GODINA
VII
TRAVANJ
1970.
rz
Mirko
Batušić
iz Cvetkovića
robni
proizvođač
mlijeka
.
s.
.
?
“uvje
kJ
ZA
<a
.
x
.
a
,
dosa
.
'
“i.
PROIZVODNJU
2
za
Ž
*
.
aa
".
iKVALITETNOG
MLIJEKA
Proizvođač biti zračne. stje trebaju i drže. muzare Svijetle kojima okreči. čisti i “jedužan: da ih redovito godišnje. jedanput biti Ruke može muzača prije samo moraju Krave musti zdravoosoblje. . mužnjetemeljito oprane. treba ili mužnje p olagati čistoči Za stelju prostirati hranu, ne vrijeme. stiti stoku. Dai oštri Zaprljano vime slobodno. kreće prije m užnje ne da Rep krave: suhim osuši vime očišćeno ili izbrisati ima vlažnomkrpom."Tako. oprati Ae Pa da ubrusom. da potakne stočari “mužnje. masažu kraprovode vimena Napredni prije da va na bolje mlijeka. prestaje nadošlo, aa sezapazi jemlijeko izlučivanje i (ses masažormi započinje mužnja.“+ posebnu mlaU tim izmusti treba mlazeve “Prve malu u posudu. mlijeka Izmui tako ima veliki zevima mlijeka. zagađenost smanjujemo brojbakterija otkriti vidljive podlogumogu sepravovremeno mlijeka prozivanjem kod vimena. mjenemlijeka bolesnog šakom. mužnja Kod ručne Mužnja»palcem« cijelom. mužnjepreporuča treba muzača i sisu i ruke kvari jeprimjenjivati. potrebno što i najviše mlijeko sadrži mlječnemasti zakoje Posljednje izmuzivanje.vimena. potpunije Panta Tako izvan treba procijediti Pomuzeno u staje. mljekarsku mlijeko nečistoćom. da'se grubom zagadi mlijeko mogućnost smanjujemo veću staviti treba poPo drugu mužnjiposudu mlijekom završenoj brže ohladilo. Da brže što da bi vodom hladnom sudu mlijeko mlijeko vodu hladi ga ičešće mlijeko smije posudi, Svježe mijenjati valja miješati već ohlađenim mlijekomprethodne mužnje. miješati odmah nakon treba ostali oprati. upotrebe pribor Posudeza mlijeko:i sredšto hladnom Prvo primjenom toplijoj propere vodom,'akasnije tako treba Nakon stava postaviti deterdženti). posude pranja pranje(razni kantice i upoPribor dobro da smiju mužajuj mljekarske ocijeđe. svrhe. druge trebljavati proizvođač dužan je. čiNa x zatvorenoj mlijeko sabirna donijeti mjesta posudi. : stoj metalnoj Vaaka KVALITETE SIROVOG 5 MLIJEKA OCJENA značenja od velikog mlijeka: kvalitete “Kontrola sirovog proizvođača . je ispitivanje dobro kvalitete Za i mljekarsku. opremljeni labo-, industriju. postoje Za metodom utvrđenom mliisplatne.cijene ispitivanja. oblikovanje “<ratoriji On obračuna. način jedinstveni zemlji primijenjuju u:našoj «jekumljekare i određenih normativa mlječne temelju da Obavlja. higijenskih m asti sadržine na |
se
u
A
>
1
:
“
A
+.“
“7
*
se
se
se
+
+
=;
1
Bi
“ so
se
..*
i
:
|
na
crnu
"7.
“
se
ne
u
s
se
se
s
ne
u
s
se
s
u
se
za
u
se
ne
za
se
'
u
:
-
za'
:
A
,
s
—
-
se
Određivanje mlječne potrebno zaIaboratorijsko j e masti sadržine uzeti ispitivanje mlječne uzima uzorak češće od dobro proizvođača Što uzorak promiješani mlijeka. KN Prekvalitete. dobiti to će i laboratorijski podaci realniji istražuje, mlijeka uzima *o kod donosa da masti metoda kontrole svakog poruča mlječne bočicu određenu i količina “određena mlijekastavlja jednaka isporučenog od mala bočicu Prethodno količina nekoliko stavlja proizvođača: dotičnog STK
>
EVA:
%/
>
masti
|
se
se
“
se
se
.
u
se
2
u
za
a
_
konzervansa, najčešće kalijev bikromat, kojisprečava kvarenje mlije10 do 15 dana. Nakon boka,jersabiranje vremena takvog m lijeka traje tog čica Takav način uzoraka dostavljalaboratorij istraživanje. uzimanja tačnih količine masti uvjetuje dobivanje podataka mlječne svakog p roizvođača i olakšava oblikovanje isplatne cijene. Prema našim zakonskim se po propisima određuje cijena mlijeku masnoj Masna obračunska dobiva se računskim jedinici. jedinica je vrijednost koja količine masti. Na putem,tj. množenjem mlijeka postotkom mlječne primjer: 20 litara X %/o masti 72 mlijeka 3,6 jedinice svaku masnu iznosi dinara. Za Sadašnja cijena jedinicu 0,28 mlijeko ima sadržinu masti litri n.dinara. koje po mlječne 3,6%/o, isplaćuje 1,008 iznos troškove i Taj proizvođačima umanjuje sabiranja kamionskog prido jevoza mjesta prerade. kvalitete Ispitivanje higijenske Da bi utvrditi kvaliteta izvršiti mogla higijenska mlijeka potrebno je laboratorijsko ispitivanje: 1. ukupnibrojbakterija težinu magon specifičnu grama
se
u
na
s
=
masne
za
n.
se
se
za
se
.
miris
.
i okus
grubu vimena poremećenu sekreciju (upalna stanja) i sredstava Im prisutnost lijekova raskuživanje kvalitetu grušanja količinu termorezistentnih bakterija Za kvalitete uzima uzorak ispitivanje povremeno higijenske mlijeka dobro opranu i steriliziranu bočicu. Takav uzorak mlijeka mlijeka treba što dostaviti radi hitnije laboratorij istraživanja. Određivanje broja bakterija Za služe razne laboratoodređivanje ukupnogbrojabakterijamlijeku metode. Kod udomaćilo se metilenskim rijske modrilom je ispitivanje reduktazni doda modrila i pokus. M lijeku otopina metilenskog stavlja vodenu 37% C te kada će doći do nestanka kupelj mliprati vrijeme boje i jeku.Mlijeko brže će kojeje zagađeno ima veliki brojbakterija izgubiti dodanu od onog sadrži mali boju mlijeka koje brojbakterija. nečistoću
za
se
u
u
u
nas
—
se
u
na
u
—_———__—_—————_____
Procjena
kvalitete
Sat
obezbojenja ra aa... iznad 41/2 sata od od
41/2
2 do 20
minuta
manje
od
20
sata do
2
Kvaliteta
LOOL
vrlo
<<,
sata
dobra
1]
dobra samo zadovoljava ljeti loša
:
minuta
mlijeka
bol
Specifična se Određuje laktedenzimetrom uzorak uranjanjem dobro promiješani težina iznosi od do mlijeka. laktodenzimetarSpecifična mlijeka 1,0290 1,0330 skih težine stupnjeva. Smanjenje specifične ispod1,0290 jepatvopokazatelj iste iznad renjadodavanjem vode, povišenje 1,0330 ukazuje patvorenje masti. obiranja mlječne težina
u
a
na
mlijeka stajskog usporedbom mlijeka Patvorenje kod utvrđen i onog Razlika isporuke. koji je mužnji dobivenog kontrolnoj masti */o dobivenom težini i utvrđuje patvonepobitno mlječne specifičnoj renje. metoraznim utvrditi također može U mlijeka patvorenje laboratoriju ili ledište bilo kad mljerefraktometrijski stupanj mlijeka određuje dama, seruma. čnog i okus Miris može
se
uzorka
utvrditi
na
u
u
i
se
se
'
nepodesno je preradu mlječne Mlijeko loših dolazi mirisa i okusa Do prilika, higijenskih zbog promjene proizvode. ili hrane mlijeko. izlučuju koji lijekovima liječenja pokvarene sa
stranim
mirisom
i okusom
u
se
Gruba
u
za
nečistoća
stupanj utvrđuje prešanu mlijeka Filtriranjem i zato sadrži Nečisto održljivost je b akterija bezbroj mlijeko onečišćenja. smanjena. takvogmlijeka Poremećena sekrecija već radi vimena prehranu, je ljudsku nepodesno bolesnog Mlijeko šteti sastava upale Nagle p roizvode. mlječne preradi svojeg promijenjenog bolesne i otoka bolnosti radi vimena mogu mlječne topline zapaziti lagano teže vimena pa skrivene primijenjuje otkriti, je upale žljezde. Dugotrajne institut« iz ZaVeterinarski kojegproizvodi »Mastitisispitivanje četvrti visvake iz količina mala izmuze U mlijeka p litice posebne greba. reagensom« dolazi kod »Mastitis Kada i doda reagens« stanja bolesnog spomenuti sluzaste do jajeta. poputbjelanjka stvaranja Kvaliteta grušanja s4m karakter kvalitetu grušanja. mlijeka ispituju Mnoge mljekare štetnim odrediti može Prema mlijeka zagađenost gruša dobivenog izgledu vrstama bakterija. 'Termorezistentne bakterije budući vrlo štetna 'Ta jeotporna mljekarstvu jegrupa bakterija stalošim dovodi vezu obradu. higijenskim p ojava Njihova toplinsku pribora. njemmljekarskog mlijeka svježine Određivanje dužni Proizvođači su stupnjem mljekaramaprirodnim mlijeko isporučiti znatno ima kiselosti kiselosti. promijenjen stupnjem Mlijeko povišenim i šećera bakteriološke radi stav kiselinu, nije mlječnu mlječnog razgradnje kvalitetne p roizvode. mlječne preradu podesno Soxhletdo od kiselosti po Prirodni stupnjeva mlijeka je 6,0 8,0 stupanj lužinom. mlijeka natrijevom Henkel- dobije titracijom alkohola. 68% metoda Brza otopinom mlijeka je svježine određivanje u, mlii kod i alkohola se svježeg mlijeka dijelovi jednaki Zajedno pomiješaju kiseveć dolazi do povišeni stupanj Grušanje ukazuje grušanja. jeka ili tkaninu
vatu
kroz
se
a
za
u
se
se
»
se
se
mena.
mase
na
se
i
na
u
se
s
u
:
s
sa-
s
u
u
za
s
se
a
s
za
ne
na
se
losti.
Ako
odredi
mlijeka jeukupanbrojbakterija. pokazatelj svježine od duži bio reduktazni kiselosti da po pokus je SH, mlijeka 7,0 jestupanj kiseda to smatrati tada možemo stupanj p rirodni uvijek još je jednog sata, losti mlijeka. Mašek vet. Zlatko Dipl. mljekara Zagrebačka Dobar
a
ira
se
—_———————
U SPECIJALIZIRANOJ PROIZVODNJI TRAŽENJE DOHOTKA f TRŽNIH VIŠKOVA MLIJEKA I MESA potrebe mlijekom, industrija mljekarska 1972. litara 100 da će povećati god. milijuna sadašnjih otkup predviđa litara. 150 milijuna ili ali dvije jedne posjedovanjem obuhvatio područja, Otkupje mogu većini krave podmiriti proizvođača poljoprivrednih na gospodarstava zahtjevi otkupumlijeka. povećani od kravi količine po mlijeka jednoj godišnju stopupovećanja Postojeću robnih 70—80 pro26 stvaranjem kg mogućejepovećati kg mlijeka mliviškova tržnih izvođača proizvodnju gospodarstava specijaliziranih troškovi visoki Za transportni mlijeko otkupljuje organizaciju koja jeka. dološih vrlo radi i sabirališta mreže radi putovakojima razgranate kod vrlo međutim prema. skupo proizvođača sadašnje mlijeko je Sadašnje kod dok 1300 od prokravi po je»jeftinije«godišnje 1, proizvodnje godišnje litri dobit tome po Proizvođač 1. od 2000 upravo prema gubinajveću izvodnje mlijeko. jeftinije mlijeka, jer proizvodi interesantna posjeduje k oji mlijeka proizvođača mlijeku je Cijena već robnost interes 5 i više pored mlijeka proizvodnje povećani krava, sredstava i iz rezultira priliva konstantnog plasmana sigurnosti navedenog, indirobnih toku usmjeravaju mlijeka proizvođača Stvaranjem godine. ekonomske i stabiliziraju vidualni mogućnjihove proizvođači poljoprivredni i mesa. viškova tržnih nosti pravcu mlijeka proizvodnje ali danas i najnajrentabilnija, nije mlijeka goveđeg ekonomsku Proizvodnja moć propoljoprivrednog proizvod koji poljoprivredni sigurniji stabiih ili zarada nego do velikih dovodi izvođača krahova, financijskih viškova. tržnih robne i konsolidira lizira procesu proizvodnje svaštar bez danas orijentacije, dovoljno proizvođač je Poljoprivredni proizvoda koji poljoprivrednih proizvodnju orijentiran smislu, proizvodnom žalost svi Na toku imaju proizvođači cijene. p ostizavali najviše godine doba sastava slična programa upadaju proizvodnje pogledu mišljenja Ovo moć ekonomsku dovode i i niskih velike u pitanje. svoju cijena ponude i siromaštva pa uzrok proizvođača,jestoga poljoprivrednih jeglavni U i robnost planu mlijeka proizvodnje o rijentacija n jihova ljiva i viškova tržnih kroz dohotka najdalje mlijeka proizvodnju stvaranja iz otišlo Celja. »Styrija« udruženje poslovno djeluje kojem područje je maksiokviru dohotka Studiozno zemljišnog najvećeg formiranju prilazeći mladih odlazak ublažili poljoprivrednika sposobnih uglavnom nagli i inozemstvo. industriju rad i odlazak sela Problem masovnog poljoprivrede napuštanja i SRS ili inozemstvo temeljito njegovom je industrijuprostudiran banka i aktivno poljopriskupština, općinska SS, sudjelovala je rješavanju vredna organizacija. da eminentni najsigurnije je pokazale stručnjaci koje pravili Studije dohodak formirati dužem i robnoj specijaliziranoj planu najekonomičnije i tržnih viškova mlijeka proizvodnji i dohotka procesu je mlijeka proizvodnje Studija formiranju SRS i nizom ekonomskih forzahvata nivoima svim prišlo prihvaćena robnih miranjuspecijaliziranih proizvođača. veće
ima
Prerađivačka
se
u
sa
se
pa
za
na
se
sva
s
.
ne
na
samo
na
za
—
su
se
ono
za
ne
za
za
a
se
u
u
mesa
ne
u
u
na
su
u
u
u
—
razum-
mesa.
na
mesa
na
u
su
muma u
u
u
u
—
na
—
—
su
su
u
u
mesa.
o
na
u
mesa
se
nn
m
>
i
e
-
SN
A
O
tržne zainteresirana:za .»Zagrebačka mljekara« viškove mlijeka pomoć ustanova i kadra Republike, općine, banaka, dobavljača, naučnih svogstručnog će robnih provodit akciju formiranja“ 'proizvođača.“/'*:inž. -\' Dipl. Luković Zagrebačka mljekara -uz
STRUKTURA (ROBNOSTI KOOPERANATA »ZAGREBAČKE MLJEKARE«
'
dobavljača isporučuju kooperanata koji putem mlijeko i ona slika »Zagrebačku mljekaru« jeinteresantna, jer stanja je i sitne ekstenzivne rascjepkanosti proizvodnje mlijeka selu, čijoj proizdo danas bazirao se rad vodnji »Zagrebačke mljekare« pogonima. njenim Za će zato to nam poslužiti ilustraciju XI mjesec1969; jedanaesti jerje nekako U tom najtipičniji mjesec godini prosjekom g odišnje proizvodnje mlijeka. od 28.990 Siska i Zamjesecu kooperanata područjima Bjelovara, Karlovca, 8.045 dnevno od 5 litara ili greba isporučivalo proizvođača manje je mlijeka 26 Između i 10 litara dnevno 11.148 domaćinstava 6 */o, isporučivalo je ili.37*/, odnosno od 10 litara bilo ih 11 do 15 litara 5.791 domacca manje 64%/; je 16—20 21—25 litara litara 31—40 ćinstvo, litara_2.634, 838, 26— 352, litara 41—50 litara 32 i 51 i više 14 136, litara 30 proizvođača. navedene da govore radi Naprijed brojkejasno »Zagrebačka mljekara« velikim 1—3 brojemproizvođača kojiimaju najvećempostotku mliječne krave tržnim viškom kravi od 1000 litara po što — godišnje mlijeka, kao što će sutra biti jednoj modernoj mljekarskoj 1500 »Zagrebačka industriji mljekara« može biti ,kvalitetno i sirogarancija kvantitetno snabdijevanje vinom. Struktura
«.
robnosti
za
veoma
na
a
na
s
u
s
na
sa
|
a
sa
samo
s
u
s
a
ne
za
KOLEBANJA
MLIJEKA ISPORUCI U LJETO — PROLJEĆE“
S
obzirom
vrlo
_.
rascjepkanu usitnjenu proizvodnju mlijeka, i male tržne viškove otkupno područje»Zagrebačke razgranato mljekare« individualnih stručne službe ostalim proizvođača, »Zagrebačke mljekare« stručnim službama nisu terenu stanju utjecati planirani ravnomjerni i p o nego vrši mljekaru otkupmlijeka mjesecima; otkup priliv mlijeka i onako nude. kokako spontanostihijski, ga'proizvođači Zbog velikog broja malim krava 'i i brojemmliječnih operanata zbogneustaljenog stalnog broja istih ritam kooperanata terenu, nemogućejeutjecati teljenja, planiodnosu samim tim pa ranjeteljenja godišnje doba, nemoguće jeizbjeći kreću odnosu u kolebanjaisporuci mlijeka,koja proljeće — od 1:5. To znači da tokom zimskih i jeru »Zagrebačka mljekara« mjeseci ljeto znatno količine od proljeće otkupljuje manje mlijeka potrebnih tržište, jer baš kad terenu samim tim i p a je proizvodnja najniža otkup, p otrošnja je i tržište ga mnogo više može kad terenu i a prava najveća primiti, je poplai tada tržište znatno ga proizvodnji isporuci mlijeka (ljetomanje traži škola i do (godišnji odmori, raspusti jesen), fakulteta). »Zagrebačka mljekara« je sada svako doba iako otkupljivala godine ponuđene,količine, mlijeka, je imala stotine tisuća. i zbogtoga gubitaka Nužnojespomenutiogromne na
i
na
veoma
na
s
na
u
na
se
u
s
na
u
na
na
na
a
se
u
na
u
om-
u
za
na
na
va
u
u
sve
na
6
na-
d t a
prerađene vrijeme ljeti tehnologa radi znatno zimi i dok tri i pogon smanjenim proljeće smjene), (radi nije mlijeka priticanja _.i.neravnomjernog konstantnog Zbog kapacitetom. tržište i dati količinama, proizvodedovoljnim najkvalitetnije uvijek guće i također tehnologiju. najsavremeniju primijeniti nijemogućeuvijek Inž. Zagrebačka mljekara Tomšić, Stjepan bi
kako
pore
sve
i kvalitetno
na
sa
u
u
se
bile
količine
mo-
u
za
-
.
a
:
đ
ZAPOČEO Nonaann
MLIJEKA
OTKUP maj
Sa
U LOVINCU
POE PREZIRE
sastanka
s
proizvođačima
Lovincu
u
oko
sabirnih
Lo-
mjesta počeojeotkupmlijeka rashladnim selima Sabirna vinca. uređajima koje opremljena mjesta Rasodmah dnevno dva donose po završenoj mužnji. proizvođači mlijeko puta Lovihladni Parčići, Lovinac, GornjaPloča, postavljeni mjestima uređaji M. i RiLičko Ličko S. Cerje V., Zdunići, Cerje želj. stanica,Rok,Smokrić, Vaće tri rashladna čice. Već postaviti uređaja koja dopremljena da U nekim selima. i programu ganu započne otkupommlijeka je još Gradovrši cesta Knin. Kad vlakom bi odakle preko otpremalo Popini, Mazin—Bruvno. će Obrovac čaca započet otkupmlijeka relaciji 21. III
Dana
1970.
16
na
u
su
u
su
u
nac
u
se
nova
su
se
u
se
u
s
se
na
za
DOMAĆE ŠARENE PASMINE RASPLODNIH GOVEDA SEKTORU U HRVATSKOJ NA PRIVATNOM
PROMET
govedarstvuprivatnom uzgojnoi i važan sektoru podmlatka rasplodnog plasmankvalitetnog siguran jeuvjet selekcijski velii kvalitetnih i goveda proizvođači uzgajači Dugogodišnji (bikovajunica). interes ekonomski naći i kih količina sigurnom plasmlijeka moraju tržištu. kao i viška mlijeka povoljnoj cijeni podmlatka rasplodnog odnosima tim i vezi te i rasplodnih cijena ponudi potražnji, Oscilacije uzdrmale i zadnjih godina govedaza klanje, govedaprema cijenama i našeuzgajače. najsolidnije najvjernije donekle bikova Plasman jošuvijek zahvaljujući je osiguran rasplodnih izvan krave naše velikom svakogorganiziranog gdje području Republike, i krava osjemenjenih brojaumjetno povećanja Naime,poredstalnog pripusta. Za
efikasan
rad
stalan
u
mesa
na
u
manu
u
na
u
u
s
u
su
one
su
7
za
uvijek 42% o ko većegbroja prirodnom pripustu jošje izvan plotkinjaHrvatskoj kvalitetnog osjemenjivanja. konstantan odnosno porast Zadnjihgodina je brojaprodanih stavljenih bikova prometrasplodnih našojRepublici: kvalitetnih
sve
bikova
b
u
u
u
.
u
god.
1964.
jekidot
£
45
»
1965.
59
»
1966.
212
god.
NO
1967.
354
»
1968.
376
»
1969.
417
rezultat rasplodnih 'bikova broja porast jednimdijelomje nadležnih radnih i brige općinskih skupština, poljoprivrednih organizacija službe tim dobrim zakonskim područjima, dijelom jeuvjetovan propisom od krava ostvarivanju premije mlijeko kooperaciji koje osjemenjuju ili bikovima umjetno poznatogporijekla. Plasman steonih rasplodnih junicanijeosiguran današnjimuvjetima stočarska Uzrok tome interes kojima odvija proizvodnja. je nedovoljan krava i kvalitetnu te povećanje broja izmjenupostojećih,nepovoljni uvjeti U radi strukturi kreditiranju plasmana. tog zadnjevrijeme stanja dobroj krava sektora i bređih raste. privatnog cijena goveda,potražnja junica Da bi i što više proizvodnjiprodajirasplodnih goveda pristupilo Stočarsko centar Hrvatske organizirano, selekcijski dogovoru proizvođačima i utvrdio kalendar kupcimarasplodnih goveda Hrvatskoj je sajmova bikove_i domaće šarene i to ovako: junice pasmine(simentalac) god.1970., Ovakav
samo
na
a
o
za
u
se
:
u
u
se
za
u
u
se
D
u
u
s
u
za
u
Žabno Daruvar
14.
IV
1970.
21.
IV
1970.
12.
V
1970.
Đurđevac
20.
V
1970.
Vrbovec
9.
VI
1970.
Daruvar
16.
VI
1970.
N.
24.
VI
1970.
Vrbovec
9. VII
1970.
Žabno Vrbovec Daruvar Gola
.
Rača
15.
VII
1970.
23.
VII
1970.
8.
IX
1970.
15.
IX
1970.
N.
23.
IX
1970.
Vrbovec
7.
X
1970.
13.
X
1970.
20.
X
'1970.
Đurđevac
3.
XI
1970.
10.
XI
1970.
25.
XI
1970.
Daruvar Gola Vrbovec
'
;
Rača
Vrbovec Žabno
;
(bikovijunice) i (bikovijunice) (bikovi) i (bikovijunice) (bikovi) (bikovi) (bikovi) (bikovi) i (bikovijunice) (bikovi) (bikovi) i (bikovijunice) (bikovi) (bikovi) (bikovi) (bikovi) i (bikovi junice) (bikovi) (bikovi) i
prodajarasplodnih govedaobavljat isključivosajmovima To rasplodnih goveda. omogućavaplaniranje proizvodnje rasplodnih goveda, sredstava fondovima stočarstva kupcimaplaniranje unapređenje pojedinih općina. Pored kako rasplodnim togadogovorene cijene grlima slijedi: Buduća
će
a
u
su
za
se
na
.
—————
——
_—---
=
—
---_
---
>>
>
+
——
>
Rasplodni
bikovi:
I klasa
za
8,50 kg II klasa + 400 8,550 III klasa + 30% 8,50 3 i Rasplodne junice (steonemjeseca više) Ca? n.d 1 puno žive + 50% zavisno od kvalitete vage a) porijeklo 8,00 kg 8,00 +40 30% < 8,00 » + n.d 1 žive vage + 30% zavisno od b) polaporijekla 8,00 kg kvalitete + 20% 8,00 starosti 12—15 Rasplodne junice (nesteone mjeseci) n.d 1 žive puno -+ 50% od zavisno kvalitete vage a) porijeklo 8,00 kg + 40% 8,00 n.d 1 žive vage + 30% zavisno od kvalitete b)polaporijekla 8,00 kg + 8,00 20% Ukoliko tokom dođe do tovnim godine promjene c ijena grlima m ijenjati će i osnovica od odnosno n.d 1 žive postavljena vage. 8,50 8,00 kg će biti »Bilten Centrostočara« Mjerodavan Zagreb. Kako izvan kalendara neće biti ovog to će biti prodaje rasplodnih goveda, da svi kod centra potrebno kupciprijave Stočarskog selekcijskog Hrvatske, Amruševa ul. telefon: 39-789 radi Zagreb, 8/V, 38informacija. potrebnih Za svaki bit će katalozi osnovnim rasplodni sajam pripremljeni podacima 020, svakom ponuđenomrasplodnom grlu. inž. Pavo Dipl. Caput RASPLODNA GOVEDA U BANIJI —
n.d
1
žive
—
»
»
—
>»
»
vage
-+ 50%
*
:
za
—
aah
—
»
»
—
»
»
<
za
—
>»
—
»
»
«<.»
t
za
—
—
>»
»
»
»
za
—
—
»
>»
se
za
se
s
o
bili čistokrvnih Mnogiproizvođači mlijeka držanje Tako smo neke selima i goveda. posjetili proizvođače Maja. Dolnjaci zainteresirani
su
za
u
Luka
Dolnjaci s
kravom
Šimunović kraj
Gline
Jagodom
—
Luka
nicu.
zadovoljan kravom kojujekupio Šimunović jakoje i odlična jemljekulja. »Jagoda«
steonu
Andrija
Živković
kao
Krava
se
ju-
zove
Dolnjaci s
junicom
okolini
Javorkom
Daruvara.
kupio je koju Živković junicu Andrija od KoStevo Matijević posjeduje kravu»Davorku«kupljenu čistokrvnu Daruvar. vačić Gojka ima
»Javorku«
u
3
—
Stevo ;
s
Matijević
Dolnjaci.
kravom
“|
Davorkom
o
10 o
s.
Maja MijoMatijević kravomBirkom -
s
a
Važan
u
jepodatak svrhe...“ daljnje rasplodne da
se
p
(1
,//\,
MUHA
TAMANJENJE
Muhe
mladak otkupljuje tih krava području
tom
na
'
U STAJI
krave toplog da pa uznemiruju staji, onemogućuju se čisto kvalitetno dobije .tj. uzroče količine mlimlijeko. Ujedno smanjenje jeka. 'U borave sobne muhe i obadi. Vole staji toplinu, izbjegavaju propuh, đubrište. polažu upljuvke o Sobne muhe rilcem tvari iz uzimlju h ranjive mlijeka, kuhinjskih daka otpai izmetina. Iz Mijenjaju svoje p rebivalište. l ijeću .na* ubrište, pa staje stanove. Prenoće i stropu staje gornjim d ijelovima zidova Mogu.se mamiti otrovnim mekama. Obadi sišu krv i tako prije svega hran&,;Oni.s€ zadržavajustaji,prenoće istim mjestima staji .kao*t:miuhe,,Uništaih tzv. kontaktnim insekticidima vaju unišfavajt“kukce). (otrovima, koji Muhe i obade tamaniti Važi stara poslovica““Tamavalja proljeće. njenjemjednemuhe travnju ubije milijun, svibnju:tisuću, a'u lipnju samo u!proljeće očistiti i 'jedna.“Zato valja temeljito vapnom obijeliti kako staju, bi uništilo leglo, koje je preživilo Daljnjim staji. održavanjem čistoće smanjujemo mogućnost n jihovog razmnožavanja. M ja Za vremena đubrištu. toplog Zavuništenfe najviše liježu K oristi legla se đubra!'Da bi toplina, se kojanastaje vrenjem leglo:muha uništilo: đubrište dana drži noći preko do do otvorenim,'a preko pokrije Slina lomogukui preporuča uništavanje muha'na“đubrištu insekticidima;jerrto “omogučuj sticanje. otpornosti *& opšsn protiv insekticida Kepljskih otrova, tj. d jelovanja su PISE TkA “xra pčele. PR ASIA VR ae poema! va za
vremena
u
TRG
rasti
i
a
na
SR
u
na
na-
se
u
a
na
u
rano
u
u
se
u
se
u
se
na
se
se
za
€
S
ra
ti:
u
,
iša
dr,
KD
=
ee
=>
=
2
o
s
es
s
s.
—————=———
23
povoljno pod stropom, i staje,prije zračenje davno što muha. protiv nego prokušano je životinja, zdravlje djeluje insekticidima muha Tamanjenje insektimuha tamanjenje Prema upućeni mogućnostima sadašnjim sredstvima. kemijskimistraživački zavodi tj. cidima, k oje zemljama Radi mljekarstvo togapojedini sredstva upotrebljavati imaju koja propisuju mljekarstvu napredne muha. tamanjenje Osim slijedećeg: pridržavati valja toga više tamane muhe ih staji što 1. da potrebno jeuništavati nastambama i i (kuhidrže ljudskim nego stajama drugim krave, gdje i zahodi dr.); nja, Radi insekticidima. doći smije toga 2. doticaj životinjesmiju štrcati ih direktno ili (osim životinje insekticide vapneno mlijeko miješati sredstvo novo proKod kožnih preporuča nametnika). protiv »muvanol N« preparata 100 vode 1 10 m?); grama i tiv muha (200 gamadi treba ili pod trakama pričvrstiti 3. zdjelicama plitkim preparate do da dođu; životinje toga iz stropom van insekticidima p ustiti valja 4. životinje štrcanja tj. upotrebe, prije za i automatske uređaje napajanje i uređaje valove, pokriti stajepažljivo krava; vezanje da treba manje (ni koncentracije sredstva 5. propisane štrcanje i ni više)toga pridržavati; na muhe tamo, gdje štrcati zadržavaju:strop, 6. insekticide valja To nam i pojefticijevi. žarulje stupove, stropne zidova, dijelove gornje ližu da krave i insekticide; njuje postupaksprečava inštrcati čuva smije 7, mlijeko, kojoj prostorija tj. komora, muhe i hladne pa te njima Obično sekticidima. zračne, prostorije zadržavaju; muhe da znak da je, 8. ako djeluje insekticid upotrebljeni opazimo tvar aktivnu ima davati drugu pa valja koji insekticid, postale njotporne, K. muhe. kojom uništavaju Izdašno
svega
a
da
samo
ne
na
na
smo
su
u
za
za
se
u
'
se
PRLOKAK
ne
se
u
u
se
u
samo
:
u
ne
ne
se
s
na
u
se
nas
na
u
u
na
i
ne
za
su
za
se
se
samo
na
sam
u
se
ne
se
su
ne
u
se
su
ne
na
se
+
zg
ai Aj
pote
J
IVAN MIŠKULIN
Miškulin
—
DRENČINA
proizvođač je i do 30 limjestudostavlja skoro
robni
Drug Sabirnom mlijeka. dan. tara mlijeka uspjehe proizvodnji daljnje Želimo mlijeka! na
mu
12
u
DrugaŽupan radi kako da Ivanom bolesnu stoku. dobivanja savjeta izliječi svoju od stoka bila slabosti Vjerojatno jemetiljavost, kojeje oboljela, razlogom kao i male .goveda, proizvodnje mlijeka. Ivana
upravo
smo
zatekli
razgovoru
u
s
Klinar
veterinarom
JUNAKOVIĆ
JOSO
IZ DUBRAVE KRAJ ŠIBENIKA
jekrajemmjeseca ožujka otkupmlijeka. započeo Organizator Veterinarska staniotkupaje Šibenik kojaisporučuje mlijeko »Zagrebačkoj mljekari«. U Junakorazgovoru drugom I tamo
ca
s
vićem
doznali
krave
i oko
je
robnu
to
smo
70
ovaca.
da
ima
2
steone
Zainteresiran
proizvodnju mlijeka, — kombinirano i kravlje ovčje.
za
i
13
aos
RADMANOVIĆ
DUŠANKA
nnna
KOMOGOVINA
Dušankaje mlijeka Drugarica istaći njezinu Želimo plemenitu govini. gestu povodu Sama rashladnog uređaja. je,naime,predpostavljanja selu ložila ako nađe za :u zemljište postavljanje odnosno da rashladnog kućice, je izgradnju uređaja svrhu dvorišta. dati tu ona diosvojeg voljna Iako susretljipronašlo je,međutim,zemljište vošću' plemenita Općinskeskupštine Kostajnica, gesta će Dušanke ostat “drugarice u/dugom sjećanju. sabiračica
u
Komo-
u
|
se
«< “|.
“ —
ne
—
u
.se
*
f
IZ STOČARSKOG Promet
SELEKCIJSKOG
CENTRA SR HRVATSKE Sroižvađsta stokom kooperanata rasplodnom 1970. ožujku a
A
u
oroizođačaj broj Red.
E
Kovačević
1.
Selo
Organizacija
Kovačevac
Dušan
Gradiška
N.
Broj grla
Kate-
2109
bik
:
2.
3.
Mikšec
Đuro
Ferenčić
Ivan
Rača
Kozarevac
N.
Mački
Farkaševac
Kupac
gorija
— Nova
Fond
:
O.S
Gradiška
Vadljević
lll22._»
Marko,
Ruškovac
3320
Sk.
Fond
»
Karlovac
Opć.
3
3134
4.
Penić
Milutin
Majur
5.
Guliš
Pero
Biškupci
Mihaljevci
Đurđevac
Đurđevac
6.
7.
Šostarec Levak
Ivan
»
584
_
krava
20164
Žabno
9.
Lončarić
Mirko
10.
Grudiček
Tomo
Drago
11.
Sokač
Nikola
12.
Dolaški
13.
Tomičević
Ivan
14.
Ratković
Miloš
Nikola
. Cirkvena Ladinac Brezine Hrsovo Žabno Remetinec
:
15.
Škrba
16.
Lukić
Nova
Gradiška
|
Luka,
»
12985
»
19942
»
19911»,
»
20033.
»
20238
»
20168
0.S.
Fond
»
“Vrginmost
“...*>
Polić
Milka,
Ivanković
bik
]
8.
Bobić
Turanovac
BrezovljaniŽabno
Tomo
10431
»
»
+*>»
»
»
“>
» (60
»(,
i»
< +
>»
4»
:> »
Vet.'stanica Gradec 2091.» e jrVrbovec >“ 2098 Cugovec <» 4790. G. Daruvar »Zdenka« M.I 7 »+ Daruvar.“ Pakrac 24 I a0 podr., 1911 M :I, <“ Dežanovac »Zdenka« Dežanovac DK | podr. Virovitica) “
:
Ivan
>
Stevo
#
|
E5r4:)
+
=
17.
Bašić
:
18.
Čizmar
19.
Domović
Franjo
Cc
Blaž
Živko
%»
Stražanac
. Dežanovac
Brestovac
2163.»
Dežanovac
2028.» u“
;
20.
.Domović
Fanika
>
»
1901».
«+
>»
Fond0,S. Novska. >
ž
m
ČPČŽČ__ČČČnČČČČAČČČČČČČČČČČ
Red.
Ime
broj
i prezime
Selo
proizvođača
—_ 21. Domović jej
Stanko
22.
Bašić
Franjo
23.
Častek
Ivan
24.
Domović
25.
Anđal
26.
Vanječek
27.
Žutinić
Branko
28.
Sagovac
Vlado
29.
Modrić
Organizacija
—
Dežanovac
Mijo
1912
Daruvar
Daruvar
Husain
Ivan
31.
Mijak
Stjepan
32.
Lesar
Slavko
33.
Marinčić
»
G.
Sredani
»
G.
Daruvar
»
»
<
Ivanovoselo Dubrava Brezje
34.
Škoje
Djivan Grad
Kapela
Đurkesac
36.
Vrban
37.
Tkalčanec Ivo Dautanac
Mato
Rača
Tuciljevac
Nikola
»
4794“
i»
»
4786
»
»
»
»
»
»
1884
'
7426» s
Vrbovec Gradec
Kozarevac
Vet.
Sl. Brod
»
»
2234
»
»
»
»
11296
Fond
»
0.S.
>» »
»
>»
11319.»
>.
*
> Vrginmost
ll229._»
»
stanica
4423
»
»
»
»
»
»
Marija
Žena
0.5.
4770
Haganj o 11268. NRača D 11307.» < 28 > 11383
—
Ivo
nsti
»
1542
Sasovac
N.
Mato
355.
36.
Pavlovac
»
“4828
»
Dežanovac
Antun
Fond
4879.»
Lu!
30.
bik
2117
»
»
Stevo
Kate-
Novska
G.
Alojz
Broj
Kupac >> grla gorija koj... ovoj
Dežanovac
»
Mijo
Čen
Palangić,
Zagreb
i dom KAKAV
TREBA DA JE STAN
kuću da zaštiti od zime i vrućine prvom Čovjekjesagradio redu, i od vremenskih od i ostalih Ali stan može nepogoda, životinja neprijatelja. i zdravlje. ugrožavati njegovo Zrak i zatvorenim od zraka svimnastanjenim prostorijama razlikuje sadrži viševodenepare, topliji kao slobodnoj prirodi: on jei struji Kuća dakle polju. oduzimačovjekusvježzrakisunce,a pPokod mogu česte sljedice biti: toga rahitis djece, bljedoća, malokrvnost, glavobolestima. prema vlanezdravi bolje, manja otpornost Naročito U šire zaraze žniitijesni stanovi. njimase osobito lako kapljične i bolesti zarazne (tuberkuloza, gripa) dječje (šarlah, difterija, ospice). Da bi zrak kući što naše stanove manještetno djelovao zdravlje, i redovito čistiti. trebavjetriti,pravilno zagrijavati u
se
:
u
se
u
ne
na-
su
=
u
na
Zračenje Kroz zidove i zatvorene i vrata prozore nešto struji neprekidno kuću zraka, Ali to svježeg vanjskog zračenje nije dovoljno kojima prostorije, boravimo. treba zračiti Tako ćemo iz prozora. Njih posebno otvaranjem stanova
u
.
za
u
15
zadah, koji plinoveneugodan vlagu toplinu, njih vlaisparivanjem kuhanjem, znoja(osobitonogama), isparivanjem nastaje itd. zidova i žne odjeće obuće, stana Zagrijavanje da bismo da ima određenu treba stanu Zrak (18— C), temperaturu nekim zimi stan krajevima dulje grijati, Stogajepotrebno ugodnoosjećali. 20% kraće. vremena, drugim redu sobni samo stanovi prvom nego Kad zrak, griju, grije troši dio i zidova, grijanje topline Najveći namještaj. zidovi, strop ložimo više Kad oni ali kad sobi, topline. spremište glavno ugriju, će kratda netreba Zato od zidova. zrak bojati, dalje grije ohladiti prostorije, jer kotrajna prozračivanja previše iz zidova. brzo zrak toplinom ugrije svježi i
štetne
i
suvišnu
ukloniti
na
dd
>/
As
že
se
u
u
u
u
se
ne
se
se
sav
na
u
ne
su
se
se
se
se
Čišćenje
stana
ispljublata, prašine, stan vaka. Ako mnogo dospijenj prašine ulicu, neposredno prometnu je nečistoće i osobito i kroz prozore, prašine prostorije. Mnogo prizemne i stanu: i stvara otpatke, bacaju pod ljudi nepažljivi ili drveta od mekana ako osobito zemlje. nabijene je pod troši, lako kući Prašina pa po koje udišu, njom:iklice, uzvitla,jeljudi od Ta nalaze mnogo se opasnija prašini. je prašina zraka klice uslijed strujanja razrijede, prirodi slobodnoj ulici,jer mala stanu Od ih uništava osim stradavaju najčešće prašine toga ili igraju (podu. kojapužu djeca, ovih čistiti i držati redovito se treba zato Stan higijenskih pravila: ulazu zimi obuću obriši uđeš o otirač, nego posebnom kuću, prije i očisti metlicom snijegodjećeobuće; obuću skinu i obuku uđu čim ako svi paukućani, stan, najbolje je, sušiti neće im neće Tako nogama, obuća prljati puče. stan, će osjećati; ugodnije papučama ni po bacati po nego hrane i dvorištu, podu drugo smije otpaci ili posude sandučiće; posebne odnosno mesti svaki dan treba stanu čistiti; pod sanduk ili baca u zatvoreni smeće iz stana sprema jamu smeće Ako ne biti i dvorištu. Sanduk otprejamamoraju pokriveni. da ili treba iz kuće ga spalitizatrpati zemljom, sagnjije, kolima, kao može pa upotrijebitignojivo; 8—10 dana kasnije treba ga svakih nalazi đubrište dvorištu ako premetati muha ličinkama kako bi (upljuvcima) dospjeli dijelovi gornji vilama, ih velika duboko toplina ubija; đubre, gdje da redovito treba također oko kuće dvorište i legu čistiti, prostor isušiti i lokvice bare Sve i ostala štakori valja * gamad. muhe,miševi, komarci. da i zalegu zatrpati, dr D. Chl P. Prof. J. dr i B., Ž. unosimo
obući
Na
stan
u
ostataka
mnogo
izmeta
i
u
uz
se
u
u
razne
na
samom
a
sam
one
na
se
a
se
s
u
a
u
se
u
sunce.
na
se
a
u
—
na
s
u
—
a
na
se
u
se
se
ne
—
-
u
:
u
—
se
sve
—
u
u
-se
ma
se
se
—
u
s
u
.
js
se
—
se
Glavni Vlasnik
16
i
odgovorni i izdavač: Ilica
ne
ne
Uređuje:
UREDNIČKI
urednik:
dipl. inž. Dinko
Udruženje
mljekarskih
31/III,
tel. 440-476.
Tisak:
ODBOR
Kaštelan, tehnički radnika Uprava SRH,
Štamparija
VeraHoholač urednik: i uredništvo,
»Vjesnik«,
Zagreb
Zagreb,