s
š
š -
Primjena ratarstvu umjetnih gnojiva povećava prinose u
P.D.
“o
Gavrilović
i
ča
—
i
čika
aii io roičamavvovaica
Preloščica
PROIZVODNJA
MLIJEKA | MESA SPECIJALIZIRANA | ROBNA RADNI ODNOS KOD KUĆE* KROZ VIŠE OBLIKA KOOPERACIJE |I NAPOMENE
UVODNE perspektivne i Govedarska Jugoslaviji ubraja proizvodnja i strano tržište. domaće radi pravce plasmana razvoja povoljnog Zagrebu, Bjekapacitetima preradbenim mljekara« svojim »Zagrebačka nosioca od i Kninu razvoja predstavlja jednog najjačeg Karlovcu, Pagu lovaru, viška i da obzirom 2/3tržnog prerađuje otkupljuje proizvodnje, govedarske će 1969. U SFRJ. viška i SR u otkupit god. Hrvatskoj1/5tržnog mlijeka To po litara 1970. 120 miliona 105 miliona mlijeka. regijama litara, god. ovako: izgleda litara 32,000.000 Bjelovar — 11,900.500 Karlovac — 10,480.000 Sisak Gorica Velika 15,365.000 8,717.000 Slavonija — 31,377.500 Zagreb Strani — 10,100.000 dobavljači UKUPNO: litara 120,000.000 od domaće zaštita Ukoliko mlijeka obranog proizvodnje riješi očekivati realno kod što povekao je maslaca, prahu, jeučinjeno da se kroz Podaci ćani trend mlječni ukazuju zaključak250 otkupamlijeka. litara uvozi i aditive mesnu industriju (preračunano) miliona prah mlijeka godišnje. te i tržni viškovi Slobodni Slavoniji, Lici, mlijeka VojvodiniIstočnoj litara 180 miliona i dr. kreću Gorskom Dalmatinskoj Zagori Kotaru, godišnje. |
se
u
'
osnovne
u
na
u
s
u
a
u
»
nt
»
»
>» »
“
»
uvoza
se
za
uvoza
u
na
-
cca
za
-
u
u
|
se
cca
»Zagrebačka mljekara« problemikojima suočuje i to od 53.000 .domaćinsirovina sektora, nabavljaindividualnog 1) 90% krava domaćinstvu. ili krava 83.000 drže po ., stava, koji prosjeku 1,6 oko .1.600 ima robnim nazvati bi Proizvođača malo, mogli koji 20 15 litara litara preko isporukom dnevno, mlijeka preko isporučuju koji 280 oko i s litara 50 480 isporumlijeka preko isporukom proizvođača, 41 100 litara ima kom ><. svega proizvođač. preko viška količini i velikom tržnog niskoj području otkupnom Zahvaljujući 2) do 300 km. u. radiusu po i mlijeko otkupljuje mlijeka domaćinstvu, i troškove 'To 5— starih mlijeka sabiranja transporta poskupljuje što Zato robnih sitno kod dinara je“ po 10 proizvođača. jeopravdano litri, i okolici Remetincu je.veća k oncentracija grada gdje Gorici, Velikoj od reformskih i veća . cijena. cijena otkupna mlijeka tržnim rezultat ima ogromne Sitna oscilacije mlijeka proizvodnja 3) višak tržni kreće do toku viškovima godine (i 60%) suprotno mlijeka to tržišta. od zahtjeva i kvalitete kontrola otežana Radi mlijeka je proizvođača broja velikog 4) troškove znatno ispitivanja. laboratorijskog poskupljuje Stanidrugovima mljekare« »Zagrebačke po mlijeka otkup Osnovni
se
s
s
u
veoma
se
s
s
.
se
za:
u
f
RA
u
za
se
u
:
<
izrađen u Elaborat donosimo i Rašić vuković *
2
Centru u
za
skraćenom
obliku.
PPK; ..
ra
gor ape
gg
0
po
on
Problemi
i unapređenja proizvodnje mlijekamesa tržni višak može Sadašnji mlijeka »Zagrebačku mljekaru« proizvesti 10.000 — 15.000 bi 10 s gospodarstava koji 6. raspolagali mliječnih goveda. maksimum od 10 ha faktor Zemljišni robnu limitirajući je proizvodnju stočne hrane. mlijeka privatnom Potrebno da sektoru, proizvodnji je vezi tim zemljišni kapaciteti gospodarstava koja orjentiraju mlijeko intenzivno većim naučne i stručne iskorištavaju, angažiranjem službe. za
—
za
na
u
u
se
s
Drug Stevo »Zagrebačke U
se
Stanivuković, mljekare«
-
direktor sa
Centra
za
proizvodnju
primjene
agronomskih
simpozija
na
i otkup nauka
mlijeka u
praksi
jeosigurati kooperantima tipske projekte, adaptaciju poi novih stojećih gradnju stajskih kapaciteta potrebnom mehanizacijom (muprogramu
za
s
suradnju, bilo kompletnu ili prekozadruga drugihnosilaca kooperacije kojistupajudugoročno poslovnosuradnju »Zagrebačkom mljekarom«. tehničku sa Ugovornomsuradnjom dobiva »Zagrebačkom mljekarom« proizvođač svih dugoročnu tržnih viškova sigurnost pogledu p lasmana mlijeka, kod neće robnogproizvođača biti restrikcije. Ekonomska uslovit će cijena robnih konzumnommlijeku premiranje proizvođača od strane Oni mlijeka »Zagrebačke mljekare«. proizvođači koji više od 8.000 litara bit će proizvode mlijeka godišnje premirani posebnom Ta sredstva bi bila premijom »Zagrebačke mljekare«. namjenski korištena nabavu dr. i mliječnih grla, izgradnju staja, mehanizaciju —
u
sa
:
2.
u
3.
za
a
prioritet kreditiranju proizvođačimlijeka trebaju odi kombinati će prići»Zagrebačka mljekara«,zadruge, zajednički jemu Radi banke. formiimaju uvjete koji proizvođačima govarajuće biti Krediti stada. namijenjeni prvenstveno trebaju ranje mliječnih teladi ženske ili krava matičnih spouzgoj kupovinu rasplodnihjunica, zahvate i meliorativne i Trošili bi sobne gnojidbene reprodukciju. i dr. nabavu na strojeva livadama, ili će Robni 5. zadrugom »Zagrebačkom mljekarom« kooperantiugovorit »Zagrebačkom mljekarom« poslovnosurađuje putem koja telad očuvati te i telad. tehničke reprodukciju, rasplodnu akcijeje Cilj radnje odbite i rano bi Tako tov. ostalu teladi, otpočeo otkup usmjeriti oblike. ili tov bilo 7—10 stare druge uzgojne bijelo dana, viškovi tržni bi bili Tom mlijekakooperanata,jer otpada povećani mjerom bi telad starosti. 2 i do teladi ishrana Ženska odvajala daljmjeseca kod ili kod drugih organizacija uzgoj kooperanata nju reprodukciju "planinskimpašnjacima. izvoznika vršio bi ili živom izvoz teladi Tov preko stanju bi trebalo sredstva devizna Ostvarena ponudi najboljucijenu. licitaciji koji ili bikova mehanizacije. rasplodnihjunica, usmjeriti će suradnji proizvođačimakoji uzgajaju »Zagrebačka mljekara« izlučiti kod iste pokojitrebaju proizvođača plodnu stoku,ugovoritiplasman bit krava izlučenih sastava. radi krave Vrijednost izmjene pasminskog stojeće kredita će bazi razliku nabavci učešće će rasplodnihgrla, kooperanata u otplaćivati mlijeku. kreditirani bit će teladi Proizvođači koji unaprijed ugovaraju plasman će koristit sredstava bankarskih Osim kreditiranje repromaterijalu. i dr. određene i krediti trgovine industrije,
4.
imati
Robni
u
za
o
se
ko-
—
za
se
za
za
za
sa
su-
sa
za
a
za
meso
za
za
za
se
na
se
mesu
u
za
na
od __ — _ —— _ — —— o
uvoz
za
ras-
s
u
na
a
u
Uvođenje radnog
odnosa
se
ovo
za
u
kod
radu
na
>
kuće
kalkulacijaneophodno je prićiuvođenju kooperanata, kalkuizrade Kod kuće. kod radu odnos radni to imaju uvjete, koji iskazan bude dohotka strukturi da računa vodilo dohodak u posebno lacija stočnu dio i rada bazi hranu, na koji otpada produktivnosti, posebno onaj troškove. i stoke i objekata,osiguranje druge amortizaciju Na
=
se
za
_a
određenih
bazi
na
u
za
se
na
a
Stanivuković
Stevo
dipl.
inž.
i
B& — A
a
oo
m;
——
Rašić
Ilija
o
TELJENJA
VRIJEME
NAJZGODNIJE
raspoloživoj krmi, njenoj kvaliteti
Vrijeme teljenjavalja planirati i prema očekivanojmliječnosti. i to Hranu valja osigurati, razdoblja(laktacije) cijelovrijeme muznog Od muznosti. zavisnosti kvalitativno već količinski predviđenoj trećinu muznog količine prvu otpada namuzenog razdoblja mlijeka ukupne kod Tako 20—30%. trećinu npr. a 30—35%, zadnju 40—45%, drugu trećinu 1 4.000 od kravi prvu po otpada mlijeka proizvodnje ukupne 14 na 18 dan zadnju litara, drugu nog litara, razdobljaprosječno 15% zavisi 85% Muzno litara. 8 (Mason), nasljednosti razdoblje redu prehrani. prvom vanjskim uvjetima, prema
za
ne
o
u
samo
na
na
na
muz-
na
o
samo
o
a
u
a
na
na
o
a
be
muznom predviđamo mlijeka kvalitetnom onda a ne terazdoblju, raspolažemo pašom, smijemo planirati krava To će u će niskom ljenje jesen. poskupiti proizvodnju mlijeka, jer doći na dobru Kad snizi se proizvodnjom pašu. jednom proizvodnja mlijeka, nećemo lako ni uz je povisiti bolju prehranu. Kod često kod individualnih lošu zimsku gospodarstava prehranu, odnosno nedostatka iz nužde ili hrane, planira teljenje proljećepočetkom tako da se krava na ljeta, svježe oteljena ishranjuje uglavnom paši(obično ili zelenom krmom i tako se ne količina dobroj) postizava primjerena mlijeka obzirom krave. I tada na kravu kapacitet valja pripremiti predteljenjem kako bi muznost, postigli odgovarajuću ili za Planiranje teljenja proljećepočetkom ljeta nepovoljno je mljekare, dio često u jer prisiljene jedan otkupljenog mlijeka prerađivati proizvode nisu rentabilni: doba razna prema gokoji podacima proizvodnja mlijeka dine 1967. u SRH bila je: u mil/1 siječnju 40,98 i svibnjulipnju travnju, 409,77 srpnju 75,12 kolovozu 54,64 u rujnu 40,98 studenom i u listopadu, prosincu 61,46 ukupno:= 682,95
Ako
da
će
nam
krava
dati
4.000
i više
u
nam
s
nas
uz
se
u
s
u
| |
su
u
u
u
u
|
|
u
da kod nas Iz ovog pregleda jeuočljivo jenajveća proizvodnja mlijeka i kada kod krave hrane ili u se nas svibnjulipnju travnju, pretežno paši zelenom što kako naveli. Indiza smo krmom, jenepovoljnomljekare naprijed vidualni oni s više da treba proizvođači, krava, planiraju teljenje pogotovo tako da količina doba kada to tržište traži. To može najveća mlijeka pada ako se kroz dobra krava postići, osigura jednakomjerno prehrana cijelu godinu. Iznimno kod ćemo kada boljih planirat teljenje vrijeme raspolažemo to ekonomično. K. najboljom krmom,jerje na
|
se
u
muzara
u
IZBOR MLIJEČNIH KRAVA |
Dobra
zavisi
muznost
u
prvom
redu
o
kva-
krave, tj. njenomkapacitetu, jer možemo mliveću ne najbolju prehranu postići i ako to ječnostpostotak masti, nijenasljedno Tako krava npr. sponasljednom uvjetovano. sobnosti od 3000 1 neće davati više godišnje hrane Od viška mlijeka najbolju prehranu. liteti
|
i
o
uz
s
uz
krava
će
se
toviti.
proizvodnja mlijeka če osim nasljednosti građi(konstituciji), krvotoku radu o organa probavu, disanje, radu nekih te žlijezda spolnimorganima, Kolika
će
biti
zavisit
o
o
za
Ispitivanje
*/, mliječne
masti
o
prehrani. vanjskim uvjetima, unutarnje sekrecije, se najsigurnije utvrđuje mlijeka Proizvodnja biti krave Građa mora proizvodnji. Mlijeprilagođena dotičnoj mliječne Ona ima znakovima. donekle kravu možemo čnu po duguprosuditivanjskim odutanak tankih rogova, splošten izgleda,predugih ljastu glavuženskog razmaki slabinskom a prsnom dijelu produžen trup gačakvrat, dugačak i između od 3—4 renutih rebara predposljednjeg posljednjeg (razmak prsta dio te široki i duboki Dobro razvijen stražnji trupa slabije bra). jojjerazvijen dio uzak prednji trupa. prsima mekano vime elastično duboko znak mliječnosti Najvažniji prostrano je nakon što Takvo vime dlačicama. finim i kratkim žlijezdasto; je pokriveno kožu čini ima tanku dobrih Vime muzara elastičnu koja jakosplasne. izmuze, biti dobro nabore. Sise strani prerazvijene, moraju stražnjoj brojne razmaknute. kratke i dovoljno nabrekle znak za Dobar muznog razdoblja vijugave vrijeme mliječnosti krv iz vimena odvode venoznu žile koje objemliječne (veneispodtrbuha), biti I mora udubinu odnosno u i ulaze trbušnoj šupljini. mliječnu jamu izražena. što jače stranalazi između se važnim tzv. Neki ogledalo koje mliječno smatraju dlaka osobiti Pod vimena i stidnice. poređaj njimrazumijevamo žnjegdijela razne figure. zbogkojegnastaju krava kad možemo rebara kože I naboranost vidjeti je koju području slične Te znakom su smatra pruge biča, tragovima mliječnosti. pokretu, to se međutim i elastičnom krave ih samo s finom a moglo nije kožom, imaju kao
i
a
o
u
prvom kontrolom.
redu
o
|
ne
u
u
se
ne
na
su
ona
u
bia
u
se
u
naučno
dokazati.
proizvodnje glavnih uvjeta teli dolazi do neredovito krava Ako se proizvodnje mlijeka. smanjenja jeka. tele. svake krave se držati samo Zato one godine koje valja i poizmeđu i dužina Na muznost teljenja razdoblja vremenskog utječe kravu treba razmak 85 da novnog pridana,tj. Najbolje je jetaj pripusta. kako bi se To odnosno nakon krava potrebno je tjeranja. trećeg četvrtog pustiti muzno i za nakon pripremilaslijedeće razdoblje. teljenja oporavila kraUkoliko velike kravu na Visoka zahtjeve. mlijeka stavlja proizvodnja to odnosno nema veliku za va osjetljiva preduvjeta, muznost, nijegrađena štetnim da se može na (bolestima, u tjecajima vanjskim odupre bolest, je i se i K. joj plodnost. temperaturi dr.) smanjuje visokoj hladnoći, VELIKOGORIČKE POLJOPRIVREDE NOVE AKCIJE | REZULTATI Redovno
.mli-
visoke
jedanje rasplođivanje
od
za
ne
rada
Po-
10 godina Poljoprivredne godina Velika odnosno saveza, najuže njihove Gorica, tj.decenij Udruženja slovnog kao sa i suradnje zadrugama plodneposlovnopovezanosti poslovne i ostalim organizacijama.tehničke drui svih 1969. Jubilarna poljoprivrednih suradnjom zajedničkom god. Velika osobito a oboGorica, općine Skupštine organizacija, štvenourodile i Te nove i novim akcije mjere sadržajima. inicijativama gaćena je političkih u rezultati se g odinama. narednim očekuju krupniji premda plodovima, prvim 1969. rezultata u ostvarenih Ovim god. pored n aglašavamo napisom ubrzati odnosno će proi i neke ostvarenje pomoći, koje akcije, mjere ciljeva. gramiranih Navršilo
se
15
stanice-i
rada
su
—
—
nove
Inž.
Prlić, direktor stanice Poljoprivredne Velika Gorica
FOND
POLJOPRIVREDU
ZA
Mato
)
ULOGA
I NJEGOVA
Gorica
općine prije godina jepriSkupštini Fond i šumarstvo. Dio sredstava poljoprivredi namijenjenih poljoprivredu 1 akutnih do sada trošio na se reprodukcije problema uglavnom rješavanje 1969. fonda stočarstvu. raspoloživa god. Financijskim planom preventive stočarstva sredstva i probleme najnužnija temeljne pitanja usmjerena Tako zakonske ljepoljoprivrede. prvenstveno potrebe uklanjanja pokrite dok bikova zabrane brdsko te nabave područje, rasplodnih šina, ovčarenja, ostatak je namijenjen slijedeće akcije: Unapređenje biljne proizvodnje da faktor Poznato poveproizvodnja ograničavajući daljnjeg je jebiljna Radi robne i stočarstva i ćanja proizvodnje mlijeka razvoja togaje fonda odobrio neke odbor stanica mjere Poljoprivredna predložila, upravni time i stočne i vode i akcije koje većoj ekonomičnijoj proizvodnji hrane, stočarske proizvodnje. Već
nekoliko
Velika
osnovan
za
za
u
su
na
su
za
na
mesa.
a
a
zemljištakooperante Besplatno ispitivanje Fonda odobrio sredstva odbor opreme laboratorijske dopunu Upravni je buduće stanice Velika će besplatno ispitivati Poljoprivredne koja Gorica, svim tlo i davati stručne mlijeko kojiproizvode (zemlju) kooperantima upute suviše kad kako ili tove stoku. Od kolike to koristi je jenaglašavati štetno troše i ostali selu.“To repromaterijali je gnojiva, sjeme konceni visoko od kada vrste pojavile kvalitetnije sjemena pogotovu trirana mineralna time i znatno veće repromaterijala. gnojiva, cijene Ovom analiza i stručnih besplatnih akcijom je poljouputaomogućeno da svaku te da tačno i time i koriprivrednicimaispitaju parcelu, pravilno, vrstu i i količinu Signojivaostalog repromaterijala. sjemena, primijene bit će znatno veća i gurna posljedica akcije najracionalnija proizvodnja time i i cjelokupne poljoprivredne proizvodkrmnogbiljaostalog, žitarica, za
za
u
se
na
nasumce
su
se
a
a
.
sno
ove
a
nje.
zna
se
I
m
vn o Pokusi
e
ratarskoj proizvodnji
u
če
Drugidugoročni jeste ispitivanje, i tekovina nauke mreže i demonranje prenošenje praksuputem egzaktnih stracionih raznim sortama vrstama i ostalim tehpokusa sjemena, gnojiva nološkim zahvatima Već rezultati biljnoj proizvodnji. ovogodišnji pokusa otkrili i misporog razloge uvođenja širenja hibrida, stagniranja primjene i herbicida i neralnih gnojivakvalitetnog nedovoljnu primjenu sjemena, uopće tehnoloških pronovijih proizvodnji. rješenjabiljnoj Općezaostajanje biljne našem budući se. izvodnje posljedica je njenogzapostavljanja području, stočarstva. Radi napore zadnjih godina usmjeravalo intenzifikaciju toga imamo rezultate i mesa, ali i značajne robnojproizvodnji mlijeka opću da smo stagnacijucjelokupnoj biljnoj proizvodnji. Dovoljno je spomenuti forsirali američke hibride Iowu i nikada nisu zauzeli dr.)koji (Wisconsine, rezultate. znatnije površine praksi, jer dajuzadovoljavajuće mreža sortnih ukazala niz domaćih i Single Ovogodišnja pokusa je Double Cross veće i hibrida, kojidaju sigurnije prinose,pogotovubolju može znatno kvalitetu kukuruza. Samo to aktivnost, saznanje, daljnju ubrzati i hibrida, proizvodnju kukuruza, proširenje povećati prinosepoboljšati zadatak
Fonda
sistematsko
demonstri-
a
u
s
e
u
su
če
u
na
sve
na
u
u
u
ne
na
a
uz
a
zatim
i stočarstva.
Siliranjem
unapređujemo govedarstvo osobito Količina i kvaliteta stočne hrane su govestočarstva, kad volumidarstva. .To i godina, je zbogpomanjkanja je potvrdilaprošla ublažile do stoke. bi se krme došlo Da pokolja posljedice suša, bolje iskoristila voluminozna koristile i krmiva, raspoložive površine racionalnije izradila 3 metalnih stanica kalupa silose, koje garniture Poljoprivredna je vrlo da se kalupi (šalunzi) prakiznajmljuje poljoprivrednicima. Napominje silosa 1 dan 3 sata tični i te da funkcionalni, omogućujuizgradnju (za prišto Izradom ovih ukoliko likom sve pokusa) drugopripremljeno. kalupa je očekivati da će već odavna tražili stočari napredni je nagloporasti stočne što će time i hrane, omogućiti racionalnije korištenje brojsilosa, stočarsku našem i području. proizvodnju naprednijuekonomičniju hrane
a
osnova
nozne
za
su
za
—
su
za
—
a
na
poljoprivrednika usavršavanje biti robne niti može osobito Suvremene proizvodnje poljoprivrede, Radi stručnih bez proizvodnji. togaPoljoodgovarajućih znanja dotičnoj Društva ostalim stanica agrosuradnji organizacijama, putem privredna ciklusna sistematski organizirajući predapoljoprivrednike osposobljava tokom aktivnosti Pored i seminare. godineorganiziprošle predavačke vanja 40 Tako stručne i neke rane posjetilo ekspesvinja ekskurzije. je tovljača Slična Dubravici kod farmu rimentalnu Zaprešića. prasadi) (uzgajalište i mineralnih ratara grupa gnojiva posjetila je najvećih potrošača od 230 koKutini. INA dušičnih tvornicu grupa Najveća gnojiva gledala Međunarodni radnika i zadružnih posjetila sajampoljoprivrede je operanata izlete Pored i Sadu. Novom zajedničke zadruge organizirale toga pojedine tako i inozemstvo. kako kolektiva i po poljoprivrednika, zemlji, od vrlo dobro prihvaćene poljoprivrednika, Prošlogodišnje ekskurzije stručnih nastavi buduće i traže da zajedničkih praksaorganiziranja koji samo To i većine našeg poljoprivrednih organizacija, ekskurzija.je želja Internacionalni nedavno Radi osnovan već i coop područja. togaje šireg buduće će klub turist organizirati razmjena Zagrebu, putem kojeg Stručno
nema
a
o
u
a
s
noma
su
u
raz-
—
—
u
su
u
u
su
se
u
ne
-
-
-
u
se
u
-
.
i iskustava
inozemstvom, ekskurzije grupni poljoradnika i Posredstvom kao i vlastitim ovog privrednih kooperanata. kluba, i da će iduća inicijativama poljoprivrednika organizacija, očekuje godina biti u i odmora jošplodnijaproširenju stručnog znanja organiziranog aktivnog naših poljoprivrednika. grupa
stručne
sa
i
odmori
se
REZULTATI
KOOPERACIJE
U
GOD.
1969.
stočarstva Zahvaljujući dugoročnom unapređenju i robne Velika Gorica iz razvijanju proizvodnje kooperaciji, općina godine rezultate godinupostiže zapaženije kooperativnoj proizvodnji mlijeka i mesa. i sistematskom
radu
na
u
u
sve
u
po zadrugama Proizvodnja otkupmlijeka
i
— 2217.115 183.565 PRGI=FEPEI=PRA 207.487 168.604
Mjesec
V.
e
\
S
Svega:
Gorica
Vukovina
Mlaka
V.
Črnkovec
Lukavec
100.157
188.397
96.448
Poljana
Orle
Ukupno
38.074
141.065
1,006.216
171.263
129.843 119.426
31.857
129.934
925.019
229.644.
181.016
105.291
183.591
128.700
33.340
142.111
1,003.693
223.150
184.661
99.807
175.574
124.240
31.617
140.328
979.977
319.339
262.223
112.770
214.548
155.252
45.382
225.114
1,334.688
331.249
248.920
111.343
219.270
156.909
42.554
227.020
343.124.
258.756
105.570
229.382
166.678
42.500
222.498
359.006
274.982
102.931
248.982
164.511
45.509
220.668
381.734.
273.674.
101.613
260.554
162.989
47.862
209.370
406.319
291.679
116.667
276.935
178.494.
52.633
208.309
400.200
285.800
110.600
265.350
168.500
48.860
204.200
380.500
275.450
100.500
260.800
155.400
45.500
200.150
1,810.942 101,5
503.688
2,270.827 92,0
3,809.467 2,989.330 1,263.697 2,694.646 113,6 110,2 97,7
Index:
105,2
87,2
—
1,337.265 1,368.508
= 1,416.589 —
1,437.796 1,531.036 1,583.510 1,418.300
15,842.597 104,9
Usporedbom ovogodišnjih prošlogodišnjim zaključka da dva naredna prva je mjeseca proizvodnja mlijeka opala 7%, dva bila istom nivou kao i 1968. To mjeseca god. posljedica je pomanjkanja stočne budući već bio veći istom nego hrane, je svibnju otkup 13,8% mjesecuprethodne godine. Nadalje, kolovozu bio niži jeotkup od radi prošlogodišnjeg, i ishrakojeje onemogućilo ispašu zelenom krmom. U ostalim mjesecima zabilježen je porastproizi odnosu vodnje otkupamlijeka prošlu godinu. iznosi Ukupnopovećanje otkupa tim da 5%, području zadruge Velika Gorica iznosi dok 13,6%, je ostalim zadrugama blaže, podčak Posavine ima ručju prosjeku 10% i manjiotkup proizvodnju od što prošlogodišnje, zabrinjava. rezultata
dolazimo
s
u
za
do
a
u
na
u
samo
za
u
nevremena
nu
u
na
s
na
u
a
u
u
za
Sabirno
mjesto
Ščitarjevo
Velika
Gorica
u
kooperaciji iako Tov stoke u daljnji napredak, kooperaciji pokazuje objektivne već davno iskostanovišta tova repromaterijala podmlatka mogućnosti rentabilan otuda što naši To rištene. osposobljeni proizlazi proizvođači i strane što stoke tov raspoloživi jošuvijekpostoje jednestrane, druge našem i radne snage području. kapaciteti smještaja stoke
Tov
u
su
sa
—
za
su
s
s
na
Tov
stoke
zadrugama
10
u
po
mjeseci god.
1969.
Telad
Zadruga
do
kg —
200
Produženi
tov
Ukupno
Svinje
Gorica
2472
355
6367
9194
Lukavec Vukovina
3760
705
1645
6110
4470
970
8571
14.011
Mlaka
2247
110
Črnkovec Poljana
1448
222
710
2380
1618
212
742
2572
6344
6832
24.379
43.456
Velika
Velika
488
Ukupno:
2574
16.503
2357
—
—
o
kg prvih mjeseci pokazuje došlo do U tovu tovu i nego godine. svinja je prethodne cijele produženom više utovilo 10 svinja 2,5puta prvih mjeseci jošizraženijeg porasta, jer tovu Naročito nego svinja zapažennapredak godini. prethodnoj cijeloj i ostale Gorica i Velika pa zadruge. Lukavec, bilježe zadrugeVukovina, unatoč naročito Porast tova naglasiti, jerje zabilježen valja svinja i zahvaliti ima krize. To se dugoročnim solidnijim uspostavljenim godišnje time i odnosima ostvarenje udvostručenje proizvodnje, kojiobećavaju 1970. već 50.000 od god. tovljenika našegprograma Prlić inž. Mate Dipl. da
se
samo
utovilo
10
u
više
teladi
od
200
u
u
u
ovo-
a
ove
u
ZAPOČELA kare«
o
u
se
Prema
o id
'
Orle
Tabela
a
SU STRUČNA
PREDAVANJA
_ — d
b a
ao
i Centra proizvodnju »Zagrebačke mljeotkupmlijeka Proizvođači svim sastanci mlijeka. proizvođačima
programu održat će se stručni
za
sa
=
o a
o
Sa
10
sastanka
u
Sunji
i dužnostima
otkupu mlijeka, pravima upoznati određenu kvalitetu i mlijeka otkupa zahtjevom organizatorom će se oblikovati isplatna cijena. koje će Svaki proizvodnje proizvođače uvjetima higijenske predavač upoznat čistoću čistoću mužTo odnosi uređenje staje, staje, pribora mlijeka. do sabirnom od mjestu. mlijekom mužnje predaje nju,manipulaciju što kvalitetu odnosu i Prikazat će mlijeka utječe kao i masti. % ishrane, izmuzivanja, Utjecaj pasmine, mliječne potpunog trajanja laktacije. Kako kvare bakterije. u mogu Što mlijeko prouzrokovati mlijeku Kako da brzo razmnažati. učiniti i što mogu mlijekom jepotrebno količinu može utvrditi se bakterijamlijeku? obuhvatiti tim sastancima. će To dio tema koje predavači je odazovu svi dan zakazani da predavanjima proizvođači Zato molimo, sat. kazano»dojednog« tačnozakazani popularno će
elementima
s
se
o
ugovora
s
za
s
na
osnovu
s
se
za
na
s
na
ono
sve
se
u
samu
na
same
one
sve
se
s
one
ne
u
na
samo
se
na
u
—
RASPLODNA DRŽI
s
2.
i količine mljekarskoj industriji njihovi mlijeka koje potrebne stvorit će robnih proizvođača velike zahtjeve mlijeka programi razvoj krava i nabavkom junica. rasplodnih da telad dobrih Zato sada roditeljanamijenjuju vrijeme jošuvijek je ništa time ako Proizvođač već da gubi, jer je klanju, uzgaja rasplod. stadu. matičnom i biti obnova može ostati može i staji prodati, uvijek induće dati krava mlada To će biti nova mlijeka mljekarsku koja | striju.
Sve
a
GOVEDA!
-
veće
su
za
za
ne
se
s
s
ne
ne
za
se
u
ona
za
mu
s
Rs
SASTANCI SA SABIRAČIMA MLIJEKA
i
Sastanak
u
Sunji
i orgaRegionalno poslovno udruženje Zagrebačkom m ljekarom nizatorima Martinska otkupa, tamošnjim poljoprivrednim zadrugama Sela, Ves, Crkveni Veterinarskom stanicom i doGlina, Bok, Petrinjapoljoprivrednim brom obračunskim Sisak i Lekenik održali Gavrilović, jedinicama Sunja, sastanke svim sabiračima U obostranom otvorenom razgovoru mlijeka. liziran i nedostaci. jedosadašnji rad,uspjesi
Sisak
sa
s
di E
su
sa
ana-
O
a oma o
o
o
> <
_ — _ —— _ a
ši
u Pr, aaa ko i
a
vn pore KadkRA e
CRA
o
oi
i
Zaj.
oD
i
Sastanak
i;
a
ree
sa
bo
S,
sabiračima
bp
ZLA
mlijeka
u
sibni
SASEDK
ENE.
Sek
Preloščici
mnogo veseljem pokazali stručnog Vladali svim svakodnevznanja. problemima koji pojavljujunjihovom radu. To raduje. S
možemo
kazati
da
su
su
nom
svi
sabirači
se
u
nas
PAZI KOD
Turi i
KUPOVINE
STROJA
Mnogi proizvođači pitaju savjet bilo kupovine kakvogstroja jer za
kod u
su
nedoumici.
Ne
tvrtku, tip Jedan
mogu
odlučiti
se
za
itd.
od
osnovnih
pitanja prije se povinestroja je upoznati organizaservisne službe. Ako servisna cijom je služba loše tržištu pa organizirana nalazi mala količina rezervnih dijelova, treba izbjegavati kupovinu. Samo dobro servisna organizirana služba i količina rezervnih didovoljna da će jelova garancija je kupljeni stroj moći nakon kvara biti to popravljen, je ku-
s
se
na
a
neobično
Sa
važan
»Novosadskog
momenat.
sajma«
USKORO
MALI LAKTODENZIMETRI
bili malilaktodenzimetri težinu i malim bočicama specifičnu Takvi
su
u
za
mogu upotrebljavani. ispitati uzorke. To velika jenjihova prednost.
već
će dvije oznaci i odnosit će crvenu, 1,0260 ispitivanje toplog mlijeka donosi odmah nakon se koje mužnje. temperaturu oznaci hladno ohlađeno plavu, 1,0300 mlijeko oznake:
Imat
—
na
bunarske
na
za
na
vode.
vrijednosti granične jertaj toploUz može imati i nakon laktodenzimetrom mjera. njega toplomjer očitanja utvrditi i kvalitet. toplomjerom toplinu mlijekaprocijeniti To
-
se
na
—
Oni
kvalitete
su
laktodenzimetar
nema
se
DIJETA MLIJEKOM | MLJEČNIM PROIZVODIMA KOD OBOLJENJA CRIJEVA crijevnih oboljenja vrobavi da što što crijevima lakše, tj. opterećuje manjecrijeva. Od dolazi prvom bjelančevina bjelančevina mjestu mlijeka zbogsvoje I aminokiselina. vrlo brzo mast se Bjelančevina mlijeka upija.mlječna smjese hrana od ovih bolesti vrlo lako Kod neka dijetalna probavljiva. sastoji je od sira i od jela (kašica grisa, puding kravljeg mlijeka, svježeg togapriređenih od ili omlet sira). svježeg kravljeg dešava da bolesnik Kod akutnih pa mlijeko upalacrijeva podnosi rižinom dolazi do U tom slučaju mlijeko preporuča razrijediti proljeva. I ili kiselo ili uzimati vodom mlijeko.čaj mlijekom je početnom jogurt i ima nego mlijeko prednost pred dijeupalecrijeva bolji stanju I male sadrži male količine odnosno tom od bjelančevina, kalorija. čaja, jer dodano kruhu i k tome količine maslaca povrćeopćenito nježno prženom flora bakteriološka Da bi dobro bolesnik preizmijenila crijeva podnosi. Time i sprečava truljenje mlijeka. jogurtaacidofilnog poruča potrošnja i tvorba plinova. bjelančevina što kao i kalorična tifusa Kod mnogo bjelančevina dijeta jeprikladna vrsti sireva. Za sir i neke akutnog vrijeme kravlji maslac, svježi jemlijeko, hrana. tifusa najpogodnija jemlijeko stanja da se treba slabo Kod loše Dijeta ugljikohidrati podnose. probave kolii male sireva od mnogo mazanje kravljeg vrhnja, sira, svježeg stoji treba sadržine šine maslaca. ga oprezno šećera) mlječnog mlijeko (radi Svježe obično kakao uzeti. nego Često mlijeko. podnosi bolje ili kiselo često Kod jogurt utječe (colitis) povoljno crijeva upaledebelog dan. tri uzimati dobro sklonost Ako ga je puta začepu, mlijeko. postoji dolazi do velikih često Kod poteškoća. Odgokroničnog začepa liječenja sluali treba vrlo prema potrebna, jepodešavati pojedinim varajuća dijeta je lako iz sadržine mlječna kiselina, šećera,kojegnastaje zbog Mlijeko čajevima. vrlo i često se kod što Preporuča mlijeko povoljno. togoboljenja otvara, je kefir dva dana od kuhanih ili tekućinom s šljiva, jogurt, star, ječmenomjuhom maslaca. od s malo kruh cijelog pa raznih
Kod
hrana
biti
mora
takova
da
se
u
na
se
se
ne
se
s
u
samom
samo
na
se
se
se
s
sa-
se
za
se
na
zrna
13
IZ STOČARSKOG rasplodnom
Promet
Red.
Ime
broj
stokom
i prezime
1.
Pinojtić Adam
2.
Ferenčić
1969.
Broj grla
Organizacija
Kategorija
St. Petrovoselo
krava
Konjević Ivan, 145 Bodovaljci
bik
Vet.
St. Petrovoselo
—
SR HRVATSKE
XI u kooperanatamjesecu proizvođača
=
Ignac
Habijanec
CENTRA
-
Selo
proizvođača
3.
SELEKCIJSKOG
Žabno
Markovac
696
19872
Kupac
stanica
Križevci
Žabno
Mato
19698.
»
Fond
>»
O. S.
Slunj
*:
4.
Valentić
Nikola
5.
Mihajlic
Josip
6.
Birtić
7.
Gredelj
8.
Šurić
9.
Lončar
10.
Koščević
11.
Bardić
— Brezovljani Hrsovo
Josip
—
Nikola
Mato Milan Slavko
»
19244.
»
»
»
19064.
»
»
Žabno
»
19431
>»
»
Cirkvena
»
19713.
>»
»
Žabno
»
19838.
>»
»
»
19632»
»
19555
>»
»
7359
»
Vet.
Brezovljani Predavac
Đuro
Oborovo
Selo
Dugo
»
stanica
Petrinja 12.
Kundakčić
13.
»
»
14.
Petrićec
Ivan
15.
Pasarić
Franjo
16.
Gradečki
17.
Mijak
18.
Runjevac
19.
Žugec
20.
—
Josip Stjepan
Horvat
22.
Jurak
23.
Harapin
Đuro
Mirko Mirko
Josip
Dubrava
612.
»
»
600
»
»
Virje
8187
junicaĐurđevac
Dubrava
7325
bik
Miholek
—
Grad
Pavlovac
Gradec
2048.
Markovac
Dubrava
Žavnica
1409» Haganj 3021. Farkaševac
Farkaševac
Bolč »
Veliki
Zdenci
—
6734.
>»
»
»
»
»
>»
»
»
3244.
»
»
»
2999
»
»
Polje
Grubišno
103
krava
Fond
unapređ. poljopr. za
S.O.
24. 25.
»
»
»
»
1761
»
1072
Novska
junica» »
Marija
Čitajte
Resa
»
»
1994.
»
Ivan,
Poljopr. stan. Duga
»
Zlatko
Novaković
»
Virje
Mato
.21.
Grabarje
Grabarje
Pero
»
Palangić,
Zagreb
i širite »Mljekarski
list"!
o
A "_ 14
va
Ri
Žena
i dom
s
ZDRAVSTVENA s
s s
i. i
3,
a, e
| DJETETA
dojenčadi i svijeta zanimaju sredstva troše i tu svrhu ogromna napore. maledjece svugdje e najveće to mnogo Tako i kod Ima nas. za razloga. dojenčadi? U redu i život Otkud i zašto tolika prvom briga zdravlje od da kulturnom više te čitavom znamo, padaporod, je početka svijetu Sve od 40 10 1000 stanovnika. nekim pao ovog stoljeća zemljama mjere, zaustaviti. Na dosad sreću, mogu poduzimaju, tajpad potpuno koje da zaštiti medicine i higijene omogućio je, uspješnije zdravlje, napredak i bolesti. Tako i da i unapređuje zdravljesprečavaju je brojobolijevanja dosad razlika između i pa rađanjaumiranja počeonaglopadati, je umiranja i ima to ostala ali dok padumiranja svojegranice, vrijedi približno ista, kad kod kulturnih naroda veći znatno Naročito danas, je broj padrađanja. će i budućnosti očekivati pomora, a rađanja starijih ljudi, porast smrtnost. što više Zato naročito da dalje padati. je važno, smanjidječja i kod nas, Naročito to važno pa velik, je brojdjece, koja gdjejebrojporoda je treba naročito velik. zaštitu, niska Glavni velike smrtnosti i male higijenska dojenčadi djece jest razlog služba. biti da Moramo zdravstvena kultura i nedovoljno svijesni, razvijena kako dobro bila može zdravstvena mnogo organizirana, služba, da ako nisu ako široki narodni slojevi sposobni, njomekoriste, tj. koristiti, nisu zdravstveno i prosvijećeni odgojeni. od umire Od kolike naše broj dojenčadi neispravne prehrane. je Najveći dokaz važnosti slučajevi, gdje prehrana dojenčadi, najbolji mnogobrojni siromašnim i zaostalim mnogo pomor dojenčadi krajevima je manji i višem i ekonomskom mnogo socijalnom negoli drugima, koji bogatiji kod što kod sve same, prvihdojesvojudjecu nivou, zato, majke treba više način mnogo prehrane drugih umjetnoprehranjuju, taj kod Prema i tome kulture i prva nego dojenja. jemjera znanja higijenske dobiva bar 4—5 time da mjeseci, dojenje prvih jer dijete potreba, propagira hrana odredila. Ta ima hranjive koju jepriroda hranu, najbolju i zaštitu pomladog prijeko organizma koje pravilan razvoj stavine, minimalnim kod trebne. Osim prirodne prehrane najlakše jeudovoljiti toga i kako važno. to higijenskim uvjetima održanje čistoće, je dojenčete bilo da ili Ako osuđeno izgubi majku je umjetnuprehranu jedojenče ili tako da može ili svoje dijete majka majka bolesna, smijedojiti to obično to se vrlo mnogo tvrdi!) rjeđe, negoli dešava, mlijeka, rijetko (a će hranu dobro kako da onda spremati jepotrebno, majka uputi način, svako doba ambudobit će najbližem dječjem dispanzeru, dijete. Upute od medicinskih naročito sestara lanti i zdravstvenoj ustanovi, mjesnoj drugoj sestara. služba uređena tzv. gradovima, gdjeje patronažna koliko znati da spasonosna prehrana, godje prirodna međutim, Treba, ako bez života, zadovoljava, predugotraje dojenčad prvimmjesecima davati već od 3-4 obroka treba dopunskih hrane, koju početi mjepostepeno kako zdravstvenih to da treba Jasno to radnika, je je, opet uputa navedeno, naprijed Danas
narodi
svi
se
za
zdravstvenu
zaštitu
i
i za
za
sve
u
na
na
u
svu
ne
se
>
ZAŠTITA MAJKE
se
se
ne
za
moramo
u
se
sama
ne
ma
se
su
u
veoma
su
u
na
a
samo
a
a
se
za
se
sve
mu
su
sa-
za
za
za
a
na
ne
—
nema
ne
se
u
se
—
u
za
u
a
u
za
ne
u
seca.
za
odnosno pomora Drugirazlog velikog dojenčadi jest n eispravna nedovoljna To osobne čistoće i njega. vrijedi održavanje djeteta, njegove o djeće čito naročito tzv. oblačenja. Pretjerano umatanje ljeti poremećuje termoreguod suvišne to ometa laciju, tj.oslobađanje tjelesne topline, poredostaloga hrane. Osim znatno lakše i brže normalnoiskorišćivanje primljene togaljeti naročito zarazne nezaštićenim živežnim namirnicama. Otud umnažaju klice, često često imenom: crijevne infekcije, disenterije, poznate pod skupnim ljetni i krivac te dječji proljevi. Najveći najčešći proljeve jesumuhe, koje i dlačicama klice đubrišta nogama i izmetina prenose svojim kruh i namirnice. mlijeko, druge treba da zdravstvena zaštita i male Napose istaknuti,je dojenčadi djece usko zdravstvenom zaštitom i žene povezana Zdravstvena majke uopće. zaštita može tek kad žena ili kad ima postane majke početi onda, majka da od buduće nego zapravo mnogo samog majka, postane prije, rođenja majke. Zdravstvena zaštita žene ima naročito budućnost značenje svakog naroda, od žene dobrim zavisi i biološka budujer zdravlja dijelom zdravlje vrijednost ćih bolesti isto tako generacija. Mnoge najranijem djetinjstvu (npr. rahitis), i u duboke i duši kasnije,pubertetu ostavljaju tragove tijelu žene, č ije očitovati i na budućem naročito važna mogu zaštita posljedice djetetu. Ipakje trudnice i i zakon naročite ako pa majke dojilje, njima daje povlastice, radnom odnosu. Ali te iste i svim povlastice potrebne drugim majkama, rade kod kuće kao domaćice i koje odgojiteljice svoje djece. Od važnosti zaštitu i male tečanajveće zdravlja dojenčadi djece jesu minimuma seosku žensku Crveni jevihigijenskog omladinu, koje organizira križ i zdravstvenih ustanova. Na ovim naučit pomoćprosvjetnih tečajevima će mlade što im majke najnužnije, jepotrebno ispravni odgoj djece i im zdravstvene ustanove. Zato ispravnu primjenu usluga, koje pružaju je da se našem selu ulože rad ovih tečapotrebno, najveći napori pravilan to da smrtnost. jeva, jerje najsigurniji način, smanjidječja Prim. dr Nežić Eugen za
naro-
a
se
na
za
na
zarazne
sa
na
sa
ne
za
u
a
na
se
su
u
o
su
samo
za
za
uz
ono
za
za
na
za
se
'
IN Nakon
kratke
MEMORIAM bolesti
preminuoje Sisak Dušić. U poslovođa mljekare drug Josip najživota i rada smrt ljepšim godinama nagla odvojila od i kolektiva. ga je porodice sjećanju U ostat će lik dugom njegov 15.
nam
nog
radnika
i
XII
1969.
uzor-
druga!
Du nt
Uređuje: Glavni
i odgovorni
Vlasnik
i izdavač: Nica
16
UREDNIČKI
ODBOR
urednik:
tehnički urednik: Vera Hoholač dipl inž. Dinko Kaštelan, radnika i uredništvo, Zagreb, Udruženje mljekarskih SRH, Uprava tel 440-476. Tisak: »Vjesnik«, Zagreb
31/III,
Stamparija