Mljekarski list 1-1970

Page 1

s

š

š -

Primjena ratarstvu umjetnih gnojiva povećava prinose u

P.D.

“o

Gavrilović

i

ča

i

čika

aii io roičamavvovaica

Preloščica


PROIZVODNJA

MLIJEKA | MESA SPECIJALIZIRANA | ROBNA RADNI ODNOS KOD KUĆE* KROZ VIŠE OBLIKA KOOPERACIJE |I NAPOMENE

UVODNE perspektivne i Govedarska Jugoslaviji ubraja proizvodnja i strano tržište. domaće radi pravce plasmana razvoja povoljnog Zagrebu, Bjekapacitetima preradbenim mljekara« svojim »Zagrebačka nosioca od i Kninu razvoja predstavlja jednog najjačeg Karlovcu, Pagu lovaru, viška i da obzirom 2/3tržnog prerađuje otkupljuje proizvodnje, govedarske će 1969. U SFRJ. viška i SR u otkupit god. Hrvatskoj1/5tržnog mlijeka To po litara 1970. 120 miliona 105 miliona mlijeka. regijama litara, god. ovako: izgleda litara 32,000.000 Bjelovar — 11,900.500 Karlovac — 10,480.000 Sisak Gorica Velika 15,365.000 8,717.000 Slavonija — 31,377.500 Zagreb Strani — 10,100.000 dobavljači UKUPNO: litara 120,000.000 od domaće zaštita Ukoliko mlijeka obranog proizvodnje riješi očekivati realno kod što povekao je maslaca, prahu, jeučinjeno da se kroz Podaci ćani trend mlječni ukazuju zaključak250 otkupamlijeka. litara uvozi i aditive mesnu industriju (preračunano) miliona prah mlijeka godišnje. te i tržni viškovi Slobodni Slavoniji, Lici, mlijeka VojvodiniIstočnoj litara 180 miliona i dr. kreću Gorskom Dalmatinskoj Zagori Kotaru, godišnje. |

se

u

'

osnovne

u

na

u

s

u

a

u

»

nt

»

»

>» »

»

uvoza

se

za

uvoza

u

na

-

cca

za

-

u

u

|

se

cca

»Zagrebačka mljekara« problemikojima suočuje i to od 53.000 .domaćinsirovina sektora, nabavljaindividualnog 1) 90% krava domaćinstvu. ili krava 83.000 drže po ., stava, koji prosjeku 1,6 oko .1.600 ima robnim nazvati bi Proizvođača malo, mogli koji 20 15 litara litara preko isporukom dnevno, mlijeka preko isporučuju koji 280 oko i s litara 50 480 isporumlijeka preko isporukom proizvođača, 41 100 litara ima kom ><. svega proizvođač. preko viška količini i velikom tržnog niskoj području otkupnom Zahvaljujući 2) do 300 km. u. radiusu po i mlijeko otkupljuje mlijeka domaćinstvu, i troškove 'To 5— starih mlijeka sabiranja transporta poskupljuje što Zato robnih sitno kod dinara je“ po 10 proizvođača. jeopravdano litri, i okolici Remetincu je.veća k oncentracija grada gdje Gorici, Velikoj od reformskih i veća . cijena. cijena otkupna mlijeka tržnim rezultat ima ogromne Sitna oscilacije mlijeka proizvodnja 3) višak tržni kreće do toku viškovima godine (i 60%) suprotno mlijeka to tržišta. od zahtjeva i kvalitete kontrola otežana Radi mlijeka je proizvođača broja velikog 4) troškove znatno ispitivanja. laboratorijskog poskupljuje Stanidrugovima mljekare« »Zagrebačke po mlijeka otkup Osnovni

se

s

s

u

veoma

se

s

s

.

se

za:

u

f

RA

u

za

se

u

:

<

izrađen u Elaborat donosimo i Rašić vuković *

2

Centru u

za

skraćenom

obliku.

PPK; ..

ra

gor ape

gg

0

po

on


Problemi

i unapređenja proizvodnje mlijekamesa tržni višak može Sadašnji mlijeka »Zagrebačku mljekaru« proizvesti 10.000 — 15.000 bi 10 s gospodarstava koji 6. raspolagali mliječnih goveda. maksimum od 10 ha faktor Zemljišni robnu limitirajući je proizvodnju stočne hrane. mlijeka privatnom Potrebno da sektoru, proizvodnji je vezi tim zemljišni kapaciteti gospodarstava koja orjentiraju mlijeko intenzivno većim naučne i stručne iskorištavaju, angažiranjem službe. za

za

na

u

u

se

s

Drug Stevo »Zagrebačke U

se

Stanivuković, mljekare«

-

direktor sa

Centra

za

proizvodnju

primjene

agronomskih

simpozija

na

i otkup nauka

mlijeka u

praksi

jeosigurati kooperantima tipske projekte, adaptaciju poi novih stojećih gradnju stajskih kapaciteta potrebnom mehanizacijom (muprogramu

za

s

suradnju, bilo kompletnu ili prekozadruga drugihnosilaca kooperacije kojistupajudugoročno poslovnosuradnju »Zagrebačkom mljekarom«. tehničku sa Ugovornomsuradnjom dobiva »Zagrebačkom mljekarom« proizvođač svih dugoročnu tržnih viškova sigurnost pogledu p lasmana mlijeka, kod neće robnogproizvođača biti restrikcije. Ekonomska uslovit će cijena robnih konzumnommlijeku premiranje proizvođača od strane Oni mlijeka »Zagrebačke mljekare«. proizvođači koji više od 8.000 litara bit će proizvode mlijeka godišnje premirani posebnom Ta sredstva bi bila premijom »Zagrebačke mljekare«. namjenski korištena nabavu dr. i mliječnih grla, izgradnju staja, mehanizaciju —

u

sa

:

2.

u

3.

za

a


prioritet kreditiranju proizvođačimlijeka trebaju odi kombinati će prići»Zagrebačka mljekara«,zadruge, zajednički jemu Radi banke. formiimaju uvjete koji proizvođačima govarajuće biti Krediti stada. namijenjeni prvenstveno trebaju ranje mliječnih teladi ženske ili krava matičnih spouzgoj kupovinu rasplodnihjunica, zahvate i meliorativne i Trošili bi sobne gnojidbene reprodukciju. i dr. nabavu na strojeva livadama, ili će Robni 5. zadrugom »Zagrebačkom mljekarom« kooperantiugovorit »Zagrebačkom mljekarom« poslovnosurađuje putem koja telad očuvati te i telad. tehničke reprodukciju, rasplodnu akcijeje Cilj radnje odbite i rano bi Tako tov. ostalu teladi, otpočeo otkup usmjeriti oblike. ili tov bilo 7—10 stare druge uzgojne bijelo dana, viškovi tržni bi bili Tom mlijekakooperanata,jer otpada povećani mjerom bi telad starosti. 2 i do teladi ishrana Ženska odvajala daljmjeseca kod ili kod drugih organizacija uzgoj kooperanata nju reprodukciju "planinskimpašnjacima. izvoznika vršio bi ili živom izvoz teladi Tov preko stanju bi trebalo sredstva devizna Ostvarena ponudi najboljucijenu. licitaciji koji ili bikova mehanizacije. rasplodnihjunica, usmjeriti će suradnji proizvođačimakoji uzgajaju »Zagrebačka mljekara« izlučiti kod iste pokojitrebaju proizvođača plodnu stoku,ugovoritiplasman bit krava izlučenih sastava. radi krave Vrijednost izmjene pasminskog stojeće kredita će bazi razliku nabavci učešće će rasplodnihgrla, kooperanata u otplaćivati mlijeku. kreditirani bit će teladi Proizvođači koji unaprijed ugovaraju plasman će koristit sredstava bankarskih Osim kreditiranje repromaterijalu. i dr. određene i krediti trgovine industrije,

4.

imati

Robni

u

za

o

se

ko-

za

se

za

za

za

sa

su-

sa

za

a

za

meso

za

za

za

se

na

se

mesu

u

za

na

od __ — _ —— _ — —— o

uvoz

za

ras-

s

u

na

a

u

Uvođenje radnog

odnosa

se

ovo

za

u

kod

radu

na

>

kuće

kalkulacijaneophodno je prićiuvođenju kooperanata, kalkuizrade Kod kuće. kod radu odnos radni to imaju uvjete, koji iskazan bude dohotka strukturi da računa vodilo dohodak u posebno lacija stočnu dio i rada bazi hranu, na koji otpada produktivnosti, posebno onaj troškove. i stoke i objekata,osiguranje druge amortizaciju Na

=

se

za

_a

određenih

bazi

na

u

za

se

na

a

Stanivuković

Stevo

dipl.

inž.

i

B& — A

a

oo

m;

——

Rašić

Ilija

o

TELJENJA

VRIJEME

NAJZGODNIJE

raspoloživoj krmi, njenoj kvaliteti

Vrijeme teljenjavalja planirati i prema očekivanojmliječnosti. i to Hranu valja osigurati, razdoblja(laktacije) cijelovrijeme muznog Od muznosti. zavisnosti kvalitativno već količinski predviđenoj trećinu muznog količine prvu otpada namuzenog razdoblja mlijeka ukupne kod Tako 20—30%. trećinu npr. a 30—35%, zadnju 40—45%, drugu trećinu 1 4.000 od kravi prvu po otpada mlijeka proizvodnje ukupne 14 na 18 dan zadnju litara, drugu nog litara, razdobljaprosječno 15% zavisi 85% Muzno litara. 8 (Mason), nasljednosti razdoblje redu prehrani. prvom vanjskim uvjetima, prema

za

ne

o

u

samo

na

na

na

muz-

na

o

samo

o

a

u

a

na

na

o

a


be

muznom predviđamo mlijeka kvalitetnom onda a ne terazdoblju, raspolažemo pašom, smijemo planirati krava To će u će niskom ljenje jesen. poskupiti proizvodnju mlijeka, jer doći na dobru Kad snizi se proizvodnjom pašu. jednom proizvodnja mlijeka, nećemo lako ni uz je povisiti bolju prehranu. Kod često kod individualnih lošu zimsku gospodarstava prehranu, odnosno nedostatka iz nužde ili hrane, planira teljenje proljećepočetkom tako da se krava na ljeta, svježe oteljena ishranjuje uglavnom paši(obično ili zelenom krmom i tako se ne količina dobroj) postizava primjerena mlijeka obzirom krave. I tada na kravu kapacitet valja pripremiti predteljenjem kako bi muznost, postigli odgovarajuću ili za Planiranje teljenja proljećepočetkom ljeta nepovoljno je mljekare, dio često u jer prisiljene jedan otkupljenog mlijeka prerađivati proizvode nisu rentabilni: doba razna prema gokoji podacima proizvodnja mlijeka dine 1967. u SRH bila je: u mil/1 siječnju 40,98 i svibnjulipnju travnju, 409,77 srpnju 75,12 kolovozu 54,64 u rujnu 40,98 studenom i u listopadu, prosincu 61,46 ukupno:= 682,95

Ako

da

će

nam

krava

dati

4.000

i više

u

nam

s

nas

uz

se

u

s

u

| |

su

u

u

u

u

|

|

u

da kod nas Iz ovog pregleda jeuočljivo jenajveća proizvodnja mlijeka i kada kod krave hrane ili u se nas svibnjulipnju travnju, pretežno paši zelenom što kako naveli. Indiza smo krmom, jenepovoljnomljekare naprijed vidualni oni s više da treba proizvođači, krava, planiraju teljenje pogotovo tako da količina doba kada to tržište traži. To može najveća mlijeka pada ako se kroz dobra krava postići, osigura jednakomjerno prehrana cijelu godinu. Iznimno kod ćemo kada boljih planirat teljenje vrijeme raspolažemo to ekonomično. K. najboljom krmom,jerje na

|

se

u

muzara

u

IZBOR MLIJEČNIH KRAVA |

Dobra

zavisi

muznost

u

prvom

redu

o

kva-

krave, tj. njenomkapacitetu, jer možemo mliveću ne najbolju prehranu postići i ako to ječnostpostotak masti, nijenasljedno Tako krava npr. sponasljednom uvjetovano. sobnosti od 3000 1 neće davati više godišnje hrane Od viška mlijeka najbolju prehranu. liteti

|

i

o

uz

s

uz

krava

će

se

toviti.

proizvodnja mlijeka če osim nasljednosti građi(konstituciji), krvotoku radu o organa probavu, disanje, radu nekih te žlijezda spolnimorganima, Kolika

će

biti

zavisit

o

o

za

Ispitivanje

*/, mliječne

masti

o


prehrani. vanjskim uvjetima, unutarnje sekrecije, se najsigurnije utvrđuje mlijeka Proizvodnja biti krave Građa mora proizvodnji. Mlijeprilagođena dotičnoj mliječne Ona ima znakovima. donekle kravu možemo čnu po duguprosuditivanjskim odutanak tankih rogova, splošten izgleda,predugih ljastu glavuženskog razmaki slabinskom a prsnom dijelu produžen trup gačakvrat, dugačak i između od 3—4 renutih rebara predposljednjeg posljednjeg (razmak prsta dio te široki i duboki Dobro razvijen stražnji trupa slabije bra). jojjerazvijen dio uzak prednji trupa. prsima mekano vime elastično duboko znak mliječnosti Najvažniji prostrano je nakon što Takvo vime dlačicama. finim i kratkim žlijezdasto; je pokriveno kožu čini ima tanku dobrih Vime muzara elastičnu koja jakosplasne. izmuze, biti dobro nabore. Sise strani prerazvijene, moraju stražnjoj brojne razmaknute. kratke i dovoljno nabrekle znak za Dobar muznog razdoblja vijugave vrijeme mliječnosti krv iz vimena odvode venoznu žile koje objemliječne (veneispodtrbuha), biti I mora udubinu odnosno u i ulaze trbušnoj šupljini. mliječnu jamu izražena. što jače stranalazi između se važnim tzv. Neki ogledalo koje mliječno smatraju dlaka osobiti Pod vimena i stidnice. poređaj njimrazumijevamo žnjegdijela razne figure. zbogkojegnastaju krava kad možemo rebara kože I naboranost vidjeti je koju području slične Te znakom su smatra pruge biča, tragovima mliječnosti. pokretu, to se međutim i elastičnom krave ih samo s finom a moglo nije kožom, imaju kao

i

a

o

u

prvom kontrolom.

redu

o

|

ne

u

u

se

ne

na

su

ona

u

bia

u

se

u

naučno

dokazati.

proizvodnje glavnih uvjeta teli dolazi do neredovito krava Ako se proizvodnje mlijeka. smanjenja jeka. tele. svake krave se držati samo Zato one godine koje valja i poizmeđu i dužina Na muznost teljenja razdoblja vremenskog utječe kravu treba razmak 85 da novnog pridana,tj. Najbolje je jetaj pripusta. kako bi se To odnosno nakon krava potrebno je tjeranja. trećeg četvrtog pustiti muzno i za nakon pripremilaslijedeće razdoblje. teljenja oporavila kraUkoliko velike kravu na Visoka zahtjeve. mlijeka stavlja proizvodnja to odnosno nema veliku za va osjetljiva preduvjeta, muznost, nijegrađena štetnim da se može na (bolestima, u tjecajima vanjskim odupre bolest, je i se i K. joj plodnost. temperaturi dr.) smanjuje visokoj hladnoći, VELIKOGORIČKE POLJOPRIVREDE NOVE AKCIJE | REZULTATI Redovno

.mli-

visoke

jedanje rasplođivanje

od

za

ne

rada

Po-

10 godina Poljoprivredne godina Velika odnosno saveza, najuže njihove Gorica, tj.decenij Udruženja slovnog kao sa i suradnje zadrugama plodneposlovnopovezanosti poslovne i ostalim organizacijama.tehničke drui svih 1969. Jubilarna poljoprivrednih suradnjom zajedničkom god. Velika osobito a oboGorica, općine Skupštine organizacija, štvenourodile i Te nove i novim akcije mjere sadržajima. inicijativama gaćena je političkih u rezultati se g odinama. narednim očekuju krupniji premda plodovima, prvim 1969. rezultata u ostvarenih Ovim god. pored n aglašavamo napisom ubrzati odnosno će proi i neke ostvarenje pomoći, koje akcije, mjere ciljeva. gramiranih Navršilo

se

15

stanice-i

rada

su

nove


Inž.

Prlić, direktor stanice Poljoprivredne Velika Gorica

FOND

POLJOPRIVREDU

ZA

Mato

)

ULOGA

I NJEGOVA

Gorica

općine prije godina jepriSkupštini Fond i šumarstvo. Dio sredstava poljoprivredi namijenjenih poljoprivredu 1 akutnih do sada trošio na se reprodukcije problema uglavnom rješavanje 1969. fonda stočarstvu. raspoloživa god. Financijskim planom preventive stočarstva sredstva i probleme najnužnija temeljne pitanja usmjerena Tako zakonske ljepoljoprivrede. prvenstveno potrebe uklanjanja pokrite dok bikova zabrane brdsko te nabave područje, rasplodnih šina, ovčarenja, ostatak je namijenjen slijedeće akcije: Unapređenje biljne proizvodnje da faktor Poznato poveproizvodnja ograničavajući daljnjeg je jebiljna Radi robne i stočarstva i ćanja proizvodnje mlijeka razvoja togaje fonda odobrio neke odbor stanica mjere Poljoprivredna predložila, upravni time i stočne i vode i akcije koje većoj ekonomičnijoj proizvodnji hrane, stočarske proizvodnje. Već

nekoliko

Velika

osnovan

za

za

u

su

na

su

za

na

mesa.

a

a

zemljištakooperante Besplatno ispitivanje Fonda odobrio sredstva odbor opreme laboratorijske dopunu Upravni je buduće stanice Velika će besplatno ispitivati Poljoprivredne koja Gorica, svim tlo i davati stručne mlijeko kojiproizvode (zemlju) kooperantima upute suviše kad kako ili tove stoku. Od kolike to koristi je jenaglašavati štetno troše i ostali selu.“To repromaterijali je gnojiva, sjeme konceni visoko od kada vrste pojavile kvalitetnije sjemena pogotovu trirana mineralna time i znatno veće repromaterijala. gnojiva, cijene Ovom analiza i stručnih besplatnih akcijom je poljouputaomogućeno da svaku te da tačno i time i koriprivrednicimaispitaju parcelu, pravilno, vrstu i i količinu Signojivaostalog repromaterijala. sjemena, primijene bit će znatno veća i gurna posljedica akcije najracionalnija proizvodnja time i i cjelokupne poljoprivredne proizvodkrmnogbiljaostalog, žitarica, za

za

u

se

na

nasumce

su

se

a

a

.

sno

ove

a

nje.

zna

se


I

m

vn o Pokusi

e

ratarskoj proizvodnji

u

če

Drugidugoročni jeste ispitivanje, i tekovina nauke mreže i demonranje prenošenje praksuputem egzaktnih stracionih raznim sortama vrstama i ostalim tehpokusa sjemena, gnojiva nološkim zahvatima Već rezultati biljnoj proizvodnji. ovogodišnji pokusa otkrili i misporog razloge uvođenja širenja hibrida, stagniranja primjene i herbicida i neralnih gnojivakvalitetnog nedovoljnu primjenu sjemena, uopće tehnoloških pronovijih proizvodnji. rješenjabiljnoj Općezaostajanje biljne našem budući se. izvodnje posljedica je njenogzapostavljanja području, stočarstva. Radi napore zadnjih godina usmjeravalo intenzifikaciju toga imamo rezultate i mesa, ali i značajne robnojproizvodnji mlijeka opću da smo stagnacijucjelokupnoj biljnoj proizvodnji. Dovoljno je spomenuti forsirali američke hibride Iowu i nikada nisu zauzeli dr.)koji (Wisconsine, rezultate. znatnije površine praksi, jer dajuzadovoljavajuće mreža sortnih ukazala niz domaćih i Single Ovogodišnja pokusa je Double Cross veće i hibrida, kojidaju sigurnije prinose,pogotovubolju može znatno kvalitetu kukuruza. Samo to aktivnost, saznanje, daljnju ubrzati i hibrida, proizvodnju kukuruza, proširenje povećati prinosepoboljšati zadatak

Fonda

sistematsko

demonstri-

a

u

s

e

u

su

če

u

na

sve

na

u

u

u

ne

na

a

uz

a

zatim

i stočarstva.

Siliranjem

unapređujemo govedarstvo osobito Količina i kvaliteta stočne hrane su govestočarstva, kad volumidarstva. .To i godina, je zbogpomanjkanja je potvrdilaprošla ublažile do stoke. bi se krme došlo Da pokolja posljedice suša, bolje iskoristila voluminozna koristile i krmiva, raspoložive površine racionalnije izradila 3 metalnih stanica kalupa silose, koje garniture Poljoprivredna je vrlo da se kalupi (šalunzi) prakiznajmljuje poljoprivrednicima. Napominje silosa 1 dan 3 sata tični i te da funkcionalni, omogućujuizgradnju (za prišto Izradom ovih ukoliko likom sve pokusa) drugopripremljeno. kalupa je očekivati da će već odavna tražili stočari napredni je nagloporasti stočne što će time i hrane, omogućiti racionalnije korištenje brojsilosa, stočarsku našem i području. proizvodnju naprednijuekonomičniju hrane

a

osnova

nozne

za

su

za

su

za

a

na

poljoprivrednika usavršavanje biti robne niti može osobito Suvremene proizvodnje poljoprivrede, Radi stručnih bez proizvodnji. togaPoljoodgovarajućih znanja dotičnoj Društva ostalim stanica agrosuradnji organizacijama, putem privredna ciklusna sistematski organizirajući predapoljoprivrednike osposobljava tokom aktivnosti Pored i seminare. godineorganiziprošle predavačke vanja 40 Tako stručne i neke rane posjetilo ekspesvinja ekskurzije. je tovljača Slična Dubravici kod farmu rimentalnu Zaprešića. prasadi) (uzgajalište i mineralnih ratara grupa gnojiva posjetila je najvećih potrošača od 230 koKutini. INA dušičnih tvornicu grupa Najveća gnojiva gledala Međunarodni radnika i zadružnih posjetila sajampoljoprivrede je operanata izlete Pored i Sadu. Novom zajedničke zadruge organizirale toga pojedine tako i inozemstvo. kako kolektiva i po poljoprivrednika, zemlji, od vrlo dobro prihvaćene poljoprivrednika, Prošlogodišnje ekskurzije stručnih nastavi buduće i traže da zajedničkih praksaorganiziranja koji samo To i većine našeg poljoprivrednih organizacija, ekskurzija.je želja Internacionalni nedavno Radi osnovan već i coop područja. togaje šireg buduće će klub turist organizirati razmjena Zagrebu, putem kojeg Stručno

nema

a

o

u

a

s

noma

su

u

raz-

u

su

u

u

su

se

u

ne

-

-

-

u

se

u

-

.


i iskustava

inozemstvom, ekskurzije grupni poljoradnika i Posredstvom kao i vlastitim ovog privrednih kooperanata. kluba, i da će iduća inicijativama poljoprivrednika organizacija, očekuje godina biti u i odmora jošplodnijaproširenju stručnog znanja organiziranog aktivnog naših poljoprivrednika. grupa

stručne

sa

i

odmori

se

REZULTATI

KOOPERACIJE

U

GOD.

1969.

stočarstva Zahvaljujući dugoročnom unapređenju i robne Velika Gorica iz razvijanju proizvodnje kooperaciji, općina godine rezultate godinupostiže zapaženije kooperativnoj proizvodnji mlijeka i mesa. i sistematskom

radu

na

u

u

sve

u

po zadrugama Proizvodnja otkupmlijeka

i

— 2217.115 183.565 PRGI=FEPEI=PRA 207.487 168.604

Mjesec

V.

e

\

S

Svega:

Gorica

Vukovina

Mlaka

V.

Črnkovec

Lukavec

100.157

188.397

96.448

Poljana

Orle

Ukupno

38.074

141.065

1,006.216

171.263

129.843 119.426

31.857

129.934

925.019

229.644.

181.016

105.291

183.591

128.700

33.340

142.111

1,003.693

223.150

184.661

99.807

175.574

124.240

31.617

140.328

979.977

319.339

262.223

112.770

214.548

155.252

45.382

225.114

1,334.688

331.249

248.920

111.343

219.270

156.909

42.554

227.020

343.124.

258.756

105.570

229.382

166.678

42.500

222.498

359.006

274.982

102.931

248.982

164.511

45.509

220.668

381.734.

273.674.

101.613

260.554

162.989

47.862

209.370

406.319

291.679

116.667

276.935

178.494.

52.633

208.309

400.200

285.800

110.600

265.350

168.500

48.860

204.200

380.500

275.450

100.500

260.800

155.400

45.500

200.150

1,810.942 101,5

503.688

2,270.827 92,0

3,809.467 2,989.330 1,263.697 2,694.646 113,6 110,2 97,7

Index:

105,2

87,2

1,337.265 1,368.508

= 1,416.589 —

1,437.796 1,531.036 1,583.510 1,418.300

15,842.597 104,9

Usporedbom ovogodišnjih prošlogodišnjim zaključka da dva naredna prva je mjeseca proizvodnja mlijeka opala 7%, dva bila istom nivou kao i 1968. To mjeseca god. posljedica je pomanjkanja stočne budući već bio veći istom nego hrane, je svibnju otkup 13,8% mjesecuprethodne godine. Nadalje, kolovozu bio niži jeotkup od radi prošlogodišnjeg, i ishrakojeje onemogućilo ispašu zelenom krmom. U ostalim mjesecima zabilježen je porastproizi odnosu vodnje otkupamlijeka prošlu godinu. iznosi Ukupnopovećanje otkupa tim da 5%, području zadruge Velika Gorica iznosi dok 13,6%, je ostalim zadrugama blaže, podčak Posavine ima ručju prosjeku 10% i manjiotkup proizvodnju od što prošlogodišnje, zabrinjava. rezultata

dolazimo

s

u

za

do

a

u

na

u

samo

za

u

nevremena

nu

u

na

s

na

u

a

u

u

za

Sabirno

mjesto

Ščitarjevo

Velika

Gorica

u


kooperaciji iako Tov stoke u daljnji napredak, kooperaciji pokazuje objektivne već davno iskostanovišta tova repromaterijala podmlatka mogućnosti rentabilan otuda što naši To rištene. osposobljeni proizlazi proizvođači i strane što stoke tov raspoloživi jošuvijekpostoje jednestrane, druge našem i radne snage području. kapaciteti smještaja stoke

Tov

u

su

sa

za

su

s

s

na

Tov

stoke

zadrugama

10

u

po

mjeseci god.

1969.

Telad

Zadruga

do

kg —

200

Produženi

tov

Ukupno

Svinje

Gorica

2472

355

6367

9194

Lukavec Vukovina

3760

705

1645

6110

4470

970

8571

14.011

Mlaka

2247

110

Črnkovec Poljana

1448

222

710

2380

1618

212

742

2572

6344

6832

24.379

43.456

Velika

Velika

488

Ukupno:

2574

16.503

2357

o

kg prvih mjeseci pokazuje došlo do U tovu tovu i nego godine. svinja je prethodne cijele produženom više utovilo 10 svinja 2,5puta prvih mjeseci jošizraženijeg porasta, jer tovu Naročito nego svinja zapažennapredak godini. prethodnoj cijeloj i ostale Gorica i Velika pa zadruge. Lukavec, bilježe zadrugeVukovina, unatoč naročito Porast tova naglasiti, jerje zabilježen valja svinja i zahvaliti ima krize. To se dugoročnim solidnijim uspostavljenim godišnje time i odnosima ostvarenje udvostručenje proizvodnje, kojiobećavaju 1970. već 50.000 od god. tovljenika našegprograma Prlić inž. Mate Dipl. da

se

samo

utovilo

10

u

više

teladi

od

200

u

u

u

ovo-

a

ove

u

ZAPOČELA kare«

o

u

se

Prema

o id

'

Orle

Tabela

a

SU STRUČNA

PREDAVANJA

_ — d

b a

ao

i Centra proizvodnju »Zagrebačke mljeotkupmlijeka Proizvođači svim sastanci mlijeka. proizvođačima

programu održat će se stručni

za

sa

=

o a

o

Sa

10

sastanka

u

Sunji


i dužnostima

otkupu mlijeka, pravima upoznati određenu kvalitetu i mlijeka otkupa zahtjevom organizatorom će se oblikovati isplatna cijena. koje će Svaki proizvodnje proizvođače uvjetima higijenske predavač upoznat čistoću čistoću mužTo odnosi uređenje staje, staje, pribora mlijeka. do sabirnom od mjestu. mlijekom mužnje predaje nju,manipulaciju što kvalitetu odnosu i Prikazat će mlijeka utječe kao i masti. % ishrane, izmuzivanja, Utjecaj pasmine, mliječne potpunog trajanja laktacije. Kako kvare bakterije. u mogu Što mlijeko prouzrokovati mlijeku Kako da brzo razmnažati. učiniti i što mogu mlijekom jepotrebno količinu može utvrditi se bakterijamlijeku? obuhvatiti tim sastancima. će To dio tema koje predavači je odazovu svi dan zakazani da predavanjima proizvođači Zato molimo, sat. kazano»dojednog« tačnozakazani popularno će

elementima

s

se

o

ugovora

s

za

s

na

osnovu

s

se

za

na

s

na

ono

sve

se

u

samu

na

same

one

sve

se

s

one

ne

u

na

samo

se

na

u

RASPLODNA DRŽI

s

2.

i količine mljekarskoj industriji njihovi mlijeka koje potrebne stvorit će robnih proizvođača velike zahtjeve mlijeka programi razvoj krava i nabavkom junica. rasplodnih da telad dobrih Zato sada roditeljanamijenjuju vrijeme jošuvijek je ništa time ako Proizvođač već da gubi, jer je klanju, uzgaja rasplod. stadu. matičnom i biti obnova može ostati može i staji prodati, uvijek induće dati krava mlada To će biti nova mlijeka mljekarsku koja | striju.

Sve

a

GOVEDA!

-

veće

su

za

za

ne

se

s

s

ne

ne

za

se

u

ona

za

mu

s

Rs

SASTANCI SA SABIRAČIMA MLIJEKA

i

Sastanak

u

Sunji


i orgaRegionalno poslovno udruženje Zagrebačkom m ljekarom nizatorima Martinska otkupa, tamošnjim poljoprivrednim zadrugama Sela, Ves, Crkveni Veterinarskom stanicom i doGlina, Bok, Petrinjapoljoprivrednim brom obračunskim Sisak i Lekenik održali Gavrilović, jedinicama Sunja, sastanke svim sabiračima U obostranom otvorenom razgovoru mlijeka. liziran i nedostaci. jedosadašnji rad,uspjesi

Sisak

sa

s

di E

su

sa

ana-

O

a oma o

o

o

> <

_ — _ —— _ a

ši

u Pr, aaa ko i

a

vn pore KadkRA e

CRA

o

oi

i

Zaj.

oD

i

Sastanak

i;

a

ree

sa

bo

S,

sabiračima

bp

ZLA

mlijeka

u

sibni

SASEDK

ENE.

Sek

Preloščici

mnogo veseljem pokazali stručnog Vladali svim svakodnevznanja. problemima koji pojavljujunjihovom radu. To raduje. S

možemo

kazati

da

su

su

nom

svi

sabirači

se

u

nas

PAZI KOD

Turi i

KUPOVINE

STROJA

Mnogi proizvođači pitaju savjet bilo kupovine kakvogstroja jer za

kod u

su

nedoumici.

Ne

tvrtku, tip Jedan

mogu

odlučiti

se

za

itd.

od

osnovnih

pitanja prije se povinestroja je upoznati organizaservisne službe. Ako servisna cijom je služba loše tržištu pa organizirana nalazi mala količina rezervnih dijelova, treba izbjegavati kupovinu. Samo dobro servisna organizirana služba i količina rezervnih didovoljna da će jelova garancija je kupljeni stroj moći nakon kvara biti to popravljen, je ku-

s

se

na

a

neobično

Sa

važan

»Novosadskog

momenat.

sajma«


USKORO

MALI LAKTODENZIMETRI

bili malilaktodenzimetri težinu i malim bočicama specifičnu Takvi

su

u

za

mogu upotrebljavani. ispitati uzorke. To velika jenjihova prednost.

već

će dvije oznaci i odnosit će crvenu, 1,0260 ispitivanje toplog mlijeka donosi odmah nakon se koje mužnje. temperaturu oznaci hladno ohlađeno plavu, 1,0300 mlijeko oznake:

Imat

na

bunarske

na

za

na

vode.

vrijednosti granične jertaj toploUz može imati i nakon laktodenzimetrom mjera. njega toplomjer očitanja utvrditi i kvalitet. toplomjerom toplinu mlijekaprocijeniti To

-

se

na

Oni

kvalitete

su

laktodenzimetar

nema

se

DIJETA MLIJEKOM | MLJEČNIM PROIZVODIMA KOD OBOLJENJA CRIJEVA crijevnih oboljenja vrobavi da što što crijevima lakše, tj. opterećuje manjecrijeva. Od dolazi prvom bjelančevina bjelančevina mjestu mlijeka zbogsvoje I aminokiselina. vrlo brzo mast se Bjelančevina mlijeka upija.mlječna smjese hrana od ovih bolesti vrlo lako Kod neka dijetalna probavljiva. sastoji je od sira i od jela (kašica grisa, puding kravljeg mlijeka, svježeg togapriređenih od ili omlet sira). svježeg kravljeg dešava da bolesnik Kod akutnih pa mlijeko upalacrijeva podnosi rižinom dolazi do U tom slučaju mlijeko preporuča razrijediti proljeva. I ili kiselo ili uzimati vodom mlijeko.čaj mlijekom je početnom jogurt i ima nego mlijeko prednost pred dijeupalecrijeva bolji stanju I male sadrži male količine odnosno tom od bjelančevina, kalorija. čaja, jer dodano kruhu i k tome količine maslaca povrćeopćenito nježno prženom flora bakteriološka Da bi dobro bolesnik preizmijenila crijeva podnosi. Time i sprečava truljenje mlijeka. jogurtaacidofilnog poruča potrošnja i tvorba plinova. bjelančevina što kao i kalorična tifusa Kod mnogo bjelančevina dijeta jeprikladna vrsti sireva. Za sir i neke akutnog vrijeme kravlji maslac, svježi jemlijeko, hrana. tifusa najpogodnija jemlijeko stanja da se treba slabo Kod loše Dijeta ugljikohidrati podnose. probave kolii male sireva od mnogo mazanje kravljeg vrhnja, sira, svježeg stoji treba sadržine šine maslaca. ga oprezno šećera) mlječnog mlijeko (radi Svježe obično kakao uzeti. nego Često mlijeko. podnosi bolje ili kiselo često Kod jogurt utječe (colitis) povoljno crijeva upaledebelog dan. tri uzimati dobro sklonost Ako ga je puta začepu, mlijeko. postoji dolazi do velikih često Kod poteškoća. Odgokroničnog začepa liječenja sluali treba vrlo prema potrebna, jepodešavati pojedinim varajuća dijeta je lako iz sadržine mlječna kiselina, šećera,kojegnastaje zbog Mlijeko čajevima. vrlo i često se kod što Preporuča mlijeko povoljno. togoboljenja otvara, je kefir dva dana od kuhanih ili tekućinom s šljiva, jogurt, star, ječmenomjuhom maslaca. od s malo kruh cijelog pa raznih

Kod

hrana

biti

mora

takova

da

se

u

na

se

se

ne

se

s

u

samom

samo

na

se

se

se

s

sa-

se

za

se

na

zrna

13


IZ STOČARSKOG rasplodnom

Promet

Red.

Ime

broj

stokom

i prezime

1.

Pinojtić Adam

2.

Ferenčić

1969.

Broj grla

Organizacija

Kategorija

St. Petrovoselo

krava

Konjević Ivan, 145 Bodovaljci

bik

Vet.

St. Petrovoselo

SR HRVATSKE

XI u kooperanatamjesecu proizvođača

=

Ignac

Habijanec

CENTRA

-

Selo

proizvođača

3.

SELEKCIJSKOG

Žabno

Markovac

696

19872

Kupac

stanica

Križevci

Žabno

Mato

19698.

»

Fond

>»

O. S.

Slunj

*:

4.

Valentić

Nikola

5.

Mihajlic

Josip

6.

Birtić

7.

Gredelj

8.

Šurić

9.

Lončar

10.

Koščević

11.

Bardić

— Brezovljani Hrsovo

Josip

Nikola

Mato Milan Slavko

»

19244.

»

»

»

19064.

»

»

Žabno

»

19431

>»

»

Cirkvena

»

19713.

>»

»

Žabno

»

19838.

>»

»

»

19632»

»

19555

>»

»

7359

»

Vet.

Brezovljani Predavac

Đuro

Oborovo

Selo

Dugo

»

stanica

Petrinja 12.

Kundakčić

13.

»

»

14.

Petrićec

Ivan

15.

Pasarić

Franjo

16.

Gradečki

17.

Mijak

18.

Runjevac

19.

Žugec

20.

Josip Stjepan

Horvat

22.

Jurak

23.

Harapin

Đuro

Mirko Mirko

Josip

Dubrava

612.

»

»

600

»

»

Virje

8187

junicaĐurđevac

Dubrava

7325

bik

Miholek

Grad

Pavlovac

Gradec

2048.

Markovac

Dubrava

Žavnica

1409» Haganj 3021. Farkaševac

Farkaševac

Bolč »

Veliki

Zdenci

6734.

>»

»

»

»

»

>»

»

»

3244.

»

»

»

2999

»

»

Polje

Grubišno

103

krava

Fond

unapređ. poljopr. za

S.O.

24. 25.

»

»

»

»

1761

»

1072

Novska

junica» »

Marija

Čitajte

Resa

»

»

1994.

»

Ivan,

Poljopr. stan. Duga

»

Zlatko

Novaković

»

Virje

Mato

.21.

Grabarje

Grabarje

Pero

»

Palangić,

Zagreb

i širite »Mljekarski

list"!

o

A "_ 14

va


Ri

Žena

i dom

s

ZDRAVSTVENA s

s s

i. i

3,

a, e

| DJETETA

dojenčadi i svijeta zanimaju sredstva troše i tu svrhu ogromna napore. maledjece svugdje e najveće to mnogo Tako i kod Ima nas. za razloga. dojenčadi? U redu i život Otkud i zašto tolika prvom briga zdravlje od da kulturnom više te čitavom znamo, padaporod, je početka svijetu Sve od 40 10 1000 stanovnika. nekim pao ovog stoljeća zemljama mjere, zaustaviti. Na dosad sreću, mogu poduzimaju, tajpad potpuno koje da zaštiti medicine i higijene omogućio je, uspješnije zdravlje, napredak i bolesti. Tako i da i unapređuje zdravljesprečavaju je brojobolijevanja dosad razlika između i pa rađanjaumiranja počeonaglopadati, je umiranja i ima to ostala ali dok padumiranja svojegranice, vrijedi približno ista, kad kod kulturnih naroda veći znatno Naročito danas, je broj padrađanja. će i budućnosti očekivati pomora, a rađanja starijih ljudi, porast smrtnost. što više Zato naročito da dalje padati. je važno, smanjidječja i kod nas, Naročito to važno pa velik, je brojdjece, koja gdjejebrojporoda je treba naročito velik. zaštitu, niska Glavni velike smrtnosti i male higijenska dojenčadi djece jest razlog služba. biti da Moramo zdravstvena kultura i nedovoljno svijesni, razvijena kako dobro bila može zdravstvena mnogo organizirana, služba, da ako nisu ako široki narodni slojevi sposobni, njomekoriste, tj. koristiti, nisu zdravstveno i prosvijećeni odgojeni. od umire Od kolike naše broj dojenčadi neispravne prehrane. je Najveći dokaz važnosti slučajevi, gdje prehrana dojenčadi, najbolji mnogobrojni siromašnim i zaostalim mnogo pomor dojenčadi krajevima je manji i višem i ekonomskom mnogo socijalnom negoli drugima, koji bogatiji kod što kod sve same, prvihdojesvojudjecu nivou, zato, majke treba više način mnogo prehrane drugih umjetnoprehranjuju, taj kod Prema i tome kulture i prva nego dojenja. jemjera znanja higijenske dobiva bar 4—5 time da mjeseci, dojenje prvih jer dijete potreba, propagira hrana odredila. Ta ima hranjive koju jepriroda hranu, najbolju i zaštitu pomladog prijeko organizma koje pravilan razvoj stavine, minimalnim kod trebne. Osim prirodne prehrane najlakše jeudovoljiti toga i kako važno. to higijenskim uvjetima održanje čistoće, je dojenčete bilo da ili Ako osuđeno izgubi majku je umjetnuprehranu jedojenče ili tako da može ili svoje dijete majka majka bolesna, smijedojiti to obično to se vrlo mnogo tvrdi!) rjeđe, negoli dešava, mlijeka, rijetko (a će hranu dobro kako da onda spremati jepotrebno, majka uputi način, svako doba ambudobit će najbližem dječjem dispanzeru, dijete. Upute od medicinskih naročito sestara lanti i zdravstvenoj ustanovi, mjesnoj drugoj sestara. služba uređena tzv. gradovima, gdjeje patronažna koliko znati da spasonosna prehrana, godje prirodna međutim, Treba, ako bez života, zadovoljava, predugotraje dojenčad prvimmjesecima davati već od 3-4 obroka treba dopunskih hrane, koju početi mjepostepeno kako zdravstvenih to da treba Jasno to radnika, je je, opet uputa navedeno, naprijed Danas

narodi

svi

se

za

zdravstvenu

zaštitu

i

i za

za

sve

u

na

na

u

svu

ne

se

>

ZAŠTITA MAJKE

se

se

ne

za

moramo

u

se

sama

ne

ma

se

su

u

veoma

su

u

na

a

samo

a

a

se

za

se

sve

mu

su

sa-

za

za

za

a

na

ne

nema

ne

se

u

se

u

za

u

a

u

za

ne

u

seca.

za


odnosno pomora Drugirazlog velikog dojenčadi jest n eispravna nedovoljna To osobne čistoće i njega. vrijedi održavanje djeteta, njegove o djeće čito naročito tzv. oblačenja. Pretjerano umatanje ljeti poremećuje termoreguod suvišne to ometa laciju, tj.oslobađanje tjelesne topline, poredostaloga hrane. Osim znatno lakše i brže normalnoiskorišćivanje primljene togaljeti naročito zarazne nezaštićenim živežnim namirnicama. Otud umnažaju klice, često često imenom: crijevne infekcije, disenterije, poznate pod skupnim ljetni i krivac te dječji proljevi. Najveći najčešći proljeve jesumuhe, koje i dlačicama klice đubrišta nogama i izmetina prenose svojim kruh i namirnice. mlijeko, druge treba da zdravstvena zaštita i male Napose istaknuti,je dojenčadi djece usko zdravstvenom zaštitom i žene povezana Zdravstvena majke uopće. zaštita može tek kad žena ili kad ima postane majke početi onda, majka da od buduće nego zapravo mnogo samog majka, postane prije, rođenja majke. Zdravstvena zaštita žene ima naročito budućnost značenje svakog naroda, od žene dobrim zavisi i biološka budujer zdravlja dijelom zdravlje vrijednost ćih bolesti isto tako generacija. Mnoge najranijem djetinjstvu (npr. rahitis), i u duboke i duši kasnije,pubertetu ostavljaju tragove tijelu žene, č ije očitovati i na budućem naročito važna mogu zaštita posljedice djetetu. Ipakje trudnice i i zakon naročite ako pa majke dojilje, njima daje povlastice, radnom odnosu. Ali te iste i svim povlastice potrebne drugim majkama, rade kod kuće kao domaćice i koje odgojiteljice svoje djece. Od važnosti zaštitu i male tečanajveće zdravlja dojenčadi djece jesu minimuma seosku žensku Crveni jevihigijenskog omladinu, koje organizira križ i zdravstvenih ustanova. Na ovim naučit pomoćprosvjetnih tečajevima će mlade što im majke najnužnije, jepotrebno ispravni odgoj djece i im zdravstvene ustanove. Zato ispravnu primjenu usluga, koje pružaju je da se našem selu ulože rad ovih tečapotrebno, najveći napori pravilan to da smrtnost. jeva, jerje najsigurniji način, smanjidječja Prim. dr Nežić Eugen za

naro-

a

se

na

za

na

zarazne

sa

na

sa

ne

za

u

a

na

se

su

u

o

su

samo

za

za

uz

ono

za

za

na

za

se

'

IN Nakon

kratke

MEMORIAM bolesti

preminuoje Sisak Dušić. U poslovođa mljekare drug Josip najživota i rada smrt ljepšim godinama nagla odvojila od i kolektiva. ga je porodice sjećanju U ostat će lik dugom njegov 15.

nam

nog

radnika

i

XII

1969.

uzor-

druga!

Du nt

Uređuje: Glavni

i odgovorni

Vlasnik

i izdavač: Nica

16

UREDNIČKI

ODBOR

urednik:

tehnički urednik: Vera Hoholač dipl inž. Dinko Kaštelan, radnika i uredništvo, Zagreb, Udruženje mljekarskih SRH, Uprava tel 440-476. Tisak: »Vjesnik«, Zagreb

31/III,

Stamparija


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.