Mljekarski list 12-1970

Page 1

ZAGREB

perego

Svečano Direktor

OPZ

Velika

Gorica

otvorenje inž.

Bulić

ooo

eoja

sa!irnog mjesta Pokupsko COM-a direktora i pomoćnik

o

a

Velika

Gorica.

»Zagrebačke

mljekare«

Adamić


boj

25.GODIŠNJICA

POLJOPRIVREDNE —..

OSNIVANJA

ZADRUGE

VELIKA GORICA održana je Uoči Dana XI 28. prošlava Republike 1970. 25PoljoVelika održana privredne zadruge Gorica. Proslava Pokupskom je kojomje godišnjice Zadružni dom otvoren prilikom svečano kojem nalazi bogatoopremljena i mali restoran. Tada rad i Potrgovina jepuštena linija hlađenje mlijeka Sva sabirna dobila rashladne tom kupsko. mjesta području uređaje. Direktor inž. Bulić održao te govor, Poljoprivredne zadruge jeprigodni je između rekao: ostalog Navršilo 25 kako 1946. ostvarena 1. IX godina ideja je poljoprivrednih Velike Gorice i okolnih sela da proizvođača osnujusvojuorganizaciju preko zaštititi interese uslove i što koje željeli svoje osiguratibolje unapređenje i stočarske poljoprivredne proizvodnje. u

u

se

u

za

na

su

se

su

za

Predaja

mljekare«

»Zagrebačke

poklona

zadrugarstva, pioniri tj. zadruge kao OPZ Velika Fanton dr Juraj, prvipredsjednik Gorica, Anton,tajnik, pok. Trdak te Drolc Ivan Zamole i Hribar Vladimir, Anđela, blagajnicapok. Pavel, udarili Oni OPZ Velika Gorica i stvorili uslove temelje svojim zalaganjem radne daljnjeg razvoja organizacije. Bira Kako izrazito to karakterizira sitno je poljoprivredno područje koje selj i svaštarska i 90% nalazi vlasništvu proizvodnja gdje preko zemlje poljoi to vrlo iako niz ekonomskih privrednih proizvođača usitnjenim parcelama faktora od intenzivnu zahtijevaprigradske poljoprivrede proizvodnjuprvom redu voća i te mesa, mlijeka, povrća, jaja drugih poljoprivrednih proizvoda. Prvi

u

osnivačkom

odboru

bili su;

Kokot

su

ove

se

u

u

u

2

e

.

o

S

A

a

Ed


i to

isključivo trgovinom zadruga počela gotovo početku održaizvlačila korist iz i imala tzv. koje jejednugostionicu trampom veliki dio sredstava i iz izgradnju vanjezadruga prihoda jeodvajao članova i ostadoma Gorici. Dom Velikoj jeizgrađen pomoćsvojih družnog i okolnih Velike Gorice i lih sela,koji mještana poljoprivrednih proizvođača Velike Gorice. danas ima veliku djelatnosti mjesta ulogu prosvjetnokulturnoj U

baviti

se

samom

za

se

za-

za

se

uz

u

a

u

svečane

Sa

sjednice

odbora

Zadružnog

O.

P. Z.

Velika

Gorica

zadruga počima uvođenjem mehanizacije uglavnom vuču kao što traktor god. konjsku itd.,prvi okapačice sijačice, jekupila 1952. Gorici i sredstava Zadruga objekteVelikoj jačanjemstvaranjem kupuje od i danas ili koje područje posjeduje, integracijama pripajanjima proširuje okolnim Velike do Gorice, NovogČiča Kravarskog Pokupskog preko selima, pa čak i preko Kupe." bila vlasniod društva Zadruga zemlju kojaje općem jepreuzimala štvu i bila obrađivana i makkojanije zemlju kojajeprelazila zemljišni Od simum. ovih obradom i kulturi formirala zadruga površina je privođenjem od ali ekonomiju kojoj otkupljujući zemlju vlasnika, jejošprikupljala površine društva morala ovu jeintencijom ekonomiju (iako rado) predati Agrokombinatu određen kao nosilac društvene ratarstvu Zagreb, koji proizvodnje je komuni Velika Gorica. Na način taj smanjila obujamsvoje jeZadruga proizi dobar dio radnika i vodnje mehanizacije je zemljom prešaoAgrokombinat. kao nosilac i Zadruga trgovačke djelatnosti početku, kasnijem otkud dolazila do morala odreći razvoju, je financijskih sredstava, trgovačke kao i što vrlo negadjelatnosti ugostiteljstva, poslijereformskom razdoblju odrazilo tivno likvidnost i poblagovremenog Zadruge mogućnost plaćanja ljoprivrednih proizvoda zadrugarima, posebno mlijeka. Ostavši bez vlastite i te bez i ugoekonomijezemljišnih površina trgovine snage stiteljstva subjektivne zadruge granicama svojih mogućnosti poduGod.

1948.

sitne

s

na

su

i to

a

u

a

s

u

svu

onu

ne

u

sa

u

u

svom

a

se

se

u

na

a

su

u

na

u


-—-

2

>

zele

R2

>

da

e

2

2

s

i

Re

s

s

>>

-—_

>>

RAKINCNE

KR

pronađe Zadrugepreorijentiravši opstanak isključivo odnose i individualnim suradnju zadrugama, operativne tj. poljoprivrednim proizvođačima. danas što posebno reforme našim Međutim, jejasno, pokazalo poslije da i velikih uslovima, nijemogućeriješiti probleme poljoprivredi stvaranje robnih bez punog i učešća individualnih proizvoda aktiviranja poljoprivrednih 96% i 90% stočproizvođača kojiraspolažu poljoprivrednih površinapreko sve

se

se

ko-

na

sa

a

se

u

u

sa

nog

fonda.

djelatnosti zadruge podijeliti dijela: 1. i te i šumorganizacija otkuppoljoprivrednih proizvodaljekovitog bilja skih plodova; 2. zadružnih centara vrši robom i svim sjemenskom preko snabdijevanje ostalim široke a.u potrepštinamapoljoprivredu, zadnjevrijeme i robom potrošnje; teladi, 3. tova te proizvodnje kooperacija tova svinja, kooperacija: mlijeka ostali vidovi kooperacije; parka. 4. pružanje usluga putemstrojnog Osnovne

možemo

četiri

u

za

.

:

Zadružna

prodavaonica

u

Pokupskom

Zadruga suradnjiPoljoprivrednom Gorica, Velika Gorica i ostalim udruženjem poljoprivrednim zadrugama nabavlja robu i sredstva našim uslosjemensku kemijska kojenajbolje odgovaraju i vima rezultate i ostalu kojepostižu najoptimalnije proizvodne pravilnu vrlo važan faktor kod i visokih agrotehniku poljoprivredi postizanja sigurnih te kvalitetnih prinosabiljnoj proizvodnji. teladi kao tova i zauzima radu Kooperacija kooperacija svinja Zadruge istaknuto utovi 2500 8000 kod Zadruga mjesto. godišnje teladi, svinja kojih rezultati nešto kod ali su nego skromniji teladi,jošuvijek zadovoljavajući. u

stanicom

s

Velika

Poslovnim

onu

u

uz

u

u

u

|

cca

| NE


—.-..————————.—.—.—.—.—.—————

2

s

R_S

>

s.

-—

s

3

--

——

s

2

i Kooperacija proizvodnje mlijeka je starija počima negdje g od. ali tek 1961. nešto rezultati. ci1958., god. značajniji No,međutim, mlijeko klično svakih nekoliko dolazi krizu. godina zbogograničenih cijena otkupu Velika Gorica 5 litara Zadruga zadnjihgodina isporučuje 3,5milijuna mlijeka te red godišnje »Zagrebačkoj mljekari« spada najvećih dobavljača »Zagrebačke Od 1968. količine ali tako da mljekare«.god. postepeno sigurno opadaju, će komuna 3 litara godine cijela isporučiti milijuna manjenego god. 1969. tome narušeni tako da ponovno Razlog je disparitet cijena, seljacima više kao tržni više isplati proizvodnja mlijeka pogotovo višak, jer davati ili telićima. Putem vrši isplati mlijeko svinjama strojnog parka Zadruga ratarstvu. Potreba usluge mehanizacijom posebno pokazala osnivanjem kluba »stotine« i naših borbu za uključivanjem poljoprivrednih proizvođača visoke kukuruza. prinose investirala 190 starih dinara od 90 Zadrugaje milijuna čega milijuna st. dinara Velike objekte koji izgrađenipodručju Čiča, Novog Gorice, Male i Brkiševine i okolnih sela i to sabirnih staBune,Kravarskog, Pokupskog nica i 100 st. dinara opremu mlijekotrgovačkih centara, milijuna otpada i to laktofrizi 25 st. 15 st. d. hlađenje mlijeka milijuna dinara, milijuna ostalo zadružnim centrima. Samo opremu strojni park, otpada objekata iznose 80 st. što uloženo ovojgodini investicije milijuna d, je izgradnju centra te sabirnih stanica i poslovnog Pokupskom uređaja hlađenje mlijeka Male Bune do Izvori sredstava području Pokupskog. investicije uglavvlastita sredstva te krediti jednim d ijelom »Trgoprometa« Zagreb, koji kreditira opremom zadružnim centrima te jednim d ijelom propoljoprivredni izvođači i kod nabave »Zagrebačka mljekara« uređaja hlađenje mlijeka. i ponovno mreže odZadrugaje prišla osnivanju modernizaciji trgovačke centra nosno i otkuppoljoprivrednih proizvoda osiguravanje repromaterii robe široke tako između ostalih centara jala potrošnje, je godine i zgrađen Zadružni centar mjestu Pokupsko. Asfaltna cesta Velika otvorila robne proGorica— je mogućnost te tova teladi Vukomeričkih izvodnje mlijeka kooperaciju području gorica Pokupsko, Velika Gorica kao koje Zadruga organizacija proširila integracijama terena. ovog zadrugama tržni viškovi tako da pa Proizvodnja mlijeka opada, manji, postakakva će biti sudbina i individualnih vljapitanje zadrugara poljoprivrednih te kakva će biti sudbina fonda. proizvođača mlijeka, stočnog Radi smatramo i odnosa potrebnim toga zasnivanje dugoročnijih stabilnijih individualnim rukama nalaze velike povrproizvođačima, jer njihovim šine i gotovo stočarski fond bez može ni zemljišta cjelokupan kojega zamisliti tržnih viškova osiguravanje dovoljnih potrebe domaćeg tržišta, i izvoza. potrebe U imala vidnih rezultata i proteklom periodu poljoprivreda je njen razvoj odražava kako tako i snabjasno ukupneproizvodnje, porastu boljem tržišta i standarda. dijevanju općeg porasta Novi kao i nove neće uspjesi polju poljoprivredne proizvodnje akcije doći sami od već treba stalno inicirati sebe, akcije, podržavati pozitivna iskrsle i konkretanja, zajednički rješavati probleme razvoju poduzimati kretne će usklađen i mjerekoje osigurati optimalan razvoj p oljoprivrede. službama konkretna Zadruga svojim pronalaziti rješenjaoptimalno nešto

ona

su

u

u

u

ove

cca

u

se

ne

ne

mu

za

se

se

u

cca

u

su

na

za

a

za

U

na

cca

a

na

u

u

cca

u

u

za

na

za

su

nom

nas

u

za

za

ove

u

na

na

se

sa

s

su

s

se

sve

se

u

se

ne

za

se

u

a

u

na

nove

u

sa

mora

za

5

-

o

-


o

o

|

3

RR

s

—_———

nn

>

PE

SSA

samih

pojedinih sela, pa'i raspoloživih kapaciteta područja korištenje rukovodeći postavljenim sklonosti, njegove respektirajući proizvođača i i metodama proizvodnji. efikasnoj razvoj pridonose kojepodstiču ciljevima svojih zadrugara postizanje uključitipodsticanje Zadruga stočarstva. kao visokih razvoj daljnji krmnogbilja kukuruza, prinosa od odbrane sistem treba komune kao i uključiti cijele Zadruge Područje koriste individualni 90% koji zadrugari proizvođači površina preko tuče, jer do kao i štete. nanosi tuča im ogromne pa Zadruga svoje u sjeve, osiguravaju i seminare kroz stručnim nastaviti sada proizvođača osposobljavanjem bi kako vidove ostale svoje proširivali zadrugari proizvođači poljoprivredni i ekonomikom i ovladali kojom proizvodnje tehnologijom otpimalnom znanje stočarstvu naročito momentani bave. problemipoljoprivredi Međutim, tekuća ubrzo da će nadležni ali riješiti organi obeshrabruju,očekujemo i sela. ekonomska poljoprivrede pitanja svog

se

a

se

na

na

mora

osnove

za

u

ne

mora

se

u

a

u

nas

ćine spot

an

Drug

Kokot

predsjedavao

je svečanoj

viči

s

ž

VO

sjednici

kraju, naglasiti kod faktora komune Velika Gorica. podršku društvenoZato i da Velike Gorice ovog političkih slučajno jepokrovitelj jubileja nije Zadruge Velika Gorica. upravo Skupština općine bio govor Kokot rukovodioca prvog Zapažen druga Juraja, nekadašnjeg je i osnivača Velika Gorica. Istakao potrošačkotadašnje zadruge radu neobično vidan i da zato sretan. Direktor napredakpoljoprivredne je je »Zagrebačke Rade Tomić mali Tita predaojeprigodni mljekare« drug poklon kipdruga bilo što dugimpljeskom popraćeno prisutnih. je sviju U ime svečanosti sekretar pokrovitelja govorio je Općinske skupštine drug inž. direktor Lisec Mišo narodni Janko, drugovi Zorić, »Trgoprometa«, Glagolić, Jakob direktor iz kao i zastupnik, Medved, nekadašnje zadruge Pokupskog direktor SR Hrvatske centra inž. Brlek Selekcijskog drug Stjepan. I

na

moramo

da

smo

nailazili

u

našem

u

6

radu

na

svestranu


--———-—

o

-

o

s

s

o

s

3

3

=--=-

ss

so

UPITNIK ZA PROIZVOĐAČE Ime

i

3

_—_

MLIJEKA

kooperanta: prezime

Selo: Nosilac

organizacije otkupa mlijeka:

Upitnik popunjenja predajte mlijeka! od 1. 12. 1970. »Zagrebačka mljekara« je povisila otkupnu cijenu mlijeka dinara. Radnički 21. XII 1970. donio 0,15 »Zagrebačke savjet mljekare« je Odluku dinara litri od po povišenju otkupne cijene mlijeka daljnjih 0,10 1. 11971. To znači bazi masti prosječne 3,6%mliječne proizvođačdobiva litru oko dinara. Robni bit će jednu mlijeka 1,20 proizvođači posebno kooperant stimulirani. nakon

sabiraču

vašem

za

o

za

na

za

1.

Na

povećane mlijeka cijene voriti idućoj godini? Količine 1970. mlijeka isporučenog god. 1971., Mogućnost isporuke god. osnovu

koliko

ove

ugovoljni

ste

u

.

2.

Molimo

.

.

litara

4.4.0.

litara

24...

uvjet dugogodišnjeg godina, to znači svih količina da li sigurnost plasmana mlijeka, trate da stimulativna?2_. DA je cijena uz

vas

od

ugovora

5—10

a

sma-

ova

.

Kojucijenu predlažete .

3.

Kako

je

.

.

iskorištena

Isporučeno »Zagrebačkoj mljekari«

god.

litara

litara

teladi.

.

.

4.4...

za

prodano

i

'.

“+.

NE

1970.

24.44...

.

Upotrijebljeno napajanje ishranu Upotrijebljeno svinja...

litara

0.

4

ve

4...

litara

LR.

litara

Ukupnoproizvedenogospodarstvu obrazlažete Čime predviđene promjene isporuci mlijeka ili »Zagrebačku mljekaru« (povećanje smanjenje isporuke)? ili muznih krava gospoPovećanjem smanjenjem broja DA darstvu? Bar an ra ERE na

4.

toku

u

domaćinstvu...

u

za

Prerađeno

.

dinara

proizvodnja mlijeka

vaša

+...

1...

.

Potrošeno

.

.

.

.

4.4.

u

litara

za

na

a

e

i

o

a

i

Povećanjem smanjenjem mliječnosti ili

krava.

Povećanjem smanjenjem ili

radne

snage

.

.

+.

Navedite 5.

Koliko

neke muznih

.

+...

Povećanjem smanjenjem prinosa krmnogbilja. ili

.

.

.

.

NE

DA.

NE

DA

NE

DA

_ NE

drugerazloge .

krava

imate

danas

na

gospodarstvu? .

.

.

kom.


o

—_-—-—_

mmm

teladi

junica? 2........ veličina je vašegposjeda?

Kolika U

ženske

steonih

Koliko

s.

ra

e

........

jutara

........4....

parcela?

koliko

......

Oranica, jutara

........

(sjenokoše)

Livada

jutara

išume........

površine

Neobradive

lil traktor?

Imate

jutara

.

.......

or

OZ.

a

TE

S

I

KE

TE

S

DA

VA

NE

godine jekupljen? oruđa? Što imate od priključnih Kada

Od

........

Goveda

jošposjedujete? Svinja krmača Rasplodnih

stoke

tovu

u

__

Peradi 6.

Koliko na

ste

u

toku

kupili proteklihmjeseci

neku

junicu?

prodali? vašem 12 toku li Da proteklihmjeseci je ili steona krava junica? koja uginula ste

Da

10.

Ako

li

gospodarstvu

na

vaša

je

ili ste-

........

u

9.

kravu

koliko?

osigurana?

stoka

.

.

.

.

.

4.4.4...

.

+...

+...

.

DA

NE

DA

NE

mjeseci predviđate razdobljeslijedećih vašem krava muznih gospodarstvu, kojije mjenu broju tome razlog? vašem krava li da Smatrate goposve odgovara broj sadašnji 12

od

za

i domaćinstvu?

spodarstvu Ne

.

.

za

sredstva

za

brojkrava?

.

DA

NE

.

DA

NE

.

DA.

grla? uzgojnih rentabilnom proizvodnjom dovoljno

NE

.

.

DA

NE

krava

ili

teladi

krme,cijena cijena (zbog razloga? Zbognekogdrugog odnosa

veći

_

.

.

nabavu

smatrate

Mljekarstvo ne

4.4.4...

+.

.

stajskim prostorom raspolažete

Nemate

pro-

ne

na

u

,

kom.

4

.

.

kom.

(4.

.

.

12

........

Koliko

8.

teladi?

toga teladi? od kupljene

Daliste onu

vlastite

kom.

i.

.

od

Koliko 7

rasplodnih goveda uzgojili proteklihmjeseci 12

gospodarstvu?

svom

Koliko

u

i

isl)?

.

.

E a

I


—__—__—___—___——_—__—_—————————_——_—

Molimo

ll.

da

navedete

koji jerazlog:

tačno

smanjenje razdoblje 12 slijedećih predviđate mjeseci muznih krava tome broja gospodarstvu, kojije zlog? ili sužavate DA Napuštate svoje gospodarstvo uopće li neku Želite svoje gospodarstvo druguproizusmjeriti

Ako

za

na

svom

ra-

NE

na

vodnju? 12.

DA

stajski gospodarstvu omogućava prošiprostor krava steonih DA broja junica)? (i renje povećanje

Da

li

vašem

na

za

.

potrebna Dijelom, tj. jeadaptacija?

NE

Treba

DA

NE

DA

NE

DA

NE

sagraditi staju? novu

Da

14.

Imate

15.

Ukoliko

li

na

uvedena

gospodarstvu

vašem

struja?

u staji?

vodu

.

proizvodnju, gospodarstvo usmjeriti sredstva da iznose oprepotrebna ukupna

želite

na

smatrate

robnu

za

vašeggospodarstva?

mu

Od

je staju u

li tekuću

koliko

togajepotrebno stoke nabavu uzgojne

.

dinara

.

dinara

za:

dinara

adaptaciju staje

.

strojeve i

16.

Koliko

17.

Pod

opremu

dinara

.

jemoguće

vlastito

učešće

Koliko

%

domaćinstvu

u

kamata

godina otplateiuz......... radne

imate

snage

za

proizvodnju?

lelalelsfstele osoba, togasposobni da radna da Da li smatrate snaga mogućnosti obavlja je za

rad

.....+.....

sve

u

broja poslove povećanog kod

Da

li ste

radni

krava

da

zainteresirani

odnos

na

rad

kod

rasplodnih uzgoja

i tovnih

21.

dinara

“.

.

kredit?

od

20.

investicijama?

tim

u

kojimuvjetima prihvatili bi

NaTeferetefererete

19.

NE

DA

13.

18.

NE

Kakav kod

prijedlog

imate

kuće?

za

netko kuće

na

i steonih

junica? .

domaćinstva

uđe

DA.

NE

DA

NE

vašeg i bazi mlijeka proizvodnje

iz

goveda? .

.

kooperaciju

u

+...

i radne

odnose

na

radu


NAPOMENA

UZ UPITNIK ZA PROIZVOĐAČE

MLIJEKA

Ispunjavanje upitnika koji proizvođači selu i da kojiimajuuvjete stajskim kapacitetima radnoj snazi, opredijele robnu Na ankete radit će specijaliziranu proizvodnju mlijeka. akcioni robnih komunama i radnim program po orgaformiranja proizvođača i kombinata. nizacijama poljoprivrednih zadruga 1970. radna Isporuku mlijeka god. ispunjava organizacija, isporuku 1971. sam bazi god. izjašnjava kooperant, povećane otkupne cijene, redovitu bi morala biti do idućem isplatu, koja 20mjesecu. Pod tačkom 3. bitno dati stvarne strukturi tog je podatke namjenemlijeka, kako bi dobili i viška pokazatelji potrošnje mogućnost dobivanja tržnog mlijeka. rednim 5—7 odnose pod Pitanja brojem brojmliječnih goveda, promet ili nabavu toku prošle godine. tačkom 10—11 da vide pod Pitanja značajna ocjenu gospodarstva, nabavke bilo ili iz uvoza, ukoliko potrebe mliječnih krava, zemlji je da uoče razlozi. sužavanje proizvodnje 13 i 14 odnose kako Pitanja 12, ocjenu stajskih kapaciteta, struje, vode, bi utvrdilo sadašnje stanje. 16 i 17 odnose Slijedeća pitanja, 15, investicije, procjenjuju zajednički radnom nosilac ugovora i ankete. organizacijom kojaje Cijene visokosteonim domaće crveno-šare rasplodnim, junicama pasmine(simenkreću od 6—7 iz talac)poznatim porijeklom hiljada dinara, i do 9500 dinara. učešće od Rasplodne junice daju otplatu najtrećine ili kao sredstvo manjejedne vrijednosti daje Mljekare ili radne 4 zatim može druge organizacije godine, kooperant otkupiti nakon Dohodak od grlo spomenuto otplate pripadajućeg dijela amortizacije. i teladi dužan mlijeka pripada proizvođaču, jeisporučiti »Zagrebačkoj količine i telad. mljekari« proizvedene mlijeka 20 i 21 odnose odnosa radu Pitanja mogućnost zasnivanja radnog kod kuće. To odnosi i će imati tržni višak gospodarstva koja mlijeka od 25000 litara i dohodak iz dodatne tova godišnje jošjedne proizvodnje, ili goveda svinja. odnosa radu kod kuće članovi domaćinstva radnog Zasnivanjem potpuno zdravstveno nosilac odnosa i tim da osigurani, radnog penziono, iz i po katastarskom kao što plaća radnog odnosa, doprinos prihodu, je ima

za

svrhu

da

utvrdi

se

to

su

na

u

se

na

osnovu

se

u

za

a

se

na

uz

u

o

se

se

na

u

su

za

se

u

a

se

se

na

se

se

na

a

s

se

same

s

se

a

se

se

na

one

uvoza

uz

osnovno

na

a

a

sve

se

se

na

na

na

z

na

su

a

s

a

do

10

sada.

ne

se

$


POVIŠENJE CIJENE MLIJEKA 1. XII

otkupnih mlijeka 0,15 povećanja cijena Radnički bila snazi 30. XI 1970. »Zagrebačke god. savjet cijenu kojaje 1970. donio Odluku 21. XII ponovnom propovećanju mljekare« cijene je Odlučeno da izvođače mlijeka. poveća otkupna mlijeka daljnjih je cijena dinara od 1. I 1971. 0,10 Osim

dinara

za

1 od

po

1970.

na

na

za

o

se

sjednice

savjeta

Radničkog

Sa

direktor

Generalni

za

Rade

Tomić

»Zagrebačke i predsjednik

mljekare« RS

inž.

Lazić

koje povećanje Povećanje cijene od 1. I 1971. kao 1. I. 1971. čine snagu privrejedinstveno povećanje stupa do zahtjeva republičkom premijom, odmrzavanje akontacijurješenja količine iznosa i kompenzacionog prodajnih mlječnih prerađevina cijena koje prerađujumlječne proizvode. mlijeka od 1. I 1971. da će isplaćivati jedinstvena Znači, proizvođačima mlijeka od dinara litri dok konačno po akontacija0,25 mlijeka dotle, riješe i »Zagrebačke Skupštini opravdani zahtjevi mljekare« upućeni gradaZagreba SR Hrvatske. Odluku Izvršnom Sabora novih provedbi cijena mlijeko vijeću će do donijet Savjet kooperanata »Zagrebačke mljekare« kraja godine. da donekle »Zagrebačke mljekare« povišenom Nastojanje mlijeka cijenom ublaži krizu nalazi svakako kojoj govedarska proizvodnja je pohvalno. Duži vremenski aktivnost oko period »Zagrebačke mljekare« povišenja traje što Radi limitirana mlijeka kooperantima. toga je prodajna cijene cijena mlijeku Nedavna odluka gradovima povišenju proizvođačima. nije moglopristupiti ruke SIV-a zavezala »Zagrebačkoj cijena zamrzavanju je mljekari«, potpuno ali kako vidimo privremeno. direktora Rade Prema Tomića članovima generalnog izlaganju Radničkog da »Zagrebačke mljekare« vidljivo je cijena savjeta proizvođačima tržištu i hitno nastala velika razlika korist mlijeka povisiti,. jerje mesa. od

1. XII

1970.

od

i ponovno

21. XII

1970.

na

za

menu

za

se

one

u

se

sve

se

ne

o

za

ove

u

u

se

se

o

samo

se

na

mesa

mora

u

'

ll


m

APPS

—>—

RR

e

-_

>

s

sn

s

s

s

s -_

ss

GLA

>

NE 8| i

Sadašnja cijena mlijeku povišenja predstavlja jednu najviših Znači da sada samim da Evropi. je proizvođačimaracionalizacijom proizredu robnom 10 i više krava nađu ekonomprvom vodnje, proizvodnjom sku računicu. to Sadašnja cijena pruža. nakon

od

u

na

a

u

sa

RAZGOVOR

S NOVINARIMA

da realno »Zagrebačke je mljekare« prikaže stanje nalaze i kojem proizvođači mlijeka, mljekarska industrija. Upotrebila »sredstva« nalazila od ličbljena koja raspolaganju počev susreta Sabora do nog predstavnicima konferencije štampu. Velika

bila

aktivnost

u

se

a

su

sva

su

sama

se

na

s

za

Stanivuković

Direktor

U

nekoliko

u

razgovoru

s

novinarima

propojavljivao je televiziji i Stanivuković. Vrlo izvodnjuotkupmlijeka »Zagrebačke mljekare« drug rječitim kao i interese govorom uvijek, je, zastupao proizvođačaJedini izlaz iz krize« i što »mlječne je povišenje otkupne mlijeka jenajckooperanata. ijene robne Samo velika donosi rentavažnije proizvodnje. proizvodnja željeni navrata

se

direktor

na

Centra

za

same

bilitet.

POSJETILISU NAS... Kooperanti

Đakovo

posjetili »Zagrebačku mljekaru«. autobus bio do Veliki Znači da jeispunjen posljednjeg mjesta. jezanimanje bilo veliko. kooperanatatajput Nakon Tvornice razgledanja mlječnih proizvoda »Zagrebačke mljekare« obilazak Garešića Rakovom druga PoŽitnjaku uputili kooperanta PIK-a

nedavno

su

za

na

su

se

na

u

12

E

o

o

PR

S

AO

ME

TE


toku.

O

18 krava i njemu savremeno pisali gradi s taju koja je funkcionalno izrazili opremljena. Kooperanti pohvalno pristupu robnoj što onog proizvodnji vidjeli.

već

smo

da

za

su

na

osnovu

se

su

Kooperanti

PIK-a

PIK-a Vjerujemo, mnogikooperanti izvodnji mlijeka. da

će

o

Đakovo

Đakovo

proprići takvoj robnoj

13


-_—

3-3

+3

e

MESERE HELA i

3

3

o

' |

stajajedan je izgradnji. napreduje druga Staja reći možemo sada Za kravama. i izvršena Tom lišta dovršen. je proba prilikom odlično. da je vidno

Garešića

red

Već

u

s

sve

rasplodđnom

Promet

zi Red.

I prezime proizvođača i

Ime

broj

= MEN1.

Slančer

2.

3.

proizvođača

-kooperanata

stokom

o

selo

pj i 73

Gola

Ivan

Ivan

Manolić

Severovci

Šostarec

Đuro

Đurđevac

Šiptar Mijo

kate-

gorija

Gola

7264

junica

kupac

Sabolek

10529

Đurđevac

*

Orlovac

Severovci

10537

"n

10531

Rača

Nova

134

Predavac

Predavac

Međurača

Ivan

Bukal

Nikola

Prašćevac

Žugec

Mato

Žavnica

Luka Luka

krava

5300

bik

5631

Haganj

1416

"Tomšić

Marko,

Rodin

Potok

Domljanović 105 Majkovac Pušić Josip, D. 63 Kovačića

|

LI

Bjelovar

Bukovac Mato

Ivan

Josip

Vanječek

Ivanska Predavac

4051

Dubrava

8371

Brčevac Markovac

Virje

Dušan,

Vojković 78 Ivančani Veter.

3,

G.

Daruvar

Daruvar

Vinko

2289. 8378 “

8223

EL

Reg.

posl. udruž. Sisak

8265

+,

8257

4961

Fond

S.

O.

Kutina 4895 4937

Daruvar

+"

5050 20716

Markovac

Fond

S.

Karlovac

Žabno

20650

ELI

Brezovljani

20841

n

Žabno

20864

mn

Ivan

Žabno

Mihajlić

Mato

Egon

stanica

*

Dubrava

Virje

Marof

2306.

DEE

>

Sta-

Vrbovec

>

»n

Koščević

Moster

>,

EL]

Franjo

Havranek

1490

4865

Alojz Rudi

Novotni

»

Narta

Franjo

Pelikan

1492

"

Mijo

Juranić

Čičak

.

Vlado,

2985

,;

Josip

Ljubić

Burlić

Farkaševac

Remetinec Gradec

Tomičević Petričec

junica

LI

Josip

Rajter

stanica Čazma

Veter.

Ivančani

Dubrava

Stevo

stanica

Veter,

rogradečki

LL

Predavac

Ljudevit

Goščić

80

Dra-

"

1930

Ivanska

ELI

Šnekal

Đuro,

Zobunđija

bik

..

Tomazović

12

.go,

Pikivača

Fruk

Dragan,

Starčevljani

.

Ivan

Živoder

1970.

listopadu

mjesecu

zacija

o.

Milka

Margetić

u

broj grla

organi-

*

SR HRVATSKE

CENTRA

SELEKCIJSKOG

IZ STOČARSKOG

O.


.

——————————————— Ime i prezime selo broj proizvođača 30. 31. 32. 33.

34. 35.

36. 37.

Kučan

Habijanec Klarić

Vinko

Vinko

Borojević

Mirko

Strizak

Simo

Drkulec Delić

Žabno

20845

Dragan

Andrija

bik

Fond

S.

-

20690

20934 Predavac 31 BorojevićiKostajnica 31 S

O.

Krivaj

-

-

=

-

TS Te

-

O.

a

25

I

Mihaljevci1295

Krivaj

>

1318

-

1293

Mihaljevci

>

-

Veter.

Si

Sl.

1328

stanica

Požega

m

.

_

=

Z

=

os

.

Domitrović

Ivan,

Taborište Marija Palangić, Zagreb

:

Žena

E

kupac

Grabarje Grabarje 170 Taborište Virovitica2301

Josip Subotičanec

A

gorija

20768

Žabno

P.

Petriška

40.

zacija

Trenkovo

Mijo

>

2

A

grla

Predavac

P.

Mijo

i.

_

Karlovac

Mečenčani

Ignac

Pavlović

39.

Mato

Tkalčević

Kelečić

38.

Žabno

Franjo

=

E

Red.

29.

o

išdom DJEČJE ZARAZNE

Svaka

BOLESTI

zaraznim majka kako bi upoznati dječjim bolestima, preako pravovremeno dusreli, i tako pojavi, odnopoduzeli liječenje ublažili, sno tok bolesti. Iako kažu da svako prekinuli mnogi dijete preboljeti djezarazne to da ako čje čuva bolesti, od zaraze. ipak Teže bude, dijete će očuvati od ako više dolazi međusobni dijete dodir djecom(škola, mora

a

se

s

se

mora

ne

se

mora

se

zaraze

Navest

u

s

ćemo

zarazne bolesti kod najčešće djece: ili male Ospice virus. Bolest (dobrac prenose boginjeprenosi kod govora, isključivo kapljicama i (kapljična Od zaraza), morbilli) kašljanja plača. nje oboli svatko bez obzira dob. do 6 Dojenčad mjeseci je otporna, jer jenaslijedila zaštitna od tijelamajke. Bolest obično 14 dana nakon virusom zaraze pojavljuje inkubacija. i katarima Očituje povišenom i nosa, temperaturom očiju grla (dijete kiše, žmirka i Nakon sluznici kašlje). 2—3 dana kutusta, predjelu prednjih tačkice njakaizbijaju uskim bijele crvenim rubom. poput grisa, obrubljene 4 dana iza uha i Poslije nakon pojavljujeosip licu, po toga vratu, te konačno udovima. Nakon tijelu kratko vripojave o sipa t emperatura ali vraća. ponovno jemepadne, kože. Često nakon togazapaža l juštenje od zarazne do Ospice nestanka pojave temperature osipa. nakon Otpornost može organizma od drupa ospica oslabi, oboljeti tuberkuloze. npr. gihbolesti, se

na

se

se

na

— _ — __S

a

u

se

na

na

se

a

na

na

se

su

veoma

a 15


= >>

----

_—--—

-—---

ooo

>

— _

<

o

'

e

_-.

>

-—.—--.

Gae

2

oli o

Ako

kašalj. temperaturu nastojati treba davati antibiotike. zaraza odgovarajuće druga zaštitnim Danas cijepljenjem. sprečavaju ospice i ublažiti

sniziti visoku

Treba

pojavi

se

o —

se

Vodene

virus.

uzroče

također

kozice

Veoma

su

(varicellae). ali blaže prilijepčive, prirode. nešto dobiva dva oko do Dijete tjedna. izbijanja) traje (od Inkubacija sati nekoliko mjepretvara k oji osip Pojavljuje temperaturu. povišenu milimetra 2—3 proili tankom huriće opnom oblika), (okruglog jajolikog rubom. crvenim b istri, početku te mjehurići Svježi obrubljeni mjeru krastice. mogu pojapa zatim Mjehurići stvaraju sušiti, kosmatom počnumutiti, slunaročito ponekad, čitavom viti glave, dijelu tijelu, pa sluznice oka s vrbež, pojava znicama j e i Popratna šupljine). (spojnice izazvati One ožiljke. češu što može ostavljaju koje u pale, gnojne djeca po sebi ožiljke. ostavljaju javljaju zarazne mjehurići. dok svježi Veoma češu. da mora samo Posebno djeca paziti nijepotrebno, liječenje svrbež. kožu Dobro kojismanjuje jeposipati praškom, tih Razni izazvana bolest tipovi streptokokima. zarazna Šarlah (škrlet) je crveni izazvati šarlaha osim vjeanginu, mogu streptokoknu mikroorganizama U prvom treba izazvanu liječiti. ozbiljno tar i dr. Svaku streptokokima upalu i crveni bolesti bljuvanje groznica, gušobolja, glavobolja, pojavljuje dijelu žarko dana. 2_5 Ždrijelo je po cijelom traje Inkubacija tijelu. osip otečeni i bolni Obično što može i gutanju. pri poteškoće praviti boje otečeno, sitno Uz to tj. javlja osip, tijelu limfni čvorići ispod čeljusti. ugladonje naročito pa preponama, kožnim naborima, najčešće mrljice, z bijene gusto Obrazi leđima. jednostrane prsima, trbuhu, unutrašnje natkoljenice, dana 2—3 Nakon usta jarko oko koža postaje dok jezik lično blijeda. crveni, je malinast povišena je te Temperatura izgled. crvene boje poprimaosebujan Nakon obično zatim temperatura koliko t jedna jednog pada. postepeno U trećem dana, koža i iščezne ljuštiti počinje tjednu padne normalu,i tabanima. osip. kozice

Vodene

zaraze

se

se

u

u

u

s

a

u

su

se

se

se

na

a

na

na

a

usne

same

se

ne

se

su

ne

se

se

se

crvene

su

se

na

u

u

na

s

su

na

ne-

a

a

na

ročito

na

Ako trebno

mane

na-

se

dlanovima

je zglobovi, liječi, dana). (10 bolest što prije penicilin je lijek Najdjelotvorniji liječiti. šarlah

se

ne

bubrezi

stradati

mogu

i

srce.

Zato

po-

a...._....__._._...___.._.___...______ 1971.

SRETNU NOVU GODINU želi

UREDNIŠTVO NPD

PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPDE Uređuje:

'

Glavni

Vlasnik

i odgovorni

i izdavač: Nica

16

urednik:

Udruženje

31/1II, telefon

UREDNIČKI

ODBOR

Kaštelan,

dipl inž. Dinko

radnika

mljekarskih

440

-

476.

Tisak:

tehnički

SRH.

Štamparija

Uprava

urednik:

Vera

i uredništvo:

»Vjesnik«,

Hoholač. Zagreb,

Zagreb.

I


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.