Upute
sablračima
mlijeka
o
rađu
s
rashladnim
uređajima
a.
o
nr
>
e
--————-—.——--——
-. > --
e
—+
|
op | ŠVEDSKE
HOLANDIJE
IZ POLJOPRIVREDE
oo
o (Nastavak) Holandiji grade k oji s taja t ipove opisao broju prošlom u ste Tako kao i i gospodarstvima. Švedskoj ostaloj Evropi seljačkim način zapravo crtama da osnovnim mehaupoznali jeizgradnjom staja taj to od izđubrivanje. u je staji, poslova najtežih niziran jedan utrošak. to da tim u iskustva Sva zemljamaukazuju seljaka praktična svih zavisi kravi i novčana mehanizaciji poslova radapo godišnje vrijednost U tim i do od gospodartsvima zemljama specijaliziranim polja staje staji. i kravi po mužnja posao hrane,ishrana, (spremanje kojije potreban sati po 100—120 od utrošak jednom godišnji izđubrivanje smijeprijeći mehanizirani kad ti veća litre ondje tj. nisu procesi mlijeka j e grlu.Cijena korak išla bi Ta radne ručne utrošak veći snage. koja gospodarstva gdjeje održati tržištu, mogu propadaju, jer proizvodnje modernizacijom od Zato ostalih od ako poslova proizvođača. skuplje gospodarstava proizvode selu sistem Kod mehanizirano. i mužnje taj je provodi mužnja staji razvitku ali tek mljespecijaliziranim poljoprivrede daljnjem početku, rađ Ručni kod i nužno će ta čnim prihvaćati gospodarstvimamjera rada k tome radnik pokrenut fizičkog olakšanjem težnja skuplji, je od težih krava to kod će poslova. Prije jedan je mužnje, jer s trojne primjenu luči krava kako znati nužno nešto kažem uopće nego je više, mužnji strojnoj obaviti treba kroz mužnju. mlijeko, kojevrijeme Ta treba Kravu pripremiti. pripremasastojislijedećem: mužnju bez isto i da vrijeme uvijek mužnjaobavlja jutarnjavečernja krava; uznemirivanja ako koncentrata, nahrani ju da kravu prije jer porcijom mužnje brzinu to će to mlijeka; izlučivanja utjecati nauči, četvrti svaka vimena; i vime i obriše da se opere od blagonamasiraju tada tek i izmuze da mlazeve prve posebanlončić, stavlja sise: rad treba U i aparata pripaziti početku mužnju. uključi aparat na tek ustali vakuum dok ujednačuje. kasnije koji ili ručnu bilo tako redovito Ako mužnju, strojnu pripremi postupamo neće i i veće dati će krava ostajativimenu mlijeka količine stalnije mlijeka. neizmuženog mozak: da izazvali krave načinom Takvim njen mužnju pripreme hormona tog krava lučiti hormon jer pod utjecajem »oxitocin«, počinje 7—8 do od Kako s amo luči d jeluje mužnje, kraja početka tajhormon, mlijeko. izmusti i tom kravu treba to poslije jer pripremiti razdoblju ona minuta, više mlijeko. ispušta i koncentrata, čišćenje krave za davanje tj. mužnju, Opisanapriprema mlazeva u vimena, stavljanje posudicu, posebnu prvih izmuzivanje masiranje minute do 2 od 1 više sise kod trajati smije strojne mužnje, aparata 6 ćemo način važan Kod kravi. preostalihdo_7 kojim po je mužnje izmusti vimena iz dokle Mladomliječne minuta, mlijeko. hormon, djeluje količine veće i krave krave mlipodoj daju koje pasmina visokomliječnih dobar način i izvršimo način ako aa upotrebimo opisani pripreme jeka, U
se
sam
danas
u
—
se
na
na
<
a
na
o
na
u
za
sav
ne
u
ne
se
s
na
ne
se
na
nas
u
na
u
u
nas.
se
“i
za
a
sve
o
u
se
za
u
se
—
se
se
—
na
na
—
na
u
se
—
na
se
se
ne
za
u
<“
u
nam
+
smo
za
samo
u
<
ne
p
|
ne
na
o
za
same
sve
ne
na
o
*;
na
ne
a
2
i
m
A
io
aca
š
do 1 litre što mužnje bi inače podoj nego 0,5 mlijeka manje dati. To takozvano »zaostalo vimenu. Ako mogle je mlijeko« postupci i kod možemo način pripremi mužnju mužnjetrajno nepravilni, taj kravi velike po količine Ako više izgubiti godišnje jednoj mlijeka. je krava, to veliki bi trebalo biti obrati li je gubitak prihod g ospodarstva, kojeg tom radi pažnja poslu kojegkonačno i držimo krave. U praksi dokazano je da imamo brzomuznih krava od može dobrim namusti kojih postupkom minuti 7 litara takovih krava mlijeka, je manje. Najveći j ebroj koje minuti 4—5 litara ima onih daju jednoj mlijeka. Manje koje ispuštaju minutu do 2 litre. Zato rukom moraju proizvođači koji upoznati krave kao i oni će musti ili već tome gospodarstvu, koji strojem, jer zavisi rentabilno krave i iskorištavanje zdravlje. njeno Kad krave bez obzira da li ih 5 ili jednoj staji počne mužnja, je 50, izmusti roku od 2 sata. Zato muznih moraju agregata tipovi moraju i nabaviti krava prilagoditi onajbroj koje gospodarstvo posjeduje. Moraju, da krave nalaze naime, izzadovoljiti zahtjevu koje staji moraju musti roku od dva sata od krave. To ima prve računajući početka mužnje važne obzirom način hormona svoje i razloge ranije opisani djelovanja lučenja mlijeka. mogu
dati
na
od
u
u
su
za
na
za
ne
se
se
u
no
u
na
samo
muzu
na
muzu
u
o
sve
se
u
se
za
se
sve
se
u
u
s
Izmuzište
za
10
na
krava
jedan
—
sa
—
radnik
muze
svake
strane
preko
60
5
muzara
muzara
5
—
na
aparata
sat (Foto:
Ima
orig.)
kantom aparata mužnju cijevnih uređaja, koja od krave do krave. Zatim sistem prenosi postoje aparati koji imaju cijevni vakuuma kanta do krave. prenosi od krave veće fiksiran, Nadalje staje sistem i i vakuum zraka gradi cijevni mlijeko (pritisak koji je potreban rad od krave do krave prenose aparata) koji je stabilan, sise. gumene sistem izmuzišta. To Nadalje postoji posebne p rostorije, koje vide slici svake strane 4 do 5 tako ovoj gdje je smješteno boksova, da 4 do 5 svaka ima Dok odjednom krava, j er svoj aparat. jedne strane tih 4 ili 5 muze strana Na način krava, druga priprema. taj moguće da radnik i 60—80 muze krava sat. Za naše je jedan prilike, gospodarstva više od 10 krava nabaviti prenosni kantom. Ako isplati aparat priprema kako do minute mužnjutraje, po opisao, jednu najviše dvije 6 minuta dok onda kravi, mužnjapreostalih djeluje hormon, jedančovjek bez
za
stabilnih
samo
s
se
a
se
se
za
za
za
za
a
se
samo
su
se
na
se
sa
muze
se
s
se
na
s
se
za
za
s
sam
a
3
od
10
krava
manje aparatom 3.500 litara nisu ako naročito godimlijeka muzara, preko visokomliječne, da treba Uz i nabavka riješeno je aparat aparata. upotreba šnje, isplati i k tome ili iz vodovoda toplom bojler hidrofora, vlastitog vode, pitanje održavamo uredno i čisto tako da nismo Ako dom. aparat mogućnosti vime. bolesti i neuredan p renosi aparat štete, njemu mužnjunastaju i obratiti Zato puna aparata njegovomodržavanju, čišćenju pažnja našim kod samo se vremena. što k rava, broja većeg isplati Aparat iziskuje 10 iznad uvjetima to da važno gumene Kod sise, ispravno jest aparat, je upotrebe aparata rada i po kod sise krave navuku prati, jer uključenju aparata da početak sekunda nakon par vakuum rada samog neujednačeno, djeluje početka svaku rad ustali do kategokoju kravu, P oznavajući mužnje. kraja njegov kada moramo brzinu obzirom paziti spada, m lijeka davanja opisanu riju skinemo Ako niti niti biti To prerano, skidati ćemo prekasno. smije aparat. dovršiti tako zvano ručno ćemo morat koje izmuzivanje mužnju, ranije zdravo održimo i da mora mlijeka« » zaostalog gubitke smanjimo provesti da tako i može s Izmuzivati vime. podržimo mužnje kraju pri aparatom,
s
može
takvim
10
musti
do
12
krava
sat. Za
na
sa
se
ne
vo-
s
za
u
na
se
na
a
mora
u
muzara.
se
na
se
u
na
s
ne
se
se
sisa
mužnjestrojem je poslije
nužno
i vimena
zdravlje izvršiti | slijedeće: i otvoren, izlazu sisni kanal Kako prošireno mužnjeostaje poslije sisi što mogućeje stijenkama, mlijeka k apljice ipakostaju zbogtoga sise i bolest najrazmnože da vimena, uzrokuju koje bakterije nepoželjne sise umočimo to mastitis. Da jodopreparata otopinu spriječimo, ili čaši visine koliko opasniji je lončiću dugačke forma kojunapravimo (nejoda), kod može ako Još krava. raskuživanje sise kod upotrijebiti jebolje, brzinu umočiti sisu i svaku otopinu t og proizvod) (engleski »Lanodip« preparata. mlazeve da već rečeno prve ili ručno nove je aparatom, mužnje, Prije mlikvalitetu Time lončić. ostalog bolju pomuzemo postizavamo poseban način kanalu sisnom taj odstranili, nakupljene bakterije jer jeka, ako sise. svake kontrolom stalnom primijetimo imamo Naime, zdravlje pod ili izlazi mlazevima sise krpasto gušće da iz nenormalno, prvim pojedine Takovu treba da i sisa bolesna da znak sisu, liječenje. poduzeti mlijeko, je je ostale muzemo dok strojem. rukom, ozdravi, našim člankom rjepraktična Ovim proizvođačima prenijeti nastojao Pridržavaručnu i važe Isti kod mužnju. postupci šenja mužnjestrojem. rezultate ćemo prorada osnovnih tih bolje p ostići praksi principa njem našu interesantno ću nastavku U idućem praksu opisat izvodnji. način silaže naročito pokrijednostavan spremanja krme, mogućnosti folijama. vanjemplastičnim slijedi) (Nastavak Karlovac inž. Boris Mihalić, Dipl. Da
se
sačuva
a
na
na
u
a
se
u
su
u
za
nas
se
u
na
u
a na
u
smo
u
a
ne
sam
za
u
u
za
—
na
—
—
mona
nasamo
kava
Direktor q
razgovoru
a
a
nn
naprama
namah
>
Ž
—
Stočarskog sa
_
m
pr
som
a.
selekcijskog
selekcijskom
dana
centra
grupom
udruženja
—
SRH
drug Regionalnog
inž.
Brlek
poslovnog
Sisak
2
=
m
te
md
u
Predsjednik stručnjacima
sa
Općinske Regionalnog
i održanih
Dvor Uni skupštine na poslovnog udruženja,
Sisak
potrebnih priprema općine će To Dvor Uni i Bosanskog Novogzapočet otkupmlijeka. jedugogodišnja stočara bez željatamošnjih krajukojije industrije. Uvjeti prooranica dobri. i svako domaDovoljno livada,sijena izvodnju mlijeka je ćinstvo ima pretek. Nakon
sastanaka
svim
u
selima
na
u
su
na
za
a
Ga
E
MUKOM
o
VR
PAR
predviđenom Pripreme 1. IV 1970. otkupzapočeti Dvor Uni Ovim skupštini putemzahvaljujemoOpćinskoj oko žiranju otkupa! otkupamlijeka
teku
oko
prema
OTKUP
anga-
na
na
se
će
pa
programu
MLIJEKA U LIVNU | GRAČACU
otkupamlijeka je Organizator otkupmlijeka započinje dobivenim Prema Livno. »Prerada« prvimpodacima Split poljopogon i Bos. iz okoline ankete Kupresa Duvna,Glamoča, Livna, proizvođača litara. Datum i do 40.000 dnevni Grahova početka otkupmlijeka predviđa 1. IV. otkupamlijeka je selima Za 22. III mlijeka Gračacu, tačnije otkupa predviđen jepočetak već selima Rashladni oko Lovinca. postavljeni. uređaji Uskoro
u
Livnu.
na
—
osnovu
se
u
su
u
DABIĆ
BORJAN
-
KOMOGOVINA Ko-
mlijeka jačihproizvođača Dabić. 93 mogovini jedrugBorjan da smatra On je otkupmlijeka njegovo rashladnih selo veliki Postavljanje dogođaj. više će dat proizvodnji sigurnosti još ređaja moći i će Tada planirati dugoročno mlijeka. što primlijeka, je proizvodnja krapopunom premu rasplodnih krmnogbilja, od
Jedan
u
za
u-
u
se
na
vezano
sama
vaidr.
svakako
proizvodnju povećanu seminarima« obučiti ba i prigodnim že drugBorjan. tako
»Za
ka-
na
nas
U SJEVEROVCU
tre-
KRAJ SUNJE Do
sada
goveda. rasplodnih uzgajivačem Sjeverovac postati izložbi Na ili križance krave čistokrvne držali oni tipupincgavca.zadnjoj šest Velikim održana rasplodnih junica kupljeno je Zdencima, koja je goveda, bile Junice punim (simentalac). goveda crvenodomaćeg našeg tipu iz Daruvara, Hinka Vodstrčil stočara od vrsnih Domović uzgojene porijeklom šarog iz Hanzl iz Bašić iz Dežanovaca, Stanka Franje Lipovac Franje Dežanovaca, iz Daruvara. Ivana i Častek Majura i i to iz Petar »Ša»Žemlu« junice, dvije kupio je Sjeverovca Dragović razvile i otelile odličnu telad, Obadvije U krave mljekulje.odličnojkondiciji. želi
selo
Malo
u
su
u
s
su
u
a
a
su
ravu«.
one
same
su
se
u
uzorne
su
6
a
a
ij
E
E
a
A
I
__---—-—-—-—-—-—-——————————————__—___________—_——_____________-
IME
_
pb.
Iskra
4242
29.
Javorka
1128
20.
12.
Žemla
1194
21.
1. 1968.
Jagoda Šarava
1120
8.
11.
1967.
4420
22.
ZŽemla
10.
1967.
4526
31.
Mirilović
Jovo
OTELJENA
ODGAJIVAČ
SADAŠNJI
VLASNIK
P_i
zadovoljan.
Dobre
5. 1967.
Vodstrčil Daruvar Hinko, Domović Dežanovac Stanko, Domović Dežanovac Stanko, Bašić Dežanovac Franjo,
1967.
1.1968.
— Častek — Hanzi
Franjo, Ivan,
Lipovac
Majur
28
Mirilović Mirilović Mirilović Mirilović
— _Dragović
Daruvar
Dragović
i
17
17
24 24
s
a
s
uzoran
Sjeverovac Sjeverovac Janko, Sjeverovac Petar, Sjeverovac Petar, Sjeverovac
13
i je kupiojejunice »Žemlu« njima više nego kod nisu Kako što mljekulje jenajvažnije jela izbirljive. »Javorku«
Petar_
Jovo
Janko, Jovo, Jovo,
o Sjeverovac
kravom
Dragović »Žemla«
|
Mirilović
stočar
dobar i obrok je njegova dobije potpuni kojizadovoljava potrebe. Mirilović Janko »Iskru« i kupiojejunice »Javorku«, koje donijele odličnu telad. svijet Jovo
uzoran
stočar
brine
se
da
stoka
.
su
na
_——-—_-—-—-—
+
2
-
>
--
—
>>
T
Mirilović
Dušan sin
Janka
da
svoje pretvore Žabno« »malo po goveda. rasplodnih kojejepoznato uzgoju radu im da će to biti »mala Mi pa daljnjem Holandija«, zapazili želimo mnogo uspjeha! U
sa
razgovoru
stočarima
doznali
smo
da
žele
oni
selo
u
u
smo
NOVE PERSPEKTIVE U PROIZVODNJI SUŠENE ZELENE KRME UMJETNO
:
2?
hrana, jer je, jeumjetno ekonomske Prema i karotina. drži mnogo Evropske bjelančevine sirove 14% sadržavati krma sušena zelena najmanje smije jednice umjetno U karotina. i 90 zemlja(mg)/kg mnogim naprednim bjelančevine miligrama Proizvod krme. dio sastavni kao te krme više širi krepke upotreba državama: nekim krme zelene sušene njaumjetno 1000 (u t) Madžarska Francuska Danska DRNj. Poljska — 1 SRNj. 42 25 22 1961. 67 32 44 35 115 70 1963. 130 37 120 34 180 120 1965. 204 43 2 39 320 180 1967. Sav. U podstreka proizvodnju financijskog Njemačkoj Republici žiodnosu troškova i većih krme navedene gore cijene energetskih zbog 100 nd. od oko kod to dok 95,80— Danskoj isplati cijene tarica, kg ječma. 99,20 krma zelena sušena ovcama, Dok daje pretežno umjetno Francuskoj kod U kravama Torpegaard/Taps- Koldinga Danskoj daje 1968. hranidbeni je pokusgod. pravljen je a1966/67,nastavljen (Danska) zelena
sušena
da
Poznato
kvalitetna
krma
sa-'
za-
normama
ma
sve
se
u
—
—
za
nema
na
u
se
za
u
'
se
u
muzarama.
se
u
sa
a
48 krava. U
krave nom
8
ovom
dobre
krmom,
da
je, pokusu sušenom umjetnodavati pa potrebe utvrđeno
muzare
nema
se
dulje
vremena,
zelenom
silažu
ili
krmom
i zimi, može
pa
kao
sijena.
krmiti
temeljjedinom
kg umjetno suhih ječma+0,4kg Na
1
sušene
zelene
krme
dodaje 0,75kg ječma
rezanaca.
Ovakovo
ili
se
standardizirano
0,4kg
krmljenje daje vrijeme presušekao i onima 35 dan. Tim kravama do 14 nja kg mlijeka daje kg umjetsušene zelene krme i količinu odgovarajuću ječma. Tehnika rada kod načina ishrane Skladišni proovakovog jednostavna. je stor tu krmu malen. Ni davati ta krma je kojemslučaju smije obliku već kao tako da od 40—80 brašna, sječka, koja preša jojjepromjer kravama
se
sa
za
na
se
no
za
u
ne
se
u
se
mm.
To
jepotrebno, krmi može nojzelenoj
kako
bi
održao
rad
buraga. umjetno dati odnosno suhih umjesto j ečma zob, zobene slame treba davati kravama po volji. U državama malim osobito teško doći do kapitalom poljoprivredu je sredstava takovu U troškovi investiciju. Zapadnoj N jemačkoj zgrade i opremu sušene krme niži od harvestoreproizvodnju umjetno proizvodnje betonskih silosa ha istu visinu po silaže, gradnja zahtijeva Smjeinvesticija. od sušene zelene krme. štajobičnog sijena nijejeftinijismještaja u mjetno Prema tome zelene krme investicije umjetno s ušenje Zap. Rep. Njeha niže od ostalih po mačkoj naprednih postupaka konzerviranja. Ako sušena zelena krma kao umjetno upotrebljava jedina t emeljna to će stanovišta imati interesantnu krma, gospodarskog perspektivu. malo moći će više i Proizvođači, površine, površine proizvesti bolje k rme, trebati krmnih S tehničke pa neće strane znatposebnih smjesa. krmljenje je znatno jeftinije, mehanizacija je smanjena. Investicije proizvodnju krme može kod snositi malo obradive pospomenute poljoprivrednik već ako se više tom može lako dovršine, jedino njihuzadruži, slučaju ći do to zasad kod nas budućnosti. pa kredita,je pitanje se
Kao
dodatak
suše-
se
rezanaca
s
a
za
za
su
za
za
a
su
za
u
se
s
ona
s
no
s
a
za
ne
nas
s
a
u
ne
K.
OLIMPIJSKI REKORD
KRAVE
IRME
Finskoj Irma, godina (ayrshiere) s tara, aršajer pasmine 103926 masti što iznosi 5625 maslačne masti. dala je kg mlijeka 5,4% kg Tukla imala Ivetta švicarska smeđe pasjedosadašnji rekord, kojije krava, dala 14 maslačne masti. Osim krava Irma mine, kojaje kg manje toga je 470 dok Ivetta 700 kg teška, kg. UZ visoke krave veliku cijene prodaju nasljednom mliječTako nost. Jacobsen iz Grimsby-a da 18. objavljuje Kanadi, je studenog 1968. Ostville-u crno-šara paslicitaciji prodana jedna krava, holštajnske mine 62.000 nd. Po 775.000 to dolara, tj. njegovu m išljenju jenajskuplja krava svijetu. U
krava
19
dosad
s
a
se
s
osnovom
za
u
u
na
za
na
K.
ZAŠTITITITELAD OD
KAKO
OBOLJENJA?
oteljena jeprijemljivabolest, jer jošrazvijene tvari nužne da bi od štetnih okoline. i koje oduprla uvjeta Propuh vrlo često nečisti zidovi teleta. da tele staje ugrožavaju zdravlje Najbolje je je boksu 1 kako bi početku odvojeno širokom, 1,5 visokom, sigurniTek
telad
u
zaštitne
nema
se
su
u
na
nove
m
m
mu
9
aa
boljepupakzacijelio je,tj. lizali, je staji više teladi. boksa biti razmak letava mogu Stijene pokretne, uži, j er tom boks lakše može i ako ga slučaju čisti, proširiti, kasnije smjesti boksu više teladi. da boksu treba da čiste jednom Razumljivo je jedovoljno stelje. i da
međusobno
se
bi
ne
ukoliko
u
a
se
se
a
se
u u
u
K.
RADOVI
NA
U PROLJEĆE
LIVADAMA Čišćenje
Na
livadama
koje nikne i hrana i vrlo pa grmlje trnje kojimapogoduje svjetlo, vlaga livada, Osim različiti bujaju. toga, njima zadržavaju nametnici,primjer krpelj i stoku ili hrani zaraženih travmetilj, kojinapadaju paši sijenom Zato već livada. i izvesti ga mjaka. proljeće isjeći grmlje Na livadama čim kanale će koje podvodne prije iskopati koji odvoditi suvišnu vodu. Na ima vode bit će parcelama gdje dovoljno manje običnim ili izvući Pri tome voditi plugom plugomogrtačem jarke. računa i eventualnom tih kanala. takvi kasnijem natapanju Stoga putem kanali odvodnim kanalima reda po obično teku povezuju višega kojima manji većim vode ili barem iza kiša potoci koji dijelom godine puni jačih ljetnih i Voda iz takvih kanala lako može livade svrnuti pljuskova. vrijeme jačeljetne žege. osobito
onima
na
se
nalaze
vlažnim
na
terenima
često
s
se
u
na
na
rano
u
se
sa
sve
moramo
su
s
moramo
moramo
o
se
s
su
se
na
za
Drljanje Drljanjem razbijamo zbijeni površinski sloj uslijed jakih pljuskova, što češće. Pri tom tlo nikad ga pa provoditi vrijede slijedeća pravila: kada bi tom zbilo. smijemodrljati jeprevlažno, jer slučaju još jače Osim bi vlažnom tlu i i drljača čupalakorijenjebusenje toga, d jetelina katkada i trava. livade lucerne, drugihboljih Općenito, drljati smijemo ako suviše obzirom sastav ima veći rijetke, ako, postotak legutrava, izvlače iz tla: Čim je minoza, jer leguminoze zajednokorijenjem vlažnog tlo možemo kad tlo suvlje, drljanje jekorisnije. Drljati proljeće dovoljno osuši. uništavamo korove naročito različite Drljanjem, nadalje, kiselice, revanj i mrazovac ivanjski, piriku, zubaču, osjak, slične, trputac, kojiimajudeblji i te iz tla gušćikorijen, dajuiščupati zajedno korijenjem. Drljanjem mahovinu ostaviti tlu. ako livadu iščupanu smijemo Naime, poslije onda će koristiti ostaci mahovine razasuti po drljanja gnojili, gnojnajprije livadi pa će mahovina razmnožavati brže od trava. Zato čitavoj plemenitih moramo mahovinu i uništiti. poslije drljanja skupiti grabljama Busove nastale od krtica od miševa rupe zemlje poravnati, zatvoriti. ako kosimo livade kosiKrtičnjaci kasnije košnji, smetaju pogotovu čak mehaniziranu I opet licama, katkada potpunosprečavaju košnju. valja da voditi računa i vlažnom terenu. posao po taj obavlja previše i da bismo travama, Konačno, drljamo stoga povrijedili nodije jer tim novi i tako trave te nodijima stvaraju izbojci nabusavaju zgušćuju sklop. nikada ići i to iz više Drljača, međutim, smije preduboko, razloga. oštri zubi suviše bi uništili ih trava i izvukli Prvo, drljače busenje površinu nastao
moramo
ne
se
u
u
ne
su
na
s
se
s
u
se
se
s
na
ne
smo
se
moramo
a
ne
se
se
na
na
ne
na
10
ok
S
ko
e
iz
a
aba
m
2
>>>
-——
-.-
—
-——-_
>
o--
_
-
-
=
s
_-—
-—
—
—
-
_—-—--
tlo i dogdje Drugo, drljanjem previše prosušujemo sunčevim zrakama da do suši. puštamo prodru korijenja, koje uslijed toga dubokim uništavamo naročito Treće, drljanjem leguminoze, koje najvrijedlivada. miji sastojak Livadne imati kratke i oštre drljače moraju zupce.
bi
se
osušili.
dubokim
se
su
Valjanje Livade
da valjamo najčešćeproljeće, dovoljno prosušilo Žemo vučnim i da tom tlo uništimo proći agregatomvaljkom, pri i izazovemo slinast teren. U zimi i površinskom sloju proljeće, ako da izvučeno nastupile jačegolomrazice, dogoditi jekorijenje busovima iz tla. U takvim ćemo ponovno zajedno slučajevima valjanjem kontakt trava i će ostati životu. uspostaviti korijenja tlom,biljka kad
u
s
tlo
se
mo-
a
ne
ne
u
rano
su
zna
u
se
s
s
DUHAN
—
OPASAN
na
NEPRIJATELJ NAŠEG
ZDRAVLJA
poPušenje pušaču zadovoljstvo. nije treba kao što hrana ili san, nego npr. čovjeka, je navika, koja toliko da od normalne fiziološstrast, prijeđe čovjeku jedvarazlikuje ke U tom duhan duševno olakšava potrebe. stadiju čovjeka osvježuje, podiže, duševni i fizički radni radnu i rad,povećava elan, sposobnost produktivnost. To radi navike to sredvrijedi pušača, kojemu je stvo tako reći nikako postalo prijeko potrebno, vrijedi nepušača, koji otrov naviknut bi i bilo kataj nije kojega jednacigareta onesposobila kav rad. dakle Znamo Pušenje podižeproduktivnu sposobnost čovjeka. da ako ostane bez duhana. naprotiv, jepušačvišenesposoban rad, osim kadšto »spasava« Cigareta toga manje pušača kakvojneugodnoj s ituaciji, kad će rukama ili šta bi Za zna, kud počeo. mladogčovjeka cigareta je dokaz i zrelosti, samostalnosti, muškosti, djevojku e mancipiranosti Tome i svako donopravnosti! volju podnose nevoljesmetnje, koje kod življuje prvihcigareta. Osim ovih užitaka ima duhan i sumnjivih subjektivnih objektivnih predzastiru od ih često vidimo. pa nosti, kojejošuspješnije opasnosti pušenja, “To redu veliki veliki To prvom je prihod brojpoljoprivrednika. kako st. dinara Ali odmah da bi milijarde prihoda. primijetiti, tom istom tlu isto tako dobro i bi uspijevale drugekulture, koje rodile nekom korisnom živežnom namirnicom. Na nego otrovom, preradi, razdiobi i duhana radi i veliki prodaji transportu, zarađuje brojosoba, opet što država ima od duhana. To i ogromne zapravo jenajvažnije, prihode jest i Korist najveća smetnja zapreka zdravstvenoj propagandi protiv pušenja. od duhana svakome kolika i šteta od to svako je jasna, jeopasnost pušenja, može lako shvaća pravu procijeniti, jer vrijednost zdravlja. Da nitko to zapravo Radi jepušenje štetno, sumnja. i koliko zašli štetnosti, kojipojedinci pripisuju, tome, stepenu sam problem. Duhan alkaloid otrov čitavi nervni gadrži nikotin, kojijejaki sistem, naročito U i malim količinama duhan povegetativni. početku djeluje količinama i smrtna doza kasnije jačim dražajno, paralizirajući. Najmanja kreće oko Toliko unosi mg. 0,05 organizam jednomcigaretom,
svakako
čini
veliko
To
fiziološka s
u
vremenom
se
mu
naravno
samo
za
a
ne
za
na
za
ne
za
u
ne
s
za
za
se
rav-
sve
ne
u
za
su
sva-
moramo
na
razne
ne
a
u
a
e
ne
ne
u
mo
razuman
o
a
ne
o
se
su
sa-
u
za
za
u
u
se
se
u
|
samo
ll
|
minimalna
količina
resorbira, izbacuje napolje. resorbira dubokim Ali i Najviše uvlačenjem. djelomično uvlačenje, dapače i ako dim stanovite količine nikotina uopće uvlači, resorbiraju sluznica i kože. Radi duhanski dim štetan preko toga nije pušača, i ostale borave iako nego osobe, koje zadimljenoj prostoriji, Naročito to štetno malu i Osim nikotina dimu puše. je djecu dojenčad. duhana ima i raznih štetnih naročito drugih produkata izgaranja, ugalj krvne to što noksida, koji pripada najteže kojije opasniji,jepušač otrove, mlađi i neotporniji. Svaki doživio često svaki jepušač neugodnosti prvihcigareta. Dapače dan kod i stari stanovite prve cigarete okorjeli pušačosjeti neugodnosti, koje kod Hladan mrtvačko podaljnjih cigareta gube. znoj, bljedilo, mučnina, i slično prva vraćanje, vrtoglavica, glavobolja reakcija zdravog o rganizma otrov. doduše i daovaj Postepeno organizam privikava otrov, koji štetan što više tako po ljeostaje zdravlje, reagiranjenj nije uočljii burno kao ili kod dolazi do početku pretjeranog pušenja. Postepeno ali često uzrokovalo svikroničnog trovanja, tegobe, kojeje pušenje, ili nečem i jesno nesvijesno pripisuje drugom.Upalagrla bronhija pošteoštećeno od do đujunijednog pušača. Najčešće je laganih najtežih oblika, kao što Krvni tlak redovito napadi angine pektoris. je akcija povišen, Česte neuredna. želučane i od i entiritisa* do crijevne smetnje gastritisa duodenalnih i želučanih ulkusa**. Iako kod faktor duuzročni nije togajedini da važna. han,ipakjedokazano, jenjegova uloga Poremećaji probave dovode već radi hrane do činedovoljnog iskorišćivanja primljene slabljenja tava i ako izdaci duhan teret idu snage, tijela njegove otporne pogotovo sredstava Radi iz hrane prehranu. nedovoljnog iskorišćivanja bjelančevina oštećena želučana radi mopa (jer je sluznica), paralelnog trovanja ugljičnim teškim krvnim nalazi duhanskom kod punoksidom, koji dimu, otrovom, šača često sekundarna to izvor oštećerazvija anemija***, jeopetdaljnji zdrava čitava krv može normalno zdravnja organizma, podržavati jer Duhan čitava i stveno stanje organizma. djeluje spolne žlijezde, najprije kod muškarca podražajno, poslije degenerativno smanjujući spolnu sposobkod menstrualne žena izaziva do nost, poremećaje spontanih pobačaja kod akutnih duhanom. jačih trovanja vlada Danas interes širokih koliko duhan ili najživlji slojeva, pogoduje rak i dišnih Nauka to organa. uzrokuje pluća drugih pitanje dajejoš definitivan međutim čitavi niz da govore, odgovor. Postoji činjenica, koje je duhan važan faktor statistički doetiologiji**** plućnog raka, jerje raka da ide duhana. porastom paralelno kazano, porast plućnog potrošnje Od rak stalnom rak naročito. ovog početka stoljeća je porastu,plućni lako razlozi. Svakako tome dobnih Nije odgovoriti, koji jaki starijih porast veći tome rak bolest ljudi glavni skupina, brojstarijih je razlog, jerje života naraslo kod kulturnih od 30 naroda starijih ljudi. Srednje trajanje je 70 osoba od 60 danas 3 do 4 veći preko godina godina. Broj je gotovo puta atmosfere velikim nekoliko i nego pred decenija. Zagađivanje gradovima ima također udio. Pred centrima trideset bio industrijskim pritom svoj godina raka selu 1.8 prema i odnos između danas gradu broja slučajeva je 1, raka dakle 1. U 2.5 prema raste brže nego selu. gradu brojslučajeva je
samo
veći
se
dio
s
se
dimom
se
se
ne
se
samo
za
za
u
same
za
ne
u
mo-
u
a
se
su
na
se
na
samo
vo
na
u
se
razne
ne
srce
su
srca
su
veoma
za
na
za
se
se
u
a
samo
na
a
a
sve
na
ne
u
veoma
s
u
a
su
sve
na
u
u
na
a
na
*
** *+*
*t*s
12
želuca i crijeva upale i želučanih čireva crijevnih slabokrvnost
istraživanju
uzroka
Nas
međutim
posebno p lućnog porast Engleskoj smrtnost od raka od narasla 32 od ovog je plućnog početka stoljeća puta, svih ostalih oblika raka dva U Londonu umrlo 1900. od puta. jegod. raka 10 osoba 1950. 270 plućnog jedanmilijun stanovnika, god. osoba, dakle 27 slučajeva više. Danas kod muškaraca od raka 14% rak puta svih je plućni. U raste rak i kod žena. Čini upravo parazadnje vrijeme naglo plućni kako žene više Za sve dvadeset može se lelno, počele pušiti. deset, godina očekivati kad ženska jošjači porast, sadašnja omladina, kojajeupravo prodođe kad rak češće pušila, u stariju dob, javlja. U svim vodi da se, zemljama, gdje bolja evidencija, opaža plućporast raka ide duhana. Tako nog npr. paralelnoporastom Švicarskoj potrošnje od 550 1924. 494 7 potrošnja cigareta milijunagod. porasla je milijuna 1942. U istom i rak. Kod također god. omjeruporastao je plućni je broj naročito otkako više žena Iako tačz natno pušača p orastao, puši. nih da i kod rak velikom znamo, statistika, ipak je plućni porastu. i pa Mnogistručnjaci ispitivali pobliže pušenjaplućnog raka, došli do takovih svratiti i zabrinuti svarezultata, koji moraju pozornost Prema statistici od 125 raka razumnog kog čovjeka. jednoj slučajeva jednoj bolnici devetoro desetero ih oboljelih nijepušilo, je umjerenopušilo deset 116 bili Kod kontrolne od grupe (ispod cigaretadan), jaki pušači. bolesnika 16% 51% istog broja nepušače jeotpadalo bolesnika, umjeretrećina ne, jedna jakepušače. Ove cifre i bez kako ćemo tu tudovoljno jasne poučne, obzira, mačiti. da raka ima raznih tzv. faktora. Oni Znamo, etiologiji kancerogenih nisu uzrok ali razvitku i ako zapravo popravi raka, pogoduju pojavi r aka, uzrok Među takove faktore pokoji stoji raka, jošnijepoznat. pripada red ostalih i kod izložene se češće pop a čađa, osoba, koje djelovanju čađe, naročito nekim kod nego javljuje rak, dijelovima tijela, drugih l judi, koji inače žive životnim Kod ili jednakim prilikama. izgaranja cigarete cigare također stanovita stvara količina ulazi ničađe, koja skupa organizam kotinom. A znamo, da i nikotin od tih što i je jedan kancerogenih faktora, može dokazati. kod Dakle isti mah dva kaneksperimentalno pušača djeluju faktora ostalih oko nas, i ostale Precerogena pored kojidjeluju ljude. tome i da će oni lakše izlonego je shvatljivo, oboljeti drugi, koji manje ženi. Nema tome ni smisla zatvarati oči prema razloga predprilično jasnim i tražiti i doskočice radi činjenicama protudokaze jeftine umirenja da škodi ima više nego doDokaza, pušenje zdravlju, je pušačke savjesti. nažalost svi ti dokazi nisu da raskinu voljno, bokove, jošdovoljno jaki duhan steže kojima volju pušača. osim Međutim direktne štete po samih donekle i zdravlje pušača, njihove bez i okoline, koja svojekrivnje živjetizapušenojzatrovanoj ima i indirektno mogu atmosferi, drugih pušenje negativnih osobina, koje odraziti isto tako i ostasamog nepovoljno zdravlje pušača, njegove obitelji To ekonomska duhan le okoline. šteta. Izdaci U Zaje ogromni. gradu slično i troši duhan više nego dva više grebu, drugdje, kruh, puta da spomenemo žii nego mlijeko dvije najvažnije najosnovnije vežne namirnice. Malo izdatak lako mogu mnogo jeonih, kojitaj podnijeti, više štetu to rade možda i štetu preonih, koji drugih prečih je potreba, sada
interesira
raka.
U
za
a
samo
na
a
se
su
se
se
s
u
u
na
u
nas
sve
nemamo
nas
u
su
vezu
na
su
se
u
samo
na
a
su
na
a
na
samo
na
su
vezu
u
nam
su
na
u
se
u
s
se
u
na
sve
ma
su
samo
svo-
samo
a
mora
u
se
na
za
a
se
za
su
za
samo
za
ove
na
na
hrane.
kraju, doduše šenjemkoji I
da
na
se
završimo ne
jednim može mjeriti s
veoma
novcem
važnim niti
momentom
u
vezi
s
pu-
materijalnom štetom,
ali
13
Riječ je robovanju pušači najbolje, znamo, da ako bez ostane ni To posao. kakav pušač, cigareta, nijesposoban je i bi svatko svakako nepotrebnonedostojno robovanje opakoj navici, koje malo dobre lako mogao osloboditi. Potrebno štetnost duvolje je vjerovati hana zatvarati oči i Često pretjerava predjasnim činjenicama. tobožnjim kod od To redovito ističu oni slaabstinencijeodvikavanjapušenja. pojavama da oslobode zla. To smetsnage, bići, koji nemaju tog b eznačajne potpuno kroz kadšto i nema nikakvih par njemalogneraspoloženja dana, uopće ako ostavi iz da to radi interesu tnja, pušač pušenja uvjerenja, svojeg A i ponosa, kad oslozdravlja.osjećaj zadovoljstva kojeprožima č ovjeka, bodi ovog i obilato teškog poroka, bogato naknađuje sumnjive užitke, koje može Prim. dr Nežić pušenje pružiti. Eugen više
to
moralnom.
duhanu.
o
Svi
a
za
se
s
u
ne
se
se
su
a
sme-
se
u
se
sve
IZ STOČARSKOG
SELEKCIJSKOG
CENTRA
SR HRVATSKE
- kooperanata rasplodnom proizvađača 1970. mjesecu siječnju
Promet
stokom
u
Ime i prezime
Red. broj
a
proizvađača
1 Mihanović Marin 2
3 4
Organizacija
Gradiška
Šk. Požega
»
Drago
«
Broj grla
790
Žabno
Žabno
Kate-
Kupac
gorija
bik
Fond
Gaj
Pakr.
O.S.
Gradiška
»
»
Vet.
20072.»
stanica
Križevci
Poljana
2259
Fond
»
O. S.
Pakrac »
Orlovac
Đuro
969
»
»
Varga
m
N.
Opić Vinko
5 6
Nova
Selo
»
Polić
Xr
_._..__.......................
Rača
Nova
2236
»
11142.
»
»
O.S.
Fond
Kutina 8
Benger Mato Varga Đuro
9
Jambreković
10.
Kovačlvan
7
11
Mato
St. Rača
»
11193»
Orlovac
»
11264
Nevinac Virovitica
Međurača
Šp.
Bukovica
Andrija
Maturanec
Korija
»
»
1539» 1428.
»
Bakov
>»
Martin, Rogovac 1815.
»
»
Tomšić
>»
Marko, 12
13
Luketić Brnić
14
Josip Mato
Orlovac
Nova
Nevinac
Nevinac
»
»
Josip
15
Benić
16
Bradarić
Promet
Rača
Nova
Orlovac
Dane
11252»
»
Kovačica
D.
Rača
Rod
Potok
Fond
0.S.
Ivanić
Grad
1584.
>»
»
1571
»
»
11278.
>»
»
11275»
»
»
rasplodnom proizvađača kooperanata 1970. mjesecu veljači stokom
-
u
Red.
i prezime
Ime
broj proizvađača 1
Zlatar
Selo
Gola
Franjo
'
:
2
Portner
Organizacija >
Gola
Broj grla
Kate-
7476.
bik
'
—
Kovač
Đuro
Lozan,
Z.p.
Virovitica
'
Josip
Kupac
gorija
Bili
Brig
St. Petrovoselo
681
krava
ree itar, N. Gradiška
14
—
Red.
Ime
prezime proizvađača
broj 3
i
Stanković
Ivan
Selo
Organizacija .
Kozarevac
Rača
Nova
Broj grla
Kate-
11123
bik
Kupac
gorija
—Đuro,
Puškarić Gor.
Garešnica Sabol
Pavao
Plavnice
G.
Vel.
Trojstvo
1320
stanica
Vet.
>»
Čazma Frković
Mirko
Vencl
Vašek
Hanzl
Ljudevit
Franjo
Ljudevit
Selo
Rovišće Daruvar
Majur
4784
»
»
Fond
O. S.
Sisak
»
4776.
_»
»
»
»
»
4788
»
»
»
»
»
4845
»
»
Častek Emil
Draganić
3045
Ivan
G. Daruvar
Slivar
Novosel
Dežanovac
Stjepan
Turek
Stjepan
»
»
1982
»
»
»
1869
»
»
Daruvar
4688
Dežanovac
»
Ljudevit
47174
»
Selo
junica Reg. posl. udruženje za
stcčar-
stvo
Hanzl
Franjo
Kovačić
Gojko
Černy
Franjo
Ljudevit
»
4464.
>»
»
»
4537
»
»
1060
»
»
1064
»
»
Dežanovac Dežanovac P. Pakr. Kapetanovo Poljana =
1122
»
»
Daruvar
1214
G. Daruvar
IvanovoseloIvanovoselo
»
»
Demović
Fanika
Anđal
Majur
Đuro
Havranek
Franjo
Sisak
»
425
krava
Malenić
Pero, Pakr. Batinjani
Daruvar
Anđelić
»
Milan, Selo
Nova
Kirin
Vrbovec
Mato
Pobi
Gola
Alojz
Požgaj Rok Mehkek
Pobi
Franjo Mijo
Zlatar
Franjo
Živković
Josip
Radman
Drago
Otočka
Ignac
»
Mačak
Branko, Grub. Polje Gola
7507.
bik
—
Fond
Vojnić
7501
»
»
Novačka
»
7505
»
»
Gola
»
7523
»
»
»
»
7459
»
»
»
»
7461
»
»
Đurđevac »
'
O.S.
»
»
Melinčević
1292
»
&
Đurđevac
10384.»
Fond
0.5S.
Đurđevac »
10382
»
10338
»
Supić Bogdan, N. Breznica
31
Nemet
Đuro
Orešac
Virovitica
979
»
Kovač
Josip,
Resovac
—
Virovitica 32
Domović
Valent
Dežanovac
Dežanovac
1132
junica Reg. posl. udruženje Sisak
Sastavila:
Marija Palangić, Zagreb 15
i
—_—_-—_-—
——
ses
3
s
3
s
sd
3
RR
Rs
s
o
s
si
>
o
-
>
_——-—— |
o
ho Žena
ti
i dom
o
O RACIONALNOJ
PREHRANI
m
ljudi sposobnost probavljene organizma upijene hrane i bitne tvari svog pretvoripotrebne živogorganizma, predstavlja života svih živih bića. Osnovna karakteristika hrane da potrebu je živom tvari: organizmu pruži potrebne a) osiguranje njegoveenergije nadoknadu i istrošenih tvari kao i procesu rad,b) zamjenu života, stanica iz i raznih tkiva rasta, a izgradnju organizma, njih organizma stadiju i itd. Osim c) podizanjestvaranje otpornosti protiv mnogihoboljenja toga hrana izazivati što procesu probave manju potrošnju tijela, energije biti lako i brzo Prema hrana tome sadržavati probavljiva. hidrata mješavinu bjelančevina, masti, ugljikovih (škroba, šećera), vitamina, mineralnih vode i nekih tvari. Ona treba da dnevno sadrži soli, drugih slijedećih 8 grupa artikala: prehrambenih crni 3 dan 1 po kruh, puta krišku; 1. 2. kuhano 1—2 kuhano voće 1 krumpir, povrće puta dan, puta dan; 3. voće naranče 1 do 2 sirovo, limun, itd., puta dan; 4. i zelena salata žutom zeleno 1 do 2 povrće žuto, mrkvom, puta suhi 3 grah putanedjeljno; dan, grašak, 5. litre od punomasno 1/% dan, čegapolovicu mlijeko kiselo; 6. meso, 1 dan. Morska riba 1 do 2 perad puta riba, putanedjeljno. 3 više i obratno; Jajanajmanje putanedjeljno, jaja, manje maslac ili vitaminski i više 7. obogaćen, biljno ulje, margarin, jednom dan jela); (zavisnopripremi puta sok od voća dan. 8. od jedanput limunada, oranžada, čaj šipka, do da dođe ravnoteže tako Količina i hrane moraju podesiti svojstva izbačenih iz između hrane i stouzete tijela. otpadaka Razumljivo njezinih je naše navike osloniti nego ga da pogledu hrane, smijemo jepotrebhrane navedene tih 8 grupa, važnost da svaki koju čovjek dobrom radnu i uzimati da bi održao stanju zdravlja, svoju svojorganizam sposobnost. generativnu naučne Prehrana racionalne, naroda,postavljena higijenske, radnika i mlade radnu učvršćujezdravlje generacije, sposobnost, povisuje život ljudi. produžuje radnika od i ukusBez privlačnost prehranu velikog značaja sumnje obratiti naročita čemu i nost prema pogodnost pojedincu, jela njihova hrana da korisna rekao davno kojajeprijatna). je pažnja. (Pavlov je toku hrane. strana tako važna i Isto Neprijatna psihološka uzimanja je hrane navike fizička ili itd., nezgodne pojedinaca priuzimanju socijalna, dina, fiziološkim načiniti uravnoteženu i ukusnu nepopo mogu potrebama, hranu, i voljnom uzimanje probavu. Prehrana
da
i
tvari
iz
u
novnu
—
sve
za
I
os-
s.
za
za
u
I
za
u
za
u
ona
mora
mora
mora
ia
na
na
na
na
sa
na
na
na
mesa
na
o
na
se
se
na
ne
u
u
zna
no
on
mora
u
“
osnove
na
su
za
|
.
se
samo
=
mora
so
ona
sre-
u
v
.
za
P UREDNIČKI
Uređuje: Glavni
i odgovorni
urednik:
Vlasnik
i izdavač:
Udruženje
Ilica
ODBOR
Hoholač urednik: Vera tehnički Kaštelan, dipl. inž. Dinko i uredništvo, Zagreb, radnika SRH, Uprava mljekarskih
31/III,
Tisak:
tel. 440-476.
Štamparija »Vjesnik«,
Zagreb
4
4
| |
16
E