Mljekarski list 11-1970

a

a.

ki

S,

Sje GODINA

VII

ZAGREB

STUDENI

Pasta

a

on

izgradnji staja za

gs

18

krava,

vlasnik

ge

.

a Rečsjeo) RG. NP

RA

Franjo Garešić,

Potok

Rakov

—_

=—

o...

+

1970

-——

_—

_

__

krajZagreba

-e---—

o

e

a2

ee

&

i

—

———---

m.

>

<

s

u.

23.

>.

—-_-

Gašaai

-

PROBLEMI U VEZI S FORMIRANJEM ROBNIH PROIZVOĐAČA MLIJEKA »Zagrebačke mljeproizvodnju otkupmlijeka podacima Hrvatske SR centra i kare« djelovanja području selekcijskog Stočarskog Karlovcu, tvornice Varaždinu, Zagrebu, Bjelovaru, »Zagrebačke mljekare«, i to od domaćinstava od 56 889 vrši i Kninu otkupmlijeka Senju, Pagu, krava. krava i 95 328 kontrolnih matičnih 4346 od 100 174 krave kogajebroj domaćinstvu 1000 litara ili po kravi da tržni višak "To znači po je Centra

Prema

i

za

na

u

za

se

cca

cca

1750

litara.

(kolebanja) oscilacija je tržnog i kada zimskih i 50% između potrošnjajesenproljetnih mjeseci, jepovećana turističkom i redovnom kada skih podprometu mjeseci, jepadpotrošnje od tržišta. Sitni kreće da što znači ponudamlijeka suprotno zahtjeva ručju, kod takovih i proposljedicama, podložni negativnim proizvođači stihijski sab« i troškovi kvalitetu teško vrlo zvođača mlijeka odgovarajuću osigurati je od veći ekstenzivnom i pravilu otkupa području ranja transporta Gorice.

Podravine i Velike područja intenzivnijeg iz tržni višak vidi odnosu strukture Analiza slijedećih proizvođača 1969.: podatakadnevnoj isporuci,god. viška

struktura

Niska

i do

uzrok

osnovni

na

u

se

a

su

u

na

u

su

se

na

za

o

Broj ukupIsporuka Srednja do od nog — broja vrijednostproizvođača dnev. litara anket. proizv. isp. %/ od

1—

5

6— 11—15 10 16— 21—25 20 26— 30 31— 40 41—50 51

i više

3

8.045

7

11.148

13

5.791

17

2.634

23

838

27

352

35

136

45

32

75

14

27,15 38,46 19,97 9,09 2,89 1,216 0,46 0,104 0,05

|

nn

-.—_-

s

—>---—

s

>>

--—.---—

——

-—

.----

—

>

-._

---

evidentan

mlijeka, proizvodnjeisporuke teladi i odnosu i nesklad prasadi, cijenu mlijeka otkupu prodaji cijena od osnovni uzrok proces prisutan mlijeka, kojije podbačaj planaotkupa je XI 1969. do sada. mjeseca stalno Bitan momenat mljekaru«otkupumlijeka »Zagrebačku koji prati više karakter.

Tako selu je stihijski jeraslojavanje kojejepoprimilo rad inostranradne odlaska sela mlađe i vitalne snage proces prisutan domaćinstva staračka ili selu stvo koja gradsku privredu, ostaju i biti mogu »Zagrebačke mjekare« proizvodnji dugoročniji poslovni partner otkupumlijeka.

5000—7000 selu Na domaćinstava, rapidno padabrojpoljoprivrednih ili više ima 50% domaćinstava SR domaćinstava 1 preko godišnje Hrvatskoj, ili inostranstvu izvan stiču dohodak radu članova graddomaćinstva, koji sektora imalo rezultat to društvenog škojprivredi. jačanje Međutim, nije već i domaćinstava, je prosječni poljoprivrede formiranje jačihkategorija nominalni vlašto da staračka domaćinstva i znači pao posjed 3,6 3,3ha, ali se sela snici žive izvan posjedovnoj strukturi, koji doprinose usitnjenoj viška. može računati pogledu tržnog njima tvorudruženih Iz izloženih perspektiva proizlazi jedina trajna činjenica sirovine:« nica osiguranju »Zagrebačku mljekaru« odlučnoj orijentaciji robnih minimum 5—15 i više mliječnih goveda, proizvođača a) formiranju kravi 3000—4000 litara po produkcijom mlijeka godišnje; tržnog kako društvenih farma bi 20% mlijeka, b) suinvestiranju proširenje sirovine dobilo sektora poljoprivrede. društvenog U vezi neophodno realizaciji gornjomproblematikom jepristupiti proto robnih u grama koji formiranja proizvođača mlijeka, imajuuvjete suinbilo kroz odnosno radne i snage, pogledu zemljišnih stajskih kapaciteta, nosioca i otkupa (zadruga kombinata), mljekare«, mlijeka vesticije Zagrebačke kredita banaka ili kroz fondova općinskih dugoročunapređenje stočarstva, radu kod kada radnom odnosu odnose kuće, kooperativne nije krave biti vlasništvu odnosno nosioca mogu »Zagrebačke mljekare«, koopei mlijeka. racijeotkupa niska

Ovakova

i

struktura u

uz

na

u

za

u

sve

na

u

na

sa

a

u

ne

na

u

za

u

u

na

za

na

sa

s

u

ne

u

u

u

sa

u

se

u

u

cca

s

s

za

»

za

na

na

zasnovane

u

Stevo

Stanivuković

»Zagrebačka mljekara« Zagreb i Centar proizvodnju otkupmlijeka —

za

IZLOŽBA U STAROM

GOVEDARSKA

PETROVOM

SELU

proPoljoprivredne uvijek igrale značajnu ulogu podsticanju izvođača poljoprivrede. unapređenje izložbi izabrani i St. Petrovom Selu Na krava rasplodni primjerci da kvalitete kao junica, ciljem prikažu dostignuće stočarskoj proizvodnji, odraz 60 rada i simentalske godišnjeg poteškoća uzgojugoveda pasmine. bila da ukaže i sadašnje probleme ovojgrani Ujednoje namjera ina treba tom pravcu koje poduzeti. mjere i individualni i ostali vrijedni proizvođači Bogato plodnotlo, povoljni faktori intenzivne Aktiviproizvodnjegovedarstvu. ukazuju mogućnost

izložbe

su

u

na

u

su

sa

u

na

se

na

u

u

na

u

3

proizvodima proizvodnji svojim govedarskoj ranjem znatno stati red ratarstvom i godina kojejezadnjih mlijekom mogla faktore sisteIzložba treba neophodnost mjerodavne uznapredovalo. uvjeriti tih proi mesa, naročito plasmana mlijeka proizvodnje matskogrješavanja izvoda. od rad da će izložba smo, goveda prije podsjetiti uzgajivača Uvjereni rad. i buduće 60 goveda daljnji uzgajivače sadašnje godina,potaknuti rada

ona

u

u

mesom

bi

finalnim

sa

s

u

a

.

na

na

a

OCJENE

RASPLODNIH

GOVEDA

listopada kojaje Selu, inž. Juinž. inž. sastavu goveda Dabac, Janeš, komisija ocjenu rasplodnih kravu vet. Falandis i vet. Petrović inž. proglasili dipl. dipl. rasović, Križen, Krava iz Vrbove.

Sorić »Jasenka« izložbe, šampionkom kojujeuzgojio Stjepan 4979 VI 25. XI »Jasenka« kg mlijeka laktaciji proizvela je 1959., oteljena je masti.

3,8%mliječne izložbi

Na

u

održana

Petrovom

Starom

11.

o.

g.

u

za

su

a

u

u

St. Petrovom

s

SL

SEKE

E

E

EPA

ARA

i

a

rok a od ao PIpriro KE M S) '

ire“

ej X

tae

Ka

Ana

ah

>

bakra

oš da

jćeć

POA

Sa

i.

izložbe

Selu

uzgajivača ocijenjena je vlasnika. zatim krava »Otica« Nove Gradiške, istog »Beba« Ivana iz krava krave II razredom Štefanović Prvče, ocijenjene »Biserka« Petra iz krava Đanić iz »Biserka« Ferić Starog Dragana Rešetara, iz Vrbove.

Sela i »Jadranka« Sorić Stjepana Petrovog III razredom. krava Još sedam ocijenjeno je dobio iz Slav. Broda »Centra proosjemenjivanje je Nagradu umjetno veliku kao stočar iz Tisovca Jelić Ivan izvođač kojipoklanja pažnju krava i svojih junica. umjetnomosjemenjivanju I

krava

razredom

»Beba«

su

za

uzoran

4

Mikanović

Marina

iz

o

|

o;

s

r RS —-

3

>

+.

s

do

>>

Staro Izložena

I razredom

jević

Joco

kod

>

-

>>

Petrovo

stoka

Sorić

2

o

—

s

>

3)

3

s

s

s,

>

>

>

Selo

Sijepana

rasplodnih junica ocijenjena je»Jadranka«,

vlasnik

Milo-

iz Kovačevca.

Sedam

junica ocijenjeno je Kod starosti od 6—12 I razredom rasplodnih junica mjeseci ocijenjena je vlasnik Mikanović Marina iz Nove Gradiške. »Olga«, Još 5 II i III razredom. junica ocijenjeno je II i III razredom.

u

CENTAR ZA UMJETNO OSJEMENJIVANJE OPĆINE NOVA I GOVEDARSTVO Godine

1956.

došlo

do

je

SLAVONSKI GRADIŠKA

BROD

osnivanja priVeterinarskoj Slav. Brod zadatkom da bikova i veterinarga proizvodi dostavlja sjeme skim ambulantama i istočne Nova južne Slavonije (područje općine Gradiška, Slav.

Slav.

Vinkovci i Županja).

Požega, Brod, Od osnutka Centra Slav. Brodu do danas, trogodišnji prekid, i Centra i Veterinarske stanice Nova Gradiška. ovog trajesaradnja stručnjaka Ta veterinarskih ambusaradnja nije iscrpljivala snabdijevanju lanata obuhvatala i tih nego sjemenombikova, je rješavanje problema proisteklih radu i goveda mjera unapređenje govedarstva.

U rada bila više metoda to vrijeme početka je oplođivanja kojajerješavala zaraznih bolesti i nadoknada dobrih pitanja spolnih manjak rasplodnih što bila nego bikova, je mjeraunapređenja govedarstva.

No ubrzo shvatilo da metoda umjetno osjemenjivanje nije rasploveć snažna karika lancu đivanja goveda mjera unapređivanje govedarske i rad proizvodnje uzgojnozemaljskom govedarstvu. selekcijski Centra

za

u.

stanici

o.

sa

za

u.

o.

u

uz

se

u

u.

samo

o.

u

za

za

se

samo

u

osnov

za

za

u

ji

2

---

2

-

=

>

oN

veliki imaju rasplodni Umjetnimosjemenjivanjem bikova Izboru krava po biku). osjemenjenih ( 6— godini potomaka broj kroz i veća obraća Centar vrijednostprovjerava pažnja, njihova 7.000 od robika Centru danas Tako provjerenih potječe koji potomstvo. testiranih nisu oni sami ili da postupku p rovjebikova) (progeno ditelja ravanja. i Brod Slav.

Centar U počeoje proizvodnjom godini protekloj i obukom bikova »duboko — temperaturi (na sjemena smrznutog« takovim terenski rad kadrova sjemenom.

196"C) i krava Nove da će stočari svojih Gradiške, osjemenjivanje Vjerujemo koristiti ubrzo duboko osjemenjivanje pruža prednosti koje početi junica Centara

bikovi

za

u.

0.

u

se

a

se

za

ne

nema

u

u

u.

za

s

o.

s

za

za

s

smrznutom

spermom.

Centra bikovi

i

brojno potomstvo naći kravama među će Gradiške pa posjetioci predvedenim Kita i dr.

Centra bikova kćeri Rittera, Petera, Germana,Bernarda, našeg i... kćeri Husara, ili Miguela junice stočarske žaliti što pa možemo i danas No proizvodnje nesigurnosti uslijed obuhvat na i Veterinarske i nemoći i ekonomske time stanice, uzgajača bikova ovih bi i Gradiške Nove govedarstvo utjecaj v eći, jer nije području bio ovoga kraja jošupečatljiviji.

Slav: Brod Centar osjemenjivanje umjetno Mnogi Nove području

za

u.

o.

Slav.

imali

Brod

su

na

—

—

u.

0.

na

za

INDIVIDUALNOG U ROBNOG

PREORJENTACIJA DOMAĆINSTVA POLJOPRIVREDNOG TRŽNIH VIŠKOVA PROIZVOĐAČA MLIJEKA I MESA dohotka

optimalnog proizvođačtraženju poljoprivredni zahvate moderne čvrsto maksimuma okviru planu prihvatio je zemljišnog dohotka. što i stvaranja većeg cilju mehanizacije tehnologije elaborat dobiva Svako cilj proizvodnji, specijaliziranoj gospodarstvo dohotka gospodarstva. dotičnog specifičnosti optimalnog je iznalaženje svakom ali u domaćinstva Jedinstveno postoji,jecilj rješenje solidnu i dohodak domaćinstvu egzistenciju obezbijediti optimalni pronaći i domaćinstvu potomstvu. stočarstvo Fundamentalna govedarstvo, je orijentacija orijentacija i malim niz sigurnošću, najvećom (kolebanjima) oscilacijama na dugi godina i ali i te solidnim najvećim. prihodom, sigurnim individualnih govedarstvu p osebno praćena proizvođača je Orijentacija autoće punom potpunosti koja mehanizacijom proizvođača zahtjevom oko krava. matizirati posao cjelokupni danas do vršene su daleko kravi po investicije koje premašuju Investicije individualnom izvode što i poljoprivrednom pored toga Jugoslaviji maksimuma. okviru zemljišnog gospodarstvu robnih i programu Posebno stvaranja v rijednosti potvrda zadovoljstvo, iz i viškova tržnih proizilazi materijala rasplodnog mlijeka, proizvođača Individualni

u

u

na

u

a

o

u

mu

ne

sva

za

na

—

s

ne

u

u

za

sa

se

u

na

u

a

mesa

|

:

E

e

o

činjenice gospodarikojih prihvatili najnapredniji vrši iz vlastitih sredstava. isključivo investicije Ovo znak da i program od strane proizvodnje jenajbolji jeorijentacija bitka individualnih i da dohotka oblasti proizvođača planu usvojen je okviru maksimuma dobivena. gospodarstva zemljišnog da veći Analize krava veću čistu pokazuju dobit, broj daje jersmanjuje kravi. S danom možemo po opterećenja pogledu investicija jednoj današnjim kazati da fazi ili 10 lociranih izgradnje dovršavanja gospodarstava, je Varaždina i da ni Zagreba, području Karlovca, Siska, Bjelovara, jedan 16 maksimum kod programom ispod predviđenih stajališta krave, iznosio 24. Ovo odnosi domaćinstva desetorice kojaishranjuju je goveda vlastitih okviru dok isključivo površina zemljišnog maksimuma, proizvobliže 50.—60 koristeći đači ishrani gradugradestaje krava, koji otpatke prehrambene pivski industrije, najviše trop. da

su

od

programe

veliki

na

dio

u

u

u

u

na

nema

za

se

a

ove

na

u

s

su

za

u

a

Preduvjetistvaranje robnogproizvođača za

preduvjetestvaranje robnogproizvođača prvoj ocjeni slijedeće: robni imati po mogućnosti proizvođač zemljišne maksimum; površine da zemljišne površine poželjno jednomkomadu; je domaćinstvo treba da ima dobru strukturu radne radu i snage predznanje i proizvodnji mlijeka, rasplodnog materijala; već do sada da interes proizvođač jepokazivao proizvodnju mlijeka, i i rasplodnog materijala da ima dohotka okviru svog proizvođač volju ostvarivanje većeg Kao

za

smatramo

u

mora

—

su

—

u

u

—

mesa

na

mora

—

za

mesa

mora

—

za

u

domaćinstva.

preduvjeta kojistvaraju općuocjenu domaćinstvu i kojega prilazi studioznije proučava njegov dosadašnji rad i i elaborat buduću inveplan pravi njegovu proizvodnju.

Program ali elaboratom karaktera, sticija jevišegodišnjeg usmjerava gospodarstvo fazi punog će dati dohodak. funkcioniranja koji cilju najveći ćemo ukratko slike tok obrade Ovdje kojeobjavljujemo prikazati jedkroz teme. nog gospodarstva, najvažnije Ovo

neki

su

osnovu

od

o

domaćinstvu

i

na

se

mu

se

za

se

u

u

uz

Opisgospodarstva općekonstatacije uvjetimaocjeni ima i dohotka odrespecijalizacije gospodarstvo mogućnost formiranja većeg na đenim investicionim zahvatom, prelazi studiju slijedećeg: klima kao i izučava obzirom i tlo, položaj gospodarstva tržište; terena i parcela; konfiguracija rascjepkanost obzirom kvaliteta zemljišta zasnivanje pašnosistema; faktor klimatske kao i uslov prilike orijentacije gospodarstva pašnokošnog -košni sistem; obzirom tržišnih analiza bez obzira prilika, plasman robe, poslovnog partnera; normalnim radnim analiza radi snagama, ljudstva izraženog iznalaženja okviru dohotka pojedinca domaćinstva; svakog komadima izražene i zemljišne površine organizacija plodoredaeksploaistih; tacija Nakon

uvodnim

u

napomenama

da

i

o

s

se

—

se

s

na

—

na

s

—

za

—

na

s

—

na

u

—

u

za

i

—

u

ga

stoka

—

I

E

izražena

u

E

E

a

normalnim

kao

mjerilima

stočnim

fond.u

na

po-

'

s

na

u

,

na

u

—

odnosu

a

na

s

u

—

S

E

hrane; obzirom i građevinske objekteprojektiranje gospodarstva opremljenost novih vezi preorijentacijom; robne istih i trenutnim strojni park uvjetima specijalizacija planu proizvodnje; ubuduće i dohodak fazi dohodak proizvodnje specijaliziranim sadašnje gospodarstvima; hrane i količine kroz utrošak radnog dobivanje proizvodnja biljna fond stočni po 1 ha; i i način tehnika sijenasilaže; sušenjaspremanja pašeljeti, trebe

—

o

vremena

—

za

.

—

..

i

zimi

moa Pos.“ Pog"

si >

ši

ad ka)

bat

>.

ile

e

“x :

t koi

Pjn

RA HI

*

a

Garešić

Sađašnja

—

livada

Cia.

Pa

Rakov

Franjo,

pretvorit

DO

će

se

u

VJ

A

saka,

pregonski

pašnjak

mlijeka, pašnjaka gnojenja odnosno prirast; kao i mineralnih i koja cjelokupna mehanizacija upotreba gnojivagnojnice sistemu i sistemu izđubrivanja putem upotrebljava pašnokošnom oticanja; i dodatne sistemi hrane; davanja siliranja i uštede utrošak radne prosnage specijaliziranoj kojenastaju ukupni izvodnji; i ishrana

sistemi

stoke

|

Potok

s

obzirom

na

količinu

na

—

na

se

—

—

—

<.

— o

u

dodatni

oblici

izvora

dohotka

i

dr.

—

Septička jama

za

prihvat

gnojnice

Garešić

Franje

o

—

.---

--

-———

-——-

—_—_—

—

—_———

—

>

—_

--

==

-—

ue

=

PRTaa |

Dohodak

Ukupniprihodi toku iznose 46.612 godine od

GAREŠIC kooperanta

kod 18

FRANJE

rashodi

96.540,ukupni čisti domaćinstva te ostaje prihod krava

su

a

ulaganjastaju

Investiciona

u

18

za

cijelo imanje 49.928,00 u

za

krava dinara

93.000,00 10.000,00, 6,000,00 6.000,00, traktorske vile 3.000,00, ventilator 3.000,00, sušenje sijena stoke čuvar 600,00 nabavu učešće bačve gnojnicu 5.000,00 djelomično devet nabavka 54.000,00, rasplodnih junica dinara Ukupno:180.600,00 stajalištima izgradnja staje gnojnajama grabež- sijena i obrtač i: dizač sijenosakupljač rešetkama

s

i

za

za

,,

za

za

godina uz

8%

iznosili

dina

može

imanja

—

kamata.

Na

—

robne

razlika

za

dinara

iznosi

regres

na

kao

na

i

što

ostalo

10 000,00

dinara.

faktori

poreza smanjenje

Iako

Prema

tome

kredit

godišnji

na

anuiteti

dinara

na

5

5 go-

prihod fazi proizvodnju investicija prate vlasnik

obzirom

s

čisti

na

u

ovu

gospodarstvo zemlju predmetno na

3

proizvođače mlijeka na

60.000

kamatnoj stopi republičkog

iznosi

na

uzeti

mora

su:

fonda

iz

8%

sa

600,00

od

kredit

25

mu

iznosi —

dok

300,00 da nužno otplaćivati, je

bi

ekonomski

i ostali

82

iznosi

domaćinstva

Učešće

,,

litara

na

a

0,05

:

dinara

000,00 300,00

,,

4%

4000,00 dinara 7 Ukupno: 300,00

plaćasvoje ostaje godišnje proizvođaču

obaveze

da

u

iznosu

dinara.

300,00 i sin i snaha nalaze 3 što I djed baba, generacije imanju poredtoga može komotno da sin od 5—10 te posao obavlja kojije pomenuti godina, djeca navedeni dohodak.

Budući i da starosti od 32 gore godine, ostvaruje dobnoj narednom to višak da vremena, vremenskog radnog imanjupokazuje od 2000 kredita nakon proizvodnje predviđa zasnivanje otplaćenja periodu dohodak da članove. kokica druge jajakojetrebaju formiraju nošenje iz što kod međutim Stvarne mnogo manje razloga podizanja investicije tako i ostali domaćinstvo iz prijatelji Rakovog sudjeluje objekata građevinskih svode oko 75 kao i radovi te oprema Potoka stajska 000,00 građevinski 10 to će iz trenutno ima da imenovani Budući dinara. krava, vlastitog poddo 1973. te od stado od 18 krava formirati mlatka otpadaju daljnje investicije da radi 1973. dinara.

54 počinje god. punimkapacitetom Gospodarstvo 000,00 od

15

se

na

u

se

se

na

u

za

za

su

na

se

cca

s

Inž. D.

10

Luković

a

—--.

>

RADU

NA SVAKODNEVNOM

zadru-

selekcijsku Poljoprivredno rukovodilac Peršin kombinata spoČakovec, Marija, kojujepredvodila žnog službe. menute selekcijske U

selu

zatekli

Pustakovec

D.

službu

smo

Umatičenje Ss

E

Ba

<

"Mne

4

ši 1

SALA

oka

Po

A

ataše

[4ip kauioaa bii

H

sne

an

M

u

krava

“siki

As

stručne

selek-

uobičajene Mijo MezgaMihajlo Hranjec visine grevršena Tako kravama. mjerenja poslove predvedenim cijske Takomatične dobiveni i dužine knjige. zapisivali podaci bena, trupa dr., dobila i kontrolni došla svaka đer pregled, krava, kojajeprviputa je bio utisnut tični rog. brojkojije vršili su

i

Asistenti

su

na

u

a

ma-

na

u

Asistenti

Hranjec

Mijo

i Mezga

Mihajlo

»Seka«

mbr.

259.

predveo je mbr.

64 i »Beba« »Beba« kravom došao Đuro Borović je »Berta« krave 64 »Beba« mbr. kojaje potomakje star. »Cifra« kravu Proizvođač je Straheja Mijopredveo Vlasnik

Zelenić

kravu

Melko

mbr.

s

va

man

krave

»Seka«

i »Cveta«.

Kra-

Austrije. a Hergodina, iz

uvezena

Jakob

318.

+

11

ANTUN

ANTOLOVIĆ

IZ MEĐURAČE

Upoznali Stočarskoj Novskoj »Biserka« gdjeje dopremiosvojujunicu kojuje kao otkupila »Zagrebačka mljekara« nagradunajboljemproizvođaču mlijeka. smo

ga

izložbi

na

u

Drug je dugogodišnji uzgajivač od 4 goveda. krave, plodnih Posjedujerasplodne 3 i 1 bik. nalaze njih junice uzgoju robni mliIzrazio da proizvođač ježelju postane to zato adaptacije jeka, jepotrebna staje, nabaviti 10 i kako bi mogao kredit, još rasplodnih Antolović

ras-

a

se

u

a

mu

a

uz

krava.

POSJEDUJE

MUZNI

UREĐAJ

BEDEKOVIĆ Jakuševca, 115, jeproizvođač mlijeka, 13 krava. i posjeduje bilo lako bio suočen svaki Sa sinom problemom mužnje.

Nije je Mijom nabavi Na našem Zato tržištu 13 krava! musti dan stroja mužnju. jeprišao tvorizbor bio velik pogledu nije te nice kojaizrađuje strojeve. ko»UTINA« Odlučio stroj brata nabavio prekosvojeg jegje kojije zaposlen ZapadnojNjemačkoj. i dan Došao pa prve mužnje, je Centra proizvodstručnjaci i nju otkupmlijekaZagrebačke Tako i mnogome mljekare pomogli. kako pokazali radi, strojem i obučili tom poslu. njega Bilo i koji je manjihkvarova, nastali više iz to neznanja, naše da će trebati i ostale ukazuje robne dobro proizvođače uputiti tehniku takve Strojna mužnje. olakšava svakodnevni znatno žnja ali može posao staji, donijeti like neugodnosti proizvođaču kbr.

iz

JURAJ

uzoran

s

za

u

se

za

u

su

za

mu

u

su

se

a

u

sa

a

su

nam

u

mu-

u

ve-

samom

ukoliko

12

nestručno

radi.

—m.

>

---—

---

Drug posjedujejutara površina,čegaje jutra i ostalo livade 11%jutro podkukuruzom, podpšenicompovrćem, košnju.

Bedeković

7

obradivih

od

a

su

mljekare

»Belje«

2

za

POSJET IZ BARANJE

Proizvođači-kooperanti

Nedavno

posjetili proizvođačimljekare Belja svrhom da našom Centru i upoznaju organizacijom proizvodnju otkup kooperanti i radom mlijeka mnogihdobavljača.

Tako iz sabirno Gradići grupa je kooperanataBaranje posjetila mjesto kraj Velike Gorice.

To selo vrlo ima i po je dobroj poznato p roizvodnji mlijeka, krasno sabirno dva rashladna »Vemjesto uređaja.

Poljoprivredna zadruga lika Gorica« nosilac jeorganizirane proizvodnje mlijeka.

Ovakve susrete možemo proizvođača poželjeti, doprinose jer boljem i upoznavanju unapređivanju proizvodnje mlijeka. su

iz

nas

se

s

u

sa

za

a

sa

samo

same

S UNUCIMA Na

izložbi

svoja 2

unuka

goveda u

Slavkom

Gerovu

zapazili jeproizvođač Branšelj i Mladenom kravu »Siva«. koji zagrlili šampionku smo

da

bio

sa

su

13

Svi

zadovoljni, jer i veliko zvono. alpsko

sretni

bili

su

televizor

nagrada:

i

uz

šampionsku

titulu

i

je

dobivena

tj

SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE

IZ STOČARSKOG

proizvođača1970. i kolovozu kooperanata rujnu

stokom

rasplodnom

Promet

Red.

broj 1.

i prezime

Ime

proizvođača Franjo

Rogožar

Nikolaj

Stjepan

3.

Rogožar

Franjo

4.

Kos

5.

Rajtar

6.

Novoselec

Mato

7,

Štefanović

Ivan

2.

Ivan

8.

Abramović

9.

Goleš

10.

Velimir

Stojan

Zavnica Haganj "

Milan

Ljuban

11.

Cimaš

Drago

12.

Puček

Mato

13.

Mikulić

14.

15.

Frntić Đuro Marica Dončević

16.

Babec

Milan

17.

Frntić

Đuro

18.

Tomičević

Mato

S

_

= Prvča

Haganj

V.

Kate-

1545

bik

Gradusa

2268, 1533, 2408,

3625

Bolč

3664.

=

>

s.

= Praščevac Žavnica Žabno Žabno Haganj

m

o

S.

Duga

Resa

Vet.

st. Vrbovec

=

Fond

S.

O.

N.

Gradiška

Fond

ha Glina

11557

O.

=

u

_,,

S;

O.

un

,,

1142, 1703, 1149, 1685, 1147, 1754, 19999

O.

m.

18.

Sunja

S

O.

_ _,,

Šušnjar Petrinja Farkaševac Ivančani Žavnica

S.

Fond

1547,

Gradec

Haganj

Fond

1538,

3263

Haganj N. Gradiška

Kupac

Kutina

Farkaševac

>

Ivan

Broj grla

mjesecu

Organizacija gorija

Selo

Majur G. Pavlovac

Slavko

u

Z _ =

junica

—

_

Salar_Ljudevit,.

Dubovec

Ime i prezime Red. broj 19.

proizvođača

Tomičević

Ivan

Organizacija

Broj grla

Žabno

20656

s

Kate-

Mijo

Sakoman

Habijanec

Mihaljevci

gorija

junica

Kozić

Žabno

Mato

bik

1277

—_——

Kupac

Josip,

Globočec 20.

— _-

—

>

>

nn

Vet.

stanica

Sl.

Požega

Veter.

20787.

95

stanica

Križevci

Bušić

Pavao

Virje

Branko

Legen

8341.

V.

Lojan

Stjepan

Gola

Klisa

53

S.

O.

Fond

71862.

Sisak

Šestak

Drago

7958, Ćiril

Blažeković

8004.

Švegović

Kertez

Nikola

1713

Lukčin

Ivan

1837.

Lukčin

Ivan

18996,

87,

Zlatar

_

7156

Zlatar

Franjo

_

7475.

Đuro

"7442

Lojan

EL

,,

7803,

Ivan

28.

»n

Franjo

junica

7

Lojan

Đuro

Šestak

Drago

LJ

7215.»

Grotić

Franjo

"n

7418,

Lovrić

Dragan

7339,

.

Gradiška

Gradiška

.

"n

Fond

bik

2319

N.

Čizmar

Stražanac

Blaž

O.

Gradiška stanica

Veter.

2661,

Brestovac

S.

Zabok

Domović

Stanko

Šagovac

Marija

Hanzl

Adolf

Dežanovac

Dežanovac

Ivanovo

selo

Ljudevit

selc

2177.

2433.

"

Daruvar

4966.

Kerner

Franjo

Ivančić

Tomo

Tuciljevac

Nova

Varga

Fabijan

Poljančani

Kapela

2131,

Bosanac

Vlado

Predavac

Predavac

5203

Bosanac

Vlado

Imbrišak

Franc

Brajković

Marko

4924.

"

Rača

11721.

4

5199_,

n

Ivanska

Ivanska

Orlovac

Nova

Žunac

Ivan

Nova

Varga

Fabijan

Poljančani

5842

Rača

Rača

2)

11775,

11716.

Kapela

2132

"

Belić, Oštri

7,

Garešnica

—

50.

Holek

51.

Vrban

52.

Margetić

53.

Jambreković

54.

Tomazović

95.

Šiprak

56.

57.

Nova

Teodor Nikola

Sasovac

Franjo

Bulinac

Luka

Narta

Tomo

Jakopović

Međurača Severin

Ivan

Orovac

Rača

Nova

1

Marko

Josip

Lalić

Rača

49

31

»n

LL)

LL

»"n

11215 11259

junica

Zid

Zgb.

mljekara

—Remetinec "

2%

11154,

n

l1lll8_

n

Ivanska

4135,

"

Nevinac

1500,

"n

Severin

181

krava

n

Marija

Palangić,

Zagreb 15

—_—

-

Žena

i dom |

BOLESTI DIŠNIH ORGANA Kod

dišnih

često

prijelaza

zimu

u

bolesti

kod djece, pojavljuju, pogotovo

razne

se

organa.

'

najčešća oboljenja: sluzi. NaKod sluznice je izlučivanje (rinitis): upalepojačano Upala bolesti zaraznih kao akutno kihavica) simptom (hunjavica, stupanajčešće različite ili kao prirodne (polenska reakcija alergična hunjavica) (influencija, ili kod ili medikamentozne otrovanja (alergijapenicilin) utjecaje hunjavica) Kronično otrovima zbogtrajkihavci). nastaje nadražljivcima (suzavci, kojim ili kod nekih tvarima sluznice nog najdražujućim nadražaja više zraka nalaze klice.

U stvara Zbog hladnog uvijek i One klice te sluzi razmnože i prenose hunjavicu. izazivaju naglo 3/4 do lete kod da imati Treba osobe. daleko, kapljice govora druge 10—20 minuta. lebde zraku čak 3 One kod kod 11/2, kihanja kašljanja Može Ovo Liječi povišenje pojaviti temperature. oboljenje pravismetnje. ako Ako i prohodan postaje zapušen, uzimanjemvrućegčaja aspirina. je kroz tri dana.

3 efedrina i to nozdrvu svaku po najviše kapi kapne kroz da zrak važnosti Od velike nos, kojem zaustavljaju prolazi je i Osim ulazak i tako čestice bronhijepluća. njihov sprečavaju prašine ulazi zrak izravno da hladni tako zrak pluća. ugrije toga velike sluznice poteškoće prigodomdojenja. dojenčandi zadaju Upale udahnulo zrak. bi da Zbog toga je potrebnoprije Dojenčeprekidadojenje, efedrina ili benila. nekoliko od sluzi i očistiti ukapati kapi dojenja žlicom.

Za izmuzeno Ako i to majčinomlijeko pomaže,dojenčadi daje svaki slučaj preporuča pomoć liječnika.

To i kod Često djecepojavljujeangina(grlobolja).jeupalakrajnika ako Teži otečena i Sluznica pa zagnoji (mandula). je je slučaj i boli ga kod ima žućkaste veće ili naslage.

Dijete temperaturu opažaju manje i virusi.

Uzročnici bakterije gutanja. do i može doći lokalna bolest.

Zbog nje komplikacija Angina nije žibolest težih kao edem što srca, npr. zglobova, bubrega, posljedica grla, je Navest

ćemo

nosa

na

na

zaraza.

u

se

nosu

se

nosu

na

se

se

na

—— a

m

umu

u

m.

a

se

se

se

nos

|

|

u

se

u

u

razne

u

u

ne

se

nosu

|

nosne

mu

u

nos

nos

se

ne

se

se

se

se

crvena.

su

samo

vaca

i dr.

Čestoje streptokok, organizampostati nj reumatična zarazi Pri pojavljuje groznica streptokokom preosjetljiv.novoj kako bi bolest od tražiti treba Zato ili pomoć liječnika, uvijek upalabubrega. i mandule ako operirale.

Najbolji penicilin. liječila, jepotrebno jelijek biti To Može i (laringitis).

Upalagrla glasnica je upalagrkljana. osobito zaraznih bolesti ili stalno difterije, oboljenje popratnapojavadrugih teško i i dr. diše, promukloje kašlje.

Temperatura dijete hripavca Oboljelo odmah da tražiti te treba U težim liječnika slučajevima pomodri, jepovišena. bi dijete ugušilo. kronična kao može da i to obično Iz akutne profesiorazvije upalegrla kod i naporan i nalno govor nastavnika, oboljenje (dugotrajan pjevača dr.). uzročnik

te

bolesti

pa

može

na

se

se

a

samo-

mu

ne

se

se

UREDNIČKI ODBOR Uređuje: Dinko urednik: Kaštelan, dipl. inž. i izdavač: Udruženje mljekarskih

odgovorni Vlasnik Hoholač, Ilica "Zagreb, 31/III, ništvo, Glavni

16

i

tel.

440-476.

Tisak:

tehnički

urednik:

SRH, radnika Uprava »Vjesnik«, Štamparija

Vera i

ured-

Zagreb

|