

u

se

mora

a

za

sve

se

ove

se

se

u

za

one

za

se

u

se

vremenu

za

se

se

u

POSLOVNICA

»ZAGREBAČKE

KOOPERACIJU

ZA

MLJEKARE«

Zagrebačke mljekare proizvodnju otkupmlijeka« da niz zadatkom grupa proizvođačima mlijeka. stručnjaka pruži usluga zadatak »Poslovnica i kooperaciju«.

Njen nijeotkupmlijeka, bavi: niz Tako drugih usluga.

radi

»Centra

okviru

U

i

za

sa

Zato

se

za

zove

se

nego

ona

voluminozne

hrane

stočne

nabavom

.—

bilo

koncen-

sijena

ili samog

—

raznih

one

krmnih

.smjesa. trata, koTako je ovojgodini nabavljeno oko 100 vrlo vagona po sijena operante povoljnim Sijeno cijenama. jenabavljeKrmna iz pretežno Slovenije. smjeiz najboljih mješaona nabavlja kao iz Vinnpr.

Valpova, državi, Vrbasa, i dr. To novi kovaca objekti odnosno

za

u

no

sa

u

se

su

dernom

s

sirovi-

i kvalitetnom

opremom

nom.

mo-

'

nabav-

kooperaciju ili krave. materijal junice ljarasplodni izvršena Tako rasplodnih, kupovina je simentalske čistokrvnih pasmine junica našim i podijeljena samojAustriji radi uzgoja. kooperantima daljeg telai tovom bavi —

Poslovnica

za

Poslovnica

se

u

—

di. Naročito

je

da

važno

iz

se

tova

iz-

grlakoja i rastom od dobrih tiču roditelja, Ta kvalitetna. da pokazuju izgledom radi grladaju kooperantima poboljšastada goveda. vanjanjihovog kvalitetna

dvajaju

ženska

po-

a

su

se

Drug u

Vujić zaposlen kooperaciju za

Ante

Poslovnici

umjetnagnojiva, repromaterijala, primjer: i dr. traktori priključni strojevi, sjeme, ili kredita vrlo Nabavka otplate i,moguća putem materijala povoljna je i dobiti može mnogim Repromaterijal mlijeka. isporučenog putem nosilac sabirnim mlijeka. otkupa mljekara« mjestima kojimaje»Zagrebačka —

Nabava

kao

raznog

na

na

se

u

.KVALITETE SIROVOG MLIJEKA ISPITIVANJA da što će i ispitivati mlijekadobavljači pitaju Mnogiproizvođači Na to kvaliteta iz utvrdila stvarna bi uređaja? mlijeka rashladnog pitanje kako Već danas vrlo lako laboratoriju mljekare ispiodgovoriti. je iz uzorak tati donešen mlijeka rashladnog uređaja. reduktaznom će 1. Što Određivanje ukupnogbrojabakterija pretragom. to će kvaliteta biti bitibolja. mlijeka manjibrojbakterija će kroz nečistoće.

Uzorak 2. posemlijeka grube propustit Određivanje će zaostati od vate nečistoća. uloškom ban kojem gruba aparat jednim LABORATORIJSKA

se

sve

se

se

zna

u

se

s

na

7

Određivanje raznih raskuživanjeslučajno pranja p reparata nisu zaostala rashladnom dokaže da ta sredstva Ukoliko se uređaju. nalaze bit će vrlo sabirača samog mlijeku, mlijeka. neugodno 4. nalaze i dr.

Određivanje prisutnosti lijekova penicilin koji od krava kod vimena. a mlijeku potiču liječenih upale 5. težina slaba vode.

U da specifična Određivanje postotka slučaju je može će dodanu U uzorak vodu. laboratoriju mlijeka ispitat mlijeka 3.

kod

da

za

u

se

u

za

se

odrediti

čak

u

se

—

se

na

količina

od

4%

dodane

vode.

bakteIspitivanje bakterija koje otporne toplinu. vrlo obradu baš ta vrsta mljekari, bakterija rija otporna je toplinsku nalaze brzo kvari Važno znati da te ogromproizvode. je bakterije gotove nim loše rashladnom suđu: količinama opranom muzlici, uređaju kantici, i znak loših higijenskih prilika.

7. masti radi isplatne Određivanje mlječne oblikovanja cijene mlijeko sabirališta. dotičnog 24 sata 8. kvalitete Uzorak ostavi da sponmlijeka Ispitivanje gruša. odrediti kvaliteta Prema kvaliteti može tano gruša. mlijeka toggruša raznim štetnim u pogledu zagađenosti bakterijama.

Tako može tačno utvrditi kvaliteta laboratorijima mljekare uvid način i mlijekadobiti manipulacije mlijekom. kvaliteta i Štojebolja mlijeka zaslužuje boljucijenu.

6.

su

na

Jedna

na

u

grupa

a

u

se

u

su

za

se

se

se

u

se

sama

u

IZ UGOVORA

O

ISPORUCI MLIJEKA

|

jedne koji sklopljeni kooperanata ugovorima i nosilaca strane nekih novina. ima kooperacije druge Najvažniji jeonaj članu 6. masti kod da utvrđeni koji postotak mlječne kooperanata govori kod količinom masnih obračuna usaglašavati mjesečnog jediukupnom nica utvrđena sabirnog kojaje prilikom mjesta preuzimanjamljekari.

To masti bio ako mlijeka sabirnog znači, je prosječni postotak mjesta % svih basti toku masti 3,8%mlječne koopecijelog mjeseca, mlječne bio 4% onda ranata analizama svima pojedinačnim prosjeku masti % JEDNAKO da bi izravnao masti kooperantima postotak smanjiti obratan da i samih Može i biti slučaj, je sabirnog mjesta proizvođača. uzorcima kvaliteta masti prema njihovim postotak mlijeka proizvođača manji od masti treba svim U tom postotka mlijeku sabirnog mjesta. slučaju proizvođačima dodati masti. ili povećati postotak mlječne da masti da Radi po .. postotku toga je važno, svi.kooperanti.znaju kako analiza onako može baš mlijeka je pokazala isplatiti mlijeku dolazi kad zabune uzorcima.. povremeno Najviše pojedinačnim njihovim Tada masti masti proizvođačima. postotak mlijeku mlijeka postotak ispituje ali dan kada biti može dobar, napominjemo taj je mjesta sabirnog danu bi i po Prema tom uziman i uzorak moglo isplatiti mlijeko mlijeka. uzorci. već No sutradan i kvaliteti kojupokazuju pojedinačni stvarnoj što bočica kvaliteta sabirnog mjesta, razlog jetaj mlijeku njuje U

novim

između

su

strane

s

s

u

mora

se

s

u

u

a

u

u

se

mora

se

u

se

.

u

ne

u

se

u

samo

za

se

sma-

a

se

za

uzorke.

Iz

tih

član

razloga

6.

je

sasvim

opravdan.

nema

77

IZVJEŠTAJ dnevnom

o

otkupumlijeka

dan

za

Remetinec Velika

Gorica

12.373

litara

44.105

*

Selo

Dugo Sisak Zaprešić

31.180?

Sesvete

3.533.

Okolica

1.326

8.529»

3477.

Zelina

2.911

Zlatar

4.360

Vrbovec

4.793."

Šarampovo Ludina Lipovljani Banova Jaruga Zabok Ekonomije Strani dobavljači

4.890"

Samobor

TEM

1969.

Zagreb

TMP

TS

20. VIII

>»

+

6.700."

10.100

4.460

*

2.982."

40.116 19.500

KV

|

696?

Ukupno:

Bjelovar

*

206.031

litara

314.673

litara

71.467.»

Karlovac

31.175.»

>

SVEUKUPNO:

otkupmlijeka proizvodnju Zagrebačke mljekare

Centar

IZ STOČARSKOG

SELEKCIJSKOG rasplodne

stoke

Promet

iz

i

za

CENTRA

SR HRVATSKE

kooperacije

VII

za

1969.

|

organizacija

broj .

M

prodaraoca :

2

3 4 5

6

| Lovašen

selo

|

mb.

Đurđevac

Mijo

|Šostarec |Pokupec Ignac |Šostarec |Jakupčić _Ignac | Tomašen

Ivan

+

"M:

Đuro

1

| Hanzi

$

| Kapelanović

9

| Turek

Stjepan

ka,

+

Kupac

Đurđevac od

|

bik "

|

Opć.

skupšt. #

»

"

"

10183

"

"

s,

»

+

"

"

»

|

4708

4592

Daruvar

Ljudevit

s.

4594

| Daruvar

.

Kladuša |

o

:

Fond

D.

Vel.

10197

10207

Lipovac

Organizacija

—

krava

10238

as

Franjo Stevo

adruge

| 10231

10250

.

Petar

a

iš

b.

1

bik

unapr.

za

O.

S.

polj.

Novska

"

"

a

»

pr

.

9%

a

Dje

jj...

organizacija

Red.

broj

prezime

i

Ime

prodavaoca

selo

11

mb.

pb.

|

bik

i

Zadruge

11 12

13 14 15

Kazimir | Domović Stjepan | Latinović Mato | Habijanec Tomo | Cimaš Ivan | Tomičević | Mihajlić Mato

Fond

16

Dežanovac

1613

Fuka

278

Predavac

19531

Cirkvena

Zabno

19509

Brezovljani

19689

| bik

| Žabno

Haganj

19512

".

..

| Daruvar

19578

Organizacija

—

[krava

Gor. 10

Kupac

O.

krava|

Coporda

bik

Fond

| Grivić

Fabijan

Virje

18

| Dolački

Tomo

Kraljevac

+".

19 A

20

| Dolački

21

|

Češ

8204 19579

..

Hrsovo

Nikola

Cubinac

Katica

Novska

S.

Milorad, S.

O.

LL

#.

.

LLJ

*.

LL

"

..

"n

LLI

Li

",

Bučkaj 17

Ivan,

kod

Virje

| Žabno

e

Vet.

polj.

unapr.

za

Brezov.

Čazma

Cabuna

Virovitice st.

Sl.

19461

s"

+.

ELI

19462

"

.,

LL

19516

"

#?

"

Požega

Sastavila:

Marija

KRAJ DUBRAVE

STJEPAN ŽUNIĆ IZ NOVAKA

Stjepan

Žunić

Palangić

iz Novaka

svojom je drug Žunić došli znak da To steonost. radi Dubravi ambulantu pregleda je krava ostala steona da li znati važno Vrlo dvorište stočara. pravo je je rekao dana nakon do 75 i to je drug Žunić. pripusta najkasnije Upravo

spremao

se

kravom

sa

veterinarsku

u

smo

na

u

u

nam

—

10

e

je

o

REG

g

a

je

GeDJ

mm

—--

kako

bi

krava

ostala

liječenje, potrebno poduzeti jošnije Ako steona. izgubljeno. propusti je pregled taj vrijeme od bila dolaska Svrha Žunićem jednim drugom razgovarati je našeg oko 38 do 40 dnevno krava Od predaje triju mlijeka. svojih proizvođača boljih 3 do 4 rali od oko 9 litara pod sjenokošom. rali, togaje Obrađuje mlijeka. da i Pisavu.

Bebu krave Ponosan Zapazili Jagodu, je svoje čiste i uredne. krave vrlo kondiciji, dobroj kasno

Onda

se

—

na

sve

s

a

na

smo

—

su

u

LUKA KUZMIĆ IZ LADINE KOD DUBRAVE

Sabirač

«kraj

Luka

Kuzmić

selo Ladine, Luka, uređaja prije rashladnog njegova uključenja

Drug vrijedan mlijeka. je stoku Krava Lasa i kćeri Svoju je uzgojio. krave nekad bila kući. Sve dobre muzare. kojaje žati radi obnove fonda. stočnog Kuzmić

sabirač

Beba

sam

u

KAKO

potječu od

Žensku

telad

su

OPRATI MLJEKARSKO

Rashladni

i Buba

će

zadr-

SUĐE?

uređaji zahtijevaju postupakmlijekom mužnje Od traži pa do predajesabirnom mjestu. proizvođača krajnja savjesnost i čistoća radu. Jedna mala kantica nekoliko može litara mlijeka pokvariti količinu rashladnom To sada šteta. Konogromna mlijeka uređaju. je trola kvalitete rashladnim lakša i mnogo mlijeka uređajima jeputa jednoViše može će Zato vrlo brzo raski»rog stavnija. prodati svijeću«. nuti onim loše i da ugovori proizvođačima koji mljekare doprinose sabrano rashladnim ima kvalitetu bilo mlijeko uređajima slabiju pogledu ili masti normativa. mlječne higijenskih Proizvođači dužni suđe držati uredno i čisto. Odmah nakon mljekarsko sabiralištu muzlicu i treba hladnom predaje mlijeka kanticu, cjedilo oprati Za vodom. vodu glavno pranje najbolje jeupotrebiti toplu kojoj jeotopljeno neko sredstvo deterdžent.

Suđe treba i pranje prati temeljito pripaziti do to teško doći rukom ili kefom.

Nakon uglove mjesta kojih je čistom vodom da se i ostaviti togatreba oplahnuti ocijedi.

Takav način čak i da pribora uslovljuje garantira pranjamljekarskog uliveno neće ima loše opranom mlijeko zagaditi bakterijama kojih bezbroj brižni

od

s

u

same

se

u

s

svu

u

u

se

ne

za

se

s

u

u

su

.

u

u

za

na

razne

—

a

su

se

u

suđu.

ALERGIJA I DIJETALNA PREHRANA alergijom preosjetljivost razumijevamo organizma stanovite obično ili dlaci. Znakovi svih vrsta hrani, prašini alergije uglavnom Oni biti ili samo po mogu mogu isti, razlikuju svojoj jačini. blagi teški, ili ili sata nekoliko dana isto odmah poslije i započeti pola štaviše, poslije tako više dana." mogu trajati Utvrđeno da iz je izvjesni ljudi nepoznatih razloga osjetljivi tvari. U dodiru takvim tvarima oni karakterističan izvjesne dobiju osip, astmatične teške i hunjavicu, napade, glavobolje, zujanje pritisakušima, i Kad omaglicu, povraćanje, proljev, grčeve tijelu crijevima (colitis). stanice to će organa pojedinih izvjesne osjetljiveizvjesne tvari, odmah i ako te stanice npr., neobično, reagirati plućima, nastaje naduha hunjavica, glavi glavobolja, (astma), crijevima i itd. grčeviproljevi Od tih tvari hranom ćemo neke kojeizazivaju alergične pojave nabrojat najobičnije: Pod

tvari

na

u

su

se

su

na

s

u

u

u

samo

na

one

su

u

12

su

nosu

—

a

u

u

—

u

—

Po

brojuslučajeva

najviše pšenica čokolada

manje

puta —

61 44»

jaje 26 mlijeko 21» grah 18 grašak 17 krumpir 16 rajčica 16 kukuruz 15» govedina luk 15 (crv.)

13 svinjet.

35

riba

13

orasi

10

kokoš

6

*

naranča

5

jabuka grožđe kupus riža

4»

breskva

3»

špinat

3B

puta— jagoda

4»

4»

KJ

oš

lubenica

Ka

td

loćika

3

zob

3

janjet. mirodija mrkva "žuta

2

trešnje

2š

puta e

ra.

karfiol zelena 2 paprika la čaj 18 malina la kupina luk 1." bij.

Im raž 1% teletina 18 gorušica ZB

(salata) BR metvica

>»

2

krastavac

sir

4"

badem ?

najmanje

3 ši 3.»

celer

18

šljive limun

15

*"

iš

i biti uzročnici teške žita mogu Prema Egermannupšenica gladruga sadrže tvari vobolje, dok mlijeko, jaja, žitarice, koje vjerojatno svinjetina stanice te podražavaju preosjetljive ljudskog organizma izazivaju koprivčokokarakterističan edem. njače(urtikarije), jagode, osip, Međutim, rajčice, lada i često i ribanajčešće izazivaju grla, popraćeno osipom. sušenjepaljenje Osim hrani kod tvari izazvati mogu spomenutih alergiju osjetljivih koje izazvati i tvari kao buhač mogu ljudi, alergične napade hrast, druge (piretrum), duhan korov raznih breza, (lišće, prašina, dim), kamilica, biljke vrsta, i od te cvijećevrtu, prašina kući, dlake, mačke,konja, perje životinja, lice itd. koza, krava, krzno, puder Kod tvari alergije valja izbjegavati kojeju izazivaju.

Pronaći izazivača uštrcati lako. U tu svrhu kožu mogu alergije nije ekstrakti ili sterilnom (površinski sloj) hrane, načinjene koži ruke ili leđa stavi ekstrakta Iako i iglom kap tog (slično Pirquetu). takav test nekad može pozitivan nije ipak pokazati koju potpuno siguran, hranu treba ukloniti iz obroka osobe.

Osim obično kod te osjetljive toga osobe neko kojajepojela jelo kojeje preosjetljiva sveukupan smanjuje krvnih krvi brojbijelih (indeks leukopenije).

Za uzroka da bi alergije, poduzelo liječenje, utvrđivanje najvažnije hrane voditi »dnevnik svake jepažljivo prehrane«, kojuje osoba, tj. koja dana Na način može otkriti uzrok alergiji, svakog pojela. taj liječnik naginje Isto tako važno znati bolesti i zdravstveno kao i alergije. je povijest stanje, ekonomsko i bolesnika. socijalno stanje porodice Prilikom hrane vrste da osobito određivanja potrebno jepaziti bolesnik, ako radi dobiva tvari aktivnost djetetu, potrebne svoju Isto tako i treba nego potrebe rastenja. priuklanjanju jelakojaizazivaju da hrana jednolična. paziti postane u

razne

u

u

za

se

razne

se

na

u

zareze

u

on

se

na

zrnaca

ona

u

a

o

se

sve

se

ne

samo

za

za

“

ne

13

treba

naročito

alergijehrani, pronađetaj dana bude količinama ni hrana da takva osjetljivoj najmanjim paziti hranu lako osobi.

Bez osjetljivu osobu, jer pripravljati nije sumnje, mlibez treba tada strogo pridržavati jela (receptipripravljanje recepata Kod vrsta bez bez bez pojedinih povrćaitd.). djeceosjetjeka, jaja, pšenice, količina vitamina uvrstiti hrani dovoljna uvijek ljive alergiju ili Neka mlijeka pasteriziranog djeca uzimanje preparatima. osjetljiva ili kuhano kada mlijeko jogurt, alergiju uzimaju mlijekaprahu, dobivaju Ako kruh. žitarice neka pronađe. prepečeni podnose osjetljiva kefir, iz hrane hrani i ako izaziva tvar dulje isključi alergiju koja ta i gubi prirodnim putem postepeno pronađepogodnahrana, da troši i tu hranu. biti bolesnik će i prema stanju osjetljivost izazivaču, dr N. N. Prema »Dijetetika« knjizi Kada

izazivač

konačno

se

u

ne

u

se

za

za

.

u

se

mora

na

na

u

.

ne

u

se

na

a

na

ona

se

u

se

vremena

u

Žena

i

dom ZA ZIMU

KRASTAVACA

KONZERVIRANJE

(Nastavak) Krastavci

staklenki

u

spremiti

možemo

Krastavce

—

na

načina.

Ma

i zdrave.

mlade

izabrati

trebamo

više

uvijek konzerviramo, koji drške i ako ih konzerviramo zatim ih operemo, cijele, podrežemo Najprije vodi Zatim ih 2—3 izbodemo oparimo ključaloj mjesta. punijomiglom ih ređamo ih Kada vodu. hladnu zatim pa ocijedimo, potapamo petminuta, da

način

na

ih

u

na

u

u

iskuhane

hrena, očišćenog dodajemokorijen da ocat Konačno bibera i malo valja prijeđe blagi koji nalijemo mirodije. soli. žlicu sitne 1 litre od staklenku Na iznad krastavaca. dodajemo

2

cm

boljeg

Staklenku

i kuhamo

zatvaramo

15—20

krastavaca

okusa

Radi zrna

staklenke.

široke

15

minuta

100% C.

na

kolute.

isječemo oljuštimo Sječeni stavimo vodi 5 minuta, potopimo hladnu, slanoj Proparimo ključaloj ostavimo Staklenku staklenku. složimo iskuhanu da pa ocijede, posudu mirododamo okusa radi I 3—4 praznu lišća, celerovog bibera, ovdje koliko Posolimo octom. prema i jepotrebno blagimprokuhanim dija zalijemo kustaklenku Zatvorenu 1—2 staklenke. ulja.

Odozgonalijemo zapremini krastavci

Zdrave

—

i

krastavce

veće

na

na

u

u

u

se

cm.

za

cm

hamo

15

minuta

na

100% C.

N.b.

ČEMU

SLUŽI HRANA

I OD ČEGA

SE SASTOJI?

porijekla, koje biljnogživotinjskog hladna i ili sirove jela. topla prerađene jedemo kao i sastav isti živa orgai pa čovječji bića, imaju Biljke životinje našu nego ali mnogo Biljnom životinje. prehranu vrednije biljke nizam, tvari. dobiva osobito Biljke imaju organizam potrebne sirovom, hranom, tvari stanicama da tj. anorganske pretvarajuorganske, sposobnost svojim Hranom

zovemo

i

namirnice

živežne

u

razna

su

za

su

sve

u

14

u

*

lišće, korijen plodbiljke, kojih jesastavljen bjelančevine, soli i razliizvor mineralnih što hrana važna i i zbogtoga je je Biljna stabljika. kisele i neutralizira Osim čitih vitamina. tjelesne probavu toga pospješuje sokove uživanjem koji stvaraju da zadaću da Hrana ima građukoja tijelu dajegrađu rast, nadomješta radom.

Osim i duševnim istrošila organa, toga tjelesnim funkcijom i i ili snagu tjelesnog energiju kretanjeobavljanje toplinu, dajetijelu vitamini to i zaštitne sadržavati rada.

Hrana koji tvari, duševnog od bolesti. čuvajutijelo ako sadrži onda stanica Hrana će dati građu izgradnju potrebnu tijelu tvari soli i vodu. mineralne organske Bjelančevinekemijske bjelančevine, i ima sadrže dušik. manjevrijednih.

Bjelančevina punovrijednih koje živežnim namirnicama, ima životinjskim Punovrijednih bjelančevina krvi i mesu, organima životinja. unutarnjim mlijeku, siru, tj. ribama, jajima, i lišću i i žitaricama Osim ima ih pa nekog (kliciljusci), krumpiru toga Malotačno količina i ali ustanovljena. vrijednost nijejoš povrća, njihova i lišću nalaze povrća. plodu voću, korijenu, bjelančevine vrijedne i važne naše Za bjelančevine, malovrijedne punovrijedne tijelo jednako ima redu namirnice da uživamo treba prvom kojima ipaknastojati i sočivice. meso, Srednje bogate jaja bjelančevina: sir, punovrijednih mala količina i pa krumpir mlijeko, gljive, bjelančevinama žitarice,orasi, i lišću nalazi povrća. gomolju, plodu voću, korijenu, bjelančevina čestica svih Od najskuplje odnosno, najskupljebjelančevine, hranjivih da To bi trebalo ima živežne namirnice mnogo bjelančevina. kojima što količinama većim da od bude nego je uživaju jedan razloga potrebno. što ili ako Ako više nego bjelančevina jepotrebno, tijelo prima tako da onda ostaci bjelančevina razgrađujutijelu odgovaraju potrebi, malom da to Budući opsegu, proizvode bjelančevine izgaraju. je ižgaranje i malo našem topline. tijelu od

i šećer

mast

u

ona

mesa.

se

za

ona

se

za

su

a

mora

za

su

u

u

u

u

se

u

su

u

one

u

no

su

a

se

u

su

su

u

one

se

u

ne

one

ne

u

se

u

u

vlasi

i kože.

One

kosti, izgradnju stanica, Od tvari i kod kod procesa procesa probave. velikog tijelu izmjene pomažu izlukisika i kod iz zraka kod žlijezda, primanja je značenja djelovanje kiseline. ugljične čivanja iz Mineralne tvari sumpora, željeza, joda, fosfora, klora, sastoje ugljika, namirživežnim ih u različitim i fluora. Ima kalija, magnezija kalcija, natrija, nalaze karaktera One količinama. većim i nicama bazičnog manjim karaktera voću i mlijeku, mesu, siru, jajetu, kiselog povrću, krumpiru, i žitnim sočivicama proizvodima. takvom tvari mineralnih vrste dovoditi Hranom tijelu obje bazičnih tvari. Suvišak mineralnih bazičnih mali višak da postigne omjeru uživa salate i ako mineralnih tvari može krumpira povrća, voća, postići namirnica. više nego 5—7 drugih puta stvai a ne Voda tijela, reguliranje topline jepotrebna građutijela redu sadrži mineralne I prvom tvari, vrijedne i,energije. ranjetopline i žive da soli. Poznato krajevimauživaju gorskim ljudi koji kalcijeve je meku vodu. onih od i tvrdu vodu mnogo kojiuživaju jači otporniji Mineralne

tvari

služe

zubi

za

u

za

se

se

u

a

u

u

one

u

moramo

se

se

se

za

za

u

ona

su

u

15

Toplinu proizvode tijelu daje količine obliku Za važno da zadrži energije topline. tijelo je svojutoplinu 37% to masti kisika uvijek C, omogućavaprimanje koja pomoću i izgararazvija toplinu.

Uz masti hranivo.

Namirnice sadrže više bjelančevine najskuplje koje masti od onih sadrže količinama. neznatnim Već skuplje kojeje zbog ćemo odlučiti da ih nećemo uživati više nego što potrebno. toga neophodno je Dat ćemo lako i su probavljive prednost biljnim mastima, jer jerje njihova proizvodnja jeftinija. šećera naše šećeru i medu ili Najviše prima tijelo škrobom, koji može dobivamo hranom ima ga pretvarati šećer, kojoj brašna, rižom, i količinama različitim S voćem dobiva krumpirom manjim povrćem. voćni šećer. i šećer nazivamo imenom Škrob organizam jednim ugljikohidratima.

To vodika i kisika. Škrob nalazi spojevi ugljika, mišićima; kad zaliha škroba dok stvori javlja istroši, tijelo zalihe šećera i ne mišiće. popuninjima Celuloza vrlo slična može je ugljikohidratima; organizam je rastvoriti, ali normalan rad je potrebna crijeva. šećer i škrob već i snagu ili Mast, dajutijelu toplinu, energiju i i rada. Hrana bi kretanjeobavljanje tjelesnog duševnog moglapotpuno zadaću kad bi bila i kad bi davala ispuniti svoju jednolična organizmu više vrsta vitamina.

Danas već oko 20 vrsta dobili je poznato vitamina, koji ime abecede.

Svaki vitamin ima svi i po slovima drugufunkciju, utječu kemijske promjene organizmu. zalihu vitamina mozgu, Čovječje skuplja tijelo jetri, bubrezima, i krvi. Vitamini silno sastavu kisik po osjetljivi toplinu, svjetlo, iz zraka i zato da se hrana se velikim pa kiseline, preporuča biljna dijelom uživa kao salata itd. sirova, voće,povrće, Hranom i aromatične organizam primati tvari, jer pomažu time što da sokove. proces probave utječu žlijezde izlučuju probavne Osim Aromatične tvari nalaze namirtogapospješuju apetit. biljnim nicama kao voćne i ili eterična U hrani sačuvati mogu biljne kiseline ulja. ako obrati njenompriređivanju posebnapažnja.

Kuhati treba ili kuhati otvoreno da kuća pari pirjati, cijela miriši Važno i kako živežne a hrana po jelu, najmanje. je gule namirnice, baš nalaze aromatične tvari. Zato se se jer ispod lupine guljenje preporučuje ili da se, ako Iz istih kuhanja, poslije jemoguće, uopće guli. razloga močiti aromatične tvari vodu.

Arovodi, smije hranadugo jer prelaze kod matične voća tvari i već i kod žitarica. Kruh osjećamo povrća od crnog brašna svim aromatičan kruhu njegovim dijelovima je, bijelom dodavati aromatične ili tvari da budu tjesteninama tečnije. našem

u

i škrob.

šećer

mast,

velike

Mast

u

na

a

mu

s

su

su

u

one

u

u

sa

a

s

u

se

u

s

su

se

se

se

umor

u

sve

ne

nove

ne

.

za

ne

samo

za

ne

ne

su

a

na

u

u

su

srcu

svom

na

mora

one

na

se

u

se

samo

se

u

a

ne

se

ne

ne

u

se

ne

u

samo

sa

a

moramo

M.

Uređuje:

Redakcioni

Glavni

i odgovorni

urednik:

dipl. inž. Dinko

Vlasnik

i izdavač;

Udruženje

mljekarskih

“Ilica

31/III,

16

tel. 440-476.

Tisak:

kolegij

Kaštelan, radnika

V.

tehnički

SRH,

Uprava

Štamparija

urednik: Vera

i uredništvo,

»Vjesnik«,

Zagreb

Hoholač

Zagreb,