*.
priša
s
ami
Gi
Lie
Za
Jdrišaina
ždeša jeh
< «
I
4
M :
VELJAČA
13760.
:
i
Pai a ro ze za
e
Poništi
LI »
iili #4. rta rade kupa e zubana raški 4. rig LIZI ona nadi RHO hda dkkida pab Radek kivot iona mo 5
i
a
mo
Ka
4
Pi
ko
,
(2 si o
;
ći
[47] s A taE
e > o
3
Š
€
"5
g
E
43
4 s
,
(i kJ
godine »Zagrebačkoj radnici nagrađuju mljekari« radu 10 i 20 gokojiprovedu odlaze dina kao i oni radnici koji Svake
u
se
na
u
mirovinu.
a
že
dobili skrooni godine znak priznanja nagrade rad. uspješan njihov I ove
su
za
u
mne
a B
proslave mljekari« »Zagrebačkoj Sa
u
|
ŠVEDSKE: HOLANDIJE:I
IZ POLJOPRIVREDE
posjeda seljačkih položaj, Geografski iskustva i 'savreali od se, mnoga i Švedskoj drugačijinašeg, bi Holandiji i proizvodnji mogla Daljnji kod primijeniti njihovoj rješenja_u brzu naročito razvitak mlijeka. traži. proizvodnja uopće, govedarstva našeg i ishrane, k valitetne krme spremanja metoda, t ehnologiju izmjenuuzgojnih za da modernih mat roškovi se. smanje ciljem stajskih objekata izgradnju uklobrže lakše i se radnu i snagu. Time 'bi u'idućem p eriodu terijal ljudsku teško močesto tržište govedarstva, gdje puta proizvodima evropsko pili*na radi naše kvaliteti žemo daje: koju '.: cijeni“i kohkurencije proizvode, plasirati Zagrebačka“ savremena Nadalje, gospodarstava: evropskih proizvodnja seljačka savremenu sve iz izrasta prerade industriju veću, godine godinu:u mljekara seljačkih proizvodnja. prati'i nameće razvitak. da.takav: i.nužno,se mlijeka dostigndća #savre“primjenjujući proizvodnji“ gospodarstava kooperanata i naturalnu preselo da i nauke i proizvodnju malu, prevlada prakse ekonomične veće i Preko proraste robnog specijaliziranog proizvođača. bi postao industriji mljekarskoj dohodak, svoj proizvođač povećao izvodnje sirovinom. kvalitetnom stabilan partner opskrbi i Švedske upočlancima želim Iz Holandije poljoprivredi razloga tog rada metode te su znati naše proizvođače koje kretanjimatojpoljoprivredi, tu dovele nauke savremenih i proizvodnju praksi dostignuća primjene stupanj Evropi. najviši sela da i kod razvitak Brzi d jeluje dalje njih je djelovao industrijski i odlazi veliki posjed napušta p orodice, kompletne uglavnom brojljudi, klima
kao
i struktura
i veličina
u
su
nas.
mena
sa
\
=
s
u
,
u
.
>:
*
-
u
*
mene
u
a
-
u
o
s
u
na
u
u
sa
u
2
.
-—_
—__—
_—_—————--
=
——
--—
---.--
>
s
sos.
--—
- 2 o >>
i kod ali nešto proces od nas, drugazanimanja. Taj postoji evroprazlikuje skih dobar dio naših način kretanja. Naime, gospodarstava taj postaju Jedan ili više članova radi izvan ali mješovita gospodarstva. gospodarstva vraća i Tako i g a. gospodarstvoobrađuje gospodarstva ostaju dalje s malim i kvalitetno tržnim viškosvaštarskoj proizvodnji, neujednačenim vima. U i teži ka će moći HolandijiŠvedskoj stvaranju većih posjeda k oji rentabilno iskorištavati i tim mehanizaciju specijalizirati se/'i putem postizati dobar dohodak će stimulirati i mlade da koji nasljednike njemu imanja i savremeno ostanu proizvode. U se veći od 10 dok danas Švedskoj formiraju posjedi ha, Holandiji još do 10 ha ima 50% od svih prevladavaju posjedi površine kojih preko posjeda, ostalih 50% od 10 pa do 50 i više hektara. pripadaju kategoriji Prosječna veličina iznosi 13 ha. Vrše se i posjeda Holandiji arondacije, komasacije da se drugemjerekojeimaju cilj posjedovane površine jednog gospodarstva što kako bi mehanička obrada došla do punog dobiju manjeparcela, i Tako danas 10 ha rentabilnog iskorištavanja. Holandiji zemljišta sastoji iz 4 već stoŠvedskapodržava najviše parcele. okrupnjavanje posjeda jedno starim zakonima i da kad ljeće nedjeljivosti posjeda naravi, propisom neko odlazi isti može samo ili gospodarstvo ga posjeda, otkupiti prvi susjed uzeti kroz ako odmah može Odnonajam izvjesno vrijeme posjed p latiti. država i sa spaja ga posjed kupuje daje najamgospodarstvu koje i time jimdosadašnjim površinama stvaraju jakaproizvodna gospodarstva veliku tržnu sposobna specijaliziranu proizvodnju. Takav razvitak već i započet je predpar desetljeća, nastavlja dalje. ruku većem na Okrupnjavanja poposjeda'i'ostajanje. malogbroja ljudskih nužno razvitak države osnovanih raznih naučno od - praksjedu, jepokrenulo tičnih .su rada institucija: koje svojomdjelatnošću pronalazile najbolje: oblike tražile kod gospodarstvima; najekonomičnija rješenja izgradnje gospodarskih krme i mehanizirani objekata; organizirale visoku proizvodnju kvalitetne način ina: iskudrugenačineprenosile spremanja naučno praktična stva veliki nauke posjednika,- prihvaćanjem brojseljačkih postali proizvođači. specijalizirani. državni koji trošak gradili ogledne farme veličine bi koja najbolje odgovarala jedanseljački posjed. Izgrađene ostale i zgrade, mehanizacija najsavremenije staje gospodarske prilagođena veličini i i posjeda; takovomfarmomi dalje jeupravljaoproizvodio seljak koji farme završio poljoprivrednu su ostali je Teogledne školu. posjećivali seljaci i po tom što ubrzalo moderniprimjeru proces svojagospodarstva je gradili zacije poljoprivrede.Biz koa Danas kad kod proizvodnji, u želimo nas, robpogotovo stočarskoj postići bih nekim upoznao iz proizvodnju, proizvođače primjerima gospodarstava tih mislim i kod i ubrzati mogu zemalja koja da primijeniti razvitak proizvodnje.
> ——
2
se
na
se
na
na
se
na
u
a
ij
l
u
za
u
se
u
o
j
u
s
u
i
ne
sno
u
svo-
se
i
za
a
se
iB i
na
i i
razne
na
su
oo
Holandeziisu:na
za
su
Lis
8
nu
s
za
se
nas
Najvažniji najteži poslovi objektima iz i odnošenje gnoja staje, mužnja krmljenje. i
u
za
krave
muzare
jesu
tri
radnje:
više se sve na današnjim objektima grade obiteljskim posjedima tim sistem zemljama izgradnje staja o mogućuje smanjenje l judskog rada, ti se jer poslovi gotovo potpunosti mehaniziraju. Grade tri obzirom sistem i tipastaja izgradnje stajališta podova odnosno ležišta za krave, Na slikama vidite te sisteme nužan kojimaje opis. U
kakovi
u
u
se
s
na
i
a a a m
i
Snimka
s
kravama
vezanim
pozadi stajalištima, rešetke široke oko:60 prikaKod zujejedantipstaje. takovog kratkrave rješenja i leže kim golom stajalištima čvršći ili podu je podudeblji bepoložen materijal plastični ali kraton. Slama nastire, čiste. mogu Naime, ostaju Tešetsamo i mokriti balegati kanal rešetke ku. koji je Ispod i po kanalitekući gnoj taj otječe klizi gnojnujamu koja staju. nalazi kratkim
na
a
cm
su
na
vezane
na
na
na
se
ne
one
ve
na
u
Sl.
1
krave
Vezane
—
krava
ispod
—
rešetkasti
—
rešetki
pod
iza
pa
(Foto: orig.)
.
.
'
vani
kanal
se
u
ma
uz
brojem posjedima vezanja izbjegne kako vidite nisu vezane, Krave slobodno držanje. gradi staja krava, drvenih od kreću slobodno već po podukoji načinjen rešetkast, je slici, kanal može da oko 3—4 od razmakom cm letava koji propadati balega krave ležišta strane Sa od 3—4 širini nalazi po kojima cijeloj poda ručmože hodnik U sredini po kojem po krmljenje, je staje liježu volji. otvore ima duž krma i dovesti ili traktorom kolicima nim koja sipati pregrade krmivo. uzele kako bi da krave mogu proturiti glavu Da
posao
se
krava
oko
i
većim
s
na
na
za
se
se
se
u
s
su
m.
u
se
za
2 SL
—
Slobodne
držanje
krava
na
rešetkastim pedovima (Foto: orig.)
Sl. 4
%
—
Staja
bez
mehaničko
rešetkastog poda čistačem
sa
-
ležištima izđubrivanje
s
—
—
ralicom
(Foto: Treći
orig.)
dakle i bez kanala tipstaja sve podova, staji, je ima neke važne češći, jer prednosti predpodovima rešetkama i kanalima. Pokazalo da i krave da se tekućina jeizgradnja jeftinijazdravije je iz kanala ne i u zrak. isparavastajizagađuje Kako vidite snimci takovoj krave slobodnom bez Po sredini staji za držanju vezanja. je.hodnik krava i Krave leže ležištima u strane kretanje sa hodnika. Na baleganje. tim ležištima slama ili dva do tri jesjeckana piljevina, koja najviše puta krava može boksu. Ako godinuizmjenjuje. boks Naime, balegati leži, kratak i kod ležeći hodnik. Kad na je se baleganja balega pada digne, poprečna bez
rešetkastih
u
s
se
a
za
na
su
u
na
za
se
na
ne
u
5
a
_—_———--=-———-———_—o
a
zakorači
prisili ju zadnjim dijelu prednjem sredini širok 3—4 Hodnik hodnik je pražnjenje. gdjeobavlja natrag vuče lanac lanac. može tek toliko da uski njegasmjestiti Taj žlijeb, je lanca od vučena ralica kao napravu elektromotor, svojim kojegpokreće koja hodnika i gura nečistoću krakovima raširenim gnojbetonskog pokupi dan kad i do tri dva Ralica kod pogon nu puta stavlja staje. jamu lako krave smeta tako da metara 6—7 kreće ide na ju kravama, sat, letva
da
ležišta
na
nogama
m
na
u
u
se
u
s
svu
se
a
prema
se
na
u
ne
samo
5
SL
Elek-
—
05 od tromotor KS smješten izvan
voljan
staje doda
vuče
čistač
lancem
poda
orig.) (Foto: Psa
Pais
v
S].
6—
Položaj ubra.
.
&#;
+
-.;
čistača. pripovratku orig.) (Foto:
g
Ž
|
Fo;
moo...
>
—.
_——
= *
prekoračuju povređuje i ne
|
Bor2:
kako
vidite
ih. Kad
slici.
na
čistač
taj
se
vraća,
krakovi
mu
4
I
U.takovim
krave
sklope
se
stajama ostaju uvijek č iste, gnojje putem, bez rada iznesen iz Tim došlo ljudskog staje. rješenjem gospodarstvo je da radnik može način da bez položaj jedan napora staji taj većeg fizičkog timari veliki muzara. broj dolazi odvozi Gnojpak,koji gnojnu j amu, mehanizirano. Naime, opet odvoza se vodom i burad u i dva pumpama prije razrijedi ubacuje puta odvozi Burad kardana godinu polje. polje odvoji t raktor, koji. preko buretu radi pokreće miješalicu jednoličnijeg rasprskavanja preko rasprskivača izlazu iz bureta. kojije inž. Boris Karlovac Dipl. Mihalić, će (Nastavitse) *
mehaničkim
u
u
|
na
u
se
na
na
na
u
na
UMJETNO Sam
OSJEMENJIVANJE
DOMAĆIH
naziv
ŽIVOTINJA
neki »umjetno osjemenjivanje« »umjetna o plodnja«, koji navodi da tim misle neki pogrešno upotrebljavaju, mnoge pomisao pod visoko stručni može se izvesti bez osnovneprirodni, zahvat, koji životinji nih fizioloških da bi došlo do uvjeta koji prirodi neophodni oplodnje i do jajašca razvoja ploda. način Međutim,umjetnoosjemenjivanje jest prenošenja zdravog muških ženki. Da bi kod o rgane sjemena(spermija) životinja spolne toga došlo do tome i do pa prema svi oplodnje jajašca, razvoja ploda, potrebni to i Ti uvjeti (osimspolnog akta) koji potrebni neophodni prirodi. da bude spermu aktizreo, zdrav, uvjeti jesu: mužjakkojidaje spolno spolno i da ima dobre ženka spermu se treba takokvalitete; koja osjemenjuje đer da bude i času kada se treba da ima spolno zrela, zdrava, osjemenjuje zrelo U to ženka ili jajniku jajašce. vrijeme pokazuje želju parenjem, kako se kaže, »goni«. već Umjetnoosjemenjivanje upotrebljavaju stoljećima uzgajači cvijeća i vrsti ili mnogidrugipoljoprivrednici prioplemenjivanju najboljih bilja pri vrsta. Prenosom ukrštavanju pojedinih polena ( muške spolne s tanice) jedne tučak oni biljke (ženski spolni organ) drugebiljke, oplođuju biljke čije će nastati tim osobine -želekoja križanjem. Kod stopiti-uriba ženke ikru odrevrijeme m rijesta polažu (zrela jajašca) đena vodi. kruže nad tim i mjesta biljci Mužjaci mjestima (spermu), puštaju mliječ ikru. kojaoplodi položenu Ženkepolažu m ilijune jajašca, mužjaci milijarde Tako velikim stanica spermija. brojemspolnih priroda o sigurava pojedine od vrste od tih mnoga mnoga izumiranja. proNaime, jajašca oplode, ali se ribica da vrsta padnu vrijeme razvoja, ipakrazvije dovoljno jEsv! čuva. Sa da što više i a sačuva i vrste željom ulovi,ujedno vrijedne primjerke riba, čovjek poslužio umjetnimosjemenjivanjem.' Npr. vrijeme m rijesta uhvate ženki i masažom pastrva, se najljepši primjerci mužjaka.Laganom trbuha ženki mogu istisnuti neku se malo vode zrela posudu (ikra). jajašca Na tu ikru isti način istisne iz ikru. Tako mliječ mužjaka, kojaophodi ikra drži malim bazenima tekućom vodom i iz oplođena nje Tazvije ili
na
na
na
su
u
samo
u
su
su
za
u
van
u
u
za
se
ona
s
na
————
za
na
u
a
se
ne
za
se
sa:
I
| |
se
u
u
se
s
na
se
u
s
se
7
kei
Lu
nA
ni
i
oi
ri
ad
-——
—
oo
pa
—o——o
o
=
——>
——
=
_
=
----
=
različitih
grabežljiprirodi, jerje velike slati i ikru može i štetnih udaljenosti Oplođenu utjecaja. ali ima ribe nema, tih vrsta i naseliti u vode razvoj. uvjeta njihov gdje starim nađen sisavaca Prvi arapje zapis umjetnomosjemenjivanju ukrao neki Prema skim spermu jednog poglavica priči, jearapski knjigama. On spermu toga plemenu. je neprijateljskom pastuha susjednom vrijednog svitak kose. svitak uhvatio sperpastuhovom n atopljen kose, Taj pastuha Kobila tada rodnicu se rukom unio mom, gonila. je kobile, koja svoje je tik i zanijelaoždrijebila se. metodom i danas usavršenom isti Na rada, osjemepotpuno način, domaU tzv. centrima domaće umjetnoosjemenjivanje životinje. njujemo ili dva Jednom muški drže ćih rasplodnjaci. putatjedno najbolji životinja rodnice. lutke oni tzv. fantome gumene umjetne koje ugrađene opasuju nalazi staklena akt 'Tako oni vrše kraju umjetnurodnicu, čijem spolni da tako sačuva uzeta Ovako sperma sperme. joj posuda hvatanje tada hladi život. se za neke tvari potrebne Sperma koje spermijima dodaju dana. nekoliko + 4*C i za Spermanajvrednijih sposobna oplodnju ostaje 79? Tako vrlo niskim i očuvati može (— C). temperaturama pri rasplodnjaka i za konzervirana pa sperma mjesecima godinama. sposobna oplodnju ostaje muških nekoliko ima izluči bik U milijardi prijednomopasivanju koju spermi skokom može dao bik stanica. Sačuvana sperma jednim kojuje spolnih 100 i više krava. osjemenjivanje upotrijebiti kao danas domaćih primjenjuje mjera životinja Umjetnoosjemenjivanje i kao prenose uzgajačkoaktom, spolnim koje sprečavanje širenja metoda zootehnička Kao metoda. zootehnička pruža umjetnoosjemenjivanje dobre osobine tako mogu rada i brzi se velike prenijeti uspjeh, jer mogućnosti može Na veliki dogoditi brojživotinja.žalost, rasplodnjaka vrijednih načinom ovim izbor mogu Ako i obratno. najbolji rasplodnjaka, nijeučinjen i loše osobine veliki roditelja. Stogajeproučabrojpotomaka prenijeti ustanova dio rada osobina koje najvažniji rasplodnjaka vanjenasljednih stočarstvu. metodom zootehničkom kao služe umjetnimosjemenjivanjem i Kod nas jakoproširilo poslije goveda umjetnoosjemenjivanje našim svim rata. Služba govedaorganizirana je osjemenjivanja umjetnog i U Bosni veterinari. rukovode i Makedoniji Hercegovini, republikamanjom već i Hrvatske i nekim merinizacija godinamaprovodi Srbije dijelovima loše kvanaših ovaca. (koje imaju križanje Merinizacijom Meovnovima merino pasmine. preradu) industrijsku nepogodnu litete, kvaizradu treba tekstilna vrlo finu vunu rino industrija koju imaju vritakve Da bismo i oni Merino vlakna. skupi. uvozimo, litetnog služimo što umjetponajvećma merinizaciji iskoristili, bolje jedne tih osobine dobre ovnova Tako nim mogu prenijeti osjemenjivanjem. ili koristimo ih ako više deset nego prirodnom pripustu;obratno, puta deset trebat ćemo stado veče ovaca za kojeumjetnoosjemenjujemo, jedno ih trebali što bismo tih nego prirodni pripust. putamanje skupih i više maha uzima sve umjetnoosjemenjivanje Posljednjih godina i radom umjetnomosjemenjivanju započelo prednomsvinjogojstvu, peradi. mnogo
više
ribica
nego
zaštićena
ikra
u
od
na
se
vaca
za
u
o
u
na
u
tvautoi
samo
za
se
su
u
—
se
na
u
se
se
za
su
na
se
se
za
se
se
zaraza
za
se
na
na
se
se
u
ovaca
se
u
se
vunu
ovaca
zovemo
s
za
za
ovce
su
ovnove
se
u
ovnove
na
se
u
ovaca
za
ovnova
u
se
a
na-
na
i
a Va jja
ok
o
i
U EGER
e
od
ELAN
E
TELL
E
KOT
O
IT
VA
AZ
KAKO Da
će
krava
MTK
DEL
E
POSTUPATI
skoro
ŠA
ERO
AKZ
ZELE
3
PSR
it ji
BRE
SL
PRI TELJENJU?
teliti stočar
poznaje upadnu i dio oko trtice i Stidrepa gladne jame korjena (popuste zdjelične povezice). nica nateče i vime Kod dobrih vime zacrveni, počnenalijevati. što kravu boli. U tom vime natrti mašću obložiti ili brekne, slučaju valja mlačnim oblozima od kuhanih od Ako i to izmusti trinja sijena. pomaže, ćemo nešto kako bi se ublažila i ćemo nešto vime mljeziva, napetostpodići Dobro tom veterinara. plahtom. je slučaju pozvati dana Par sniziti obroke hrane i dati vodi prije teljenja valja mlačnoj ili uvarak što olakšava i krave posije lanenog sjemena, teljenje čišćenje (izlazak posteljice). kravu Prije teljenja valja s mjestiti mjesto staji, gdje propuha. U većim ima odio gospodarstvima poseban teljenje. krave treba obilno čistom nastrti slamom. Stajalište Pri ruci moramo imati kabao ručnik i sapun, čiste, tople v ode, koje kužno sredstvo i tri čista užeta. (jod, kreolin, lizol) krava sad sad Dok krava Prije teljenja jenemirna, liježe, ustaje. još stoji i dio vimena. kad rep valja oprati stidnicu, stražnji Teljenje počima pojavi vodeni treba da ne pa ga promjehur, koji porodne proširi p utove, smijemo biti. Ako teleta normalan i krava ima treba ne je položaj trudove, pomoći. ćemo ako slabi trudovi. Ako samo n oge se Prednje povući pojave s tražnje treba čim izvući inače bi se noge prije tele, jer moglougušiti zbogstisnutog Uže raskužiti i namazati i kad pupka. prije upotrebe valja uljem povući krava Kod teleta veterinapreže. obnormalnog položaja najbolje je pozvati ako inače blizini i nara, u kakvogiskusnogprovjerenog pomagača. Kad tele otelilo četiri trbuha ako sim otrgnemo pupak ispod prsta Iz istisnemo čistom i otvor rasvrpcom nijeotrgnuo. pupka krv,podvežemo kužimo ili raskužnim sredstvom. Gubicu teleta očistimo od jodom drugim rodničke sluzi i blizu krave da ga obliže. ga položimo Lizanje pospješuje djelatnost kože i krvnih sudova. Uz to dobro kože teleta čistom jetrljanje slamom, ali da Osim da i sama moramo paziti ozlijedimo pupak. paziti toga krava ozlijedi pupakhrapavim jezikom. normalno izlazi iz krave nakon 3—8 sati. Ako treba Posteljica izađe, maternicu kreolina ili lizola. Ako to ni ne po1% toplomrastopinom isprati maže 12 sati po treba veterinara kravu će najkasnije teljenju pozvati koji da bi došlo do gnojenja Nakon očistiti, posteljice. teljenja valja stajalište osobito onda kada radi o zaraznom se raskužiti, pobacivanju. Veliku treba nakon obratiti teleta. Treba češće ga pažnju teljenja pupku da bi došlo do zaraznog raskužiti, upalepupka,zglobova, proljeva, upale i dr. Obično osuši nakon 3—4 nakon sedmice pluća pupak dana, dvije K. otpane. se
ovim
po
znakovima:
a
muzara
na-
ne
u
u
i
na
u
nema
za
ras-
se
su
se
nemamo
se
se
moramo
ne
ne
ne
ne
a
ne
se
INTEGRACIJA
a
VARAŽDINSKE
| ZAGREBAČKE
MIJEKARE
dugogodišnje poslovno suradnje došlo do Varaždinska Zagrebačke mljekare je integracije. mljekara proizvodila tako one je proizvode kojenije proizvodila Zagrebačka mljekara popunjavajući asortiman tržištu. i finalnih proDaljnje unapređenje proizvodnje mlijeka izvoda bez bi bilo ne integracije moguće! Nakon
tehničke
na
između
Varaždinske
i
_——-
KR
s
—
e.
s
i
2
na;
o
3
3
s
>
UPOTREBIJAVAJTE nalazimo
Upravo
aaa
STOČNU
SOL!
kad
jeprihranjivanje najpotrebnije. Krave visoko velike steone količine rudnih tvari pa potrebne razvoj teleta kravi. Ako ih krava troši vlastite rezerve, hranom, dobije svoje slabi i donosi slabo dok na pa tada svijet tele, jenjenaproizvodnja mlijeka vrlo mala. se
u
su
vremenu su
za
u
Već
stoke
ne
više
smo
putanaglašavalijepotrebno
davati
da
sol ili briketiranu
sol.
ŠEVELJA FRANJO
IZ NOVAKA
koncentrate,
stočnu
KRAJ DUBRAVE
Posjetili drugaŠevelja Franju 20 Sada ima 4 krave. Držao proizvodnjom mlijeka punih godina. svojoj staji bi i to bi On sim ženom pa više, prelazilo njegove mogućnosti. je i to redu držati. jedva stignu nismo Tada Žao nam ješto ih jošlanjske godine uspjeli posjetiti. je bila krava »Pisava« stara 23 On Kod imala staji godine. jujeuzgojio. prodaje 565 to da toliku starost krava. doživjela je kg.Nije slučajno je spomenuta Krava »Cifra« 1967. imala 22 kojajeprodanagod. je godine. oko 9 od 5 Posjeduje jutara zemlje togaje jutara poddjetelinskosmjesama. travnim Sada oko 20 litara oko 50 litara sezoni u isporučuje mlijeka, punoj smo
uzornog
stočara
iz NovakalI.
Bavi
se
u
on
no
sa
u
u
a
na
dan.
Možemo
poželiti još
mu
mnogo
NOVA
uspjeha stočarskoj proizvodnji! u
OTPREMNICA
ZA MLIJEKO
području otkupamlijeka»Zagrebačke mljekare« je Ona dokumenat količinama otpremnica mlijeko. je mlijeka isporučenim i kante i bočice uzorke. sabirnog mjesta zaduženje istog mljekarske Zato tačno i čitljivo jepotrebno popunjavati. sabiračima rubriku »Preuzima« Obraćamopažnju mlijeka kojupokamo se po punjava preuzimač »Zagrebačkoj mljekari«, upisuje njegovo ime, sabirača ime a mlijeka. Kod datuma bilo dobro svi to već svladali. pisanja jepoteškoća, Da kako datum 28. II 1970. U koloni »kućica« ponovimo piše onoj pet 28020 popunjava 28 je datum, 02 je mjesecveljača, 0 1970. je godina Još i jednomponavljamo ispunjavajte pažljivočitljivo! Ako sabirač želi dati neku neka odrezato porukumljekari junapiše đenom listu i svaki otpremnice problem preuzimačem prostoru drugom bočicama dolaze mlijeka, potrebu koje višekratni zahtjev (ukoliko nosilac kontrole kvalitete i dr. Sabirač treba obaje »Zagrebačka mljekara«) kratkim rečenicama. dokumenat dolazi u Cenvijesti popunjavati Taj potom tar i i to nadležnom referentu proizvodnju otkupmlijeka, izvršenje. Na
uvedena
za
nova
o
za
za
na
ne
no
su
se
sa
se
—
—
—
—
u
na
s
za
na
ne
za
na
10
ji
S
e
I
de
E
ERE
ed
ZAGREBAČKA Centar
za
MLJEKARA
proizvodnju otkup mlijeka i
OTPREMNICA ZA MLIJEKO
Nosilac
|
AMBALAŽNI Datum
II
uno
ugovora
Sabirno
|
mjesto
Preuzima
BOČICE ZA UZORKE Pnimio Vratio | KRETANJEAMBALAŽE
-
—
KANTE
u (predao
sati
Čistoća Miris
Potreba
sie)
okus
Spec. OBAVIJEST tež.
(primio)
ll
—-.».——mmm
—--
-
Ke.TD NRH
--——=-—
.
KALENDAR
TELJENJA |
Vrijeme oplodnje 1.
Oteli
krava
poslije
siječnja 6. siječanj
285
12.
dana
listopada
Vrijeme oplodnje 5.
»
15.
»
20.
»
»
22.
16.
»
2
»
21
»
1. studeni
25.
»
26
»
6
»
30.
»
31
»
ll
»
»
»
»
krava
poslije dana 285
25. 30. 5. Svibanj
17.
»
»
se
srpanj 10.
»
veljače 10. 15. 20. 25. 2. ožujak
Oteli
15.
ll.
5.
travanj
20.
»
»
»
10
»
4. kolovoz
15
»
»
9.
»
20.
»
»
14.
»
29.
»
»
19.
»
24.
»
29.
»
16. 21. 26. 1. prosinac 6. prosinca ll.
»
3.
rujan 8.
30. 4. lipnja 9. lipanj »
14.
»
»
19
»
7
»
16
»
12
»
21
»
13.
»
24
»
17
»
26
»
18.
»
29
»
22.
»
31
»
23.
»
4.
21.
»
siječanj 10. 15.
28.
»
9.
»
14.
»
20
1.
travanj »
ll
»
16
»
21.
»
26.
»
svibanj 6. svibnja 1.
5.
listopad
5.
»
8.
»
19.
»
»
13.
»
24
»
»
18.
»
29.
»
»
23.
»
3. kolovoz
28.
»
8.
»
25. 30. 4. veljače 9.
»
2. studeni
13.
»
14.
»
7.
»
18.
»
»
19.
»
12.
»
16.
»
24.
»
17.
»
»
1.
22.
»
26.
»
6.
»
21.
»
81.
»
ll.
»
2.
16.
»
7.
21.
»
12.
5.
10.
lipnja »
srpanj
»
ll.
21.
12
se
ožujak
23. 28. 2. rujan »
»
7.
»
12.
»
»
17.
»
»
22.
»
prosinac
_--
o
Vrijeme oplodnje
*
Oteli
26.
»
30.
»
5.
dana
ožujak
31.
»
17.
»
travanj 10.
»
SASTANAK
Održan
Vrijeme oplodnje
krava
poslije
lipanj 20.
(25.
se
285
15.
-—-
—--
sastanak
sekrava 285 dana poslije Oteli
prosinac
22.
»
27.
»
31.
»
'
27.
rujan 2. listopad 1. »
ll.
»
U KOMOGOVNINI
je proizvođačima mlijeka Komogovini kraj U dvorani vođeni stajnice.punoj razgovori uređenju s abirnog mjesta i ishrani kvaliteti i postavljanju hladnjaka mlijeko, stoke, mlijeka primjeniumjetnih gnojiva. s
u
su
selu
o
za
DRAGOLJUB
BOROJEVIĆ, UČENIK 2. RAZREDA
Ko-
3
s
1
o
o
RR
ERNESTA
Rss
MSG
ARV | I
zatekli
mladog mjestu bokako ocu pripremajući Dragoljuba pomaže kod uzoraka čice mlijeka popuuzimanje ostalim i njavanja pootpremnice mlijeko sabirač Otac slovima. mlijeka MirkoBorojević, ponosan I nas jena svojeg sinaDragoljuba. je naslijediti da će i sinovi obradovalo roditelje SRNE “radu imanju! sabirnom
Na
smo
I
za
u
za
| |
u
.
na
Ne
>
-..
.
-
MARINKO BOROJEVIĆ BUDUĆI
|.
. .,.
STOČAR
>:
Taj prostire stelju. Borojević staji dobai $ljubavlju. brzo i radio Životinjama je vilama, spretno je.dobro »Zvonka« simentalka Krava da kao civao pune.topline, im je tepao. riječi madžarske selu Goli kao steona je granice njegova kraj junica kupljena mladi nalazi i oko 10 litara. U dnevno junac, njen staji ljubimica. Daje dobar budući rasplodnjak. 6. razreda učenik Obradovao nas Osmoljetke svojom kojije je Marinko, će U i stoci prema naslijediti poslu sigurno proizvodnji. stočarskoj ljubavlju U
smo
Marinka
zatekli
stoci
kako
po-
sao
u
se
svoga
oca
uzornog
stočara.
velikim
školu, jer uspješno Poručujemo i muznim će moći uređajem drugimstrojevima traktorom, upravljati njem selu Borojevićima. i biti će uskoro primjenjivaninjihovom koji Marinku
završi
neka
u
14
samo
s
zna-
|
JOSIP BLAGAJIĆ DRENČINA
Drug Blagajić je proizvođač i stočar. mlijeka dugogodišnji dobar
Želimo radu! njem mu
IZ STOČARSKOG
SELEKCIJSKOG
uspjehadalj-
mnogo
CENTRA
.
u
SR HRVATSKE
rasplodnom stokom Promet - kooperanata proizvođača XII 1969. mjesecu u
Red.
broj 1.
Ime
i prezime
= proizvođača Fusić
Selo
Đurđevac
Luka
Broj grla
:
Organizacija
— Đurđevac
10345
:
2.
Kelečić
Mijo
3.
Kuđdakčić
4.
Kapl
5.
Miheta
6.
Petriška
7.
Fuček
Adam
Ivan Ivan
Josip Franjo
P.
Krivaj
Mihaljevci
Grabarje Ek.šk. Golobrci Mihaljevci Grabarje Grabarje S1. Požega
»
»
Đurđevac Đurđevac
Kate-
gorija
—
bik
1221.»
>
Kupac i
Mićo, Delkovac Carević
Fond
O.S.
Slav.
Požega
966
»
»
1195
»
»
626
»
»
164
»
»
10324
»
Luganov Petar, Batinska, z. p. Ferdinandovac
8.
Hodalić
Ivan
»
10293
»
»
Fond
O0.S.
Koprivnica 9.
Šoštarec
10.
Kudumija
11.
Tomica
Ferdo
12.
Barušić
Mijo
Luka Đuro
»
»
10313
»
»
»
»
10335
»
»
»
»
10340
»
»
»
10351
»
»
Čepelovac Zaključeno
sa
brojem
12.
MarijaPalangić, Zagreb 15
Duan
š dom i
Zena
i
| |
ČISTOĆA
JE POLA
|
ZDRAVLJA!
djeca, nastojatiukućani,pogotovo imaju selu da da se redovito i peru kupaju. Mnogi nemajumogućnosti gućnosti nadoknaditi. redovitim to možemo donekle kupaju. Ipak pranjem obično loži. Obično ukućani zimi peru se kuhinji, jer njoj obično koža i se Pranje jepotrebno, jerje nju lijepi Koža može čistoća i sitna živa bića upaliti (bakterije). zbogtoga nagristi, Na koži sitna živa bića i onda kraste, prodru nju. takovoj najlakše nastaju redovito ima i dr. Uz to ako ne pere zadah, kojije čovjek razviju lišajevi okolinu. neugodan vodom iz tuša tekućom lonca, vodom, Najbolje jeprati polijevanjem kad ukućani da kući selu i sl. Kod peru lavoru, običaj, je lavoru tekuće vode. jer njemu razrijedi nijepotpunopranje, Pranje Iz nečistoća i takovom vodom jebolje prati nastavljamo pranjem. tograzloga lavoru iz ili kadi. se nego polijevanjemlonca, Od hladne skidamo hladnom vodom. lakše Nečistoću kože nego toplom može sitne bore vode stisnu pa koži, šupljinice (pore), potpuno vodom treba i sapun, skidati nečistoća kože. Uz upotrijebiti pranjetoplom to se više skida kože. masti sapun Što bolje pjeni, jer. odstranjuje Izbor što čistoća površina kojojdjeluje. pjenompovećava zbogtoga i inače koža više ili da li zavisit će sapuna koliko manje je je tome, koža ili više masna osjetljiva. hladnu dobro vodom Nakon je upotrijebiti vodu,koja pranjatoplom čini ga prehlade. otpornim protiv očvršćuje organizam, tj. već ili uveče spavanja, uvijek prije ujutro oprati Nijedovoljno U svakom ruke rada kad to slučaju prljaju. poslije kojim tj. je potrebno, nužde i male i velike nakon ruke jela. prije obavljene prati jepotrebno izloženi koji vanjskom tijela dijelove Nijedovoljno prati i obućom. već i odijelom tijela dijelove onečišćenju, pokrivene ćemo možemo dio od pasa svakogjutra. Noge prati prati Gornji tijela dan vodom treba Svaki krevet. spolne toplom. prati lijeganja prije o rgane nužde. nakon i čmar obavljene tada možemo ako imamo najedamput kupatilo, jer Mnogo jejednostavnije tijelo. oprati cijelo nokte, Pod obratiti se domaćin uredni Svaki njima skuplja pažnju redoIsto tako to se nečistoća. Pravilnim valja obrezivanjemonemogućujemo. redovito dobro kosu uveče Zato skidali kako bi vito prašinu. je nje češljati, suviše češće ako čim četkati. zamazana, je prati je Nju valja također Pribor oprati! jednomtjedno potrebno češljanje je Chloupek i dr Z. Dr Prebeg D. Svaka
domaćica
da
mora
a
mo-
na
se
u
u
se
masna
na
razna
ne-
se
u
se
za
se
nas
na
u
se
u
se
u
nema
u
u
s
se
na
se
ne
s
s
on
ne-
se
na
se
masna
o
samo
se
se
samo
su
one
u
na
mora
s
masna.
a
za
Uređuje: Glavni Vlasnik
i odgovorni i izdavač: Nica
UREDNIČKI
ODBOR
Hoholač Vera Kaštelan, tehnički urednik: dipl. inž. Dinko i uredništvo, Zagreb, radnika SRH, Uprava Udruženje mljekarskih Tisak: tel. 440—476. »Vjesnik«, Zagreb urednik:
Stamparija
31/III,
18
oi
O
ja
i
a
e
lead