a
a.
ki
S,
Sje GODINA
VII
ZAGREB
STUDENI
Pasta
a
on
izgradnji staja za
gs
18
krava,
vlasnik
ge
.
a Rečsjeo) RG. NP
RA
Franjo Garešić,
Potok
Rakov
—_
=—
o...
+
1970
-——
_—
_
__
krajZagreba
-e---—
o
e
a2
ee
&
i
—
———---
m.
>
<
s
u.
23.
>.
—-_-
Gašaai
-
PROBLEMI U VEZI S FORMIRANJEM ROBNIH PROIZVOĐAČA MLIJEKA »Zagrebačke mljeproizvodnju otkupmlijeka podacima Hrvatske SR centra i kare« djelovanja području selekcijskog Stočarskog Karlovcu, tvornice Varaždinu, Zagrebu, Bjelovaru, »Zagrebačke mljekare«, i to od domaćinstava od 56 889 vrši i Kninu otkupmlijeka Senju, Pagu, krava. krava i 95 328 kontrolnih matičnih 4346 od 100 174 krave kogajebroj domaćinstvu 1000 litara ili po kravi da tržni višak "To znači po je Centra
Prema
i
za
na
u
za
se
cca
cca
1750
litara.
(kolebanja) oscilacija je tržnog i kada zimskih i 50% između potrošnjajesenproljetnih mjeseci, jepovećana turističkom i redovnom kada skih podprometu mjeseci, jepadpotrošnje od tržišta. Sitni kreće da što znači ponudamlijeka suprotno zahtjeva ručju, kod takovih i proposljedicama, podložni negativnim proizvođači stihijski sab« i troškovi kvalitetu teško vrlo zvođača mlijeka odgovarajuću osigurati je od veći ekstenzivnom i pravilu otkupa području ranja transporta Gorice. Podravine i Velike područja intenzivnijeg iz tržni višak vidi odnosu strukture Analiza slijedećih proizvođača 1969.: podatakadnevnoj isporuci,god. viška
struktura
Niska
i do
uzrok
osnovni
na
u
se
a
su
u
na
u
su
se
na
za
o
Broj ukupIsporuka Srednja do od nog — broja vrijednostproizvođača dnev. litara anket. proizv. isp. %/ od
1—
5
6— 11—15 10 16— 21—25 20 26— 30 31— 40 41—50 51
i više
3
8.045
7
11.148
13
5.791
17
2.634
23
838
27
352
35
136
45
32
75
14
27,15 38,46 19,97 9,09 2,89 1,216 0,46 0,104 0,05
|
nn
-.—_-
s
—>---—
s
>>
--—.---—
——
-—
.----
—
>
-._
---
evidentan
mlijeka, proizvodnjeisporuke teladi i odnosu i nesklad prasadi, cijenu mlijeka otkupu prodaji cijena od osnovni uzrok proces prisutan mlijeka, kojije podbačaj planaotkupa je XI 1969. do sada. mjeseca stalno Bitan momenat mljekaru«otkupumlijeka »Zagrebačku koji prati više karakter. Tako selu je stihijski jeraslojavanje kojejepoprimilo rad inostranradne odlaska sela mlađe i vitalne snage proces prisutan domaćinstva staračka ili selu stvo koja gradsku privredu, ostaju i biti mogu »Zagrebačke mjekare« proizvodnji dugoročniji poslovni partner otkupumlijeka. 5000—7000 selu Na domaćinstava, rapidno padabrojpoljoprivrednih ili više ima 50% domaćinstava SR domaćinstava 1 preko godišnje Hrvatskoj, ili inostranstvu izvan stiču dohodak radu članova graddomaćinstva, koji sektora imalo rezultat to društvenog škojprivredi. jačanje Međutim, nije već i domaćinstava, je prosječni poljoprivrede formiranje jačihkategorija nominalni vlašto da staračka domaćinstva i znači pao posjed 3,6 3,3ha, ali se sela snici žive izvan posjedovnoj strukturi, koji doprinose usitnjenoj viška. može računati pogledu tržnog njima tvorudruženih Iz izloženih perspektiva proizlazi jedina trajna činjenica sirovine:« nica osiguranju »Zagrebačku mljekaru« odlučnoj orijentaciji robnih minimum 5—15 i više mliječnih goveda, proizvođača a) formiranju kravi 3000—4000 litara po produkcijom mlijeka godišnje; tržnog kako društvenih farma bi 20% mlijeka, b) suinvestiranju proširenje sirovine dobilo sektora poljoprivrede. društvenog U vezi neophodno realizaciji gornjomproblematikom jepristupiti proto robnih u grama koji formiranja proizvođača mlijeka, imajuuvjete suinbilo kroz odnosno radne i snage, pogledu zemljišnih stajskih kapaciteta, nosioca i otkupa (zadruga kombinata), mljekare«, mlijeka vesticije Zagrebačke kredita banaka ili kroz fondova općinskih dugoročunapređenje stočarstva, radu kod kada radnom odnosu odnose kuće, kooperativne nije krave biti vlasništvu odnosno nosioca mogu »Zagrebačke mljekare«, koopei mlijeka. racijeotkupa niska
Ovakova
i
struktura u
uz
na
u
za
u
sve
na
u
na
sa
a
u
ne
na
u
za
u
u
na
za
na
sa
s
u
ne
u
u
u
sa
u
se
u
u
cca
s
s
za
»
za
na
na
zasnovane
u
Stevo
Stanivuković
»Zagrebačka mljekara« Zagreb i Centar proizvodnju otkupmlijeka —
za
IZLOŽBA U STAROM
GOVEDARSKA
PETROVOM
SELU
proPoljoprivredne uvijek igrale značajnu ulogu podsticanju izvođača poljoprivrede. unapređenje izložbi izabrani i St. Petrovom Selu Na krava rasplodni primjerci da kvalitete kao junica, ciljem prikažu dostignuće stočarskoj proizvodnji, odraz 60 rada i simentalske godišnjeg poteškoća uzgojugoveda pasmine. bila da ukaže i sadašnje probleme ovojgrani Ujednoje namjera ina treba tom pravcu koje poduzeti. mjere i individualni i ostali vrijedni proizvođači Bogato plodnotlo, povoljni faktori intenzivne Aktiviproizvodnjegovedarstvu. ukazuju mogućnost
izložbe
su
u
na
u
su
sa
u
na
se
na
u
u
na
u
3
proizvodima proizvodnji svojim govedarskoj ranjem znatno stati red ratarstvom i godina kojejezadnjih mlijekom mogla faktore sisteIzložba treba neophodnost mjerodavne uznapredovalo. uvjeriti tih proi mesa, naročito plasmana mlijeka proizvodnje matskogrješavanja izvoda. od rad da će izložba smo, goveda prije podsjetiti uzgajivača Uvjereni rad. i buduće 60 goveda daljnji uzgajivače sadašnje godina,potaknuti rada
ona
u
u
mesom
bi
finalnim
sa
s
u
a
.
na
na
a
OCJENE
RASPLODNIH
GOVEDA
listopada kojaje Selu, inž. Juinž. inž. sastavu goveda Dabac, Janeš, komisija ocjenu rasplodnih kravu vet. Falandis i vet. Petrović inž. proglasili dipl. dipl. rasović, Križen, Krava iz Vrbove. Sorić »Jasenka« izložbe, šampionkom kojujeuzgojio Stjepan 4979 VI 25. XI »Jasenka« kg mlijeka laktaciji proizvela je 1959., oteljena je masti. 3,8%mliječne izložbi
Na
u
održana
Petrovom
Starom
11.
o.
g.
u
za
su
a
u
u
St. Petrovom
s
SL
SEKE
E
E
EPA
ARA
i
a
rok a od ao PIpriro KE M S) '
ire“
ej X
tae
Ka
Ana
ah
>
bakra
oš da
jćeć
POA
Sa
i.
izložbe
Selu
uzgajivača ocijenjena je vlasnika. zatim krava »Otica« Nove Gradiške, istog »Beba« Ivana iz krava krave II razredom Štefanović Prvče, ocijenjene »Biserka« Petra iz krava Đanić iz »Biserka« Ferić Starog Dragana Rešetara, iz Vrbove. Sela i »Jadranka« Sorić Stjepana Petrovog III razredom. krava Još sedam ocijenjeno je dobio iz Slav. Broda »Centra proosjemenjivanje je Nagradu umjetno veliku kao stočar iz Tisovca Jelić Ivan izvođač kojipoklanja pažnju krava i svojih junica. umjetnomosjemenjivanju I
krava
razredom
»Beba«
su
za
uzoran
4
Mikanović
Marina
iz
o
|
o;
s
r RS —-
3
>
+.
s
do
>>
Staro Izložena
I razredom
jević
Joco
kod
>
-
>>
Petrovo
stoka
Sorić
2
o
—
s
>
3)
3
s
s
s,
>
>
>
Selo
Sijepana
rasplodnih junica ocijenjena je»Jadranka«,
vlasnik
Milo-
iz Kovačevca.
Sedam
junica ocijenjeno je Kod starosti od 6—12 I razredom rasplodnih junica mjeseci ocijenjena je vlasnik Mikanović Marina iz Nove Gradiške. »Olga«, Još 5 II i III razredom. junica ocijenjeno je II i III razredom.
u
CENTAR ZA UMJETNO OSJEMENJIVANJE OPĆINE NOVA I GOVEDARSTVO Godine
1956.
došlo
do
je
SLAVONSKI GRADIŠKA
BROD
osnivanja priVeterinarskoj Slav. Brod zadatkom da bikova i veterinarga proizvodi dostavlja sjeme skim ambulantama i istočne Nova južne Slavonije (područje općine Gradiška, Slav. Slav. Vinkovci i Županja). Požega, Brod, Od osnutka Centra Slav. Brodu do danas, trogodišnji prekid, i Centra i Veterinarske stanice Nova Gradiška. ovog trajesaradnja stručnjaka Ta veterinarskih ambusaradnja nije iscrpljivala snabdijevanju lanata obuhvatala i tih nego sjemenombikova, je rješavanje problema proisteklih radu i goveda mjera unapređenje govedarstva. U rada bila više metoda to vrijeme početka je oplođivanja kojajerješavala zaraznih bolesti i nadoknada dobrih pitanja spolnih manjak rasplodnih što bila nego bikova, je mjeraunapređenja govedarstva. No ubrzo shvatilo da metoda umjetno osjemenjivanje nije rasploveć snažna karika lancu đivanja goveda mjera unapređivanje govedarske i rad proizvodnje uzgojnozemaljskom govedarstvu. selekcijski Centra
za
u.
stanici
o.
sa
za
u.
o.
u
uz
se
u
u.
samo
o.
u
za
za
se
samo
u
osnov
za
za
u
ji
2
---
2
-
=
>
oN
veliki imaju rasplodni Umjetnimosjemenjivanjem bikova Izboru krava po biku). osjemenjenih ( 6— godini potomaka broj kroz i veća obraća Centar vrijednostprovjerava pažnja, njihova 7.000 od robika Centru danas Tako provjerenih potječe koji potomstvo. testiranih nisu oni sami ili da postupku p rovjebikova) (progeno ditelja ravanja. i Brod Slav. Centar U počeoje proizvodnjom godini protekloj i obukom bikova »duboko — temperaturi (na sjemena smrznutog« takovim terenski rad kadrova sjemenom. 196"C) i krava Nove da će stočari svojih Gradiške, osjemenjivanje Vjerujemo koristiti ubrzo duboko osjemenjivanje pruža prednosti koje početi junica Centara
bikovi
za
u.
0.
u
se
a
se
za
ne
nema
u
u
u.
za
s
o.
s
za
za
s
smrznutom
spermom. Centra bikovi
i
brojno potomstvo naći kravama među će Gradiške pa posjetioci predvedenim Kita i dr. Centra bikova kćeri Rittera, Petera, Germana,Bernarda, našeg i... kćeri Husara, ili Miguela junice stočarske žaliti što pa možemo i danas No proizvodnje nesigurnosti uslijed obuhvat na i Veterinarske i nemoći i ekonomske time stanice, uzgajača bikova ovih bi i Gradiške Nove govedarstvo utjecaj v eći, jer nije području bio ovoga kraja jošupečatljiviji. Slav: Brod Centar osjemenjivanje umjetno Mnogi Nove području
za
u.
o.
Slav.
imali
Brod
su
na
—
—
u.
0.
na
za
INDIVIDUALNOG U ROBNOG
PREORJENTACIJA DOMAĆINSTVA POLJOPRIVREDNOG TRŽNIH VIŠKOVA PROIZVOĐAČA MLIJEKA I MESA dohotka
optimalnog proizvođačtraženju poljoprivredni zahvate moderne čvrsto maksimuma okviru planu prihvatio je zemljišnog dohotka. što i stvaranja većeg cilju mehanizacije tehnologije elaborat dobiva Svako cilj proizvodnji, specijaliziranoj gospodarstvo dohotka gospodarstva. dotičnog specifičnosti optimalnog je iznalaženje svakom ali u domaćinstva Jedinstveno postoji,jecilj rješenje solidnu i dohodak domaćinstvu egzistenciju obezbijediti optimalni pronaći i domaćinstvu potomstvu. stočarstvo Fundamentalna govedarstvo, je orijentacija orijentacija i malim niz sigurnošću, najvećom (kolebanjima) oscilacijama na dugi godina i ali i te solidnim najvećim. prihodom, sigurnim individualnih govedarstvu p osebno praćena proizvođača je Orijentacija autoće punom potpunosti koja mehanizacijom proizvođača zahtjevom oko krava. matizirati posao cjelokupni danas do vršene su daleko kravi po investicije koje premašuju Investicije individualnom izvode što i poljoprivrednom pored toga Jugoslaviji maksimuma. okviru zemljišnog gospodarstvu robnih i programu Posebno stvaranja v rijednosti potvrda zadovoljstvo, iz i viškova tržnih proizilazi materijala rasplodnog mlijeka, proizvođača Individualni
u
u
na
u
a
o
u
mu
ne
sva
za
na
—
s
ne
u
u
za
sa
se
u
na
u
a
mesa
|
:
E
e
o
činjenice gospodarikojih prihvatili najnapredniji vrši iz vlastitih sredstava. isključivo investicije Ovo znak da i program od strane proizvodnje jenajbolji jeorijentacija bitka individualnih i da dohotka oblasti proizvođača planu usvojen je okviru maksimuma dobivena. gospodarstva zemljišnog da veći Analize krava veću čistu pokazuju dobit, broj daje jersmanjuje kravi. S danom možemo po opterećenja pogledu investicija jednoj današnjim kazati da fazi ili 10 lociranih izgradnje dovršavanja gospodarstava, je Varaždina i da ni Zagreba, području Karlovca, Siska, Bjelovara, jedan 16 maksimum kod programom ispod predviđenih stajališta krave, iznosio 24. Ovo odnosi domaćinstva desetorice kojaishranjuju je goveda vlastitih okviru dok isključivo površina zemljišnog maksimuma, proizvobliže 50.—60 koristeći đači ishrani gradugradestaje krava, koji otpatke prehrambene pivski industrije, najviše trop. da
su
od
programe
veliki
na
dio
u
u
u
u
na
nema
za
se
a
ove
na
u
s
su
za
u
a
Preduvjetistvaranje robnogproizvođača za
preduvjetestvaranje robnogproizvođača prvoj ocjeni slijedeće: robni imati po mogućnosti proizvođač zemljišne maksimum; površine da zemljišne površine poželjno jednomkomadu; je domaćinstvo treba da ima dobru strukturu radne radu i snage predznanje i proizvodnji mlijeka, rasplodnog materijala; već do sada da interes proizvođač jepokazivao proizvodnju mlijeka, i i rasplodnog materijala da ima dohotka okviru svog proizvođač volju ostvarivanje većeg Kao
za
smatramo
u
mora
—
su
—
u
u
—
mesa
na
mora
—
za
mesa
mora
—
za
u
domaćinstva.
preduvjeta kojistvaraju općuocjenu domaćinstvu i kojega prilazi studioznije proučava njegov dosadašnji rad i i elaborat buduću inveplan pravi njegovu proizvodnju. Program ali elaboratom karaktera, sticija jevišegodišnjeg usmjerava gospodarstvo fazi punog će dati dohodak. funkcioniranja koji cilju najveći ćemo ukratko slike tok obrade Ovdje kojeobjavljujemo prikazati jedkroz teme. nog gospodarstva, najvažnije Ovo
neki
su
osnovu
od
o
domaćinstvu
i
na
se
mu
se
za
se
u
u
uz
Opisgospodarstva općekonstatacije uvjetimaocjeni ima i dohotka odrespecijalizacije gospodarstvo mogućnost formiranja većeg na đenim investicionim zahvatom, prelazi studiju slijedećeg: klima kao i izučava obzirom i tlo, položaj gospodarstva tržište; terena i parcela; konfiguracija rascjepkanost obzirom kvaliteta zemljišta zasnivanje pašnosistema; faktor klimatske kao i uslov prilike orijentacije gospodarstva pašnokošnog -košni sistem; obzirom tržišnih analiza bez obzira prilika, plasman robe, poslovnog partnera; normalnim radnim analiza radi snagama, ljudstva izraženog iznalaženja okviru dohotka pojedinca domaćinstva; svakog komadima izražene i zemljišne površine organizacija plodoredaeksploaistih; tacija Nakon
uvodnim
u
napomenama
da
i
o
s
se
—
se
s
na
—
na
s
—
za
—
na
s
—
na
u
—
u
za
i
—
u
ga
stoka
—
I
E
izražena
u
E
E
a
normalnim
kao
mjerilima
stočnim
fond.u
na
po-
'
s
na
u
,
na
u
—
odnosu
a
na
s
u
—
S
E
hrane; obzirom i građevinske objekteprojektiranje gospodarstva opremljenost novih vezi preorijentacijom; robne istih i trenutnim strojni park uvjetima specijalizacija planu proizvodnje; ubuduće i dohodak fazi dohodak proizvodnje specijaliziranim sadašnje gospodarstvima; hrane i količine kroz utrošak radnog dobivanje proizvodnja biljna fond stočni po 1 ha; i i način tehnika sijenasilaže; sušenjaspremanja pašeljeti, trebe
—
o
vremena
—
za
.
—
..
i
zimi
moa Pos.“ Pog"
si >
ši
ad ka)
bat
>.
ile
e
“x :
t koi
Pjn
RA HI
*
a
Garešić
Sađašnja
—
livada
Cia.
Pa
Rakov
Franjo,
pretvorit
DO
će
se
u
VJ
A
saka,
pregonski
pašnjak
mlijeka, pašnjaka gnojenja odnosno prirast; kao i mineralnih i koja cjelokupna mehanizacija upotreba gnojivagnojnice sistemu i sistemu izđubrivanja putem upotrebljava pašnokošnom oticanja; i dodatne sistemi hrane; davanja siliranja i uštede utrošak radne prosnage specijaliziranoj kojenastaju ukupni izvodnji; i ishrana
sistemi
stoke
|
Potok
s
obzirom
na
količinu
na
—
na
se
—
—
—
<.
— o
u
dodatni
oblici
izvora
dohotka
i
dr.
—
Septička jama
za
prihvat
gnojnice
Garešić
Franje
o
—
.---
--
-———
-——-
—_—_—
—
—_———
—
>
—_
--
==
-—
ue
=
PRTaa |
Dohodak
Ukupniprihodi toku iznose 46.612 godine od
GAREŠIC kooperanta
kod 18
FRANJE
rashodi
96.540,ukupni čisti domaćinstva te ostaje prihod krava
su
a
ulaganjastaju
Investiciona
u
18
za
cijelo imanje 49.928,00 u
za
krava dinara
93.000,00 10.000,00, 6,000,00 6.000,00, traktorske vile 3.000,00, ventilator 3.000,00, sušenje sijena stoke čuvar 600,00 nabavu učešće bačve gnojnicu 5.000,00 djelomično devet nabavka 54.000,00, rasplodnih junica dinara Ukupno:180.600,00 stajalištima izgradnja staje gnojnajama grabež- sijena i obrtač i: dizač sijenosakupljač rešetkama
s
i
za
za
,,
za
za
godina uz
8%
iznosili
dina
može
imanja
—
kamata.
Na
—
robne
razlika
za
dinara
iznosi
regres
na
kao
na
i
što
ostalo
10 000,00
dinara.
faktori
poreza smanjenje
Iako
Prema
tome
kredit
godišnji
na
anuiteti
dinara
na
5
5 go-
prihod fazi proizvodnju investicija prate vlasnik
obzirom
s
čisti
na
u
ovu
gospodarstvo zemlju predmetno na
3
proizvođače mlijeka na
60.000
kamatnoj stopi republičkog
iznosi
na
uzeti
mora
su:
fonda
iz
8%
sa
600,00
od
kredit
25
mu
iznosi —
dok
300,00 da nužno otplaćivati, je
bi
ekonomski
i ostali
82
iznosi
domaćinstva
Učešće
,,
litara
na
a
0,05
:
dinara
000,00 300,00
,,
4%
4000,00 dinara 7 Ukupno: 300,00
plaćasvoje ostaje godišnje proizvođaču
obaveze
da
u
iznosu
dinara.
300,00 i sin i snaha nalaze 3 što I djed baba, generacije imanju poredtoga može komotno da sin od 5—10 te posao obavlja kojije pomenuti godina, djeca navedeni dohodak. Budući i da starosti od 32 gore godine, ostvaruje dobnoj narednom to višak da vremena, vremenskog radnog imanjupokazuje od 2000 kredita nakon proizvodnje predviđa zasnivanje otplaćenja periodu dohodak da članove. kokica druge jajakojetrebaju formiraju nošenje iz što kod međutim Stvarne mnogo manje razloga podizanja investicije tako i ostali domaćinstvo iz prijatelji Rakovog sudjeluje objekata građevinskih svode oko 75 kao i radovi te oprema Potoka stajska 000,00 građevinski 10 to će iz trenutno ima da imenovani Budući dinara. krava, vlastitog poddo 1973. te od stado od 18 krava formirati mlatka otpadaju daljnje investicije da radi 1973. dinara. 54 počinje god. punimkapacitetom Gospodarstvo 000,00 od
15
se
na
u
se
se
na
u
za
za
su
na
se
cca
s
Inž. D.
10
Luković
a
—--.
>
RADU
NA SVAKODNEVNOM
zadru-
selekcijsku Poljoprivredno rukovodilac Peršin kombinata spoČakovec, Marija, kojujepredvodila žnog službe. menute selekcijske U
selu
zatekli
Pustakovec
D.
službu
smo
Umatičenje Ss
E
Ba
<
"Mne
4
ši 1
SALA
oka
Po
A
ataše
[4ip kauioaa bii
H
sne
an
M
u
krava
“siki
As
stručne
selek-
uobičajene Mijo MezgaMihajlo Hranjec visine grevršena Tako kravama. mjerenja poslove predvedenim cijske Takomatične dobiveni i dužine knjige. zapisivali podaci bena, trupa dr., dobila i kontrolni došla svaka đer pregled, krava, kojajeprviputa je bio utisnut tični rog. brojkojije vršili su
i
Asistenti
su
na
u
a
ma-
na
u
Asistenti
Hranjec
Mijo
i Mezga
Mihajlo
»Seka«
mbr.
259.
predveo je mbr. 64 i »Beba« »Beba« kravom došao Đuro Borović je »Berta« krave 64 »Beba« mbr. kojaje potomakje star. »Cifra« kravu Proizvođač je Straheja Mijopredveo Vlasnik
Zelenić
kravu
Melko
mbr.
s
va
man
krave
»Seka«
i »Cveta«.
Kra-
Austrije. a Hergodina, iz
uvezena
Jakob
318.
+
11
ANTUN
ANTOLOVIĆ
IZ MEĐURAČE
Upoznali Stočarskoj Novskoj »Biserka« gdjeje dopremiosvojujunicu kojuje kao otkupila »Zagrebačka mljekara« nagradunajboljemproizvođaču mlijeka. smo
ga
izložbi
na
u
Drug je dugogodišnji uzgajivač od 4 goveda. krave, plodnih Posjedujerasplodne 3 i 1 bik. nalaze njih junice uzgoju robni mliIzrazio da proizvođač ježelju postane to zato adaptacije jeka, jepotrebna staje, nabaviti 10 i kako bi mogao kredit, još rasplodnih Antolović
ras-
a
se
u
a
mu
a
uz
krava.
POSJEDUJE
MUZNI
UREĐAJ
BEDEKOVIĆ Jakuševca, 115, jeproizvođač mlijeka, 13 krava. i posjeduje bilo lako bio suočen svaki Sa sinom problemom mužnje. Nije je Mijom nabavi Na našem Zato tržištu 13 krava! musti dan stroja mužnju. jeprišao tvorizbor bio velik pogledu nije te nice kojaizrađuje strojeve. ko»UTINA« Odlučio stroj brata nabavio prekosvojeg jegje kojije zaposlen ZapadnojNjemačkoj. i dan Došao pa prve mužnje, je Centra proizvodstručnjaci i nju otkupmlijekaZagrebačke Tako i mnogome mljekare pomogli. kako pokazali radi, strojem i obučili tom poslu. njega Bilo i koji je manjihkvarova, nastali više iz to neznanja, naše da će trebati i ostale ukazuje robne dobro proizvođače uputiti tehniku takve Strojna mužnje. olakšava svakodnevni znatno žnja ali može posao staji, donijeti like neugodnosti proizvođaču kbr.
iz
JURAJ
uzoran
s
za
u
se
za
u
su
za
mu
u
su
se
a
u
sa
a
su
nam
u
mu-
u
ve-
samom
ukoliko
12
nestručno
radi.
—m.
>
---—
---
Drug posjedujejutara površina,čegaje jutra i ostalo livade 11%jutro podkukuruzom, podpšenicompovrćem, košnju. Bedeković
7
obradivih
od
a
su
mljekare
»Belje«
2
za
POSJET IZ BARANJE
Proizvođači-kooperanti
Nedavno
posjetili proizvođačimljekare Belja svrhom da našom Centru i upoznaju organizacijom proizvodnju otkup kooperanti i radom mlijeka mnogihdobavljača. Tako iz sabirno Gradići grupa je kooperanataBaranje posjetila mjesto kraj Velike Gorice. To selo vrlo ima i po je dobroj poznato p roizvodnji mlijeka, krasno sabirno dva rashladna »Vemjesto uređaja. Poljoprivredna zadruga lika Gorica« nosilac jeorganizirane proizvodnje mlijeka. Ovakve susrete možemo proizvođača poželjeti, doprinose jer boljem i upoznavanju unapređivanju proizvodnje mlijeka. su
iz
nas
se
s
u
sa
za
a
sa
samo
same
S UNUCIMA Na
izložbi
svoja 2
unuka
goveda u
Slavkom
Gerovu
zapazili jeproizvođač Branšelj i Mladenom kravu »Siva«. koji zagrlili šampionku smo
da
bio
sa
su
13
Svi
zadovoljni, jer i veliko zvono. alpsko
sretni
bili
su
televizor
nagrada:
i
uz
šampionsku
titulu
i
je
dobivena
tj
SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE
IZ STOČARSKOG
proizvođača1970. i kolovozu kooperanata rujnu
stokom
rasplodnom
Promet
Red.
broj 1.
i prezime
Ime
proizvođača Franjo
Rogožar
Nikolaj
Stjepan
3.
Rogožar
Franjo
4.
Kos
5.
Rajtar
6.
Novoselec
Mato
7,
Štefanović
Ivan
2.
Ivan
8.
Abramović
9.
Goleš
10.
Velimir
Stojan
Zavnica Haganj "
Milan
Ljuban
11.
Cimaš
Drago
12.
Puček
Mato
13.
Mikulić
14. 15.
Frntić Đuro Marica Dončević
16.
Babec
Milan
17.
Frntić
Đuro
18.
Tomičević
Mato
S
_
= Prvča
Haganj
V.
Kate-
1545
bik
Gradusa
2268, 1533, 2408,
3625
Bolč
3664.
=
>
s.
= Praščevac Žavnica Žabno Žabno Haganj
m
o
S.
Duga
Resa
Vet.
st. Vrbovec
=
Fond
S.
O.
N.
Gradiška
Fond
ha Glina
11557
O.
=
u
_,,
S;
O.
un
,,
1142, 1703, 1149, 1685, 1147, 1754, 19999
O.
m.
18.
Sunja
S
O.
_ _,,
Šušnjar Petrinja Farkaševac Ivančani Žavnica
S.
Fond
1547,
Gradec
Haganj
Fond
1538,
3263
Haganj N. Gradiška
Kupac
Kutina
Farkaševac
>
Ivan
Broj grla
mjesecu
Organizacija gorija
Selo
Majur G. Pavlovac
Slavko
u
Z _ =
junica
—
_
Salar_Ljudevit,. Dubovec
Ime i prezime Red. broj 19.
proizvođača
Tomičević
Ivan
Organizacija
Broj grla
Žabno
20656
s
Kate-
Mijo
Sakoman
Habijanec
Mihaljevci
gorija
junica
Kozić
Žabno
Mato
bik
1277
—_——
Kupac
Josip,
Globočec 20.
— _-
—
>
>
nn
Vet.
stanica
Sl.
Požega
Veter.
20787.
95
stanica
Križevci
Bušić
Pavao
Virje
Branko
Legen
8341.
V.
Lojan
Stjepan
Gola
Klisa
53
S.
O.
Fond
71862.
Sisak
Šestak
Drago
7958, Ćiril
Blažeković
8004.
Švegović
Kertez
Nikola
1713
Lukčin
Ivan
1837.
Lukčin
Ivan
18996,
87,
Zlatar
_
7156
Zlatar
Franjo
_
7475.
Đuro
"7442
Lojan
EL
,,
7803,
Ivan
28.
»n
Franjo
junica
7
Lojan
Đuro
Šestak
Drago
LJ
7215.»
Grotić
Franjo
"n
7418,
Lovrić
Dragan
7339,
.
Gradiška
Gradiška
.
"n
Fond
bik
2319
N.
Čizmar
Stražanac
Blaž
O.
Gradiška stanica
Veter.
2661,
Brestovac
S.
Zabok
Domović
Stanko
Šagovac
Marija
Hanzl
Adolf
Dežanovac
Dežanovac
Ivanovo
selo
Ljudevit
selc
2177. 2433.
"
Daruvar
4966.
Kerner
Franjo
Ivančić
Tomo
Tuciljevac
Nova
Varga
Fabijan
Poljančani
Kapela
2131,
Bosanac
Vlado
Predavac
Predavac
5203
Bosanac
Vlado
Imbrišak
Franc
Brajković
Marko
4924.
"
Rača
11721.
4
5199_,
n
Ivanska
Ivanska
Orlovac
Nova
Žunac
Ivan
Nova
Varga
Fabijan
Poljančani
5842
Rača
Rača
2)
11775,
11716.
Kapela
2132
"
Belić, Oštri
7,
Garešnica
—
50.
Holek
51.
Vrban
52.
Margetić
53.
Jambreković
54.
Tomazović
95.
Šiprak
56.
57.
Nova
Teodor Nikola
Sasovac
Franjo
Bulinac
Luka
Narta
Tomo
Jakopović
Međurača Severin
Ivan
Orovac
Rača
Nova
1
Marko
Josip
Lalić
Rača
49
31
»n
LL)
LL
»"n
11215 11259
junica
Zid
Zgb.
mljekara
—Remetinec "
2%
11154,
n
l1lll8_
n
Ivanska
4135,
"
Nevinac
1500,
"n
Severin
181
krava
n
Marija
Palangić,
Zagreb 15
—_—
-
Žena
i dom |
BOLESTI DIŠNIH ORGANA Kod
dišnih
često
prijelaza
zimu
u
bolesti
kod djece, pojavljuju, pogotovo
razne
se
organa.
'
najčešća oboljenja: sluzi. NaKod sluznice je izlučivanje (rinitis): upalepojačano Upala bolesti zaraznih kao akutno kihavica) simptom (hunjavica, stupanajčešće različite ili kao prirodne (polenska reakcija alergična hunjavica) (influencija, ili kod ili medikamentozne otrovanja (alergijapenicilin) utjecaje hunjavica) Kronično otrovima zbogtrajkihavci). nastaje nadražljivcima (suzavci, kojim ili kod nekih tvarima sluznice nog najdražujućim nadražaja više zraka nalaze klice. U stvara Zbog hladnog uvijek i One klice te sluzi razmnože i prenose hunjavicu. izazivaju naglo 3/4 do lete kod da imati Treba osobe. daleko, kapljice govora druge 10—20 minuta. lebde zraku čak 3 One kod kod 11/2, kihanja kašljanja Može Ovo Liječi povišenje pojaviti temperature. oboljenje pravismetnje. ako Ako i prohodan postaje zapušen, uzimanjemvrućegčaja aspirina. je kroz tri dana. 3 efedrina i to nozdrvu svaku po najviše kapi kapne kroz da zrak važnosti Od velike nos, kojem zaustavljaju prolazi je i Osim ulazak i tako čestice bronhijepluća. njihov sprečavaju prašine ulazi zrak izravno da hladni tako zrak pluća. ugrije toga velike sluznice poteškoće prigodomdojenja. dojenčandi zadaju Upale udahnulo zrak. bi da Zbog toga je potrebnoprije Dojenčeprekidadojenje, efedrina ili benila. nekoliko od sluzi i očistiti ukapati kapi dojenja žlicom. Za izmuzeno Ako i to majčinomlijeko pomaže,dojenčadi daje svaki slučaj preporuča pomoć liječnika. To i kod Često djecepojavljujeangina(grlobolja).jeupalakrajnika ako Teži otečena i Sluznica pa zagnoji (mandula). je je slučaj i boli ga kod ima žućkaste veće ili naslage. Dijete temperaturu opažaju manje i virusi. Uzročnici bakterije gutanja. do i može doći lokalna bolest. Zbog nje komplikacija Angina nije žibolest težih kao edem što srca, npr. zglobova, bubrega, posljedica grla, je Navest
ćemo
nosa
na
na
zaraza.
u
se
nosu
se
nosu
na
se
se
na
—— a
m
umu
u
m.
a
se
se
se
nos
|
|
u
se
u
u
razne
u
u
ne
se
nosu
|
nosne
mu
u
nos
nos
se
ne
se
se
se
se
crvena.
su
samo
vaca
i dr.
Čestoje streptokok, organizampostati nj reumatična zarazi Pri pojavljuje groznica streptokokom preosjetljiv.novoj kako bi bolest od tražiti treba Zato ili pomoć liječnika, uvijek upalabubrega. i mandule ako operirale. Najbolji penicilin. liječila, jepotrebno jelijek biti To Može i (laringitis). Upalagrla glasnica je upalagrkljana. osobito zaraznih bolesti ili stalno difterije, oboljenje popratnapojavadrugih teško i i dr. diše, promukloje kašlje. Temperatura dijete hripavca Oboljelo odmah da tražiti te treba U težim liječnika slučajevima pomodri, jepovišena. bi dijete ugušilo. kronična kao može da i to obično Iz akutne profesiorazvije upalegrla kod i naporan i nalno govor nastavnika, oboljenje (dugotrajan pjevača dr.). uzročnik
te
bolesti
pa
može
na
se
se
a
samo-
mu
ne
se
se
UREDNIČKI ODBOR Uređuje: Dinko urednik: Kaštelan, dipl. inž. i izdavač: Udruženje mljekarskih
odgovorni Vlasnik Hoholač, Ilica "Zagreb, 31/III, ništvo, Glavni
16
i
tel.
440-476.
Tisak:
tehnički
urednik:
SRH, radnika Uprava »Vjesnik«, Štamparija
Vera i
ured-
Zagreb
|