Mljekarski list 2-1970

*.

priša

s

ami

Gi

Lie

Za

Jdrišaina

ždeša jeh

< «

I

4

M :

VELJAČA

13760.

:

i

Pai a ro ze za

e

Poništi

LI »

iili #4. rta rade kupa e zubana raški 4. rig LIZI ona nadi RHO hda dkkida pab Radek kivot iona mo 5

i

a

mo

Ka

4

Pi

ko

,

(2 si o

;

ći

[47] s A taE

e > o

3

Š

€

"5

g

E

43

4 s

,

(i kJ

godine »Zagrebačkoj radnici nagrađuju mljekari« radu 10 i 20 gokojiprovedu odlaze dina kao i oni radnici koji Svake

u

se

na

u

mirovinu.

a

že

dobili skrooni godine znak priznanja nagrade rad. uspješan njihov I ove

su

za

u

mne

a B

proslave mljekari« »Zagrebačkoj Sa

u

|

ŠVEDSKE: HOLANDIJE:I

IZ POLJOPRIVREDE

posjeda seljačkih položaj, Geografski iskustva i 'savreali od se, mnoga i Švedskoj drugačijinašeg, bi Holandiji i proizvodnji mogla Daljnji kod primijeniti njihovoj rješenja_u brzu naročito razvitak mlijeka. traži. proizvodnja uopće, govedarstva našeg i ishrane, k valitetne krme spremanja metoda, t ehnologiju izmjenuuzgojnih za da modernih mat roškovi se. smanje ciljem stajskih objekata izgradnju uklobrže lakše i se radnu i snagu.

Time 'bi u'idućem p eriodu terijal ljudsku teško močesto tržište govedarstva, gdje puta proizvodima evropsko pili*na radi naše kvaliteti žemo daje: koju '.: cijeni“i kohkurencije proizvode, plasirati Zagrebačka“ savremena Nadalje, gospodarstava: evropskih proizvodnja seljačka savremenu sve iz izrasta prerade industriju veću, godine godinu:u mljekara seljačkih proizvodnja. prati'i nameće razvitak. da.takav: i.nužno,se mlijeka dostigndća #savre“primjenjujući proizvodnji“ gospodarstava kooperanata i naturalnu preselo da i nauke i proizvodnju malu, prevlada prakse ekonomične veće i Preko proraste robnog specijaliziranog proizvođača. bi postao industriji mljekarskoj dohodak, svoj proizvođač povećao izvodnje sirovinom. kvalitetnom stabilan partner opskrbi i Švedske upočlancima želim Iz Holandije poljoprivredi razloga tog rada metode te su znati naše proizvođače koje kretanjimatojpoljoprivredi, tu dovele nauke savremenih i proizvodnju praksi dostignuća primjene stupanj Evropi. najviši sela da i kod razvitak Brzi d jeluje dalje njih je djelovao industrijski i odlazi veliki posjed napušta p orodice, kompletne uglavnom brojljudi, klima

kao

i struktura

i veličina

u

su

nas.

mena

sa

\

=

s

u

,

u

.

>:

*

-

u

*

mene

u

a

-

u

o

s

u

na

u

u

sa

u

2

.

-—_

—__—

_—_—————--

=

——

--—

---.--

>

s

sos.

--—

- 2 o >>

i kod ali nešto proces od nas, drugazanimanja.

Taj postoji evroprazlikuje skih dobar dio naših način kretanja.

Naime, gospodarstava taj postaju Jedan ili više članova radi izvan ali mješovita gospodarstva. gospodarstva vraća i Tako i g a. gospodarstvoobrađuje gospodarstva ostaju dalje s malim i kvalitetno tržnim viškosvaštarskoj proizvodnji, neujednačenim vima.

U i teži ka će moći HolandijiŠvedskoj stvaranju većih posjeda k oji rentabilno iskorištavati i tim mehanizaciju specijalizirati se/'i putem postizati dobar dohodak će stimulirati i mlade da koji nasljednike njemu imanja i savremeno ostanu proizvode.

U se veći od 10 dok danas Švedskoj formiraju posjedi ha, Holandiji još do 10 ha ima 50% od svih prevladavaju posjedi površine kojih preko posjeda, ostalih 50% od 10 pa do 50 i više hektara. pripadaju kategoriji Prosječna veličina iznosi 13 ha. Vrše se i posjeda Holandiji arondacije, komasacije da se drugemjerekojeimaju cilj posjedovane površine jednog gospodarstva što kako bi mehanička obrada došla do punog dobiju manjeparcela, i Tako danas 10 ha rentabilnog iskorištavanja.

Holandiji zemljišta sastoji iz 4 već stoŠvedskapodržava najviše parcele. okrupnjavanje posjeda jedno starim zakonima i da kad ljeće nedjeljivosti posjeda naravi, propisom neko odlazi isti može samo ili gospodarstvo ga posjeda, otkupiti prvi susjed uzeti kroz ako odmah može Odnonajam izvjesno vrijeme posjed p latiti. država i sa spaja ga posjed kupuje daje najamgospodarstvu koje i time jimdosadašnjim površinama stvaraju jakaproizvodna gospodarstva veliku tržnu sposobna specijaliziranu proizvodnju.

Takav razvitak već i započet je predpar desetljeća, nastavlja dalje. ruku većem na Okrupnjavanja poposjeda'i'ostajanje. malogbroja ljudskih nužno razvitak države osnovanih raznih naučno od - praksjedu, jepokrenulo tičnih .su rada institucija: koje svojomdjelatnošću pronalazile najbolje: oblike tražile kod gospodarstvima; najekonomičnija rješenja izgradnje gospodarskih krme i mehanizirani objekata; organizirale visoku proizvodnju kvalitetne način ina: iskudrugenačineprenosile spremanja naučno praktična stva veliki nauke posjednika,- prihvaćanjem brojseljačkih postali proizvođači. specijalizirani. državni koji trošak gradili ogledne farme veličine bi koja najbolje odgovarala jedanseljački posjed.

Izgrađene ostale i zgrade, mehanizacija najsavremenije staje gospodarske prilagođena veličini i i posjeda; takovomfarmomi dalje jeupravljaoproizvodio seljak koji farme završio poljoprivrednu su ostali je Teogledne školu. posjećivali seljaci i po tom što ubrzalo moderniprimjeru proces svojagospodarstva je gradili zacije poljoprivrede.Biz koa Danas kad kod proizvodnji, u želimo nas, robpogotovo stočarskoj postići bih nekim upoznao iz proizvodnju, proizvođače primjerima gospodarstava tih mislim i kod i ubrzati mogu zemalja koja da primijeniti razvitak proizvodnje.

> ——

2

se

na

se

na

na

se

na

u

a

ij

l

u

za

u

se

u

o

j

u

s

u

i

ne

sno

u

svo-

se

i

za

a

se

iB i

na

i i

razne

na

su

oo

Holandeziisu:na

za

su

Lis

8

nu

s

za

se

nas

Najvažniji najteži poslovi objektima iz i odnošenje gnoja staje, mužnja krmljenje. i

u

za

krave

muzare

jesu

tri

radnje:

više se sve na današnjim objektima grade obiteljskim posjedima tim sistem zemljama izgradnje staja o mogućuje smanjenje l judskog rada, ti se jer poslovi gotovo potpunosti mehaniziraju.

Grade tri obzirom sistem i tipastaja izgradnje stajališta podova odnosno ležišta za krave, Na slikama vidite te sisteme nužan kojimaje opis.

U

kakovi

u

u

se

s

na

i

a a a m

i

Snimka

s

kravama

vezanim

pozadi stajalištima, rešetke široke oko:60 prikaKod zujejedantipstaje. takovog kratkrave rješenja i leže kim golom stajalištima čvršći ili podu je podudeblji bepoložen materijal plastični ali kraton. Slama nastire, čiste. mogu Naime, ostaju Tešetsamo i mokriti balegati kanal rešetke ku. koji je Ispod i po kanalitekući gnoj taj otječe klizi gnojnujamu koja staju. nalazi kratkim

na

a

cm

su

na

vezane

na

na

na

se

ne

one

ve

na

u

Sl.

1

krave

Vezane

—

krava

ispod

—

rešetkasti

—

rešetki

pod

iza

pa

(Foto: orig.)

.

.

'

vani

kanal

se

u

ma

uz

brojem posjedima vezanja izbjegne kako vidite nisu vezane, Krave slobodno držanje. gradi staja krava, drvenih od kreću slobodno već po podukoji načinjen rešetkast, je slici, kanal može da oko 3—4 od razmakom cm letava koji propadati balega krave ležišta strane Sa od 3—4 širini nalazi po kojima cijeloj poda ručmože hodnik U sredini po kojem po krmljenje, je staje liježu volji. otvore ima duž krma i dovesti ili traktorom kolicima nim koja sipati pregrade krmivo. uzele kako bi da krave mogu proturiti glavu Da

posao

se

krava

oko

i

većim

s

na

na

za

se

se

se

u

s

su

m.

u

se

za

2 SL

—

Slobodne

držanje

krava

na

rešetkastim pedovima (Foto: orig.)

Sl. 4

%

—

Staja

bez

mehaničko

rešetkastog poda čistačem

sa

-

ležištima izđubrivanje

s

—

—

ralicom

(Foto: Treći

orig.)

dakle i bez kanala tipstaja sve podova, staji, je ima neke važne češći, jer prednosti predpodovima rešetkama i kanalima.

Pokazalo da i krave da se tekućina jeizgradnja jeftinijazdravije je iz kanala ne i u zrak. isparavastajizagađuje Kako vidite snimci takovoj krave slobodnom bez Po sredini staji za držanju vezanja. je.hodnik krava i Krave leže ležištima u strane kretanje sa hodnika.

Na baleganje. tim ležištima slama ili dva do tri jesjeckana piljevina, koja najviše puta krava može boksu.

Ako godinuizmjenjuje. boks Naime, balegati leži, kratak i kod ležeći hodnik. Kad na je se baleganja balega pada digne, poprečna bez

rešetkastih

u

s

se

a

za

na

su

u

na

za

se

na

ne

u

5

a

_—_———--=-———-———_—o

a

zakorači

prisili ju zadnjim dijelu prednjem sredini širok 3—4 Hodnik hodnik je pražnjenje. gdjeobavlja natrag vuče lanac lanac. može tek toliko da uski njegasmjestiti Taj žlijeb, je lanca od vučena ralica kao napravu elektromotor, svojim kojegpokreće koja hodnika i gura nečistoću krakovima raširenim gnojbetonskog pokupi dan kad i do tri dva Ralica kod pogon nu puta stavlja staje. jamu lako krave smeta tako da metara 6—7 kreće ide na ju kravama, sat, letva

da

ležišta

na

nogama

m

na

u

u

se

u

s

svu

se

a

prema

se

na

u

ne

samo

5

SL

Elek-

—

05 od tromotor KS smješten izvan

voljan

staje doda

vuče

čistač

lancem

poda

orig.)

(Foto: Psa

Pais

v

S].

6—

Položaj ubra.

.

&#;

+

-.;

čistača. pripovratku orig.)

(Foto:

g

Ž

|

Fo;

moo...

>

—.

_——

= *

prekoračuju povređuje i ne

|

Bor2:

kako

vidite

ih. Kad

slici.

na

čistač

taj

se

vraća,

krakovi

mu

4

I

U.takovim

krave

sklope

se

stajama ostaju uvijek č iste, gnojje putem, bez rada iznesen iz Tim došlo ljudskog staje. rješenjem gospodarstvo je da radnik može način da bez položaj jedan napora staji taj većeg fizičkog timari veliki muzara. broj dolazi odvozi Gnojpak,koji gnojnu j amu, mehanizirano.

Naime, opet odvoza se vodom i burad u i dva pumpama prije razrijedi ubacuje puta odvozi Burad kardana godinu polje. polje odvoji t raktor, koji. preko buretu radi pokreće miješalicu jednoličnijeg rasprskavanja preko rasprskivača izlazu iz bureta. kojije inž. Boris Karlovac Dipl.

Mihalić, će (Nastavitse) *

mehaničkim

u

u

|

na

u

se

na

na

na

u

na

UMJETNO Sam

OSJEMENJIVANJE

DOMAĆIH

naziv

ŽIVOTINJA

neki »umjetno osjemenjivanje« »umjetna o plodnja«, koji navodi da tim misle neki pogrešno upotrebljavaju, mnoge pomisao pod visoko stručni može se izvesti bez osnovneprirodni, zahvat, koji životinji nih fizioloških da bi došlo do uvjeta koji prirodi neophodni oplodnje i do jajašca razvoja ploda. način Međutim,umjetnoosjemenjivanje jest prenošenja zdravog muških ženki. Da bi kod o rgane sjemena(spermija) životinja spolne toga došlo do tome i do pa prema svi oplodnje jajašca, razvoja ploda, potrebni to i Ti uvjeti (osimspolnog akta) koji potrebni neophodni prirodi. da bude spermu aktizreo, zdrav, uvjeti jesu: mužjakkojidaje spolno spolno i da ima dobre ženka spermu se treba takokvalitete; koja osjemenjuje đer da bude i času kada se treba da ima spolno zrela, zdrava, osjemenjuje zrelo U to ženka ili jajniku jajašce. vrijeme pokazuje želju parenjem, kako se kaže, »goni«. već Umjetnoosjemenjivanje upotrebljavaju stoljećima uzgajači cvijeća i vrsti ili mnogidrugipoljoprivrednici prioplemenjivanju najboljih bilja pri vrsta. Prenosom ukrštavanju pojedinih polena ( muške spolne s tanice) jedne tučak oni biljke (ženski spolni organ) drugebiljke, oplođuju biljke čije će nastati tim osobine -želekoja križanjem.

Kod stopiti-uriba ženke ikru odrevrijeme m rijesta polažu (zrela jajašca) đena vodi. kruže nad tim i mjesta biljci Mužjaci mjestima (spermu), puštaju mliječ ikru. kojaoplodi položenu Ženkepolažu m ilijune jajašca, mužjaci milijarde Tako velikim stanica spermija. brojemspolnih priroda o sigurava pojedine od vrste od tih mnoga mnoga izumiranja. proNaime, jajašca oplode, ali se ribica da vrsta padnu vrijeme razvoja, ipakrazvije dovoljno jEsv! čuva.

Sa da što više i a sačuva i vrste željom ulovi,ujedno vrijedne primjerke riba, čovjek poslužio umjetnimosjemenjivanjem.'

Npr. vrijeme m rijesta uhvate ženki i masažom pastrva, se najljepši primjerci mužjaka.Laganom trbuha ženki mogu istisnuti neku se malo vode zrela posudu (ikra). jajašca Na tu ikru isti način istisne iz ikru.

Tako mliječ mužjaka, kojaophodi ikra drži malim bazenima tekućom vodom i iz oplođena nje Tazvije ili

na

na

na

su

u

samo

u

su

su

za

u

van

u

u

za

se

ona

s

na

————

za

na

u

a

se

ne

za

se

sa:

I

| |

se

u

u

se

s

na

se

u

s

se

7

kei

Lu

nA

ni

i

oi

ri

ad

-——

—

oo

pa

—o——o

o

=

——>

——

=

_

=

----

=

različitih

grabežljiprirodi, jerje velike slati i ikru može i štetnih udaljenosti Oplođenu utjecaja. ali ima ribe nema, tih vrsta i naseliti u vode razvoj. uvjeta njihov gdje starim nađen sisavaca Prvi arapje zapis umjetnomosjemenjivanju ukrao neki Prema skim spermu jednog poglavica priči, jearapski knjigama.

On spermu toga plemenu. je neprijateljskom pastuha susjednom vrijednog svitak kose. svitak uhvatio sperpastuhovom n atopljen kose, Taj pastuha Kobila tada rodnicu se rukom unio mom, gonila. je kobile, koja svoje je tik i zanijelaoždrijebila se. metodom i danas usavršenom isti Na rada, osjemepotpuno način, domaU tzv. centrima domaće umjetnoosjemenjivanje životinje. njujemo ili dva Jednom muški drže ćih rasplodnjaci. putatjedno najbolji životinja rodnice. lutke oni tzv. fantome gumene umjetne koje ugrađene opasuju nalazi staklena akt 'Tako oni vrše kraju umjetnurodnicu, čijem spolni da tako sačuva uzeta Ovako sperma sperme. joj posuda hvatanje tada hladi život. se za neke tvari potrebne Sperma koje spermijima dodaju dana. nekoliko + 4*C i za Spermanajvrednijih sposobna oplodnju ostaje 79?

Tako vrlo niskim i očuvati može (— C). temperaturama pri rasplodnjaka i za konzervirana pa sperma mjesecima godinama. sposobna oplodnju ostaje muških nekoliko ima izluči bik U milijardi prijednomopasivanju koju spermi skokom može dao bik stanica. Sačuvana sperma jednim kojuje spolnih 100 i više krava. osjemenjivanje upotrijebiti kao danas domaćih primjenjuje mjera životinja Umjetnoosjemenjivanje i kao prenose uzgajačkoaktom, spolnim koje sprečavanje širenja metoda zootehnička Kao metoda. zootehnička pruža umjetnoosjemenjivanje dobre osobine tako mogu rada i brzi se velike prenijeti uspjeh, jer mogućnosti može Na veliki dogoditi brojživotinja.žalost, rasplodnjaka vrijednih načinom ovim izbor mogu Ako i obratno. najbolji rasplodnjaka, nijeučinjen i loše osobine veliki roditelja.

Stogajeproučabrojpotomaka prenijeti ustanova dio rada osobina koje najvažniji rasplodnjaka vanjenasljednih stočarstvu. metodom zootehničkom kao služe umjetnimosjemenjivanjem i Kod nas jakoproširilo poslije goveda umjetnoosjemenjivanje našim svim rata. Služba govedaorganizirana je osjemenjivanja umjetnog i U Bosni veterinari. rukovode i Makedoniji Hercegovini, republikamanjom već i Hrvatske i nekim merinizacija godinamaprovodi Srbije dijelovima loše kvanaših ovaca. (koje imaju križanje Merinizacijom Meovnovima merino pasmine. preradu) industrijsku nepogodnu litete, kvaizradu treba tekstilna vrlo finu vunu rino industrija koju imaju vritakve Da bismo i oni Merino vlakna. skupi. uvozimo, litetnog služimo što umjetponajvećma merinizaciji iskoristili, bolje jedne tih osobine dobre ovnova Tako nim mogu prenijeti osjemenjivanjem. ili koristimo ih ako više deset nego prirodnom pripustu;obratno, puta deset trebat ćemo stado veče ovaca za kojeumjetnoosjemenjujemo, jedno ih trebali što bismo tih nego prirodni pripust. putamanje skupih i više maha uzima sve umjetnoosjemenjivanje Posljednjih godina i radom umjetnomosjemenjivanju započelo prednomsvinjogojstvu, peradi. mnogo

više

ribica

nego

zaštićena

ikra

u

od

na

se

vaca

za

u

o

u

na

u

tvautoi

samo

za

se

su

u

—

se

na

u

se

se

za

su

na

se

se

za

se

se

zaraza

za

se

na

na

se

se

u

ovaca

se

u

se

vunu

ovaca

zovemo

s

za

za

ovce

su

ovnove

se

u

ovnove

na

se

u

ovaca

za

ovnova

u

se

a

na-

na

i

a Va jja

ok

o

i

U EGER

e

od

ELAN

E

TELL

E

KOT

O

IT

VA

AZ

KAKO Da

će

krava

MTK

DEL

E

POSTUPATI

skoro

ŠA

ERO

AKZ

ZELE

3

PSR

it ji

BRE

SL

PRI TELJENJU?

teliti stočar

poznaje upadnu i dio oko trtice i Stidrepa gladne jame korjena (popuste zdjelične povezice). nica nateče i vime Kod dobrih vime zacrveni, počnenalijevati. što kravu boli. U tom vime natrti mašću obložiti ili brekne, slučaju valja mlačnim oblozima od kuhanih od Ako i to izmusti trinja sijena. pomaže, ćemo nešto kako bi se ublažila i ćemo nešto vime mljeziva, napetostpodići Dobro tom veterinara. plahtom. je slučaju pozvati dana Par sniziti obroke hrane i dati vodi prije teljenja valja mlačnoj ili uvarak što olakšava i krave posije lanenog sjemena, teljenje čišćenje (izlazak posteljice). kravu Prije teljenja valja s mjestiti mjesto staji, gdje propuha.

U većim ima odio gospodarstvima poseban teljenje. krave treba obilno čistom nastrti slamom.

Stajalište Pri ruci moramo imati kabao ručnik i sapun, čiste, tople v ode, koje kužno sredstvo i tri čista užeta. (jod, kreolin, lizol) krava sad sad Dok krava Prije teljenja jenemirna, liježe, ustaje. još stoji i dio vimena. kad rep valja oprati stidnicu, stražnji Teljenje počima pojavi vodeni treba da ne pa ga promjehur, koji porodne proširi p utove, smijemo biti. Ako teleta normalan i krava ima treba ne je položaj trudove, pomoći. ćemo ako slabi trudovi.

Ako samo n oge se Prednje povući pojave s tražnje treba čim izvući inače bi se noge prije tele, jer moglougušiti zbogstisnutog Uže raskužiti i namazati i kad pupka. prije upotrebe valja uljem povući krava Kod teleta veterinapreže. obnormalnog položaja najbolje je pozvati ako inače blizini i nara, u kakvogiskusnogprovjerenog pomagača.

Kad tele otelilo četiri trbuha ako sim otrgnemo pupak ispod prsta Iz istisnemo čistom i otvor rasvrpcom nijeotrgnuo. pupka krv,podvežemo kužimo ili raskužnim sredstvom.

Gubicu teleta očistimo od jodom drugim rodničke sluzi i blizu krave da ga obliže. ga položimo Lizanje pospješuje djelatnost kože i krvnih sudova.

Uz to dobro kože teleta čistom jetrljanje slamom, ali da Osim da i sama moramo paziti ozlijedimo pupak. paziti toga krava ozlijedi pupakhrapavim jezikom. normalno izlazi iz krave nakon 3—8 sati. Ako treba Posteljica izađe, maternicu kreolina ili lizola.

Ako to ni ne po1% toplomrastopinom isprati maže 12 sati po treba veterinara kravu će najkasnije teljenju pozvati koji da bi došlo do gnojenja Nakon očistiti, posteljice. teljenja valja stajalište osobito onda kada radi o zaraznom se raskužiti, pobacivanju.

Veliku treba nakon obratiti teleta. Treba češće ga pažnju teljenja pupku da bi došlo do zaraznog raskužiti, upalepupka,zglobova, proljeva, upale i dr. Obično osuši nakon 3—4 nakon sedmice pluća pupak dana, dvije K. otpane. se

ovim

po

znakovima:

a

muzara

na-

ne

u

u

i

na

u

nema

za

ras-

se

su

se

nemamo

se

se

moramo

ne

ne

ne

ne

a

ne

se

INTEGRACIJA

a

VARAŽDINSKE

| ZAGREBAČKE

MIJEKARE

dugogodišnje poslovno suradnje došlo do Varaždinska Zagrebačke mljekare je integracije. mljekara proizvodila tako one je proizvode kojenije proizvodila Zagrebačka mljekara popunjavajući asortiman tržištu. i finalnih proDaljnje unapređenje proizvodnje mlijeka izvoda bez bi bilo ne integracije moguće!

Nakon

tehničke

na

između

Varaždinske

i

_——-

KR

s

—

e.

s

i

2

na;

o

3

3

s

>

UPOTREBIJAVAJTE nalazimo

Upravo

aaa

STOČNU

SOL!

kad

jeprihranjivanje najpotrebnije.

Krave visoko velike steone količine rudnih tvari pa potrebne razvoj teleta kravi. Ako ih krava troši vlastite rezerve, hranom, dobije svoje slabi i donosi slabo dok na pa tada svijet tele, jenjenaproizvodnja mlijeka vrlo mala. se

u

su

vremenu su

za

u

Već

stoke

ne

više

smo

putanaglašavalijepotrebno

davati

da

sol ili briketiranu

sol.

ŠEVELJA FRANJO

IZ NOVAKA

koncentrate,

stočnu

KRAJ DUBRAVE

Posjetili drugaŠevelja Franju 20 Sada ima 4 krave.

Držao proizvodnjom mlijeka punih godina. svojoj staji bi i to bi On sim ženom pa više, prelazilo njegove mogućnosti. je i to redu držati. jedva stignu nismo Tada Žao nam ješto ih jošlanjske godine uspjeli posjetiti. je bila krava »Pisava« stara 23 On Kod imala staji godine. jujeuzgojio. prodaje 565 to da toliku starost krava. doživjela je kg.Nije slučajno je spomenuta Krava »Cifra« 1967. imala 22 kojajeprodanagod. je godine. oko 9 od 5 Posjeduje jutara zemlje togaje jutara poddjetelinskosmjesama. travnim Sada oko 20 litara oko 50 litara sezoni u isporučuje mlijeka, punoj smo

uzornog

stočara

iz NovakalI.

Bavi

se

u

on

no

sa

u

u

a

na

dan.

Možemo

poželiti još

mu

mnogo

NOVA

uspjeha stočarskoj proizvodnji! u

OTPREMNICA

ZA MLIJEKO

području otkupamlijeka»Zagrebačke mljekare« je Ona dokumenat količinama otpremnica mlijeko. je mlijeka isporučenim i kante i bočice uzorke. sabirnog mjesta zaduženje istog mljekarske Zato tačno i čitljivo jepotrebno popunjavati. sabiračima rubriku »Preuzima« Obraćamopažnju mlijeka kojupokamo se po punjava preuzimač »Zagrebačkoj mljekari«, upisuje njegovo ime, sabirača ime a mlijeka.

Kod datuma bilo dobro svi to već svladali. pisanja jepoteškoća, Da kako datum 28. II 1970.

U koloni »kućica« ponovimo piše onoj pet 28020 popunjava 28 je datum, 02 je mjesecveljača, 0 1970. je godina Još i jednomponavljamo ispunjavajte pažljivočitljivo!

Ako sabirač želi dati neku neka odrezato porukumljekari junapiše đenom listu i svaki otpremnice problem preuzimačem prostoru drugom bočicama dolaze mlijeka, potrebu koje višekratni zahtjev (ukoliko nosilac kontrole kvalitete i dr. Sabirač treba obaje »Zagrebačka mljekara«) kratkim rečenicama. dokumenat dolazi u Cenvijesti popunjavati Taj potom tar i i to nadležnom referentu proizvodnju otkupmlijeka, izvršenje.

Na

uvedena

za

nova

o

za

za

na

ne

no

su

se

sa

se

—

—

—

—

u

na

s

za

na

ne

za

na

10

ji

S

e

I

de

E

ERE

ed

ZAGREBAČKA Centar

za

MLJEKARA

proizvodnju otkup mlijeka i

OTPREMNICA ZA MLIJEKO

Nosilac

|

AMBALAŽNI Datum

II

uno

ugovora

Sabirno

|

mjesto

Preuzima

BOČICE ZA UZORKE Pnimio Vratio | KRETANJEAMBALAŽE

-

—

KANTE

u (predao

sati

Čistoća Miris

Potreba

sie)

okus

Spec.

OBAVIJEST tež.

(primio)

ll

—-.».——mmm

—--

-

Ke.TD NRH

--——=-—

.

KALENDAR

TELJENJA |

Vrijeme oplodnje 1.

Oteli

krava

poslije

siječnja 6. siječanj

285

12.

dana

listopada

Vrijeme oplodnje 5.

»

15.

»

20.

»

»

22.

16.

»

2

»

21

»

1. studeni

25.

»

26

»

6

»

30.

»

31

»

ll

»

»

»

»

krava

poslije dana 285

25.

30.

5.

Svibanj

17.

»

»

se

srpanj 10.

»

veljače 10.

15.

20.

25.

2. ožujak

Oteli

15.

ll.

5.

travanj

20.

»

»

»

10

»

4. kolovoz

15

»

»

9.

»

20.

»

»

14.

»

29.

»

»

19.

»

24.

»

29.

»

16.

21.

26.

1. prosinac 6. prosinca ll.

»

3.

rujan 8.

30.

4. lipnja 9. lipanj »

14.

»

»

19

»

7

»

16

»

12

»

21

»

13.

»

24

»

17

»

26

»

18.

»

29

»

22.

»

31

»

23.

»

4.

21.

»

siječanj 10.

15.

28.

»

9.

»

14.

»

20

1.

travanj »

ll

»

16

»

21.

»

26.

»

svibanj 6. svibnja 1.

5.

listopad

5.

»

8.

»

19.

»

»

13.

»

24

»

»

18.

»

29.

»

»

23.

»

3. kolovoz

28.

»

8.

»

25.

30.

4. veljače 9.

»

2. studeni

13.

»

14.

»

7.

»

18.

»

»

19.

»

12.

»

16.

»

24.

»

17.

»

»

1.

22.

»

26.

»

6.

»

21.

»

81.

»

ll.

»

2.

16.

»

7.

21.

»

12.

5.

10.

lipnja »

srpanj

»

ll.

21.

12

se

ožujak

23.

28.

2. rujan »

»

7.

»

12.

»

»

17.

»

»

22.

»

prosinac

_--

o

Vrijeme oplodnje

*

Oteli

26.

»

30.

»

5.

dana

ožujak

31.

»

17.

»

travanj 10.

»

SASTANAK

Održan

Vrijeme oplodnje

krava

poslije

lipanj 20.

(25.

se

285

15.

-—-

—--

sastanak

sekrava 285 dana poslije Oteli

prosinac

22.

»

27.

»

31.

»

'

27.

rujan 2. listopad 1. »

ll.

»

U KOMOGOVNINI

je proizvođačima mlijeka Komogovini kraj U dvorani vođeni stajnice.punoj razgovori uređenju s abirnog mjesta i ishrani kvaliteti i postavljanju hladnjaka mlijeko, stoke, mlijeka primjeniumjetnih gnojiva. s

u

su

selu

o

za

DRAGOLJUB

BOROJEVIĆ, UČENIK 2. RAZREDA

Ko-

3

s

1

o

o

RR

ERNESTA

Rss

MSG

ARV | I

zatekli

mladog mjestu bokako ocu pripremajući Dragoljuba pomaže kod uzoraka čice mlijeka popuuzimanje ostalim i njavanja pootpremnice mlijeko sabirač Otac slovima. mlijeka MirkoBorojević, ponosan I nas jena svojeg sinaDragoljuba. je naslijediti da će i sinovi obradovalo roditelje SRNE “radu imanju! sabirnom

Na

smo

I

za

u

za

| |

u

.

na

Ne

>

-..

.

-

MARINKO BOROJEVIĆ BUDUĆI

|.

. .,.

STOČAR

>:

Taj prostire stelju.

Borojević staji dobai $ljubavlju. brzo i radio Životinjama je vilama, spretno je.dobro »Zvonka« simentalka Krava da kao civao pune.topline, im je tepao. riječi madžarske selu Goli kao steona je granice njegova kraj junica kupljena mladi nalazi i oko 10 litara. U dnevno junac, njen staji ljubimica.

Daje dobar budući rasplodnjak.

6. razreda učenik Obradovao nas Osmoljetke svojom kojije je Marinko, će U i stoci prema naslijediti poslu sigurno proizvodnji. stočarskoj ljubavlju U

smo

Marinka

zatekli

stoci

kako

po-

sao

u

se

svoga

oca

uzornog

stočara.

velikim

školu, jer uspješno Poručujemo i muznim će moći uređajem drugimstrojevima traktorom, upravljati njem selu Borojevićima. i biti će uskoro primjenjivaninjihovom koji Marinku

završi

neka

u

14

samo

s

zna-

|

JOSIP BLAGAJIĆ DRENČINA

Drug Blagajić je proizvođač i stočar. mlijeka dugogodišnji dobar

Želimo radu! njem mu

IZ STOČARSKOG

SELEKCIJSKOG

uspjehadalj-

mnogo

CENTRA

.

u

SR HRVATSKE

rasplodnom stokom Promet - kooperanata proizvođača XII 1969. mjesecu u

Red.

broj 1.

Ime

i prezime

= proizvođača Fusić

Selo

Đurđevac

Luka

Broj grla

:

Organizacija

— Đurđevac

10345

:

2.

Kelečić

Mijo

3.

Kuđdakčić

4.

Kapl

5.

Miheta

6.

Petriška

7.

Fuček

Adam

Ivan Ivan

Josip Franjo

P.

Krivaj

Mihaljevci

Grabarje Ek.šk.

Golobrci Mihaljevci Grabarje Grabarje S1. Požega

»

»

Đurđevac Đurđevac

Kate-

gorija

—

bik

1221.»

>

Kupac i

Mićo, Delkovac Carević

Fond

O.S.

Slav.

Požega

966

»

»

1195

»

»

626

»

»

164

»

»

10324

»

Luganov Petar, Batinska, z. p.

Ferdinandovac

8.

Hodalić

Ivan

»

10293

»

»

Fond

O0.S.

Koprivnica 9.

Šoštarec

10.

Kudumija

11.

Tomica

Ferdo

12.

Barušić

Mijo

Luka Đuro

»

»

10313

»

»

»

»

10335

»

»

»

»

10340

»

»

»

10351

»

»

Čepelovac Zaključeno

sa

brojem

12.

MarijaPalangić, Zagreb 15

Duan

š dom i

Zena

i

| |

ČISTOĆA

JE POLA

|

ZDRAVLJA!

djeca, nastojatiukućani,pogotovo imaju selu da da se redovito i peru kupaju.

Mnogi nemajumogućnosti gućnosti nadoknaditi. redovitim to možemo donekle kupaju.

Ipak pranjem obično loži.

Obično ukućani zimi peru se kuhinji, jer njoj obično koža i se Pranje jepotrebno, jerje nju lijepi Koža može čistoća i sitna živa bića upaliti (bakterije). zbogtoga nagristi, Na koži sitna živa bića i onda kraste, prodru nju. takovoj najlakše nastaju redovito ima i dr. Uz to ako ne pere zadah, kojije čovjek razviju lišajevi okolinu. neugodan vodom iz tuša tekućom lonca, vodom, Najbolje jeprati polijevanjem kad ukućani da kući selu i sl. Kod peru lavoru, običaj, je lavoru tekuće vode. jer njemu razrijedi nijepotpunopranje, Pranje Iz nečistoća i takovom vodom jebolje prati nastavljamo pranjem. tograzloga lavoru iz ili kadi. se nego polijevanjemlonca, Od hladne skidamo hladnom vodom. lakše Nečistoću kože nego toplom može sitne bore vode stisnu pa koži, šupljinice (pore), potpuno vodom treba i sapun, skidati nečistoća kože. Uz upotrijebiti pranjetoplom to se više skida kože. masti sapun Što bolje pjeni, jer. odstranjuje Izbor što čistoća površina kojojdjeluje. pjenompovećava zbogtoga i inače koža više ili da li zavisit će sapuna koliko manje je je tome, koža ili više masna osjetljiva. hladnu dobro vodom Nakon je upotrijebiti vodu,koja pranjatoplom čini ga prehlade. otpornim protiv očvršćuje organizam, tj. već ili uveče spavanja, uvijek prije ujutro oprati Nijedovoljno U svakom ruke rada kad to slučaju prljaju. poslije kojim tj. je potrebno, nužde i male i velike nakon ruke jela. prije obavljene prati jepotrebno izloženi koji vanjskom tijela dijelove Nijedovoljno prati i obućom. već i odijelom tijela dijelove onečišćenju, pokrivene ćemo možemo dio od pasa svakogjutra.

Noge prati prati Gornji tijela dan vodom treba Svaki krevet. spolne toplom. prati lijeganja prije o rgane nužde. nakon i čmar obavljene tada možemo ako imamo najedamput kupatilo, jer Mnogo jejednostavnije tijelo. oprati cijelo nokte, Pod obratiti se domaćin uredni Svaki njima skuplja pažnju redoIsto tako to se nečistoća. Pravilnim valja obrezivanjemonemogućujemo. redovito dobro kosu uveče Zato skidali kako bi vito prašinu. je nje češljati, suviše češće ako čim četkati. zamazana, je prati je Nju valja također Pribor oprati! jednomtjedno potrebno češljanje je Chloupek i dr Z. Dr Prebeg D. Svaka

domaćica

da

mora

a

mo-

na

se

u

u

se

masna

na

razna

ne-

se

u

se

za

se

nas

na

u

se

u

se

u

nema

u

u

s

se

na

se

ne

s

s

on

ne-

se

na

se

masna

o

samo

se

se

samo

su

one

u

na

mora

s

masna.

a

za

Uređuje: Glavni Vlasnik

i odgovorni i izdavač: Nica

UREDNIČKI

ODBOR

Hoholač Vera Kaštelan, tehnički urednik: dipl. inž. Dinko i uredništvo, Zagreb, radnika SRH, Uprava Udruženje mljekarskih Tisak: tel. 440—476. »Vjesnik«, Zagreb urednik:

Stamparija

31/III,

18

oi

O

ja

i

a

e

lead