Mljekarski list 4-1970

GODINA

VII

TRAVANJ

1970.

rz

Mirko

Batušić

iz Cvetkovića

robni

proizvođač

mlijeka

.

s.

.

?

“uvje

kJ

ZA

<a

.

x

.

a

,

dosa

.

'

“i.

PROIZVODNJU

2

za

Ž

*

.

aa

".

iKVALITETNOG

MLIJEKA

Proizvođač biti zračne. stje trebaju i drže. muzare Svijetle kojima okreči. čisti i “jedužan: da ih redovito godišnje. jedanput biti Ruke može muzača prije samo moraju Krave musti zdravoosoblje. . mužnjetemeljito oprane. treba ili mužnje p olagati čistoči Za stelju prostirati hranu, ne vrijeme. stiti stoku.

Dai oštri Zaprljano vime slobodno. kreće prije m užnje ne da Rep krave: suhim osuši vime očišćeno ili izbrisati ima vlažnomkrpom."Tako. oprati Ae Pa da ubrusom. da potakne stočari “mužnje. masažu kraprovode vimena Napredni prije da va na bolje mlijeka. prestaje nadošlo, aa sezapazi jemlijeko izlučivanje i (ses masažormi započinje mužnja.“+ posebnu mlaU tim izmusti treba mlazeve “Prve malu u posudu. mlijeka Izmui tako ima veliki zevima mlijeka. zagađenost smanjujemo brojbakterija otkriti vidljive podlogumogu sepravovremeno mlijeka prozivanjem kod vimena. mjenemlijeka bolesnog šakom. mužnja Kod ručne Mužnja»palcem« cijelom. mužnjepreporuča treba muzača i sisu i ruke kvari jeprimjenjivati. potrebno što i najviše mlijeko sadrži mlječnemasti zakoje Posljednje izmuzivanje.vimena. potpunije Panta Tako izvan treba procijediti Pomuzeno u staje. mljekarsku mlijeko nečistoćom. da'se grubom zagadi mlijeko mogućnost smanjujemo veću staviti treba poPo drugu mužnjiposudu mlijekom završenoj brže ohladilo.

Da brže što da bi vodom hladnom sudu mlijeko mlijeko vodu hladi ga ičešće mlijeko smije posudi, Svježe mijenjati valja miješati već ohlađenim mlijekomprethodne mužnje. miješati odmah nakon treba ostali oprati. upotrebe pribor Posudeza mlijeko:i sredšto hladnom Prvo primjenom toplijoj propere vodom,'akasnije tako treba Nakon stava postaviti deterdženti). posude pranja pranje(razni kantice i upoPribor dobro da smiju mužajuj mljekarske ocijeđe. svrhe. druge trebljavati proizvođač dužan je. čiNa x zatvorenoj mlijeko sabirna donijeti mjesta posudi. : stoj metalnoj Vaaka KVALITETE SIROVOG 5 MLIJEKA OCJENA značenja od velikog mlijeka: kvalitete “Kontrola sirovog proizvođača . je ispitivanje dobro kvalitete Za i mljekarsku. opremljeni labo-, industriju. postoje Za metodom utvrđenom mliisplatne.cijene ispitivanja. oblikovanje “<ratoriji On obračuna. način jedinstveni zemlji primijenjuju u:našoj «jekumljekare i određenih normativa mlječne temelju da Obavlja. higijenskih m asti sadržine na |

se

u

A

>

1

:

“

A

+.“

“7

*

se

se

se

+

+

=;

1

Bi

“ so

se

..*

i

:

|

na

crnu

"7.

“

se

ne

u

s

se

se

s

ne

u

s

se

s

u

se

za

u

se

ne

za

se

'

u

:

-

za'

:

A

,

s

—

-

se

Određivanje mlječne potrebno zaIaboratorijsko j e masti sadržine uzeti ispitivanje mlječne uzima uzorak češće od dobro proizvođača Što uzorak promiješani mlijeka.

KN Prekvalitete. dobiti to će i laboratorijski podaci realniji istražuje, mlijeka uzima *o kod donosa da masti metoda kontrole svakog poruča mlječne bočicu određenu i količina “određena mlijekastavlja jednaka isporučenog od mala bočicu Prethodno količina nekoliko stavlja proizvođača: dotičnog STK

>

EVA:

%/

>

masti

|

se

se

“

se

se

.

u

se

2

u

za

a

_

konzervansa, najčešće kalijev bikromat, kojisprečava kvarenje mlije10 do 15 dana.

Nakon boka,jersabiranje vremena takvog m lijeka traje tog čica Takav način uzoraka dostavljalaboratorij istraživanje. uzimanja tačnih količine masti uvjetuje dobivanje podataka mlječne svakog p roizvođača i olakšava oblikovanje isplatne cijene.

Prema našim zakonskim se po propisima određuje cijena mlijeku masnoj Masna obračunska dobiva se računskim jedinici. jedinica je vrijednost koja količine masti. Na putem,tj. množenjem mlijeka postotkom mlječne primjer: 20 litara X %/o masti 72 mlijeka 3,6 jedinice svaku masnu iznosi dinara.

Za Sadašnja cijena jedinicu 0,28 mlijeko ima sadržinu masti litri n.dinara. koje po mlječne 3,6%/o, isplaćuje 1,008 iznos troškove i Taj proizvođačima umanjuje sabiranja kamionskog prido jevoza mjesta prerade. kvalitete Ispitivanje higijenske Da bi utvrditi kvaliteta izvršiti mogla higijenska mlijeka potrebno je laboratorijsko ispitivanje: 1. ukupnibrojbakterija težinu magon specifičnu grama

se

u

na

s

=

masne

za

n.

se

se

za

se

.

miris

.

i okus

grubu vimena poremećenu sekreciju (upalna stanja) i sredstava Im prisutnost lijekova raskuživanje kvalitetu grušanja količinu termorezistentnih bakterija Za kvalitete uzima uzorak ispitivanje povremeno higijenske mlijeka dobro opranu i steriliziranu bočicu. Takav uzorak mlijeka mlijeka treba što dostaviti radi hitnije laboratorij istraživanja.

Određivanje broja bakterija Za služe razne laboratoodređivanje ukupnogbrojabakterijamlijeku metode.

Kod udomaćilo se metilenskim rijske modrilom je ispitivanje reduktazni doda modrila i pokus.

M lijeku otopina metilenskog stavlja vodenu 37% C te kada će doći do nestanka kupelj mliprati vrijeme boje i jeku.Mlijeko brže će kojeje zagađeno ima veliki brojbakterija izgubiti dodanu od onog sadrži mali boju mlijeka koje brojbakterija. nečistoću

za

se

u

u

u

nas

—

se

u

na

u

—_———__—_—————_____

Procjena

kvalitete

Sat

obezbojenja ra aa... iznad 41/2 sata od od

41/2

2 do 20

minuta

manje

od

20

sata do

2

Kvaliteta

LOOL

vrlo

<<,

sata

dobra

1]

dobra samo zadovoljava ljeti loša

:

minuta

mlijeka

bol

Specifična se Određuje laktedenzimetrom uzorak uranjanjem dobro promiješani težina iznosi od do mlijeka. laktodenzimetarSpecifična mlijeka 1,0290 1,0330 skih težine stupnjeva.

Smanjenje specifične ispod1,0290 jepatvopokazatelj iste iznad renjadodavanjem vode, povišenje 1,0330 ukazuje patvorenje masti. obiranja mlječne težina

u

a

na

mlijeka stajskog usporedbom mlijeka Patvorenje kod utvrđen i onog Razlika isporuke. koji je mužnji dobivenog kontrolnoj masti */o dobivenom težini i utvrđuje patvonepobitno mlječne specifičnoj renje. metoraznim utvrditi također može U mlijeka patvorenje laboratoriju ili ledište bilo kad mljerefraktometrijski stupanj mlijeka određuje dama, seruma. čnog i okus Miris može

se

uzorka

utvrditi

na

u

u

i

se

se

'

nepodesno je preradu mlječne Mlijeko loših dolazi mirisa i okusa Do prilika, higijenskih zbog promjene proizvode. ili hrane mlijeko. izlučuju koji lijekovima liječenja pokvarene sa

stranim

mirisom

i okusom

u

se

Gruba

u

za

nečistoća

stupanj utvrđuje prešanu mlijeka Filtriranjem i zato sadrži Nečisto održljivost je b akterija bezbroj mlijeko onečišćenja. smanjena. takvogmlijeka Poremećena sekrecija već radi vimena prehranu, je ljudsku nepodesno bolesnog Mlijeko šteti sastava upale Nagle p roizvode. mlječne preradi svojeg promijenjenog bolesne i otoka bolnosti radi vimena mogu mlječne topline zapaziti lagano teže vimena pa skrivene primijenjuje otkriti, je upale žljezde.

Dugotrajne institut« iz ZaVeterinarski kojegproizvodi »Mastitisispitivanje četvrti visvake iz količina mala izmuze U mlijeka p litice posebne greba. reagensom« dolazi kod »Mastitis Kada i doda reagens« stanja bolesnog spomenuti sluzaste do jajeta. poputbjelanjka stvaranja Kvaliteta grušanja s4m karakter kvalitetu grušanja. mlijeka ispituju Mnoge mljekare štetnim odrediti može Prema mlijeka zagađenost gruša dobivenog izgledu vrstama bakterija. 'Termorezistentne bakterije budući vrlo štetna 'Ta jeotporna mljekarstvu jegrupa bakterija stalošim dovodi vezu obradu. higijenskim p ojava Njihova toplinsku pribora. njemmljekarskog mlijeka svježine Određivanje dužni Proizvođači su stupnjem mljekaramaprirodnim mlijeko isporučiti znatno ima kiselosti kiselosti. promijenjen stupnjem Mlijeko povišenim i šećera bakteriološke radi stav kiselinu, nije mlječnu mlječnog razgradnje kvalitetne p roizvode. mlječne preradu podesno Soxhletdo od kiselosti po Prirodni stupnjeva mlijeka je 6,0 8,0 stupanj lužinom. mlijeka natrijevom Henkel- dobije titracijom alkohola.

68% metoda Brza otopinom mlijeka je svježine određivanje u, mlii kod i alkohola se svježeg mlijeka dijelovi jednaki Zajedno pomiješaju kiseveć dolazi do povišeni stupanj Grušanje ukazuje grušanja. jeka ili tkaninu

vatu

kroz

se

a

za

u

se

se

»

se

se

mena.

mase

na

se

i

na

u

se

s

u

:

s

sa-

s

u

u

za

s

se

a

s

za

ne

na

se

losti.

Ako

odredi

mlijeka jeukupanbrojbakterija. pokazatelj svježine od duži bio reduktazni kiselosti da po pokus je SH, mlijeka 7,0 jestupanj kiseda to smatrati tada možemo stupanj p rirodni uvijek još je jednog sata, losti mlijeka.

Mašek vet. Zlatko Dipl. mljekara Zagrebačka Dobar

a

ira

se

—_———————

U SPECIJALIZIRANOJ PROIZVODNJI TRAŽENJE DOHOTKA f TRŽNIH VIŠKOVA MLIJEKA I MESA potrebe mlijekom, industrija mljekarska 1972. litara 100 da će povećati god. milijuna sadašnjih otkup predviđa litara.

150 milijuna ili ali dvije jedne posjedovanjem obuhvatio područja, Otkupje mogu većini krave podmiriti proizvođača poljoprivrednih na gospodarstava zahtjevi otkupumlijeka. povećani od kravi količine po mlijeka jednoj godišnju stopupovećanja Postojeću robnih 70—80 pro26 stvaranjem kg mogućejepovećati kg mlijeka mliviškova tržnih izvođača proizvodnju gospodarstava specijaliziranih troškovi visoki Za transportni mlijeko otkupljuje organizaciju koja jeka. dološih vrlo radi i sabirališta mreže radi putovakojima razgranate kod vrlo međutim prema. skupo proizvođača sadašnje mlijeko je Sadašnje kod dok 1300 od prokravi po je»jeftinije«godišnje 1, proizvodnje godišnje litri dobit tome po Proizvođač 1. od 2000 upravo prema gubinajveću izvodnje mlijeko. jeftinije mlijeka, jer proizvodi interesantna posjeduje k oji mlijeka proizvođača mlijeku je Cijena već robnost interes 5 i više pored mlijeka proizvodnje povećani krava, sredstava i iz rezultira priliva konstantnog plasmana sigurnosti navedenog, indirobnih toku usmjeravaju mlijeka proizvođača Stvaranjem godine. ekonomske i stabiliziraju vidualni mogućnjihove proizvođači poljoprivredni i mesa. viškova tržnih nosti pravcu mlijeka proizvodnje ali danas i najnajrentabilnija, nije mlijeka goveđeg ekonomsku Proizvodnja moć propoljoprivrednog proizvod koji poljoprivredni sigurniji stabiih ili zarada nego do velikih dovodi izvođača krahova, financijskih viškova. tržnih robne i konsolidira lizira procesu proizvodnje svaštar bez danas orijentacije, dovoljno proizvođač je Poljoprivredni proizvoda koji poljoprivrednih proizvodnju orijentiran smislu, proizvodnom žalost svi Na toku imaju proizvođači cijene. p ostizavali najviše godine doba sastava slična programa upadaju proizvodnje pogledu mišljenja Ovo moć ekonomsku dovode i i niskih velike u pitanje. svoju cijena ponude i siromaštva pa uzrok proizvođača,jestoga poljoprivrednih jeglavni U i robnost planu mlijeka proizvodnje o rijentacija n jihova ljiva i viškova tržnih kroz dohotka najdalje mlijeka proizvodnju stvaranja iz otišlo Celja. »Styrija« udruženje poslovno djeluje kojem područje je maksiokviru dohotka Studiozno zemljišnog najvećeg formiranju prilazeći mladih odlazak ublažili poljoprivrednika sposobnih uglavnom nagli i inozemstvo. industriju rad i odlazak sela Problem masovnog poljoprivrede napuštanja i SRS ili inozemstvo temeljito njegovom je industrijuprostudiran banka i aktivno poljopriskupština, općinska SS, sudjelovala je rješavanju vredna organizacija. da eminentni najsigurnije je pokazale stručnjaci koje pravili Studije dohodak formirati dužem i robnoj specijaliziranoj planu najekonomičnije i tržnih viškova mlijeka proizvodnji i dohotka procesu je mlijeka proizvodnje Studija formiranju SRS i nizom ekonomskih forzahvata nivoima svim prišlo prihvaćena robnih miranjuspecijaliziranih proizvođača. veće

ima

Prerađivačka

se

u

sa

se

pa

za

na

se

sva

s

.

ne

na

samo

na

za

—

su

se

ono

za

ne

za

za

a

se

u

u

mesa

ne

u

u

na

su

u

u

u

—

razum-

mesa.

na

mesa

na

u

su

muma u

u

u

u

—

na

—

—

su

su

u

u

mesa.

o

na

u

mesa

se

nn

m

>

i

e

-

SN

A

O

tržne zainteresirana:za .»Zagrebačka mljekara« viškove mlijeka pomoć ustanova i kadra Republike, općine, banaka, dobavljača, naučnih svogstručnog će robnih provodit akciju formiranja“ 'proizvođača.“/'*:inž.

-\' Dipl. Luković Zagrebačka mljekara -uz

STRUKTURA (ROBNOSTI KOOPERANATA »ZAGREBAČKE MLJEKARE«

'

dobavljača isporučuju kooperanata koji putem mlijeko i ona slika »Zagrebačku mljekaru« jeinteresantna, jer stanja je i sitne ekstenzivne rascjepkanosti proizvodnje mlijeka selu, čijoj proizdo danas bazirao se rad vodnji »Zagrebačke mljekare« pogonima. njenim Za će zato to nam poslužiti ilustraciju XI mjesec1969; jedanaesti jerje nekako U tom najtipičniji mjesec godini prosjekom g odišnje proizvodnje mlijeka. od 28.990 Siska i Zamjesecu kooperanata područjima Bjelovara, Karlovca, 8.045 dnevno od 5 litara ili greba isporučivalo proizvođača manje je mlijeka 26 Između i 10 litara dnevno 11.148 domaćinstava 6 */o, isporučivalo je ili.37*/, odnosno od 10 litara bilo ih 11 do 15 litara 5.791 domacca manje 64%/; je 16—20 21—25 litara litara 31—40 ćinstvo, litara_2.634, 838, 26— 352, litara 41—50 litara 32 i 51 i više 14 136, litara 30 proizvođača. navedene da govore radi Naprijed brojkejasno »Zagrebačka mljekara« velikim 1—3 brojemproizvođača kojiimaju najvećempostotku mliječne krave tržnim viškom kravi od 1000 litara po što — godišnje mlijeka, kao što će sutra biti jednoj modernoj mljekarskoj 1500 »Zagrebačka industriji mljekara« može biti ,kvalitetno i sirogarancija kvantitetno snabdijevanje vinom.

Struktura

«.

robnosti

za

veoma

na

a

na

s

u

s

na

sa

|

a

sa

samo

s

u

s

a

ne

za

KOLEBANJA

MLIJEKA ISPORUCI U LJETO — PROLJEĆE“

S

obzirom

vrlo

_.

rascjepkanu usitnjenu proizvodnju mlijeka, i male tržne viškove otkupno područje»Zagrebačke razgranato mljekare« individualnih stručne službe ostalim proizvođača, »Zagrebačke mljekare« stručnim službama nisu terenu stanju utjecati planirani ravnomjerni i p o nego vrši mljekaru otkupmlijeka mjesecima; otkup priliv mlijeka i onako nude. kokako spontanostihijski, ga'proizvođači Zbog velikog broja malim krava 'i i brojemmliječnih operanata zbogneustaljenog stalnog broja istih ritam kooperanata terenu, nemogućejeutjecati teljenja, planiodnosu samim tim pa ranjeteljenja godišnje doba, nemoguće jeizbjeći kreću odnosu u kolebanjaisporuci mlijeka,koja proljeće — od 1:5.

To znači da tokom zimskih i jeru »Zagrebačka mljekara« mjeseci ljeto znatno količine od proljeće otkupljuje manje mlijeka potrebnih tržište, jer baš kad terenu samim tim i p a je proizvodnja najniža otkup, p otrošnja je i tržište ga mnogo više može kad terenu i a prava najveća primiti, je poplai tada tržište znatno ga proizvodnji isporuci mlijeka (ljetomanje traži škola i do (godišnji odmori, raspusti jesen), fakulteta). »Zagrebačka mljekara« je sada svako doba iako otkupljivala godine ponuđene,količine, mlijeka, je imala stotine tisuća. i zbogtoga gubitaka Nužnojespomenutiogromne na

i

na

veoma

na

s

na

u

na

se

u

s

na

u

na

na

na

a

se

u

na

u

om-

u

za

na

na

va

u

u

sve

na

6

na-

d t a

prerađene vrijeme ljeti tehnologa radi znatno zimi i dok tri i pogon smanjenim proljeće smjene), (radi nije mlijeka priticanja _.i.neravnomjernog konstantnog Zbog kapacitetom. tržište i dati količinama, proizvodedovoljnim najkvalitetnije uvijek guće i također tehnologiju. najsavremeniju primijeniti nijemogućeuvijek Inž.

Zagrebačka mljekara Tomšić, Stjepan bi

kako

pore

sve

i kvalitetno

na

sa

u

u

se

bile

količine

mo-

u

za

-

.

a

:

đ

ZAPOČEO Nonaann

MLIJEKA

OTKUP maj

Sa

U LOVINCU

POE PREZIRE

sastanka

s

proizvođačima

Lovincu

u

oko

sabirnih

Lo-

mjesta počeojeotkupmlijeka rashladnim selima Sabirna vinca. uređajima koje opremljena mjesta Rasodmah dnevno dva donose po završenoj mužnji. proizvođači mlijeko puta Lovihladni Parčići, Lovinac, GornjaPloča, postavljeni mjestima uređaji M. i RiLičko Ličko S. Cerje V., Zdunići, Cerje želj. stanica,Rok,Smokrić, Vaće tri rashladna čice. Već postaviti uređaja koja dopremljena da U nekim selima. i programu ganu započne otkupommlijeka je još Gradovrši cesta Knin.

Kad vlakom bi odakle preko otpremalo Popini, Mazin—Bruvno. će Obrovac čaca započet otkupmlijeka relaciji 21. III

Dana

1970.

16

na

u

su

u

su

u

nac

u

se

nova

su

se

u

se

u

s

se

na

za

DOMAĆE ŠARENE PASMINE RASPLODNIH GOVEDA SEKTORU U HRVATSKOJ NA PRIVATNOM

PROMET

govedarstvuprivatnom uzgojnoi i važan sektoru podmlatka rasplodnog plasmankvalitetnog siguran jeuvjet selekcijski velii kvalitetnih i goveda proizvođači uzgajači Dugogodišnji (bikovajunica). interes ekonomski naći i kih količina sigurnom plasmlijeka moraju tržištu. kao i viška mlijeka povoljnoj cijeni podmlatka rasplodnog odnosima tim i vezi te i rasplodnih cijena ponudi potražnji, Oscilacije uzdrmale i zadnjih godina govedaza klanje, govedaprema cijenama i našeuzgajače. najsolidnije najvjernije donekle bikova Plasman jošuvijek zahvaljujući je osiguran rasplodnih izvan krave naše velikom svakogorganiziranog gdje području Republike, i krava osjemenjenih brojaumjetno povećanja Naime,poredstalnog pripusta.

Za

efikasan

rad

stalan

u

mesa

na

u

manu

u

na

u

u

s

u

su

one

su

7

za

uvijek 42% o ko većegbroja prirodnom pripustu jošje izvan plotkinjaHrvatskoj kvalitetnog osjemenjivanja. konstantan odnosno porast Zadnjihgodina je brojaprodanih stavljenih bikova prometrasplodnih našojRepublici: kvalitetnih

sve

bikova

b

u

u

u

.

u

god.

1964.

jekidot

£

45

»

1965.

59

»

1966.

212

god.

NO

1967.

354

»

1968.

376

»

1969.

417

rezultat rasplodnih 'bikova broja porast jednimdijelomje nadležnih radnih i brige općinskih skupština, poljoprivrednih organizacija službe tim dobrim zakonskim područjima, dijelom jeuvjetovan propisom od krava ostvarivanju premije mlijeko kooperaciji koje osjemenjuju ili bikovima umjetno poznatogporijekla.

Plasman steonih rasplodnih junicanijeosiguran današnjimuvjetima stočarska Uzrok tome interes kojima odvija proizvodnja. je nedovoljan krava i kvalitetnu te povećanje broja izmjenupostojećih,nepovoljni uvjeti U radi strukturi kreditiranju plasmana. tog zadnjevrijeme stanja dobroj krava sektora i bređih raste. privatnog cijena goveda,potražnja junica Da bi i što više proizvodnjiprodajirasplodnih goveda pristupilo Stočarsko centar Hrvatske organizirano, selekcijski dogovoru proizvođačima i utvrdio kalendar kupcimarasplodnih goveda Hrvatskoj je sajmova bikove_i domaće šarene i to ovako: junice pasmine(simentalac) god.1970., Ovakav

samo

na

a

o

za

u

se

:

u

u

se

za

u

u

se

D

u

u

s

u

za

u

Žabno Daruvar

14.

IV

1970.

21.

IV

1970.

12.

V

1970.

Đurđevac

20.

V

1970.

Vrbovec

9.

VI

1970.

Daruvar

16.

VI

1970.

N.

24.

VI

1970.

Vrbovec

9. VII

1970.

Žabno Vrbovec Daruvar Gola

.

Rača

15.

VII

1970.

23.

VII

1970.

8.

IX

1970.

15.

IX

1970.

N.

23.

IX

1970.

Vrbovec

7.

X

1970.

13.

X

1970.

20.

X

'1970.

Đurđevac

3.

XI

1970.

10.

XI

1970.

25.

XI

1970.

Daruvar Gola Vrbovec

'

;

Rača

Vrbovec Žabno

;

(bikovijunice) i (bikovijunice) (bikovi) i (bikovijunice) (bikovi) (bikovi) (bikovi) (bikovi) i (bikovijunice) (bikovi) (bikovi) i (bikovijunice) (bikovi) (bikovi) (bikovi) (bikovi) i (bikovi junice) (bikovi) (bikovi) i

prodajarasplodnih govedaobavljat isključivosajmovima To rasplodnih goveda. omogućavaplaniranje proizvodnje rasplodnih goveda, sredstava fondovima stočarstva kupcimaplaniranje unapređenje pojedinih općina.

Pored kako rasplodnim togadogovorene cijene grlima slijedi: Buduća

će

a

u

su

za

se

na

.

—————

——

_—---

=

—

---_

---

>>

>

+

——

>

Rasplodni

bikovi:

I klasa

za

8,50 kg II klasa + 400 8,550 III klasa + 30% 8,50 3 i Rasplodne junice (steonemjeseca više) Ca? n.d 1 puno žive + 50% zavisno od kvalitete vage a) porijeklo 8,00 kg 8,00 +40 30% < 8,00 » + n.d 1 žive vage + 30% zavisno od b) polaporijekla 8,00 kg kvalitete + 20% 8,00 starosti 12—15 Rasplodne junice (nesteone mjeseci) n.d 1 žive puno -+ 50% od zavisno kvalitete vage a) porijeklo 8,00 kg + 40% 8,00 n.d 1 žive vage + 30% zavisno od kvalitete b)polaporijekla 8,00 kg + 8,00 20% Ukoliko tokom dođe do tovnim godine promjene c ijena grlima m ijenjati će i osnovica od odnosno n.d 1 žive postavljena vage.

8,50 8,00 kg će biti »Bilten Centrostočara« Mjerodavan Zagreb.

Kako izvan kalendara neće biti ovog to će biti prodaje rasplodnih goveda, da svi kod centra potrebno kupciprijave Stočarskog selekcijskog Hrvatske, Amruševa ul. telefon: 39-789 radi Zagreb, 8/V, 38informacija. potrebnih Za svaki bit će katalozi osnovnim rasplodni sajam pripremljeni podacima 020, svakom ponuđenomrasplodnom grlu. inž. Pavo Dipl.

Caput RASPLODNA GOVEDA U BANIJI —

n.d

1

žive

—

»

»

—

>»

»

vage

-+ 50%

*

:

za

—

aah

—

»

»

—

»

»

<

za

—

>»

—

»

»

«<.»

t

za

—

—

>»

»

»

»

za

—

—

»

>»

se

za

se

s

o

bili čistokrvnih Mnogiproizvođači mlijeka držanje Tako smo neke selima i goveda. posjetili proizvođače Maja.

Dolnjaci zainteresirani

su

za

u

Luka

Dolnjaci s

kravom

Šimunović kraj

Gline

Jagodom

—

Luka

nicu.

zadovoljan kravom kojujekupio Šimunović jakoje i odlična jemljekulja. »Jagoda«

steonu

Andrija

Živković

kao

Krava

se

ju-

zove

Dolnjaci s

junicom

okolini

Javorkom

Daruvara.

kupio je koju Živković junicu Andrija od KoStevo Matijević posjeduje kravu»Davorku«kupljenu čistokrvnu Daruvar. vačić Gojka ima

»Javorku«

u

3

—

Stevo ;

s

Matijević

Dolnjaci.

kravom

“|

Davorkom

o

10 o

s.

Maja MijoMatijević kravomBirkom -

s

a

Važan

u

jepodatak svrhe...“ daljnje rasplodne da

se

p

(1

,//\,

MUHA

TAMANJENJE

Muhe

mladak otkupljuje tih krava području

tom

na

'

U STAJI

krave toplog da pa uznemiruju staji, onemogućuju se čisto kvalitetno dobije .tj. uzroče količine mlimlijeko.

Ujedno smanjenje jeka.

'U borave sobne muhe i obadi. Vole staji toplinu, izbjegavaju propuh, đubrište. polažu upljuvke o Sobne muhe rilcem tvari iz uzimlju h ranjive mlijeka, kuhinjskih daka otpai izmetina.

Iz Mijenjaju svoje p rebivalište. l ijeću .na* ubrište, pa staje stanove.

Prenoće i stropu staje gornjim d ijelovima zidova Mogu.se mamiti otrovnim mekama.

Obadi sišu krv i tako prije svega hran&,;Oni.s€ zadržavajustaji,prenoće istim mjestima staji .kao*t:miuhe,,Uništaih tzv. kontaktnim insekticidima vaju unišfavajt“kukce). (otrovima, koji Muhe i obade tamaniti Važi stara poslovica““Tamavalja proljeće. njenjemjednemuhe travnju ubije milijun, svibnju:tisuću, a'u lipnju samo u!proljeće očistiti i 'jedna.“Zato valja temeljito vapnom obijeliti kako staju, bi uništilo leglo, koje je preživilo Daljnjim staji. održavanjem čistoće smanjujemo mogućnost n jihovog razmnožavanja.

M ja Za vremena đubrištu. toplog Zavuništenfe najviše liježu K oristi legla se đubra!'Da bi toplina, se kojanastaje vrenjem leglo:muha uništilo: đubrište dana drži noći preko do do otvorenim,'a preko pokrije Slina lomogukui preporuča uništavanje muha'na“đubrištu insekticidima;jerrto “omogučuj sticanje. otpornosti *& opšsn protiv insekticida Kepljskih otrova, tj. d jelovanja su PISE TkA “xra pčele.

PR ASIA VR ae poema! va za

vremena

u

TRG

rasti

i

a

na

SR

u

na

na-

se

u

a

na

u

rano

u

u

se

u

se

u

se

na

se

se

za

€

S

ra

ti:

u

,

iša

dr,

KD

=

ee

=>

=

2

o

s

es

s

s.

—————=———

23

povoljno pod stropom, i staje,prije zračenje davno što muha. protiv nego prokušano je životinja, zdravlje djeluje insekticidima muha Tamanjenje insektimuha tamanjenje Prema upućeni mogućnostima sadašnjim sredstvima. kemijskimistraživački zavodi tj. cidima, k oje zemljama Radi mljekarstvo togapojedini sredstva upotrebljavati imaju koja propisuju mljekarstvu napredne muha. tamanjenje Osim slijedećeg: pridržavati valja toga više tamane muhe ih staji što 1. da potrebno jeuništavati nastambama i i (kuhidrže ljudskim nego stajama drugim krave, gdje i zahodi dr.); nja, Radi insekticidima. doći smije toga 2. doticaj životinjesmiju štrcati ih direktno ili (osim životinje insekticide vapneno mlijeko miješati sredstvo novo proKod kožnih preporuča nametnika). protiv »muvanol N« preparata 100 vode 1 10 m?); grama i tiv muha (200 gamadi treba ili pod trakama pričvrstiti 3. zdjelicama plitkim preparate do da dođu; životinje toga iz stropom van insekticidima p ustiti valja 4. životinje štrcanja tj. upotrebe, prije za i automatske uređaje napajanje i uređaje valove, pokriti stajepažljivo krava; vezanje da treba manje (ni koncentracije sredstva 5. propisane štrcanje i ni više)toga pridržavati; na muhe tamo, gdje štrcati zadržavaju:strop, 6. insekticide valja To nam i pojefticijevi. žarulje stupove, stropne zidova, dijelove gornje ližu da krave i insekticide; njuje postupaksprečava inštrcati čuva smije 7, mlijeko, kojoj prostorija tj. komora, muhe i hladne pa te njima Obično sekticidima. zračne, prostorije zadržavaju; muhe da znak da je, 8. ako djeluje insekticid upotrebljeni opazimo tvar aktivnu ima davati drugu pa valja koji insekticid, postale njotporne, K. muhe. kojom uništavaju Izdašno

svega

a

da

samo

ne

na

na

smo

su

u

za

za

se

u

'

se

PRLOKAK

ne

se

u

u

se

u

samo

:

u

ne

ne

se

s

na

u

se

nas

na

u

u

na

i

ne

za

su

za

se

se

samo

na

sam

u

se

ne

se

su

ne

u

se

su

ne

na

se

+

zg

ai Aj

pote

J

IVAN MIŠKULIN

Miškulin

—

DRENČINA

proizvođač je i do 30 limjestudostavlja skoro

robni

Drug Sabirnom mlijeka. dan. tara mlijeka uspjehe proizvodnji daljnje Želimo mlijeka! na

mu

12

u

DrugaŽupan radi kako da Ivanom bolesnu stoku. dobivanja savjeta izliječi svoju od stoka bila slabosti Vjerojatno jemetiljavost, kojeje oboljela, razlogom kao i male .goveda, proizvodnje mlijeka.

Ivana

upravo

smo

zatekli

razgovoru

u

s

Klinar

veterinarom

JUNAKOVIĆ

JOSO

IZ DUBRAVE KRAJ ŠIBENIKA

jekrajemmjeseca ožujka otkupmlijeka. započeo Organizator Veterinarska staniotkupaje Šibenik kojaisporučuje mlijeko »Zagrebačkoj mljekari«.

U Junakorazgovoru drugom I tamo

ca

s

vićem

doznali

krave

i oko

je

robnu

to

smo

70

ovaca.

da

ima

2

steone

Zainteresiran

proizvodnju mlijeka, — kombinirano i kravlje ovčje.

za

i

13

aos

RADMANOVIĆ

DUŠANKA

nnna

KOMOGOVINA

Dušankaje mlijeka Drugarica istaći njezinu Želimo plemenitu govini. gestu povodu Sama rashladnog uređaja. je,naime,predpostavljanja selu ložila ako nađe za :u zemljište postavljanje odnosno da rashladnog kućice, je izgradnju uređaja svrhu dvorišta. dati tu ona diosvojeg voljna Iako susretljipronašlo je,međutim,zemljište vošću' plemenita Općinskeskupštine Kostajnica, gesta će Dušanke ostat “drugarice u/dugom sjećanju. sabiračica

u

Komo-

u

|

se

«< “|.

“ —

ne

—

u

.se

*

f

IZ STOČARSKOG Promet

SELEKCIJSKOG

CENTRA SR HRVATSKE Sroižvađsta stokom kooperanata rasplodnom 1970. ožujku a

A

u

oroizođačaj broj Red.

E

Kovačević

1.

Selo

Organizacija

Kovačevac

Dušan

Gradiška

N.

Broj grla

Kate-

2109

bik

:

2.

3.

Mikšec

Đuro

Ferenčić

Ivan

Rača

Kozarevac

N.

Mački

Farkaševac

Kupac

gorija

— Nova

Fond

:

O.S

Gradiška

Vadljević

lll22._»

Marko,

Ruškovac

3320

Sk.

Fond

»

Karlovac

Opć.

3

3134

4.

Penić

Milutin

Majur

5.

Guliš

Pero

Biškupci

Mihaljevci

Đurđevac

Đurđevac

6.

7.

Šostarec Levak

Ivan

»

584

_

krava

20164

Žabno

9.

Lončarić

Mirko

10.

Grudiček

Tomo

Drago

11.

Sokač

Nikola

12.

Dolaški

13.

Tomičević

Ivan

14.

Ratković

Miloš

Nikola

. Cirkvena Ladinac Brezine Hrsovo Žabno Remetinec

:

15.

Škrba

16.

Lukić

Nova

Gradiška

|

Luka,

»

12985

»

19942

»

19911»,

»

20033.

»

20238

»

20168

0.S.

Fond

»

“Vrginmost

“...*>

Polić

Milka,

Ivanković

bik

]

8.

Bobić

Turanovac

BrezovljaniŽabno

Tomo

10431

»

»

+*>»

»

»

“>

» (60

»(,

i»

< +

>»

4»

:> »

Vet.'stanica Gradec 2091.» e jrVrbovec >“ 2098 Cugovec <» 4790.

G. Daruvar »Zdenka« M.I 7 »+ Daruvar.“ Pakrac 24 I a0 podr., 1911 M :I, <“ Dežanovac »Zdenka« Dežanovac DK | podr. Virovitica) “

:

Ivan

>

Stevo

#

|

E5r4:)

+

=

17.

Bašić

:

18.

Čizmar

19.

Domović

Franjo

Cc

Blaž

Živko

%»

Stražanac

. Dežanovac

Brestovac

2163.»

Dežanovac

2028.» u“

;

20.

.Domović

Fanika

>

»

1901».

«+

>»

Fond0,S. Novska. >

ž

m

ČPČŽČ__ČČČnČČČČAČČČČČČČČČČČ

Red.

Ime

broj

i prezime

Selo

proizvođača

—_ 21.

Domović jej

Stanko

22.

Bašić

Franjo

23.

Častek

Ivan

24.

Domović

25.

Anđal

26.

Vanječek

27.

Žutinić

Branko

28.

Sagovac

Vlado

29.

Modrić

Organizacija

—

Dežanovac

Mijo

1912

Daruvar

Daruvar

Husain

Ivan

31.

Mijak

Stjepan

32.

Lesar

Slavko

33.

Marinčić

»

G.

Sredani

»

G.

Daruvar

»

»

<

Ivanovoselo Dubrava Brezje

34.

Škoje

Djivan Grad

Kapela

Đurkesac

36.

Vrban

37.

Tkalčanec Ivo Dautanac

Mato

Rača

Tuciljevac

Nikola

»

4794“

i»

»

4786

»

»

»

»

»

»

1884

'

7426» s

Vrbovec Gradec

Kozarevac

Vet.

Sl. Brod

»

»

2234

»

»

»

»

11296

Fond

»

0.S.

>» »

»

>»

11319.»

>.

*

> Vrginmost

ll229._»

»

stanica

4423

»

»

»

»

»

»

Marija

Žena

0.5.

4770

Haganj o 11268.

NRača D 11307.» < 28 > 11383

—

Ivo

nsti

»

1542

Sasovac

N.

Mato

355.

36.

Pavlovac

»

“4828

»

Dežanovac

Antun

Fond

4879.»

Lu!

30.

bik

2117

»

»

Stevo

Kate-

Novska

G.

Alojz

Broj

Kupac >> grla gorija koj... ovoj

Dežanovac

»

Mijo

Čen

Palangić,

Zagreb

i dom KAKAV

TREBA DA JE STAN

kuću da zaštiti od zime i vrućine prvom Čovjekjesagradio redu, i od vremenskih od i ostalih Ali stan može nepogoda, životinja neprijatelja. i zdravlje. ugrožavati njegovo Zrak i zatvorenim od zraka svimnastanjenim prostorijama razlikuje sadrži viševodenepare, topliji kao slobodnoj prirodi: on jei struji Kuća dakle polju. oduzimačovjekusvježzrakisunce,a pPokod mogu česte sljedice biti: toga rahitis djece, bljedoća, malokrvnost, glavobolestima. prema vlanezdravi bolje, manja otpornost Naročito U šire zaraze žniitijesni stanovi. njimase osobito lako kapljične i bolesti zarazne (tuberkuloza, gripa) dječje (šarlah, difterija, ospice).

Da bi zrak kući što naše stanove manještetno djelovao zdravlje, i redovito čistiti. trebavjetriti,pravilno zagrijavati u

se

:

u

se

u

ne

na-

su

=

u

na

Zračenje Kroz zidove i zatvorene i vrata prozore nešto struji neprekidno kuću zraka, Ali to svježeg vanjskog zračenje nije dovoljno kojima prostorije, boravimo. treba zračiti Tako ćemo iz prozora.

Njih posebno otvaranjem stanova

u

.

za

u

15

zadah, koji plinoveneugodan vlagu toplinu, njih vlaisparivanjem kuhanjem, znoja(osobitonogama), isparivanjem nastaje itd. zidova i žne odjeće obuće, stana Zagrijavanje da bismo da ima određenu treba stanu Zrak (18— C), temperaturu nekim zimi stan krajevima dulje grijati, Stogajepotrebno ugodnoosjećali.

20% kraće. vremena, drugim redu sobni samo stanovi prvom nego Kad zrak, griju, grije troši dio i zidova, grijanje topline Najveći namještaj. zidovi, strop ložimo više Kad oni ali kad sobi, topline. spremište glavno ugriju, će kratda netreba Zato od zidova. zrak bojati, dalje grije ohladiti prostorije, jer kotrajna prozračivanja previše iz zidova. brzo zrak toplinom ugrije svježi i

štetne

i

suvišnu

ukloniti

na

dd

>/

As

že

se

u

u

u

u

se

ne

se

se

sav

na

u

ne

su

se

se

se

se

Čišćenje

stana

ispljublata, prašine, stan vaka.

Ako mnogo dospijenj prašine ulicu, neposredno prometnu je nečistoće i osobito i kroz prozore, prašine prostorije.

Mnogo prizemne i stanu: i stvara otpatke, bacaju pod ljudi nepažljivi ili drveta od mekana ako osobito zemlje. nabijene je pod troši, lako kući Prašina pa po koje udišu, njom:iklice, uzvitla,jeljudi od Ta nalaze mnogo se opasnija prašini. je prašina zraka klice uslijed strujanja razrijede, prirodi slobodnoj ulici,jer mala stanu Od ih uništava osim stradavaju najčešće prašine toga ili igraju (podu. kojapužu djeca, ovih čistiti i držati redovito se treba zato Stan higijenskih pravila: ulazu zimi obuću obriši uđeš o otirač, nego posebnom kuću, prije i očisti metlicom snijegodjećeobuće; obuću skinu i obuku uđu čim ako svi paukućani, stan, najbolje je, sušiti neće im neće Tako nogama, obuća prljati puče. stan, će osjećati; ugodnije papučama ni po bacati po nego hrane i dvorištu, podu drugo smije otpaci ili posude sandučiće; posebne odnosno mesti svaki dan treba stanu čistiti; pod sanduk ili baca u zatvoreni smeće iz stana sprema jamu smeće Ako ne biti i dvorištu. Sanduk otprejamamoraju pokriveni. da ili treba iz kuće ga spalitizatrpati zemljom, sagnjije, kolima, kao može pa upotrijebitignojivo; 8—10 dana kasnije treba ga svakih nalazi đubrište dvorištu ako premetati muha ličinkama kako bi (upljuvcima) dospjeli dijelovi gornji vilama, ih velika duboko toplina ubija; đubre, gdje da redovito treba također oko kuće dvorište i legu čistiti, prostor isušiti i lokvice bare Sve i ostala štakori valja * gamad. muhe,miševi, komarci. da i zalegu zatrpati, dr D. Chl P. Prof. J. dr i B., Ž. unosimo

obući

Na

stan

u

ostataka

mnogo

izmeta

i

u

uz

se

u

u

razne

na

samom

a

sam

one

na

se

a

se

s

u

a

u

se

u

sunce.

na

se

a

u

—

na

s

u

—

a

na

se

u

se

se

ne

—

-

u

:

u

—

se

sve

—

u

u

-se

ma

se

se

—

u

s

u

.

js

se

—

se

Glavni Vlasnik

16

i

odgovorni i izdavač: Ilica

ne

ne

Uređuje:

UREDNIČKI

urednik:

dipl. inž. Dinko

Udruženje

mljekarskih

31/III,

tel. 440-476.

Tisak:

ODBOR

Kaštelan, tehnički radnika Uprava SRH,

Štamparija

VeraHoholač urednik: i uredništvo,

»Vjesnik«,

Zagreb

Zagreb,