Mljekarski list 3-1970

Page 1

Upute

sablračima

mlijeka

o

rađu

s

rashladnim

uređajima


a.

o

nr

>

e

--————-—.——--——

-. > --

e

—+

|

op | ŠVEDSKE

HOLANDIJE

IZ POLJOPRIVREDE

oo

o (Nastavak) Holandiji grade k oji s taja t ipove opisao broju prošlom u ste Tako kao i i gospodarstvima. Švedskoj ostaloj Evropi seljačkim način zapravo crtama da osnovnim mehaupoznali jeizgradnjom staja taj to od izđubrivanje. u je staji, poslova najtežih niziran jedan utrošak. to da tim u iskustva Sva zemljamaukazuju seljaka praktična svih zavisi kravi i novčana mehanizaciji poslova radapo godišnje vrijednost U tim i do od gospodartsvima zemljama specijaliziranim polja staje staji. i kravi po mužnja posao hrane,ishrana, (spremanje kojije potreban sati po 100—120 od utrošak jednom godišnji izđubrivanje smijeprijeći mehanizirani kad ti veća litre ondje tj. nisu procesi mlijeka j e grlu.Cijena korak išla bi Ta radne ručne utrošak veći snage. koja gospodarstva gdjeje održati tržištu, mogu propadaju, jer proizvodnje modernizacijom od Zato ostalih od ako poslova proizvođača. skuplje gospodarstava proizvode selu sistem Kod mehanizirano. i mužnje taj je provodi mužnja staji razvitku ali tek mljespecijaliziranim poljoprivrede daljnjem početku, rađ Ručni kod i nužno će ta čnim prihvaćati gospodarstvimamjera rada k tome radnik pokrenut fizičkog olakšanjem težnja skuplji, je od težih krava to kod će poslova. Prije jedan je mužnje, jer s trojne primjenu luči krava kako znati nužno nešto kažem uopće nego je više, mužnji strojnoj obaviti treba kroz mužnju. mlijeko, kojevrijeme Ta treba Kravu pripremiti. pripremasastojislijedećem: mužnju bez isto i da vrijeme uvijek mužnjaobavlja jutarnjavečernja krava; uznemirivanja ako koncentrata, nahrani ju da kravu prije jer porcijom mužnje brzinu to će to mlijeka; izlučivanja utjecati nauči, četvrti svaka vimena; i vime i obriše da se opere od blagonamasiraju tada tek i izmuze da mlazeve prve posebanlončić, stavlja sise: rad treba U i aparata pripaziti početku mužnju. uključi aparat na tek ustali vakuum dok ujednačuje. kasnije koji ili ručnu bilo tako redovito Ako mužnju, strojnu pripremi postupamo neće i i veće dati će krava ostajativimenu mlijeka količine stalnije mlijeka. neizmuženog mozak: da izazvali krave načinom Takvim njen mužnju pripreme hormona tog krava lučiti hormon jer pod utjecajem »oxitocin«, počinje 7—8 do od Kako s amo luči d jeluje mužnje, kraja početka tajhormon, mlijeko. izmusti i tom kravu treba to poslije jer pripremiti razdoblju ona minuta, više mlijeko. ispušta i koncentrata, čišćenje krave za davanje tj. mužnju, Opisanapriprema mlazeva u vimena, stavljanje posudicu, posebnu prvih izmuzivanje masiranje minute do 2 od 1 više sise kod trajati smije strojne mužnje, aparata 6 ćemo način važan Kod kravi. preostalihdo_7 kojim po je mužnje izmusti vimena iz dokle Mladomliječne minuta, mlijeko. hormon, djeluje količine veće i krave krave mlipodoj daju koje pasmina visokomliječnih dobar način i izvršimo način ako aa upotrebimo opisani pripreme jeka, U

se

sam

danas

u

se

na

na

<

a

na

o

na

u

za

sav

ne

u

ne

se

s

na

ne

se

na

nas

u

na

u

u

nas.

se

“i

za

a

sve

o

u

se

za

u

se

se

se

na

na

na

u

se

na

se

se

ne

za

u

<“

u

nam

+

smo

za

samo

u

<

ne

p

|

ne

na

o

za

same

sve

ne

na

o

*;

na

ne

a

2

i

m

A

io

aca

š


do 1 litre što mužnje bi inače podoj nego 0,5 mlijeka manje dati. To takozvano »zaostalo vimenu. Ako mogle je mlijeko« postupci i kod možemo način pripremi mužnju mužnjetrajno nepravilni, taj kravi velike po količine Ako više izgubiti godišnje jednoj mlijeka. je krava, to veliki bi trebalo biti obrati li je gubitak prihod g ospodarstva, kojeg tom radi pažnja poslu kojegkonačno i držimo krave. U praksi dokazano je da imamo brzomuznih krava od može dobrim namusti kojih postupkom minuti 7 litara takovih krava mlijeka, je manje. Najveći j ebroj koje minuti 4—5 litara ima onih daju jednoj mlijeka. Manje koje ispuštaju minutu do 2 litre. Zato rukom moraju proizvođači koji upoznati krave kao i oni će musti ili već tome gospodarstvu, koji strojem, jer zavisi rentabilno krave i iskorištavanje zdravlje. njeno Kad krave bez obzira da li ih 5 ili jednoj staji počne mužnja, je 50, izmusti roku od 2 sata. Zato muznih moraju agregata tipovi moraju i nabaviti krava prilagoditi onajbroj koje gospodarstvo posjeduje. Moraju, da krave nalaze naime, izzadovoljiti zahtjevu koje staji moraju musti roku od dva sata od krave. To ima prve računajući početka mužnje važne obzirom način hormona svoje i razloge ranije opisani djelovanja lučenja mlijeka. mogu

dati

na

od

u

u

su

za

na

za

ne

se

se

u

no

u

na

samo

muzu

na

muzu

u

o

sve

se

u

se

za

se

sve

se

u

u

s

Izmuzište

za

10

na

krava

jedan

sa

radnik

muze

svake

strane

preko

60

5

muzara

muzara

5

na

aparata

sat (Foto:

Ima

orig.)

kantom aparata mužnju cijevnih uređaja, koja od krave do krave. Zatim sistem prenosi postoje aparati koji imaju cijevni vakuuma kanta do krave. prenosi od krave veće fiksiran, Nadalje staje sistem i i vakuum zraka gradi cijevni mlijeko (pritisak koji je potreban rad od krave do krave prenose aparata) koji je stabilan, sise. gumene sistem izmuzišta. To Nadalje postoji posebne p rostorije, koje vide slici svake strane 4 do 5 tako ovoj gdje je smješteno boksova, da 4 do 5 svaka ima Dok odjednom krava, j er svoj aparat. jedne strane tih 4 ili 5 muze strana Na način krava, druga priprema. taj moguće da radnik i 60—80 muze krava sat. Za naše je jedan prilike, gospodarstva više od 10 krava nabaviti prenosni kantom. Ako isplati aparat priprema kako do minute mužnjutraje, po opisao, jednu najviše dvije 6 minuta dok onda kravi, mužnjapreostalih djeluje hormon, jedančovjek bez

za

stabilnih

samo

s

se

a

se

se

za

za

za

za

a

se

samo

su

se

na

se

sa

muze

se

s

se

na

s

se

za

za

s

sam

a

3


od

10

krava

manje aparatom 3.500 litara nisu ako naročito godimlijeka muzara, preko visokomliječne, da treba Uz i nabavka riješeno je aparat aparata. upotreba šnje, isplati i k tome ili iz vodovoda toplom bojler hidrofora, vlastitog vode, pitanje održavamo uredno i čisto tako da nismo Ako dom. aparat mogućnosti vime. bolesti i neuredan p renosi aparat štete, njemu mužnjunastaju i obratiti Zato puna aparata njegovomodržavanju, čišćenju pažnja našim kod samo se vremena. što k rava, broja većeg isplati Aparat iziskuje 10 iznad uvjetima to da važno gumene Kod sise, ispravno jest aparat, je upotrebe aparata rada i po kod sise krave navuku prati, jer uključenju aparata da početak sekunda nakon par vakuum rada samog neujednačeno, djeluje početka svaku rad ustali do kategokoju kravu, P oznavajući mužnje. kraja njegov kada moramo brzinu obzirom paziti spada, m lijeka davanja opisanu riju skinemo Ako niti niti biti To prerano, skidati ćemo prekasno. smije aparat. dovršiti tako zvano ručno ćemo morat koje izmuzivanje mužnju, ranije zdravo održimo i da mora mlijeka« » zaostalog gubitke smanjimo provesti da tako i može s Izmuzivati vime. podržimo mužnje kraju pri aparatom,

s

može

takvim

10

musti

do

12

krava

sat. Za

na

sa

se

ne

vo-

s

za

u

na

se

na

a

mora

u

muzara.

se

na

se

u

na

s

ne

se

se

sisa

mužnjestrojem je poslije

nužno

i vimena

zdravlje izvršiti | slijedeće: i otvoren, izlazu sisni kanal Kako prošireno mužnjeostaje poslije sisi što mogućeje stijenkama, mlijeka k apljice ipakostaju zbogtoga sise i bolest najrazmnože da vimena, uzrokuju koje bakterije nepoželjne sise umočimo to mastitis. Da jodopreparata otopinu spriječimo, ili čaši visine koliko opasniji je lončiću dugačke forma kojunapravimo (nejoda), kod može ako Još krava. raskuživanje sise kod upotrijebiti jebolje, brzinu umočiti sisu i svaku otopinu t og proizvod) (engleski »Lanodip« preparata. mlazeve da već rečeno prve ili ručno nove je aparatom, mužnje, Prije mlikvalitetu Time lončić. ostalog bolju pomuzemo postizavamo poseban način kanalu sisnom taj odstranili, nakupljene bakterije jer jeka, ako sise. svake kontrolom stalnom primijetimo imamo Naime, zdravlje pod ili izlazi mlazevima sise krpasto gušće da iz nenormalno, prvim pojedine Takovu treba da i sisa bolesna da znak sisu, liječenje. poduzeti mlijeko, je je ostale muzemo dok strojem. rukom, ozdravi, našim člankom rjepraktična Ovim proizvođačima prenijeti nastojao Pridržavaručnu i važe Isti kod mužnju. postupci šenja mužnjestrojem. rezultate ćemo prorada osnovnih tih bolje p ostići praksi principa njem našu interesantno ću nastavku U idućem praksu opisat izvodnji. način silaže naročito pokrijednostavan spremanja krme, mogućnosti folijama. vanjemplastičnim slijedi) (Nastavak Karlovac inž. Boris Mihalić, Dipl. Da

se

sačuva

a

na

na

u

a

se

u

su

u

za

nas

se

u

na

u

a na

u

smo

u

a

ne

sam

za

u

u

za

na


mona

nasamo

kava

Direktor q

razgovoru

a

a

nn

naprama

namah

>

Ž

Stočarskog sa

_

m

pr

som

a.

selekcijskog

selekcijskom

dana

centra

grupom

udruženja

SRH

drug Regionalnog

inž.

Brlek

poslovnog

Sisak

2

=

m

te

md

u

Predsjednik stručnjacima

sa

Općinske Regionalnog

i održanih

Dvor Uni skupštine na poslovnog udruženja,

Sisak

potrebnih priprema općine će To Dvor Uni i Bosanskog Novogzapočet otkupmlijeka. jedugogodišnja stočara bez željatamošnjih krajukojije industrije. Uvjeti prooranica dobri. i svako domaDovoljno livada,sijena izvodnju mlijeka je ćinstvo ima pretek. Nakon

sastanaka

svim

u

selima

na

u

su

na

za

a


Ga

E

MUKOM

o

VR

PAR

predviđenom Pripreme 1. IV 1970. otkupzapočeti Dvor Uni Ovim skupštini putemzahvaljujemoOpćinskoj oko žiranju otkupa! otkupamlijeka

teku

oko

prema

OTKUP

anga-

na

na

se

će

pa

programu

MLIJEKA U LIVNU | GRAČACU

otkupamlijeka je Organizator otkupmlijeka započinje dobivenim Prema Livno. »Prerada« prvimpodacima Split poljopogon i Bos. iz okoline ankete Kupresa Duvna,Glamoča, Livna, proizvođača litara. Datum i do 40.000 dnevni Grahova početka otkupmlijeka predviđa 1. IV. otkupamlijeka je selima Za 22. III mlijeka Gračacu, tačnije otkupa predviđen jepočetak već selima Rashladni oko Lovinca. postavljeni. uređaji Uskoro

u

Livnu.

na

osnovu

se

u

su

u

DABIĆ

BORJAN

-

KOMOGOVINA Ko-

mlijeka jačihproizvođača Dabić. 93 mogovini jedrugBorjan da smatra On je otkupmlijeka njegovo rashladnih selo veliki Postavljanje dogođaj. više će dat proizvodnji sigurnosti još ređaja moći i će Tada planirati dugoročno mlijeka. što primlijeka, je proizvodnja krapopunom premu rasplodnih krmnogbilja, od

Jedan

u

za

u-

u

se

na

vezano

sama

vaidr.

svakako

proizvodnju povećanu seminarima« obučiti ba i prigodnim že drugBorjan. tako

»Za

ka-

na

nas

U SJEVEROVCU

tre-

KRAJ SUNJE Do

sada

goveda. rasplodnih uzgajivačem Sjeverovac postati izložbi Na ili križance krave čistokrvne držali oni tipupincgavca.zadnjoj šest Velikim održana rasplodnih junica kupljeno je Zdencima, koja je goveda, bile Junice punim (simentalac). goveda crvenodomaćeg našeg tipu iz Daruvara, Hinka Vodstrčil stočara od vrsnih Domović uzgojene porijeklom šarog iz Hanzl iz Bašić iz Dežanovaca, Stanka Franje Lipovac Franje Dežanovaca, iz Daruvara. Ivana i Častek Majura i i to iz Petar »Ša»Žemlu« junice, dvije kupio je Sjeverovca Dragović razvile i otelile odličnu telad, Obadvije U krave mljekulje.odličnojkondiciji. želi

selo

Malo

u

su

u

s

su

u

a

a

su

ravu«.

one

same

su

se

u

uzorne

su

6

a

a

ij

E

E

a

A

I


__---—-—-—-—-—-—-——————————————__—___________—_——_____________-

IME

_

pb.

Iskra

4242

29.

Javorka

1128

20.

12.

Žemla

1194

21.

1. 1968.

Jagoda Šarava

1120

8.

11.

1967.

4420

22.

ZŽemla

10.

1967.

4526

31.

Mirilović

Jovo

OTELJENA

ODGAJIVAČ

SADAŠNJI

VLASNIK

P_i

zadovoljan.

Dobre

5. 1967.

Vodstrčil Daruvar Hinko, Domović Dežanovac Stanko, Domović Dežanovac Stanko, Bašić Dežanovac Franjo,

1967.

1.1968.

— Častek — Hanzi

Franjo, Ivan,

Lipovac

Majur

28

Mirilović Mirilović Mirilović Mirilović

— _Dragović

Daruvar

Dragović

i

17

17

24 24

s

a

s

uzoran

Sjeverovac Sjeverovac Janko, Sjeverovac Petar, Sjeverovac Petar, Sjeverovac

13

i je kupiojejunice »Žemlu« njima više nego kod nisu Kako što mljekulje jenajvažnije jela izbirljive. »Javorku«

Petar_

Jovo

Janko, Jovo, Jovo,

o Sjeverovac

kravom

Dragović »Žemla«

|

Mirilović

stočar

dobar i obrok je njegova dobije potpuni kojizadovoljava potrebe. Mirilović Janko »Iskru« i kupiojejunice »Javorku«, koje donijele odličnu telad. svijet Jovo

uzoran

stočar

brine

se

da

stoka

.

su

na


_——-—_-—-—-—

+

2

-

>

--

>>

T

Mirilović

Dušan sin

Janka

da

svoje pretvore Žabno« »malo po goveda. rasplodnih kojejepoznato uzgoju radu im da će to biti »mala Mi pa daljnjem Holandija«, zapazili želimo mnogo uspjeha! U

sa

razgovoru

stočarima

doznali

smo

da

žele

oni

selo

u

u

smo

NOVE PERSPEKTIVE U PROIZVODNJI SUŠENE ZELENE KRME UMJETNO

:

2?

hrana, jer je, jeumjetno ekonomske Prema i karotina. drži mnogo Evropske bjelančevine sirove 14% sadržavati krma sušena zelena najmanje smije jednice umjetno U karotina. i 90 zemlja(mg)/kg mnogim naprednim bjelančevine miligrama Proizvod krme. dio sastavni kao te krme više širi krepke upotreba državama: nekim krme zelene sušene njaumjetno 1000 (u t) Madžarska Francuska Danska DRNj. Poljska — 1 SRNj. 42 25 22 1961. 67 32 44 35 115 70 1963. 130 37 120 34 180 120 1965. 204 43 2 39 320 180 1967. Sav. U podstreka proizvodnju financijskog Njemačkoj Republici žiodnosu troškova i većih krme navedene gore cijene energetskih zbog 100 nd. od oko kod to dok 95,80— Danskoj isplati cijene tarica, kg ječma. 99,20 krma zelena sušena ovcama, Dok daje pretežno umjetno Francuskoj kod U kravama Torpegaard/Taps- Koldinga Danskoj daje 1968. hranidbeni je pokusgod. pravljen je a1966/67,nastavljen (Danska) zelena

sušena

da

Poznato

kvalitetna

krma

sa-'

za-

normama

ma

sve

se

u

za

nema

na

u

se

za

u

'

se

u

muzarama.

se

u

sa

a

48 krava. U

krave nom

8

ovom

dobre

krmom,

da

je, pokusu sušenom umjetnodavati pa potrebe utvrđeno

muzare

nema

se

dulje

vremena,

zelenom

silažu

ili

krmom

i zimi, može

pa

kao

sijena.

krmiti

temeljjedinom


kg umjetno suhih ječma+0,4kg Na

1

sušene

zelene

krme

dodaje 0,75kg ječma

rezanaca.

Ovakovo

ili

se

standardizirano

0,4kg

krmljenje daje vrijeme presušekao i onima 35 dan. Tim kravama do 14 nja kg mlijeka daje kg umjetsušene zelene krme i količinu odgovarajuću ječma. Tehnika rada kod načina ishrane Skladišni proovakovog jednostavna. je stor tu krmu malen. Ni davati ta krma je kojemslučaju smije obliku već kao tako da od 40—80 brašna, sječka, koja preša jojjepromjer kravama

se

sa

za

na

se

no

za

u

ne

se

u

se

mm.

To

jepotrebno, krmi može nojzelenoj

kako

bi

održao

rad

buraga. umjetno dati odnosno suhih umjesto j ečma zob, zobene slame treba davati kravama po volji. U državama malim osobito teško doći do kapitalom poljoprivredu je sredstava takovu U troškovi investiciju. Zapadnoj N jemačkoj zgrade i opremu sušene krme niži od harvestoreproizvodnju umjetno proizvodnje betonskih silosa ha istu visinu po silaže, gradnja zahtijeva Smjeinvesticija. od sušene zelene krme. štajobičnog sijena nijejeftinijismještaja u mjetno Prema tome zelene krme investicije umjetno s ušenje Zap. Rep. Njeha niže od ostalih po mačkoj naprednih postupaka konzerviranja. Ako sušena zelena krma kao umjetno upotrebljava jedina t emeljna to će stanovišta imati interesantnu krma, gospodarskog perspektivu. malo moći će više i Proizvođači, površine, površine proizvesti bolje k rme, trebati krmnih S tehničke pa neće strane znatposebnih smjesa. krmljenje je znatno jeftinije, mehanizacija je smanjena. Investicije proizvodnju krme može kod snositi malo obradive pospomenute poljoprivrednik već ako se više tom može lako dovršine, jedino njihuzadruži, slučaju ći do to zasad kod nas budućnosti. pa kredita,je pitanje se

Kao

dodatak

suše-

se

rezanaca

s

a

za

za

su

za

za

a

su

za

u

se

s

ona

s

no

s

a

za

ne

nas

s

a

u

ne

K.

OLIMPIJSKI REKORD

KRAVE

IRME

Finskoj Irma, godina (ayrshiere) s tara, aršajer pasmine 103926 masti što iznosi 5625 maslačne masti. dala je kg mlijeka 5,4% kg Tukla imala Ivetta švicarska smeđe pasjedosadašnji rekord, kojije krava, dala 14 maslačne masti. Osim krava Irma mine, kojaje kg manje toga je 470 dok Ivetta 700 kg teška, kg. UZ visoke krave veliku cijene prodaju nasljednom mliječTako nost. Jacobsen iz Grimsby-a da 18. objavljuje Kanadi, je studenog 1968. Ostville-u crno-šara paslicitaciji prodana jedna krava, holštajnske mine 62.000 nd. Po 775.000 to dolara, tj. njegovu m išljenju jenajskuplja krava svijetu. U

krava

19

dosad

s

a

se

s

osnovom

za

u

u

na

za

na

K.

ZAŠTITITITELAD OD

KAKO

OBOLJENJA?

oteljena jeprijemljivabolest, jer jošrazvijene tvari nužne da bi od štetnih okoline. i koje oduprla uvjeta Propuh vrlo često nečisti zidovi teleta. da tele staje ugrožavaju zdravlje Najbolje je je boksu 1 kako bi početku odvojeno širokom, 1,5 visokom, sigurniTek

telad

u

zaštitne

nema

se

su

u

na

nove

m

m

mu

9


aa

boljepupakzacijelio je,tj. lizali, je staji više teladi. boksa biti razmak letava mogu Stijene pokretne, uži, j er tom boks lakše može i ako ga slučaju čisti, proširiti, kasnije smjesti boksu više teladi. da boksu treba da čiste jednom Razumljivo je jedovoljno stelje. i da

međusobno

se

bi

ne

ukoliko

u

a

se

se

a

se

u u

u

K.

RADOVI

NA

U PROLJEĆE

LIVADAMA Čišćenje

Na

livadama

koje nikne i hrana i vrlo pa grmlje trnje kojimapogoduje svjetlo, vlaga livada, Osim različiti bujaju. toga, njima zadržavaju nametnici,primjer krpelj i stoku ili hrani zaraženih travmetilj, kojinapadaju paši sijenom Zato već livada. i izvesti ga mjaka. proljeće isjeći grmlje Na livadama čim kanale će koje podvodne prije iskopati koji odvoditi suvišnu vodu. Na ima vode bit će parcelama gdje dovoljno manje običnim ili izvući Pri tome voditi plugom plugomogrtačem jarke. računa i eventualnom tih kanala. takvi kasnijem natapanju Stoga putem kanali odvodnim kanalima reda po obično teku povezuju višega kojima manji većim vode ili barem iza kiša potoci koji dijelom godine puni jačih ljetnih i Voda iz takvih kanala lako može livade svrnuti pljuskova. vrijeme jačeljetne žege. osobito

onima

na

se

nalaze

vlažnim

na

terenima

često

s

se

u

na

na

rano

u

se

sa

sve

moramo

su

s

moramo

moramo

o

se

s

su

se

na

za

Drljanje Drljanjem razbijamo zbijeni površinski sloj uslijed jakih pljuskova, što češće. Pri tom tlo nikad ga pa provoditi vrijede slijedeća pravila: kada bi tom zbilo. smijemodrljati jeprevlažno, jer slučaju još jače Osim bi vlažnom tlu i i drljača čupalakorijenjebusenje toga, d jetelina katkada i trava. livade lucerne, drugihboljih Općenito, drljati smijemo ako suviše obzirom sastav ima veći rijetke, ako, postotak legutrava, izvlače iz tla: Čim je minoza, jer leguminoze zajednokorijenjem vlažnog tlo možemo kad tlo suvlje, drljanje jekorisnije. Drljati proljeće dovoljno osuši. uništavamo korove naročito različite Drljanjem, nadalje, kiselice, revanj i mrazovac ivanjski, piriku, zubaču, osjak, slične, trputac, kojiimajudeblji i te iz tla gušćikorijen, dajuiščupati zajedno korijenjem. Drljanjem mahovinu ostaviti tlu. ako livadu iščupanu smijemo Naime, poslije onda će koristiti ostaci mahovine razasuti po drljanja gnojili, gnojnajprije livadi pa će mahovina razmnožavati brže od trava. Zato čitavoj plemenitih moramo mahovinu i uništiti. poslije drljanja skupiti grabljama Busove nastale od krtica od miševa rupe zemlje poravnati, zatvoriti. ako kosimo livade kosiKrtičnjaci kasnije košnji, smetaju pogotovu čak mehaniziranu I opet licama, katkada potpunosprečavaju košnju. valja da voditi računa i vlažnom terenu. posao po taj obavlja previše i da bismo travama, Konačno, drljamo stoga povrijedili nodije jer tim novi i tako trave te nodijima stvaraju izbojci nabusavaju zgušćuju sklop. nikada ići i to iz više Drljača, međutim, smije preduboko, razloga. oštri zubi suviše bi uništili ih trava i izvukli Prvo, drljače busenje površinu nastao

moramo

ne

se

u

u

ne

su

na

s

se

s

u

se

se

s

na

ne

smo

se

moramo

a

ne

se

se

na

na

ne

na

10

ok

S

ko

e

iz

a

aba


m

2

>>>

-——

-.-

-——-_

>

o--

_

-

-

=

s

_-—

-—

-

_—-—--

tlo i dogdje Drugo, drljanjem previše prosušujemo sunčevim zrakama da do suši. puštamo prodru korijenja, koje uslijed toga dubokim uništavamo naročito Treće, drljanjem leguminoze, koje najvrijedlivada. miji sastojak Livadne imati kratke i oštre drljače moraju zupce.

bi

se

osušili.

dubokim

se

su

Valjanje Livade

da valjamo najčešćeproljeće, dovoljno prosušilo Žemo vučnim i da tom tlo uništimo proći agregatomvaljkom, pri i izazovemo slinast teren. U zimi i površinskom sloju proljeće, ako da izvučeno nastupile jačegolomrazice, dogoditi jekorijenje busovima iz tla. U takvim ćemo ponovno zajedno slučajevima valjanjem kontakt trava i će ostati životu. uspostaviti korijenja tlom,biljka kad

u

s

tlo

se

mo-

a

ne

ne

u

rano

su

zna

u

se

s

s

DUHAN

OPASAN

na

NEPRIJATELJ NAŠEG

ZDRAVLJA

poPušenje pušaču zadovoljstvo. nije treba kao što hrana ili san, nego npr. čovjeka, je navika, koja toliko da od normalne fiziološstrast, prijeđe čovjeku jedvarazlikuje ke U tom duhan duševno olakšava potrebe. stadiju čovjeka osvježuje, podiže, duševni i fizički radni radnu i rad,povećava elan, sposobnost produktivnost. To radi navike to sredvrijedi pušača, kojemu je stvo tako reći nikako postalo prijeko potrebno, vrijedi nepušača, koji otrov naviknut bi i bilo kataj nije kojega jednacigareta onesposobila kav rad. dakle Znamo Pušenje podižeproduktivnu sposobnost čovjeka. da ako ostane bez duhana. naprotiv, jepušačvišenesposoban rad, osim kadšto »spasava« Cigareta toga manje pušača kakvojneugodnoj s ituaciji, kad će rukama ili šta bi Za zna, kud počeo. mladogčovjeka cigareta je dokaz i zrelosti, samostalnosti, muškosti, djevojku e mancipiranosti Tome i svako donopravnosti! volju podnose nevoljesmetnje, koje kod življuje prvihcigareta. Osim ovih užitaka ima duhan i sumnjivih subjektivnih objektivnih predzastiru od ih često vidimo. pa nosti, kojejošuspješnije opasnosti pušenja, “To redu veliki veliki To prvom je prihod brojpoljoprivrednika. kako st. dinara Ali odmah da bi milijarde prihoda. primijetiti, tom istom tlu isto tako dobro i bi uspijevale drugekulture, koje rodile nekom korisnom živežnom namirnicom. Na nego otrovom, preradi, razdiobi i duhana radi i veliki prodaji transportu, zarađuje brojosoba, opet što država ima od duhana. To i ogromne zapravo jenajvažnije, prihode jest i Korist najveća smetnja zapreka zdravstvenoj propagandi protiv pušenja. od duhana svakome kolika i šteta od to svako je jasna, jeopasnost pušenja, može lako shvaća pravu procijeniti, jer vrijednost zdravlja. Da nitko to zapravo Radi jepušenje štetno, sumnja. i koliko zašli štetnosti, kojipojedinci pripisuju, tome, stepenu sam problem. Duhan alkaloid otrov čitavi nervni gadrži nikotin, kojijejaki sistem, naročito U i malim količinama duhan povegetativni. početku djeluje količinama i smrtna doza kasnije jačim dražajno, paralizirajući. Najmanja kreće oko Toliko unosi mg. 0,05 organizam jednomcigaretom,

svakako

čini

veliko

To

fiziološka s

u

vremenom

se

mu

naravno

samo

za

a

ne

za

na

za

ne

za

u

ne

s

za

za

se

rav-

sve

ne

u

za

su

sva-

moramo

na

razne

ne

a

u

a

e

ne

ne

u

mo

razuman

o

a

ne

o

se

su

sa-

u

za

za

u

u

se

se

u

|

samo

ll

|


minimalna

količina

resorbira, izbacuje napolje. resorbira dubokim Ali i Najviše uvlačenjem. djelomično uvlačenje, dapače i ako dim stanovite količine nikotina uopće uvlači, resorbiraju sluznica i kože. Radi duhanski dim štetan preko toga nije pušača, i ostale borave iako nego osobe, koje zadimljenoj prostoriji, Naročito to štetno malu i Osim nikotina dimu puše. je djecu dojenčad. duhana ima i raznih štetnih naročito drugih produkata izgaranja, ugalj krvne to što noksida, koji pripada najteže kojije opasniji,jepušač otrove, mlađi i neotporniji. Svaki doživio često svaki jepušač neugodnosti prvihcigareta. Dapače dan kod i stari stanovite prve cigarete okorjeli pušačosjeti neugodnosti, koje kod Hladan mrtvačko podaljnjih cigareta gube. znoj, bljedilo, mučnina, i slično prva vraćanje, vrtoglavica, glavobolja reakcija zdravog o rganizma otrov. doduše i daovaj Postepeno organizam privikava otrov, koji štetan što više tako po ljeostaje zdravlje, reagiranjenj nije uočljii burno kao ili kod dolazi do početku pretjeranog pušenja. Postepeno ali često uzrokovalo svikroničnog trovanja, tegobe, kojeje pušenje, ili nečem i jesno nesvijesno pripisuje drugom.Upalagrla bronhija pošteoštećeno od do đujunijednog pušača. Najčešće je laganih najtežih oblika, kao što Krvni tlak redovito napadi angine pektoris. je akcija povišen, Česte neuredna. želučane i od i entiritisa* do crijevne smetnje gastritisa duodenalnih i želučanih ulkusa**. Iako kod faktor duuzročni nije togajedini da važna. han,ipakjedokazano, jenjegova uloga Poremećaji probave dovode već radi hrane do činedovoljnog iskorišćivanja primljene slabljenja tava i ako izdaci duhan teret idu snage, tijela njegove otporne pogotovo sredstava Radi iz hrane prehranu. nedovoljnog iskorišćivanja bjelančevina oštećena želučana radi mopa (jer je sluznica), paralelnog trovanja ugljičnim teškim krvnim nalazi duhanskom kod punoksidom, koji dimu, otrovom, šača često sekundarna to izvor oštećerazvija anemija***, jeopetdaljnji zdrava čitava krv može normalno zdravnja organizma, podržavati jer Duhan čitava i stveno stanje organizma. djeluje spolne žlijezde, najprije kod muškarca podražajno, poslije degenerativno smanjujući spolnu sposobkod menstrualne žena izaziva do nost, poremećaje spontanih pobačaja kod akutnih duhanom. jačih trovanja vlada Danas interes širokih koliko duhan ili najživlji slojeva, pogoduje rak i dišnih Nauka to organa. uzrokuje pluća drugih pitanje dajejoš definitivan međutim čitavi niz da govore, odgovor. Postoji činjenica, koje je duhan važan faktor statistički doetiologiji**** plućnog raka, jerje raka da ide duhana. porastom paralelno kazano, porast plućnog potrošnje Od rak stalnom rak naročito. ovog početka stoljeća je porastu,plućni lako razlozi. Svakako tome dobnih Nije odgovoriti, koji jaki starijih porast veći tome rak bolest ljudi glavni skupina, brojstarijih je razlog, jerje života naraslo kod kulturnih od 30 naroda starijih ljudi. Srednje trajanje je 70 osoba od 60 danas 3 do 4 veći preko godina godina. Broj je gotovo puta atmosfere velikim nekoliko i nego pred decenija. Zagađivanje gradovima ima također udio. Pred centrima trideset bio industrijskim pritom svoj godina raka selu 1.8 prema i odnos između danas gradu broja slučajeva je 1, raka dakle 1. U 2.5 prema raste brže nego selu. gradu brojslučajeva je

samo

veći

se

dio

s

se

dimom

se

se

ne

se

samo

za

za

u

same

za

ne

u

mo-

u

a

se

su

na

se

na

samo

vo

na

u

se

razne

ne

srce

su

srca

su

veoma

za

na

za

se

se

u

a

samo

na

a

a

sve

na

ne

u

veoma

s

u

a

su

sve

na

u

u

na

a

na

*

** *+*

*t*s

12

želuca i crijeva upale i želučanih čireva crijevnih slabokrvnost

istraživanju

uzroka


Nas

međutim

posebno p lućnog porast Engleskoj smrtnost od raka od narasla 32 od ovog je plućnog početka stoljeća puta, svih ostalih oblika raka dva U Londonu umrlo 1900. od puta. jegod. raka 10 osoba 1950. 270 plućnog jedanmilijun stanovnika, god. osoba, dakle 27 slučajeva više. Danas kod muškaraca od raka 14% rak puta svih je plućni. U raste rak i kod žena. Čini upravo parazadnje vrijeme naglo plućni kako žene više Za sve dvadeset može se lelno, počele pušiti. deset, godina očekivati kad ženska jošjači porast, sadašnja omladina, kojajeupravo prodođe kad rak češće pušila, u stariju dob, javlja. U svim vodi da se, zemljama, gdje bolja evidencija, opaža plućporast raka ide duhana. Tako nog npr. paralelnoporastom Švicarskoj potrošnje od 550 1924. 494 7 potrošnja cigareta milijunagod. porasla je milijuna 1942. U istom i rak. Kod također god. omjeruporastao je plućni je broj naročito otkako više žena Iako tačz natno pušača p orastao, puši. nih da i kod rak velikom znamo, statistika, ipak je plućni porastu. i pa Mnogistručnjaci ispitivali pobliže pušenjaplućnog raka, došli do takovih svratiti i zabrinuti svarezultata, koji moraju pozornost Prema statistici od 125 raka razumnog kog čovjeka. jednoj slučajeva jednoj bolnici devetoro desetero ih oboljelih nijepušilo, je umjerenopušilo deset 116 bili Kod kontrolne od grupe (ispod cigaretadan), jaki pušači. bolesnika 16% 51% istog broja nepušače jeotpadalo bolesnika, umjeretrećina ne, jedna jakepušače. Ove cifre i bez kako ćemo tu tudovoljno jasne poučne, obzira, mačiti. da raka ima raznih tzv. faktora. Oni Znamo, etiologiji kancerogenih nisu uzrok ali razvitku i ako zapravo popravi raka, pogoduju pojavi r aka, uzrok Među takove faktore pokoji stoji raka, jošnijepoznat. pripada red ostalih i kod izložene se češće pop a čađa, osoba, koje djelovanju čađe, naročito nekim kod nego javljuje rak, dijelovima tijela, drugih l judi, koji inače žive životnim Kod ili jednakim prilikama. izgaranja cigarete cigare također stanovita stvara količina ulazi ničađe, koja skupa organizam kotinom. A znamo, da i nikotin od tih što i je jedan kancerogenih faktora, može dokazati. kod Dakle isti mah dva kaneksperimentalno pušača djeluju faktora ostalih oko nas, i ostale Precerogena pored kojidjeluju ljude. tome i da će oni lakše izlonego je shvatljivo, oboljeti drugi, koji manje ženi. Nema tome ni smisla zatvarati oči prema razloga predprilično jasnim i tražiti i doskočice radi činjenicama protudokaze jeftine umirenja da škodi ima više nego doDokaza, pušenje zdravlju, je pušačke savjesti. nažalost svi ti dokazi nisu da raskinu voljno, bokove, jošdovoljno jaki duhan steže kojima volju pušača. osim Međutim direktne štete po samih donekle i zdravlje pušača, njihove bez i okoline, koja svojekrivnje živjetizapušenojzatrovanoj ima i indirektno mogu atmosferi, drugih pušenje negativnih osobina, koje odraziti isto tako i ostasamog nepovoljno zdravlje pušača, njegove obitelji To ekonomska duhan le okoline. šteta. Izdaci U Zaje ogromni. gradu slično i troši duhan više nego dva više grebu, drugdje, kruh, puta da spomenemo žii nego mlijeko dvije najvažnije najosnovnije vežne namirnice. Malo izdatak lako mogu mnogo jeonih, kojitaj podnijeti, više štetu to rade možda i štetu preonih, koji drugih prečih je potreba, sada

interesira

raka.

U

za

a

samo

na

a

se

su

se

se

s

u

u

na

u

nas

sve

nemamo

nas

u

su

vezu

na

su

se

u

samo

na

a

su

na

a

na

samo

na

su

vezu

u

nam

su

na

u

se

u

s

se

u

na

sve

ma

su

samo

svo-

samo

a

mora

u

se

na

za

a

se

za

su

za

samo

za

ove

na

na

hrane.

kraju, doduše šenjemkoji I

da

na

se

završimo ne

jednim može mjeriti s

veoma

novcem

važnim niti

momentom

u

vezi

s

pu-

materijalnom štetom,

ali

13


Riječ je robovanju pušači najbolje, znamo, da ako bez ostane ni To posao. kakav pušač, cigareta, nijesposoban je i bi svatko svakako nepotrebnonedostojno robovanje opakoj navici, koje malo dobre lako mogao osloboditi. Potrebno štetnost duvolje je vjerovati hana zatvarati oči i Često pretjerava predjasnim činjenicama. tobožnjim kod od To redovito ističu oni slaabstinencijeodvikavanjapušenja. pojavama da oslobode zla. To smetsnage, bići, koji nemaju tog b eznačajne potpuno kroz kadšto i nema nikakvih par njemalogneraspoloženja dana, uopće ako ostavi iz da to radi interesu tnja, pušač pušenja uvjerenja, svojeg A i ponosa, kad oslozdravlja.osjećaj zadovoljstva kojeprožima č ovjeka, bodi ovog i obilato teškog poroka, bogato naknađuje sumnjive užitke, koje može Prim. dr Nežić pušenje pružiti. Eugen više

to

moralnom.

duhanu.

o

Svi

a

za

se

s

u

ne

se

se

su

a

sme-

se

u

se

sve

IZ STOČARSKOG

SELEKCIJSKOG

CENTRA

SR HRVATSKE

- kooperanata rasplodnom proizvađača 1970. mjesecu siječnju

Promet

stokom

u

Ime i prezime

Red. broj

a

proizvađača

1 Mihanović Marin 2

3 4

Organizacija

Gradiška

Šk. Požega

»

Drago

«

Broj grla

790

Žabno

Žabno

Kate-

Kupac

gorija

bik

Fond

Gaj

Pakr.

O.S.

Gradiška

»

»

Vet.

20072.»

stanica

Križevci

Poljana

2259

Fond

»

O. S.

Pakrac »

Orlovac

Đuro

969

»

»

Varga

m

N.

Opić Vinko

5 6

Nova

Selo

»

Polić

Xr

_._..__.......................

Rača

Nova

2236

»

11142.

»

»

O.S.

Fond

Kutina 8

Benger Mato Varga Đuro

9

Jambreković

10.

Kovačlvan

7

11

Mato

St. Rača

»

11193»

Orlovac

»

11264

Nevinac Virovitica

Međurača

Šp.

Bukovica

Andrija

Maturanec

Korija

»

»

1539» 1428.

»

Bakov

>»

Martin, Rogovac 1815.

»

»

Tomšić

>»

Marko, 12

13

Luketić Brnić

14

Josip Mato

Orlovac

Nova

Nevinac

Nevinac

»

»

Josip

15

Benić

16

Bradarić

Promet

Rača

Nova

Orlovac

Dane

11252»

»

Kovačica

D.

Rača

Rod

Potok

Fond

0.S.

Ivanić

Grad

1584.

>»

»

1571

»

»

11278.

>»

»

11275»

»

»

rasplodnom proizvađača kooperanata 1970. mjesecu veljači stokom

-

u

Red.

i prezime

Ime

broj proizvađača 1

Zlatar

Selo

Gola

Franjo

'

:

2

Portner

Organizacija >

Gola

Broj grla

Kate-

7476.

bik

'

Kovač

Đuro

Lozan,

Z.p.

Virovitica

'

Josip

Kupac

gorija

Bili

Brig

St. Petrovoselo

681

krava

ree itar, N. Gradiška

14


Red.

Ime

prezime proizvađača

broj 3

i

Stanković

Ivan

Selo

Organizacija .

Kozarevac

Rača

Nova

Broj grla

Kate-

11123

bik

Kupac

gorija

—Đuro,

Puškarić Gor.

Garešnica Sabol

Pavao

Plavnice

G.

Vel.

Trojstvo

1320

stanica

Vet.

>»

Čazma Frković

Mirko

Vencl

Vašek

Hanzl

Ljudevit

Franjo

Ljudevit

Selo

Rovišće Daruvar

Majur

4784

»

»

Fond

O. S.

Sisak

»

4776.

»

»

»

»

4788

»

»

»

»

»

4845

»

»

Častek Emil

Draganić

3045

Ivan

G. Daruvar

Slivar

Novosel

Dežanovac

Stjepan

Turek

Stjepan

»

»

1982

»

»

»

1869

»

»

Daruvar

4688

Dežanovac

»

Ljudevit

47174

»

Selo

junica Reg. posl. udruženje za

stcčar-

stvo

Hanzl

Franjo

Kovačić

Gojko

Černy

Franjo

Ljudevit

»

4464.

>»

»

»

4537

»

»

1060

»

»

1064

»

»

Dežanovac Dežanovac P. Pakr. Kapetanovo Poljana =

1122

»

»

Daruvar

1214

G. Daruvar

IvanovoseloIvanovoselo

»

»

Demović

Fanika

Anđal

Majur

Đuro

Havranek

Franjo

Sisak

»

425

krava

Malenić

Pero, Pakr. Batinjani

Daruvar

Anđelić

»

Milan, Selo

Nova

Kirin

Vrbovec

Mato

Pobi

Gola

Alojz

Požgaj Rok Mehkek

Pobi

Franjo Mijo

Zlatar

Franjo

Živković

Josip

Radman

Drago

Otočka

Ignac

»

Mačak

Branko, Grub. Polje Gola

7507.

bik

Fond

Vojnić

7501

»

»

Novačka

»

7505

»

»

Gola

»

7523

»

»

»

»

7459

»

»

»

»

7461

»

»

Đurđevac »

'

O.S.

»

»

Melinčević

1292

»

&

Đurđevac

10384.»

Fond

0.5S.

Đurđevac »

10382

»

10338

»

Supić Bogdan, N. Breznica

31

Nemet

Đuro

Orešac

Virovitica

979

»

Kovač

Josip,

Resovac

Virovitica 32

Domović

Valent

Dežanovac

Dežanovac

1132

junica Reg. posl. udruženje Sisak

Sastavila:

Marija Palangić, Zagreb 15


i

—_—_-—_-—

——

ses

3

s

3

s

sd

3

RR

Rs

s

o

s

si

>

o

-

>

_——-—— |

o

ho Žena

ti

i dom

o

O RACIONALNOJ

PREHRANI

m

ljudi sposobnost probavljene organizma upijene hrane i bitne tvari svog pretvoripotrebne živogorganizma, predstavlja života svih živih bića. Osnovna karakteristika hrane da potrebu je živom tvari: organizmu pruži potrebne a) osiguranje njegoveenergije nadoknadu i istrošenih tvari kao i procesu rad,b) zamjenu života, stanica iz i raznih tkiva rasta, a izgradnju organizma, njih organizma stadiju i itd. Osim c) podizanjestvaranje otpornosti protiv mnogihoboljenja toga hrana izazivati što procesu probave manju potrošnju tijela, energije biti lako i brzo Prema hrana tome sadržavati probavljiva. hidrata mješavinu bjelančevina, masti, ugljikovih (škroba, šećera), vitamina, mineralnih vode i nekih tvari. Ona treba da dnevno sadrži soli, drugih slijedećih 8 grupa artikala: prehrambenih crni 3 dan 1 po kruh, puta krišku; 1. 2. kuhano 1—2 kuhano voće 1 krumpir, povrće puta dan, puta dan; 3. voće naranče 1 do 2 sirovo, limun, itd., puta dan; 4. i zelena salata žutom zeleno 1 do 2 povrće žuto, mrkvom, puta suhi 3 grah putanedjeljno; dan, grašak, 5. litre od punomasno 1/% dan, čegapolovicu mlijeko kiselo; 6. meso, 1 dan. Morska riba 1 do 2 perad puta riba, putanedjeljno. 3 više i obratno; Jajanajmanje putanedjeljno, jaja, manje maslac ili vitaminski i više 7. obogaćen, biljno ulje, margarin, jednom dan jela); (zavisnopripremi puta sok od voća dan. 8. od jedanput limunada, oranžada, čaj šipka, do da dođe ravnoteže tako Količina i hrane moraju podesiti svojstva izbačenih iz između hrane i stouzete tijela. otpadaka Razumljivo njezinih je naše navike osloniti nego ga da pogledu hrane, smijemo jepotrebhrane navedene tih 8 grupa, važnost da svaki koju čovjek dobrom radnu i uzimati da bi održao stanju zdravlja, svoju svojorganizam sposobnost. generativnu naučne Prehrana racionalne, naroda,postavljena higijenske, radnika i mlade radnu učvršćujezdravlje generacije, sposobnost, povisuje život ljudi. produžuje radnika od i ukusBez privlačnost prehranu velikog značaja sumnje obratiti naročita čemu i nost prema pogodnost pojedincu, jela njihova hrana da korisna rekao davno kojajeprijatna). je pažnja. (Pavlov je toku hrane. strana tako važna i Isto Neprijatna psihološka uzimanja je hrane navike fizička ili itd., nezgodne pojedinaca priuzimanju socijalna, dina, fiziološkim načiniti uravnoteženu i ukusnu nepopo mogu potrebama, hranu, i voljnom uzimanje probavu. Prehrana

da

i

tvari

iz

u

novnu

sve

za

I

os-

s.

za

za

u

I

za

u

za

u

ona

mora

mora

mora

ia

na

na

na

na

sa

na

na

na

mesa

na

o

na

se

se

na

ne

u

u

zna

no

on

mora

u

osnove

na

su

za

|

.

se

samo

=

mora

so

ona

sre-

u

v

.

za

P UREDNIČKI

Uređuje: Glavni

i odgovorni

urednik:

Vlasnik

i izdavač:

Udruženje

Ilica

ODBOR

Hoholač urednik: Vera tehnički Kaštelan, dipl. inž. Dinko i uredništvo, Zagreb, radnika SRH, Uprava mljekarskih

31/III,

Tisak:

tel. 440-476.

Štamparija »Vjesnik«,

Zagreb

4

4

| |

16

E


Turn static files into dynamic content formats.

Create a flipbook
Issuu converts static files into: digital portfolios, online yearbooks, online catalogs, digital photo albums and more. Sign up and create your flipbook.