ZAGREB
perego
Svečano Direktor
OPZ
Velika
Gorica
otvorenje inž.
Bulić
ooo
eoja
sa!irnog mjesta Pokupsko COM-a direktora i pomoćnik
o
—
a
Velika
Gorica.
»Zagrebačke
mljekare«
Adamić
boj
25.GODIŠNJICA
POLJOPRIVREDNE —..
OSNIVANJA
ZADRUGE
VELIKA GORICA održana je Uoči Dana XI 28. prošlava Republike 1970. 25PoljoVelika održana privredne zadruge Gorica. Proslava Pokupskom je kojomje godišnjice Zadružni dom otvoren prilikom svečano kojem nalazi bogatoopremljena i mali restoran. Tada rad i Potrgovina jepuštena linija hlađenje mlijeka Sva sabirna dobila rashladne tom kupsko. mjesta području uređaje. Direktor inž. Bulić održao te govor, Poljoprivredne zadruge jeprigodni je između rekao: ostalog Navršilo 25 kako 1946. ostvarena 1. IX godina ideja je poljoprivrednih Velike Gorice i okolnih sela da proizvođača osnujusvojuorganizaciju preko zaštititi interese uslove i što koje željeli svoje osiguratibolje unapređenje i stočarske poljoprivredne proizvodnje. u
u
se
u
za
na
su
se
su
za
Predaja
mljekare«
»Zagrebačke
poklona
zadrugarstva, pioniri tj. zadruge kao OPZ Velika Fanton dr Juraj, prvipredsjednik Gorica, Anton,tajnik, pok. Trdak te Drolc Ivan Zamole i Hribar Vladimir, Anđela, blagajnicapok. Pavel, udarili Oni OPZ Velika Gorica i stvorili uslove temelje svojim zalaganjem radne daljnjeg razvoja organizacije. Bira Kako izrazito to karakterizira sitno je poljoprivredno područje koje selj i svaštarska i 90% nalazi vlasništvu proizvodnja gdje preko zemlje poljoi to vrlo iako niz ekonomskih privrednih proizvođača usitnjenim parcelama faktora od intenzivnu zahtijevaprigradske poljoprivrede proizvodnjuprvom redu voća i te mesa, mlijeka, povrća, jaja drugih poljoprivrednih proizvoda. Prvi
u
osnivačkom
odboru
bili su;
Kokot
su
ove
se
u
u
u
2
e
.
o
S
A
a
Ed
i to
isključivo trgovinom zadruga počela gotovo početku održaizvlačila korist iz i imala tzv. koje jejednugostionicu trampom veliki dio sredstava i iz izgradnju vanjezadruga prihoda jeodvajao članova i ostadoma Gorici. Dom Velikoj jeizgrađen pomoćsvojih družnog i okolnih Velike Gorice i lih sela,koji mještana poljoprivrednih proizvođača Velike Gorice. danas ima veliku djelatnosti mjesta ulogu prosvjetnokulturnoj U
baviti
se
samom
za
se
za-
za
se
uz
u
a
u
svečane
Sa
sjednice
odbora
Zadružnog
O.
P. Z.
Velika
Gorica
zadruga počima uvođenjem mehanizacije uglavnom vuču kao što traktor god. konjsku itd.,prvi okapačice sijačice, jekupila 1952. Gorici i sredstava Zadruga objekteVelikoj jačanjemstvaranjem kupuje od i danas ili koje područje posjeduje, integracijama pripajanjima proširuje okolnim Velike do Gorice, NovogČiča Kravarskog Pokupskog preko selima, pa čak i preko Kupe." bila vlasniod društva Zadruga zemlju kojaje općem jepreuzimala štvu i bila obrađivana i makkojanije zemlju kojajeprelazila zemljišni Od simum. ovih obradom i kulturi formirala zadruga površina je privođenjem od ali ekonomiju kojoj otkupljujući zemlju vlasnika, jejošprikupljala površine društva morala ovu jeintencijom ekonomiju (iako rado) predati Agrokombinatu određen kao nosilac društvene ratarstvu Zagreb, koji proizvodnje je komuni Velika Gorica. Na način taj smanjila obujamsvoje jeZadruga proizi dobar dio radnika i vodnje mehanizacije je zemljom prešaoAgrokombinat. kao nosilac i Zadruga trgovačke djelatnosti početku, kasnijem otkud dolazila do morala odreći razvoju, je financijskih sredstava, trgovačke kao i što vrlo negadjelatnosti ugostiteljstva, poslijereformskom razdoblju odrazilo tivno likvidnost i poblagovremenog Zadruge mogućnost plaćanja ljoprivrednih proizvoda zadrugarima, posebno mlijeka. Ostavši bez vlastite i te bez i ugoekonomijezemljišnih površina trgovine snage stiteljstva subjektivne zadruge granicama svojih mogućnosti poduGod.
1948.
sitne
s
na
su
i to
a
u
a
s
u
svu
onu
ne
u
sa
u
u
svom
a
se
se
u
na
a
su
u
na
u
-—-
2
>
zele
R2
>
da
e
2
2
s
i
Re
s
s
>>
-—_
>>
RAKINCNE
KR
pronađe Zadrugepreorijentiravši opstanak isključivo odnose i individualnim suradnju zadrugama, operativne tj. poljoprivrednim proizvođačima. danas što posebno reforme našim Međutim, jejasno, pokazalo poslije da i velikih uslovima, nijemogućeriješiti probleme poljoprivredi stvaranje robnih bez punog i učešća individualnih proizvoda aktiviranja poljoprivrednih 96% i 90% stočproizvođača kojiraspolažu poljoprivrednih površinapreko sve
se
se
ko-
na
sa
a
se
u
u
sa
nog
fonda.
djelatnosti zadruge podijeliti dijela: 1. i te i šumorganizacija otkuppoljoprivrednih proizvodaljekovitog bilja skih plodova; 2. zadružnih centara vrši robom i svim sjemenskom preko snabdijevanje ostalim široke a.u potrepštinamapoljoprivredu, zadnjevrijeme i robom potrošnje; teladi, 3. tova te proizvodnje kooperacija tova svinja, kooperacija: mlijeka ostali vidovi kooperacije; parka. 4. pružanje usluga putemstrojnog Osnovne
možemo
četiri
u
za
.
:
Zadružna
prodavaonica
u
Pokupskom
Zadruga suradnjiPoljoprivrednom Gorica, Velika Gorica i ostalim udruženjem poljoprivrednim zadrugama nabavlja robu i sredstva našim uslosjemensku kemijska kojenajbolje odgovaraju i vima rezultate i ostalu kojepostižu najoptimalnije proizvodne pravilnu vrlo važan faktor kod i visokih agrotehniku poljoprivredi postizanja sigurnih te kvalitetnih prinosabiljnoj proizvodnji. teladi kao tova i zauzima radu Kooperacija kooperacija svinja Zadruge istaknuto utovi 2500 8000 kod Zadruga mjesto. godišnje teladi, svinja kojih rezultati nešto kod ali su nego skromniji teladi,jošuvijek zadovoljavajući. u
stanicom
s
Velika
Poslovnim
onu
u
uz
u
u
u
|
cca
| NE
—.-..————————.—.—.—.—.—.—————
2
s
R_S
>
s.
-—
s
3
—
--
——
s
2
i Kooperacija proizvodnje mlijeka je starija počima negdje g od. ali tek 1961. nešto rezultati. ci1958., god. značajniji No,međutim, mlijeko klično svakih nekoliko dolazi krizu. godina zbogograničenih cijena otkupu Velika Gorica 5 litara Zadruga zadnjihgodina isporučuje 3,5milijuna mlijeka te red godišnje »Zagrebačkoj mljekari« spada najvećih dobavljača »Zagrebačke Od 1968. količine ali tako da mljekare«.god. postepeno sigurno opadaju, će komuna 3 litara godine cijela isporučiti milijuna manjenego god. 1969. tome narušeni tako da ponovno Razlog je disparitet cijena, seljacima više kao tržni više isplati proizvodnja mlijeka pogotovo višak, jer davati ili telićima. Putem vrši isplati mlijeko svinjama strojnog parka Zadruga ratarstvu. Potreba usluge mehanizacijom posebno pokazala osnivanjem kluba »stotine« i naših borbu za uključivanjem poljoprivrednih proizvođača visoke kukuruza. prinose investirala 190 starih dinara od 90 Zadrugaje milijuna čega milijuna st. dinara Velike objekte koji izgrađenipodručju Čiča, Novog Gorice, Male i Brkiševine i okolnih sela i to sabirnih staBune,Kravarskog, Pokupskog nica i 100 st. dinara opremu mlijekotrgovačkih centara, milijuna otpada i to laktofrizi 25 st. 15 st. d. hlađenje mlijeka milijuna dinara, milijuna ostalo zadružnim centrima. Samo opremu strojni park, otpada objekata iznose 80 st. što uloženo ovojgodini investicije milijuna d, je izgradnju centra te sabirnih stanica i poslovnog Pokupskom uređaja hlađenje mlijeka Male Bune do Izvori sredstava području Pokupskog. investicije uglavvlastita sredstva te krediti jednim d ijelom »Trgoprometa« Zagreb, koji kreditira opremom zadružnim centrima te jednim d ijelom propoljoprivredni izvođači i kod nabave »Zagrebačka mljekara« uređaja hlađenje mlijeka. i ponovno mreže odZadrugaje prišla osnivanju modernizaciji trgovačke centra nosno i otkuppoljoprivrednih proizvoda osiguravanje repromaterii robe široke tako između ostalih centara jala potrošnje, je godine i zgrađen Zadružni centar mjestu Pokupsko. Asfaltna cesta Velika otvorila robne proGorica— je mogućnost te tova teladi Vukomeričkih izvodnje mlijeka kooperaciju području gorica Pokupsko, Velika Gorica kao koje Zadruga organizacija proširila integracijama terena. ovog zadrugama tržni viškovi tako da pa Proizvodnja mlijeka opada, manji, postakakva će biti sudbina i individualnih vljapitanje zadrugara poljoprivrednih te kakva će biti sudbina fonda. proizvođača mlijeka, stočnog Radi smatramo i odnosa potrebnim toga zasnivanje dugoročnijih stabilnijih individualnim rukama nalaze velike povrproizvođačima, jer njihovim šine i gotovo stočarski fond bez može ni zemljišta cjelokupan kojega zamisliti tržnih viškova osiguravanje dovoljnih potrebe domaćeg tržišta, i izvoza. potrebe U imala vidnih rezultata i proteklom periodu poljoprivreda je njen razvoj odražava kako tako i snabjasno ukupneproizvodnje, porastu boljem tržišta i standarda. dijevanju općeg porasta Novi kao i nove neće uspjesi polju poljoprivredne proizvodnje akcije doći sami od već treba stalno inicirati sebe, akcije, podržavati pozitivna iskrsle i konkretanja, zajednički rješavati probleme razvoju poduzimati kretne će usklađen i mjerekoje osigurati optimalan razvoj p oljoprivrede. službama konkretna Zadruga svojim pronalaziti rješenjaoptimalno nešto
ona
su
u
u
u
ove
cca
u
se
ne
ne
mu
za
se
se
u
cca
u
su
na
za
a
za
U
na
cca
a
na
u
u
cca
u
u
za
na
za
su
nom
nas
u
za
za
ove
u
na
na
se
sa
s
su
s
se
sve
se
u
se
ne
za
se
u
a
u
na
nove
u
sa
mora
za
5
-
o
-
o
o
|
3
RR
s
—_———
nn
>
PE
SSA
samih
pojedinih sela, pa'i raspoloživih kapaciteta područja korištenje rukovodeći postavljenim sklonosti, njegove respektirajući proizvođača i i metodama proizvodnji. efikasnoj razvoj pridonose kojepodstiču ciljevima svojih zadrugara postizanje uključitipodsticanje Zadruga stočarstva. kao visokih razvoj daljnji krmnogbilja kukuruza, prinosa od odbrane sistem treba komune kao i uključiti cijele Zadruge Područje koriste individualni 90% koji zadrugari proizvođači površina preko tuče, jer do kao i štete. nanosi tuča im ogromne pa Zadruga svoje u sjeve, osiguravaju i seminare kroz stručnim nastaviti sada proizvođača osposobljavanjem bi kako vidove ostale svoje proširivali zadrugari proizvođači poljoprivredni i ekonomikom i ovladali kojom proizvodnje tehnologijom otpimalnom znanje stočarstvu naročito momentani bave. problemipoljoprivredi Međutim, tekuća ubrzo da će nadležni ali riješiti organi obeshrabruju,očekujemo i sela. ekonomska poljoprivrede pitanja svog
se
a
se
na
na
mora
osnove
za
u
ne
mora
se
u
a
u
nas
ćine spot
an
Drug
Kokot
—
predsjedavao
je svečanoj
viči
s
ž
VO
sjednici
kraju, naglasiti kod faktora komune Velika Gorica. podršku društvenoZato i da Velike Gorice ovog političkih slučajno jepokrovitelj jubileja nije Zadruge Velika Gorica. upravo Skupština općine bio govor Kokot rukovodioca prvog Zapažen druga Juraja, nekadašnjeg je i osnivača Velika Gorica. Istakao potrošačkotadašnje zadruge radu neobično vidan i da zato sretan. Direktor napredakpoljoprivredne je je »Zagrebačke Rade Tomić mali Tita predaojeprigodni mljekare« drug poklon kipdruga bilo što dugimpljeskom popraćeno prisutnih. je sviju U ime svečanosti sekretar pokrovitelja govorio je Općinske skupštine drug inž. direktor Lisec Mišo narodni Janko, drugovi Zorić, »Trgoprometa«, Glagolić, Jakob direktor iz kao i zastupnik, Medved, nekadašnje zadruge Pokupskog direktor SR Hrvatske centra inž. Brlek Selekcijskog drug Stjepan. I
na
moramo
da
smo
nailazili
u
našem
u
—
6
radu
na
svestranu
--———-—
o
-
o
s
s
o
s
3
3
=--=-
ss
so
UPITNIK ZA PROIZVOĐAČE Ime
i
3
_—_
MLIJEKA
kooperanta: prezime
Selo: Nosilac
organizacije otkupa mlijeka:
Upitnik popunjenja predajte mlijeka! od 1. 12. 1970. »Zagrebačka mljekara« je povisila otkupnu cijenu mlijeka dinara. Radnički 21. XII 1970. donio 0,15 »Zagrebačke savjet mljekare« je Odluku dinara litri od po povišenju otkupne cijene mlijeka daljnjih 0,10 1. 11971. To znači bazi masti prosječne 3,6%mliječne proizvođačdobiva litru oko dinara. Robni bit će jednu mlijeka 1,20 proizvođači posebno kooperant stimulirani. nakon
sabiraču
vašem
za
o
za
na
za
1.
Na
povećane mlijeka cijene voriti idućoj godini? Količine 1970. mlijeka isporučenog god. 1971., Mogućnost isporuke god. osnovu
koliko
ove
ugovoljni
ste
u
.
2.
Molimo
.
.
litara
4.4.0.
litara
24...
uvjet dugogodišnjeg godina, to znači svih količina da li sigurnost plasmana mlijeka, trate da stimulativna?2_. DA je cijena uz
vas
od
ugovora
5—10
a
sma-
ova
.
Kojucijenu predlažete .
3.
Kako
je
.
.
iskorištena
Isporučeno »Zagrebačkoj mljekari«
god.
litara
litara
teladi.
.
.
4.4...
za
prodano
i
'.
“+.
NE
1970.
24.44...
.
Upotrijebljeno napajanje ishranu Upotrijebljeno svinja...
litara
0.
4
ve
4...
litara
LR.
litara
Ukupnoproizvedenogospodarstvu obrazlažete Čime predviđene promjene isporuci mlijeka ili »Zagrebačku mljekaru« (povećanje smanjenje isporuke)? ili muznih krava gospoPovećanjem smanjenjem broja DA darstvu? Bar an ra ERE na
4.
toku
u
domaćinstvu...
u
za
Prerađeno
.
dinara
proizvodnja mlijeka
vaša
+...
1...
.
Potrošeno
.
.
.
.
4.4.
u
litara
za
na
a
e
i
o
a
i
Povećanjem smanjenjem mliječnosti ili
krava.
Povećanjem smanjenjem ili
radne
snage
.
.
+.
Navedite 5.
Koliko
neke muznih
.
+...
Povećanjem smanjenjem prinosa krmnogbilja. ili
.
.
.
.
NE
DA.
NE
DA
NE
DA
_ NE
drugerazloge .
krava
imate
danas
na
gospodarstvu? .
.
.
kom.
o
—_-—-—_
mmm
teladi
junica? 2........ veličina je vašegposjeda?
Kolika U
ženske
steonih
Koliko
s.
ra
e
........
jutara
........4....
parcela?
koliko
......
Oranica, jutara
........
(sjenokoše)
Livada
jutara
išume........
površine
Neobradive
lil traktor?
Imate
jutara
.
.......
or
OZ.
a
TE
S
I
KE
TE
S
DA
VA
NE
godine jekupljen? oruđa? Što imate od priključnih Kada
Od
........
Goveda
jošposjedujete? Svinja krmača Rasplodnih
stoke
tovu
u
__
Peradi 6.
Koliko na
ste
u
toku
kupili proteklihmjeseci
neku
junicu?
prodali? vašem 12 toku li Da proteklihmjeseci je ili steona krava junica? koja uginula ste
Da
10.
Ako
li
gospodarstvu
na
vaša
je
ili ste-
........
u
9.
kravu
koliko?
osigurana?
stoka
.
.
.
.
.
4.4.4...
.
+...
+...
.
DA
NE
DA
NE
mjeseci predviđate razdobljeslijedećih vašem krava muznih gospodarstvu, kojije mjenu broju tome razlog? vašem krava li da Smatrate goposve odgovara broj sadašnji 12
od
za
i domaćinstvu?
spodarstvu Ne
.
.
za
sredstva
za
brojkrava?
.
DA
NE
.
DA
NE
.
DA.
grla? uzgojnih rentabilnom proizvodnjom dovoljno
NE
.
.
DA
NE
krava
ili
teladi
krme,cijena cijena (zbog razloga? Zbognekogdrugog odnosa
veći
_
.
.
nabavu
smatrate
Mljekarstvo ne
4.4.4...
+.
.
stajskim prostorom raspolažete
Nemate
pro-
ne
na
u
,
kom.
4
.
.
kom.
(4.
.
.
12
........
Koliko
8.
teladi?
toga teladi? od kupljene
Daliste onu
vlastite
kom.
i.
.
od
Koliko 7
rasplodnih goveda uzgojili proteklihmjeseci 12
gospodarstvu?
svom
Koliko
u
i
isl)?
.
.
E a
I
—__—__—___—___——_—__—_—————————_——_—
Molimo
ll.
da
navedete
koji jerazlog:
tačno
smanjenje razdoblje 12 slijedećih predviđate mjeseci muznih krava tome broja gospodarstvu, kojije zlog? ili sužavate DA Napuštate svoje gospodarstvo uopće li neku Želite svoje gospodarstvo druguproizusmjeriti
Ako
za
na
svom
ra-
NE
na
vodnju? 12.
DA
stajski gospodarstvu omogućava prošiprostor krava steonih DA broja junica)? (i renje povećanje
Da
li
vašem
na
za
.
potrebna Dijelom, tj. jeadaptacija?
NE
Treba
DA
NE
DA
NE
DA
NE
sagraditi staju? novu
Da
14.
Imate
15.
Ukoliko
li
—
na
uvedena
gospodarstvu
vašem
struja?
u staji?
vodu
.
proizvodnju, gospodarstvo usmjeriti sredstva da iznose oprepotrebna ukupna
želite
na
smatrate
robnu
za
vašeggospodarstva?
mu
Od
je staju u
li tekuću
koliko
togajepotrebno stoke nabavu uzgojne
.
dinara
.
dinara
za:
dinara
adaptaciju staje
—
.
strojeve i
—
16.
Koliko
17.
Pod
opremu
dinara
.
jemoguće
vlastito
učešće
Koliko
%
domaćinstvu
u
kamata
godina otplateiuz......... radne
imate
snage
za
proizvodnju?
lelalelsfstele osoba, togasposobni da radna da Da li smatrate snaga mogućnosti obavlja je za
rad
.....+.....
sve
u
broja poslove povećanog kod
Da
li ste
radni
krava
da
zainteresirani
odnos
na
rad
kod
rasplodnih uzgoja
i tovnih
21.
dinara
“.
.
kredit?
od
20.
investicijama?
tim
u
kojimuvjetima prihvatili bi
NaTeferetefererete
19.
NE
DA
13.
18.
NE
Kakav kod
prijedlog
imate
kuće?
za
netko kuće
na
i steonih
junica? .
domaćinstva
uđe
DA.
NE
DA
NE
vašeg i bazi mlijeka proizvodnje
iz
goveda? .
.
kooperaciju
u
+...
i radne
odnose
na
radu
NAPOMENA
UZ UPITNIK ZA PROIZVOĐAČE
MLIJEKA
Ispunjavanje upitnika koji proizvođači selu i da kojiimajuuvjete stajskim kapacitetima radnoj snazi, opredijele robnu Na ankete radit će specijaliziranu proizvodnju mlijeka. akcioni robnih komunama i radnim program po orgaformiranja proizvođača i kombinata. nizacijama poljoprivrednih zadruga 1970. radna Isporuku mlijeka god. ispunjava organizacija, isporuku 1971. sam bazi god. izjašnjava kooperant, povećane otkupne cijene, redovitu bi morala biti do idućem isplatu, koja 20mjesecu. Pod tačkom 3. bitno dati stvarne strukturi tog je podatke namjenemlijeka, kako bi dobili i viška pokazatelji potrošnje mogućnost dobivanja tržnog mlijeka. rednim 5—7 odnose pod Pitanja brojem brojmliječnih goveda, promet ili nabavu toku prošle godine. tačkom 10—11 da vide pod Pitanja značajna ocjenu gospodarstva, nabavke bilo ili iz uvoza, ukoliko potrebe mliječnih krava, zemlji je da uoče razlozi. sužavanje proizvodnje 13 i 14 odnose kako Pitanja 12, ocjenu stajskih kapaciteta, struje, vode, bi utvrdilo sadašnje stanje. 16 i 17 odnose Slijedeća pitanja, 15, investicije, procjenjuju zajednički radnom nosilac ugovora i ankete. organizacijom kojaje Cijene visokosteonim domaće crveno-šare rasplodnim, junicama pasmine(simenkreću od 6—7 iz talac)poznatim porijeklom hiljada dinara, i do 9500 dinara. učešće od Rasplodne junice daju otplatu najtrećine ili kao sredstvo manjejedne vrijednosti daje Mljekare ili radne 4 zatim može druge organizacije godine, kooperant otkupiti nakon Dohodak od grlo spomenuto otplate pripadajućeg dijela amortizacije. i teladi dužan mlijeka pripada proizvođaču, jeisporučiti »Zagrebačkoj količine i telad. mljekari« proizvedene mlijeka 20 i 21 odnose odnosa radu Pitanja mogućnost zasnivanja radnog kod kuće. To odnosi i će imati tržni višak gospodarstva koja mlijeka od 25000 litara i dohodak iz dodatne tova godišnje jošjedne proizvodnje, ili goveda svinja. odnosa radu kod kuće članovi domaćinstva radnog Zasnivanjem potpuno zdravstveno nosilac odnosa i tim da osigurani, radnog penziono, iz i po katastarskom kao što plaća radnog odnosa, doprinos prihodu, je ima
za
svrhu
da
utvrdi
se
to
su
na
u
se
na
osnovu
se
u
—
za
a
se
na
uz
u
o
—
se
se
—
na
u
su
—
za
se
u
a
se
se
—
na
se
se
—
na
a
s
se
same
s
se
a
se
se
na
one
uvoza
uz
osnovno
na
a
a
sve
se
—
se
na
na
na
z
na
su
a
s
a
do
10
sada.
ne
se
$
POVIŠENJE CIJENE MLIJEKA 1. XII
otkupnih mlijeka 0,15 povećanja cijena Radnički bila snazi 30. XI 1970. »Zagrebačke god. savjet cijenu kojaje 1970. donio Odluku 21. XII ponovnom propovećanju mljekare« cijene je Odlučeno da izvođače mlijeka. poveća otkupna mlijeka daljnjih je cijena dinara od 1. I 1971. 0,10 Osim
dinara
za
1 od
po
1970.
na
na
za
o
se
sjednice
savjeta
Radničkog
Sa
direktor
Generalni
za
Rade
Tomić
»Zagrebačke i predsjednik
mljekare« RS
inž.
—
Lazić
koje povećanje Povećanje cijene od 1. I 1971. kao 1. I. 1971. čine snagu privrejedinstveno povećanje stupa do zahtjeva republičkom premijom, odmrzavanje akontacijurješenja količine iznosa i kompenzacionog prodajnih mlječnih prerađevina cijena koje prerađujumlječne proizvode. mlijeka od 1. I 1971. da će isplaćivati jedinstvena Znači, proizvođačima mlijeka od dinara litri dok konačno po akontacija0,25 mlijeka dotle, riješe i »Zagrebačke Skupštini opravdani zahtjevi mljekare« upućeni gradaZagreba SR Hrvatske. Odluku Izvršnom Sabora novih provedbi cijena mlijeko vijeću će do donijet Savjet kooperanata »Zagrebačke mljekare« kraja godine. da donekle »Zagrebačke mljekare« povišenom Nastojanje mlijeka cijenom ublaži krizu nalazi svakako kojoj govedarska proizvodnja je pohvalno. Duži vremenski aktivnost oko period »Zagrebačke mljekare« povišenja traje što Radi limitirana mlijeka kooperantima. toga je prodajna cijene cijena mlijeku Nedavna odluka gradovima povišenju proizvođačima. nije moglopristupiti ruke SIV-a zavezala »Zagrebačkoj cijena zamrzavanju je mljekari«, potpuno ali kako vidimo privremeno. direktora Rade Prema Tomića članovima generalnog izlaganju Radničkog da »Zagrebačke mljekare« vidljivo je cijena savjeta proizvođačima tržištu i hitno nastala velika razlika korist mlijeka povisiti,. jerje mesa. od
1. XII
1970.
od
i ponovno
21. XII
1970.
na
za
menu
za
se
one
u
se
sve
se
ne
o
za
ove
u
u
se
se
o
samo
se
na
mesa
mora
u
'
ll
m
APPS
—>—
RR
e
-_
>
s
sn
s
s
s
s -_
ss
GLA
>
NE 8| i
Sadašnja cijena mlijeku povišenja predstavlja jednu najviših Znači da sada samim da Evropi. je proizvođačimaracionalizacijom proizredu robnom 10 i više krava nađu ekonomprvom vodnje, proizvodnjom sku računicu. to Sadašnja cijena pruža. nakon
od
u
na
a
u
sa
RAZGOVOR
S NOVINARIMA
da realno »Zagrebačke je mljekare« prikaže stanje nalaze i kojem proizvođači mlijeka, mljekarska industrija. Upotrebila »sredstva« nalazila od ličbljena koja raspolaganju počev susreta Sabora do nog predstavnicima konferencije štampu. Velika
bila
aktivnost
u
se
a
su
sva
su
sama
se
na
s
za
Stanivuković
Direktor
U
nekoliko
u
razgovoru
s
novinarima
propojavljivao je televiziji i Stanivuković. Vrlo izvodnjuotkupmlijeka »Zagrebačke mljekare« drug rječitim kao i interese govorom uvijek, je, zastupao proizvođačaJedini izlaz iz krize« i što »mlječne je povišenje otkupne mlijeka jenajckooperanata. ijene robne Samo velika donosi rentavažnije proizvodnje. proizvodnja željeni navrata
se
direktor
na
Centra
za
same
bilitet.
POSJETILISU NAS... Kooperanti
Đakovo
posjetili »Zagrebačku mljekaru«. autobus bio do Veliki Znači da jeispunjen posljednjeg mjesta. jezanimanje bilo veliko. kooperanatatajput Nakon Tvornice razgledanja mlječnih proizvoda »Zagrebačke mljekare« obilazak Garešića Rakovom druga PoŽitnjaku uputili kooperanta PIK-a
nedavno
su
za
na
su
se
na
u
12
E
o
o
PR
S
AO
ME
TE
toku.
O
18 krava i njemu savremeno pisali gradi s taju koja je funkcionalno izrazili opremljena. Kooperanti pohvalno pristupu robnoj što onog proizvodnji vidjeli.
već
smo
da
za
su
na
osnovu
se
su
Kooperanti
PIK-a
PIK-a Vjerujemo, mnogikooperanti izvodnji mlijeka. da
će
o
Đakovo
Đakovo
proprići takvoj robnoj
13
-_—
3-3
—
+3
e
MESERE HELA i
—
3
3
o
' |
stajajedan je izgradnji. napreduje druga Staja reći možemo sada Za kravama. i izvršena Tom lišta dovršen. je proba prilikom odlično. da je vidno
Garešića
red
Već
u
s
sve
rasplodđnom
Promet
zi Red.
I prezime proizvođača i
Ime
broj
= MEN1.
Slančer
2.
3.
proizvođača
-kooperanata
stokom
o
selo
pj i 73
Gola
Ivan
Ivan
Manolić
Severovci
Šostarec
Đuro
Đurđevac
Šiptar Mijo
kate-
gorija
Gola
7264
junica
kupac
Sabolek
10529
Đurđevac
*
Orlovac
Severovci
10537
"n
10531
Rača
Nova
134
Predavac
Predavac
Međurača
Ivan
Bukal
Nikola
Prašćevac
Žugec
Mato
Žavnica
Luka Luka
krava
5300
bik
5631
Haganj
1416
"Tomšić
Marko,
Rodin
Potok
Domljanović 105 Majkovac Pušić Josip, D. 63 Kovačića
|
LI
Bjelovar
Bukovac Mato
Ivan
Josip
Vanječek
Ivanska Predavac
4051
Dubrava
8371
Brčevac Markovac
Virje
Dušan,
Vojković 78 Ivančani Veter.
3,
G.
Daruvar
Daruvar
Vinko
2289. 8378 “
8223
EL
Reg.
posl. udruž. Sisak
8265
+,
8257
4961
Fond
S.
O.
Kutina 4895 4937
Daruvar
+"
5050 20716
Markovac
Fond
S.
Karlovac
Žabno
20650
ELI
Brezovljani
20841
n
Žabno
20864
mn
Ivan
Žabno
Mihajlić
Mato
Egon
stanica
*
Dubrava
Virje
Marof
2306.
“
DEE
>
Sta-
Vrbovec
>
»n
Koščević
Moster
>,
EL]
Franjo
Havranek
1490
4865
Alojz Rudi
Novotni
»
Narta
Franjo
Pelikan
1492
"
Mijo
Juranić
Čičak
.
Vlado,
2985
,;
Josip
Ljubić
Burlić
Farkaševac
Remetinec Gradec
Tomičević Petričec
junica
LI
Josip
Rajter
stanica Čazma
Veter.
Ivančani
Dubrava
Stevo
stanica
Veter,
rogradečki
LL
Predavac
Ljudevit
Goščić
80
Dra-
"
1930
Ivanska
ELI
Šnekal
Đuro,
Zobunđija
bik
..
Tomazović
12
.go,
Pikivača
Fruk
Dragan,
Starčevljani
.
Ivan
Živoder
1970.
listopadu
mjesecu
zacija
o.
Milka
Margetić
u
broj grla
organi-
*
SR HRVATSKE
CENTRA
SELEKCIJSKOG
IZ STOČARSKOG
O.
.
——————————————— Ime i prezime selo broj proizvođača 30. 31. 32. 33.
34. 35.
36. 37.
Kučan
Habijanec Klarić
Vinko
Vinko
Borojević
Mirko
Strizak
Simo
Drkulec Delić
Žabno
20845
Dragan
Andrija
bik
Fond
S.
-
20690
20934 Predavac 31 BorojevićiKostajnica 31 S
O.
Krivaj
-
-
=
-
TS Te
-
O.
a
25
I
Mihaljevci1295
Krivaj
>
1318
-
1293
Mihaljevci
>
-
Veter.
Si
Sl.
1328
stanica
Požega
m
.
_
=
Z
=
os
.
Domitrović
Ivan,
Taborište Marija Palangić, Zagreb
:
Žena
E
kupac
—
Grabarje Grabarje 170 Taborište Virovitica2301
Josip Subotičanec
A
gorija
20768
Žabno
P.
Petriška
40.
zacija
Trenkovo
Mijo
>
—
2
A
grla
Predavac
P.
Mijo
i.
_
Karlovac
Mečenčani
Ignac
Pavlović
39.
Mato
Tkalčević
Kelečić
38.
Žabno
Franjo
=
E
Red.
29.
o
išdom DJEČJE ZARAZNE
Svaka
BOLESTI
zaraznim majka kako bi upoznati dječjim bolestima, preako pravovremeno dusreli, i tako pojavi, odnopoduzeli liječenje ublažili, sno tok bolesti. Iako kažu da svako prekinuli mnogi dijete preboljeti djezarazne to da ako čje čuva bolesti, od zaraze. ipak Teže bude, dijete će očuvati od ako više dolazi međusobni dijete dodir djecom(škola, mora
a
se
s
se
mora
ne
se
mora
se
zaraze
Navest
u
s
ćemo
zarazne bolesti kod najčešće djece: ili male Ospice virus. Bolest (dobrac prenose boginjeprenosi kod govora, isključivo kapljicama i (kapljična Od zaraza), morbilli) kašljanja plača. nje oboli svatko bez obzira dob. do 6 Dojenčad mjeseci je otporna, jer jenaslijedila zaštitna od tijelamajke. Bolest obično 14 dana nakon virusom zaraze pojavljuje inkubacija. i katarima Očituje povišenom i nosa, temperaturom očiju grla (dijete kiše, žmirka i Nakon sluznici kašlje). 2—3 dana kutusta, predjelu prednjih tačkice njakaizbijaju uskim bijele crvenim rubom. poput grisa, obrubljene 4 dana iza uha i Poslije nakon pojavljujeosip licu, po toga vratu, te konačno udovima. Nakon tijelu kratko vripojave o sipa t emperatura ali vraća. ponovno jemepadne, kože. Često nakon togazapaža l juštenje od zarazne do Ospice nestanka pojave temperature osipa. nakon Otpornost može organizma od drupa ospica oslabi, oboljeti tuberkuloze. npr. gihbolesti, se
na
se
—
se
na
— _ — __S
a
u
se
na
na
se
a
na
na
se
su
veoma
a 15
= >>
—
----
_—--—
-—---
ooo
>
— _
<
o
'
e
_-.
>
-—.—--.
Gae
2
oli o
Ako
kašalj. temperaturu nastojati treba davati antibiotike. zaraza odgovarajuće druga zaštitnim Danas cijepljenjem. sprečavaju ospice i ublažiti
sniziti visoku
Treba
pojavi
se
o —
se
Vodene
virus.
uzroče
također
kozice
Veoma
su
(varicellae). ali blaže prilijepčive, prirode. nešto dobiva dva oko do Dijete tjedna. izbijanja) traje (od Inkubacija sati nekoliko mjepretvara k oji osip Pojavljuje temperaturu. povišenu milimetra 2—3 proili tankom huriće opnom oblika), (okruglog jajolikog rubom. crvenim b istri, početku te mjehurići Svježi obrubljeni mjeru krastice. mogu pojapa zatim Mjehurići stvaraju sušiti, kosmatom počnumutiti, slunaročito ponekad, čitavom viti glave, dijelu tijelu, pa sluznice oka s vrbež, pojava znicama j e i Popratna šupljine). (spojnice izazvati One ožiljke. češu što može ostavljaju koje u pale, gnojne djeca po sebi ožiljke. ostavljaju javljaju zarazne mjehurići. dok svježi Veoma češu. da mora samo Posebno djeca paziti nijepotrebno, liječenje svrbež. kožu Dobro kojismanjuje jeposipati praškom, tih Razni izazvana bolest tipovi streptokokima. zarazna Šarlah (škrlet) je crveni izazvati šarlaha osim vjeanginu, mogu streptokoknu mikroorganizama U prvom treba izazvanu liječiti. ozbiljno tar i dr. Svaku streptokokima upalu i crveni bolesti bljuvanje groznica, gušobolja, glavobolja, pojavljuje dijelu žarko dana. 2_5 Ždrijelo je po cijelom traje Inkubacija tijelu. osip otečeni i bolni Obično što može i gutanju. pri poteškoće praviti boje otečeno, sitno Uz to tj. javlja osip, tijelu limfni čvorići ispod čeljusti. ugladonje naročito pa preponama, kožnim naborima, najčešće mrljice, z bijene gusto Obrazi leđima. jednostrane prsima, trbuhu, unutrašnje natkoljenice, dana 2—3 Nakon usta jarko oko koža postaje dok jezik lično blijeda. crveni, je malinast povišena je te Temperatura izgled. crvene boje poprimaosebujan Nakon obično zatim temperatura koliko t jedna jednog pada. postepeno U trećem dana, koža i iščezne ljuštiti počinje tjednu padne normalu,i tabanima. osip. kozice
Vodene
zaraze
se
se
u
u
u
s
a
u
su
se
se
se
na
a
na
na
a
usne
same
se
ne
se
su
ne
se
se
se
crvene
su
se
na
u
u
na
s
su
na
ne-
a
a
na
ročito
na
Ako trebno
mane
na-
se
dlanovima
je zglobovi, liječi, dana). (10 bolest što prije penicilin je lijek Najdjelotvorniji liječiti. šarlah
se
ne
bubrezi
stradati
mogu
i
srce.
Zato
po-
a...._....__._._...___.._.___...______ 1971.
SRETNU NOVU GODINU želi
UREDNIŠTVO NPD
PPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPPDE Uređuje:
'
Glavni
Vlasnik
i odgovorni
i izdavač: Nica
16
urednik:
Udruženje
31/1II, telefon
UREDNIČKI
ODBOR
Kaštelan,
dipl inž. Dinko
radnika
mljekarskih
440
-
476.
Tisak:
tehnički
SRH.
Štamparija
Uprava
urednik:
Vera
i uredništvo:
»Vjesnik«,
Hoholač. Zagreb,
Zagreb.
I