—
|
—
o
>
:
-
——
=
>
=
-
—o»,a»s;B|
OBAVIJEST o povišenju mlijeka cijene i to:
proizvođačima, mlijeka cijenu otkupnu povisila je mljekara« »Zagrebačka i
1000
do
litara
bi
išlo
isporukom proizvođačagodišnjom takovi da obzirom uglavproizvođači c ijene otkupne povećanje sezonski; pojavljuju litara od 1000 litara do 10000 kod isporukom godišnjom proizvođača b) dinara od bi po 1 litri isporučenog mlijeka; cijena 0,05 povećala bi litara 000 10 proizvođačima povećanje s preko isporukom godišnjom c) dinara iznosilo po 1 litri isporučenog mlijeka; 0,10 okolice tzv. povećanje Zagreba grada tj. užeg prstena, d)proizvođačima obzirom litri dinara iznosilo bi po 1 mlijeka, isporučenog 0,10 konstantnost mlijeka; proizvodnje njihove bi iznosilo sektora kod otkupnecijene mlijeka društvenog €) povećanje količina. bazi litri dinara 1 planiranih po mlijeka, isporučenog 0,10 1970. 1. IV Ovo primijenjuje mlijeka otkupljenog povećanje cijena Zagreb mljekara«, »Zagrebačka i Centar otkupmlijeka proizvodnju a)
kod
s
se
se
s
na
ne
nom
s
se
na
s
na
a
sa
se
za
STAVOVI | PREPORUKE SAVJETA | RADNIČKOG SAVJETA KOOPERANATA MIJEKARE« »ZAGREBAČKE MLIJEKA PROIZVODNJE i GOVEDARSTVA O UNAPREĐENJU U KOOPERACIJI »Zagresavjeta Radničkog kooperanata Savjeta sjednici zajedničkoj i 1970. IV 27. bačke prodiskutirani Bjelovaru održanoj mljekare«, i i »Stavovi proizvodmljekarske govedarske unapređenju preporuke« jeni nje. i savjeta Radničkog kooperanata Savjeta zajedničku sjednicu U pripremama i komiz zadruga stručnjacima robnim održano je niz sastanaka proizvođačima, odgoi mlijeka, otkupa kooperacije rade binata koji provedene organizaciji složeni konstatirani problemi i stagnačega i
Na
usvo-
su
u
o
;
za
s
su
na
i analize, na varajuće ankete cija u govedarskoj blematikom ukazuje se na —
osnovu
su
mlijeka.
U
vezi
tom
posebno proizvodnji proizvodnji, i stanje: probleme slijedeće 90% goveda, drži preko koji sektoru privatnom mliječnih poljoprivrede 38.000 da tako struktura, niska i sitna prevladava gospodarstava proizvodna domaćinstvu »Zagrebačkoj po i mlijeko isporučuju koji kooperiraju mljekari« i do 50% oscilacijama zima— litara mlijeka godišnje, i to 1.700 ljeto prosjeku; a
u
na
cca u
s
s
pro-
o
o
aa
je niska sekreproduktivna na sposobnost mliječnih goveda privatnom toru u SR dolazi 7.500 matičnih Hrvatskoj gdje na 640.000 krava svega krava, a minimalan prosječna starost krava je 9 godina, odnosno je remont mliječnih SR goveda, što se vidi iz materijala Stočarskog selekcijskog centra Hrvatske;
vrlo
—
(Nane
a
mani
emo
—
s:
Sa
sastanka
u
Bjelovaru
naročito teladi i prasadi, u odnosu disparitet u cijenama mesa, na cijene mlida jeka, vrlo je nepovoljan za izvoza i unumlijeko, s obzirom konjunktura i negativne tarnjeg tržišta, kao tržištu na rezultat za pojave stoke, imaju teladi i prasadi i za 100% odnosu poskupljenje u reformske otkupu u na 3
>>>
BP
o
a
a
A
osno)
(poskupljenje 1 kg); za
cijene dinara
teladi
7,00
od
na
18,00
prasadi
dinara,
od
6,00 na
14,00
rad inostranstvo selo odlazeći u na napušta sposobnija radna snaga ili bez perspektive ili u gradsku privredu, radi niskog dohotka, nestabilnosti nisku strukturu na posjeda u pogledu uvjeta privređivanja na selu, s obzirom sitnorobne i prevladavanja proizvodnje. strane sa »Zagrebačke mljekare« cijene mlijeka u korist Korekcija nivou 1970. na mlijeka i iznad je povećanja cijene konzumnog za sa 5,000.000 dinara može to ne cijenu teladi i prasadi, pa ovaj pratiti konjunkturnu toga. Međutim, i stimulira nesklad proizvođače, kao i postocijena utječe na pad mlijeka u otkupu teladi sposobne mali za daljnju rebroj ženske jeća kreditna politika, da i onako ili klanje. U tov rasplodni materijal, već prodaju za uzgajaju kao produkciju ne potrošači skoro mljekare gdje su primorske su poteškoći dalmatinsko posebnoj izvršena korekcija cijene koja je inače ostali bez konzumnog mlijeka, iako je i tamo i dalje pod kontrolom općinskih skupština. mlađa
—
i
proizvođača
-
značaja s obzirom problematike, koja je od šireg društvenog sela i većine izvor osnovni stanovništva, u da cjelokupnog prihoda je stočarstvo i preporuka« »Stavova zajedničkoj sjednici Savjeta koizradi koji su usvojeni na i Radničkog su predstavnici 65 zadruga, kombinata, savjeta, učestvovali operanata »Zagrebačka mljekara« surađuje i veterinarskih stanica, s kojima poljoprivrednih ili struna kooperaciji i otkupu mlijeka i čiji predstavnici, individualni čnjaci, sačinjavaju Savjet kooperanata. Na
prednje
osnovu
proizvođači
U
ovih
izradi
»Stavova
i preporuka«
selekcijskog centra, Centra i Instituta surađuje s kojima
stočarskog stočara«
učestvovali
su
nauke u primjenu mljekara«. »Zagrebačka za
Republičkog
kadrovi
stručni
»Centro-
poljoprivredi,
SR mljekarHrvatske, Udruženja selekcijskog centra ovim održan Hrvatske i »Centrostočara«, o SR je 12. V 1970. sastanak skih radnika ostalih (»Zdenka«, Splitska i preporukama mljekara stavovima s predstavnicima osnovnih privrednih u Puli) i predstavnicima mljekara, Riječka mljekara, Mljekara komore komora Split i Rijeka, te Privredne Bjelovar, Zagreb, Varaždin, Karlovac, određene na primjedbe SR gdje su date konferencije SSRN, Hrvatske, republičke da može smatrati zajedničke preporuke, dok je i preporuke, su ovo stavove se pa niz zadruga i kombinata to učinilo i vlastitim potpisom.
U
organizaciji Stočarskog
U
vezi —
istaknutom
s
Saveznom
problematikom izvršnom vijeću
dostavljamo:
Hrvatske SR vijeću Sabora i preporuke« Savjeta i poduzimanje mjera, »Stavove odgovarajućih na razmatranje i Radničkog mljekare«, koji su u međuvremenu savjeta »Zagrebačke kooperanata i preporuke« ove grupacije proizvodnje i prerade mlijeka i razvoja postali Stavovi i drugih i Republičke republičkih instiprivredne komore govedarstva, te osnovnih stočarstva. tucija koje rade na problemima —
Izvršnom
'
1
Rezime
1)
i preporuka
stavova
je slijedeći:
fond proizformira stimuliranje robne Republički za vijeće Sabora kamate kod beneficirane redovnog i rasplodnih putem mlijeka goveda vodnje robni iznositi najviše bi trebala a proizkreditiranja. Kamata bankarskog bi interes imali za dugoročno ulaganje u vođači i rasplodnih goveda mlijeka rok od 3—5 od 4% takovu na godina. proizvodnju uz kamate
da
Izvršno
4%,
.
*
U sadašnjem Obrazloženje: proizvodnje mlijeka kreditiranje robne oročavanja, uvjeti su vrlo šlo, putem od kamate 2 godine sredstava na uz kamatnu uz stopu od 8%.
Izvori
sredstava
stimulirala 40% To bi bilo .
da
4
i rasplodnih
nepovoljni,
6%,
da
bi
uopće tamo gdje
goveda, a jer proizvođač
mora
kredit
100%
dobio
uvjeta
nema
od
,
od
ukupne
robnih
za
pri50% oročiti 1 godinu na
se
izvorima bazirati na predviđenim ovaj fond mogu i sl. Pretpostavka rezervama stočarstvu, u budžetskim sredstava sa za beneficiranje kamata 1,000.000 dinara sferu plasiraju 25,000.000 dinara, u ovu .
daljnja sredstva i mesne nata, mljekarske
žirala
sistemu
za
o republičkog zakona cca Republika putem
banke
bankarskom
tome
nacrtu
u
je da 8
na
bi
4%
će
anga-
investicije kod proizvođača, dok bi se nosilaca kooperacije (zadruga, kombiproizvođača, sredstva aktiviralo.na preko ovoj osnovi industrije) ili bi se ukupno
kao 60,000.000 dinara izdvojiti i angažirati
inicijalna sredstva.
U
svrhe
ove
»Zagrebačka
mljekara«
će
1,000.000 dinara. Po vrijednosti investicija u štalskih kapaciteta, nabava mliječnih goveda, nužnih strojeva i opreme, kod formiranja robnih proizvođača 10 mliječnih goveda, sa cca bila bi neophodna od cca 8 miliona st. dinara. Na toj bi se osnovi formiralo 780 takovih koji bi bili solidna osnova za proizvodnju mlijeka (780 gospodarstava X 10 krava X 3.000, tržnog mlijeka po kravi godišnje jednako je 23,400.000 litara tržnog mlijeka) i solidna osnova za rasplodnih goveda, cca 3.000 kvalitetnih ženskih grla za rasplod. 2) Da Izvršno vijeće Sabora predloži Saveznom izvršnom vijeću donošenje takovih propisa koji će omogućiti uvođenje reeskontnog kredita i za proizvodnju mlijeka i rasplodnih goveda. Do sada reeskontni kredit postoji za otkup teladi i pripremu izvoza, što bi trebalo riješitipod istim ili još povoljnijim uvjetima za ženskog podmlatka i mliječnih goveda, kao baze za mlijeka i mesa.
predračunskoj
rekonstrukciju
investicija gospodarstava, litara
proizvodnju
Obrazloženje: stimulira prema izvozu, direktno
Sadašnji
sposobne za proizvodnje
kreditni
kreditiranje proizvodnju
sistem
koji je parcijalan i usmjeren samo klanje ili tov i onako malog broja ženske teladi daljnju reprodukciju. Uvođenjem sistema i ove suštinske stimulirao bi se proces formiranja robnih i proizvođača rasplod-
kreditiranja uzgoja Har IT
podmlatka;
nog
3)
da
predloži Upravnom odboru Fonda kreditiranju robne proizvodnje mlijeka i Dalmatinske Zagore, također putem se
za
razvoj
i mesa
na
nerazvijenih
području
krajeva da Korduna,
priđe
Banije, beneficiranih kamata proizvođače i nosioce kooperacije koji žele investirati stočarsku tim podproizvodnju ručjima (mljekarske i kao inđustrije). za
u
na
mesne
4)
Da
Like
:
Izvršno
vijeće Sabora razmotri potrebu dopuna Zakona o doprinosima i porezima građana br. 13/69) u cilju davanja (Sl. list SRH skupštinama prava da u svoje odluke unesu poreske olakšice za one poljoprivredne proizvođače koji putem kooperacije i ugovorne suradnje investiraju u robnu mlijeka, rasplodnih i u tovne goveda kapacitete.
općina, proizvodnju
Postojeći poreski Obrazloženje: katastarskom ali
na
ćinstava
prihodu,
ne
stimulira
plem
nivou, niti
SR
Slovenija
vodnju.
Pisk ona.
5)
Da
sistem
je pozitivan što se tiče njegova stopa progresije kod većih kategorija domaposjeda prema odnosno optimaldugoročno u specijaliziranu i robnu proiz-
baziranja
okrupnjavanje maksimumu, stimulira investiranje
izvršila je dopune
izvršiti i u
našoj Republici
Zakona na
osnovu
o
doprinosima
i porezima
građana, koju ovlaštenja koje proističe iz Saveznog
Izvršno vijeće predloži saveznim organima matičnih krava izjednače kod Savezne premije
:
e
da s
robni društvenim se
proizvođači sektorom
i vlasnici
poljopri-
u općipremije dijela ostvarivanje daljnje tako Isto takovu dolaze u i mljekare sredstva ostvaruju ne ta jer iste u nizu slučajeva nama, »kupovati«. situaciju da iste moraju odnonarušenim Federacije o nivou na inicira Sabora raspravu vijeće 6) Da Izvršno rješenja. adekvatnijeg iznalaženja cilju i mesa sima mlijeka cijeni u
republičke
je neodrživo
u
ugrožava Obrazloženje: je goveda, strukturu mliječnih pa fond i na i utječe u govedarstvu i mesa teladi putem način da se cijene na sklad i to taj dovesti u nužno ovu cijenu a nivou, na realnijem stabiliziraju i dogovaranja društvenog intervencije društvene dinara od 0,28 cijene zacrtane garantirane cijene mlijeka korigiraju u ostvarivanju i stimubazi na uz povećanje kao minimum, 1 masnu jedinicu za i na formirati može cijene da situaciju u dovođenja industrije, liranja mljekarske od minimalne garancije. nivou višem izrade kod srednjoda se izvršnom vijeću i Republičkom Saveznom se 7) Predlaže i da i mesa i mlijeka potrošnje bilanca proizvodnje izradi obavezno plana ročnog plana ekonomska tekuća politika podredi realizaciji takovog se nesklad
Nastali
u
i
cijeni mlijeka
direktno
mesa
reprodukciju
premija povećanja
Česte
Obrazloženje: cijene koštanja i znatno društvenom i privatnom i individualnog štvenog mlijeka i mesa. 8)
Da
izvršno
Savezno
štenih
kamata
na
o
banci, koja
oscilacije u
iznad, dovode sektoru, već sektora, na
mesa
nestabilnosti
do i do
proizvodnje na orijentacije dru-
proizvodnju specijaliziranu
i
povećanu,
ove
dugoročne
pomanjkanja robnu
samo
ne
povlabanke riješi pitanje uvođenja Narodne vijeće putem kredite. reeskontne uvrsti ih te u kredite otkup mlijeka, za Kredite
Obrazloženje: vlastitih bankovnih vrednih proizvoda,
proizvodnje. cijeni teladi i prasadi, odnosno ispod
sredstava
vraćanje
u
mlijeka
otkup tretman i imaju za
roku
od
60
dana
banke
kredita za kamatnu i uz
isključivo iz odobravaju viškova poljopriotkup stopu 17,5 8%/, zavisno
—
kredit.
odobrava
već na viškova, otkup mljekara« Međutim »Zagrebačka količina mlijeka. proizvedenih vrši ugovorenih otkup o kooperaciji osnovu ugovora proširenja zbog djelomično iz u godinu, godine se Količine mlijeka visina Međutim, proizvodnje. intenzifikacije uslijed područja, a djelomično otkupnog što 5 kao godina, unatrag visini, kreće se gotovo u istoj kredita za otkup mlijeka redovnu otežava isplatu mlijeka. kredita uvrštenje kredita mlijeka, obima za otkup povećanje Stoga predlažemo ostalih tretman dobili bi čime reeskontne kredite, u mlijeka za organizirani otkup način veći bi dobile banke na taj Poslovne kredita za plasirati za kreditiranje otkupa iznos sredstava, koje bi mogle stope za kreditiranje orgapovlaštene kamatne odobravanje Također predlažemo kamatna od stopa tj. banke iznosu Narodne 5% u od strane mlijeka niziranog otkupa bi 3%/. iznosila mlijeka kreditima za otkup po i bankarskom o korekcije propisa potrebu razmotri Sabora Izvršno vijeće 9) Da sistem cjelokupan kako bi se izgradio kreditnom poslovanju, štedno kreditnog u stagnacija štedionica je ozbiljna zadružnih Ukidanjem Obrazloženje: poslosistem štedno kreditnog ni izgrađeni postoji a ne selu, sistemu štednje na da bi ovaj s kombinatima, napomenom služba zadrugama, štednih pri vanja, putem dolazi Posebno u obzir bankarski sistem. bilo neophodno uklopiti u cjelokupan sistem kredinarski im ukoliko osigura se radu inostranstvu, u na devizna štednja radnika proizdugoročnu istima ugovoriti bila s voljna dok bi mljekara« »Zagrebačka dit, proizvoda. i sigurnost plasmana vodnju ne
poljoprivrednih
vrši
povećavaju
proizvodnju. poljoprivrednu
mlijeka.
štedno
-
-
:
poslovanja.
-
kooperanata Savjeta predsjednik Prelović, direktor Rade mljekare« »Zagrebačke generalni Tomić, Hrvatske SR centra direktor Inž. Selekcijskog Brlek, Stjepan Radničkog savjeta predsjednik MijoVukelja, »Centrostočara« direktor Šime Morović, radInž. Milovan mljekarskih Udruženja predsjednik Kljaić, Inž.
Vukić
nika
SRH
Franjo, Dipl. Šatović poljoprivredi inž.
u
direktor :
Centra
za
nauke
primjenu
'
SISTEM ŠTEDNJE | ŠTEDNI OGRANCI Iskustva
iz SR
Slovenije
republičkog Slovenije organizacije koje i poljoprivredom, posebno otkupommlijekadrugimorganiziraju svojim štedne i normative Štedni područjima ogranke. ogranci imajusvojapravila doneseni zakona i banke. na osnovu koji republičkog pravila poljoprivredne banka svaku otvara račun Poljoprivredna Celje organizaciju posebni štediše koji područja poljoprivredne organizacije polažu tim sredstvima ukoliko to pravo Organizacija raspolaganja joj odobre odbori upravni ogranaka. interesantan služi Taj je poljoprivrednu organizaciju, jer joj kratkoročne tražiti pozajmice, slučaju investicija saglasnost odbora Upravnog ogranka. Jedna može imati i oni vežu organizacija neograničeni brojogranaka tako navodimo kombinata pa pojedina područja, primjer Poljoprivrednog ima 12 Žaleckoji ogranaka. nastala ovakvim oblikom Sredstva karakter iz i štednje imajunamjenski krediti dok banka po njih odobravaju zahtjevu dugoročni proizvođača, je da obzirom način tu zainteresirana moć odnotaj povećava svoju platežnu veće banke svote zainteresirane obzirom obrtaj. Nadalje, kroz svota učešće i i povećavanje organizacije proizvođača prilikom Krediti iz sredstava kredita. dobivanja štednje putemogranaka smijupriod 75% ukupneštednje jeći putemogranaka. »štedno-kreditnu Proizvođači vodi dobivaju knjižicu«kojoj predstrani uloženoj njoj evidencija dinarskoj štednji individualnog proizvođača, vodi zaduženost kao i kredita. drugoj polovini proizvođača otplata nalazi račun u štednji, Poljoprivredni proizvođač svoj jerprima6,25— kamata uloženi istovremeno kredit novac, 7,90% podiže kojiplaća kamatne iznose u visini od 3%. Štedni ulogpoljoprivrednom proizvođaču ujedsluži kao učešće kredita. prilikom dobivanja Banka i i i poizdaje uputstvapravila organizaciju ogranke, knjižice trebne obrasce te vodi i (formulare) evidencijudugu štednji organizacije i isti kao i štedne Štedne proizvođača. knjižice imajupostupak druge knjižice banka i uloženi kojeizdaje ulogegarantira država, poljoprivredni može bilo banci SFRJ, proizvođač podići kojoj banke ostale banke Direktor i Celjske poljoprivredne koja djeluje ostalih odnosno izražava vrlo području njihovom području, općina, povoljno i navodi da tri prva štednji je ovojgodini putemogranaka mjeseca dinara 5 uplaćenomilijuna štednju. rado banka bi vrlo stupilasaradnju »Zagrebačkom Poljoprivredna kredita i mljekarom« pridavanju proizvođačima organiziranja štednih ogranaka cijelom području kojem»Zagrebačka mljekara« djeodnosno U tom smislu bi luje otkupljuje mlijeko. pri»Zagrebačkoj mljekari« i otvorila račun bi štedni ulozi. napravila svojuispostavu koji pristizali smatra vrlo što oni sada i da direktno Nadalje korisnim, uvode, isplaćuju što će radi što odmah mlijeko proizvođač prihvatiti toga putemknjižica teku bi imala veću svotu sredstava: uvijek kamate, organizacija neisplaćenih bi koristiti. Na način bi putem mlijeko štednji, koju mogla taj štednje stvaralo novčane zalihe bi redovitu koje omogućile isplatu namijenjenog Na
zakona
osnovu
SR
se
a
bave
na
su
za
na
s
novac.
nema
s
novac
ne
za
a
samo
za
u
mora
se
za
se
s
sno
na
novaca
za
su
s
novaca
na
ne
u
se
na
o
a
na
se
na
a
na
no
za
o
za
a
u
novac
u
uz
na
se
u
o
za
na
u
sa
na
na
osnovu
na
na
a
mu
a
za
na
se
novca
7
cilju iznalaženja mlijeku. toga i kapitala prihvatanja stranog proizvodnje kreditiranja putemorganizacija i opreme poljoprivrednamijenjenog materijala rasplodnog kreditiranja cilju nojproizvodnji. “individualnim deviza po koji proizvođačima, o ročavanje Nadalje deviza vlastitih inozemstvu radu dobivanje deviza, vezivanje prodaja kredita kod učešće devizama normalno štednjom putem dobivanja kredita, olakšica prikreditiranju mogućnosti dobivanje daje ogranaka, robnih proizvođača. htjeva stvaranje Luković inž. Duško Dipl. mljekara Zagrebačka Osim
smatra
se
to
interesantnim
vrlo
načina
u
u
su
u
na
za
—
u
za-
za
nove
za
BOLJE PROIZVESTI VIŠE | TELADI?
KAKO
teladi danas uvelike rentabilna. Na žalost Protzvodaia dobre. mnogo je vrlo teleće teladi se proMnogi cijene. postiže povoljne kolje, jer budućnost. misle časovitu izvođači korist, gledaju ženski starih kod Kako nas mnogo krava;//a ostavlja je jepoznato podmladak, bi ih će starih krava smanjit se Izlučivanjem zamijenio. koji i teladi. već mlijeka njihov broj, proizvodnja ili nabaviti steone ženski Zato junice podmladak valjani valjauzgajati rasplod. |
se
meso
za
a
na
samo
na
ne
se
ne
.
ne
samo
za
treba
Ujedno
poduzeti slijedeće:
pobadr.) spriječiti (bruceloze spolnih liječiti očaj, time ćemo krave jer umjetnoosjemenjivati, gdjegod jemogućevalja biti veterinarskom već će krave kvalitetnu dobiti pod telad, bolesti mogu eventualne pa spriječiti, pojavespolnih kontrolom, odnosno pravovremeno liječiti. oranicama krmom hrane Kod koje krava proizvedenom (lucernom, lišćem i repom, djetelinom,: krmnom slabija sl.) repinim jesteonost, sadrži više fosfora. Krma fosfora. travnjaka dovoljno njoj jer:u tvarima rudnim i često povitaminima, oskudijevaju Bolje kod baš tih tvari uzroče poremećaje oplodnje. manjkanje ako krave ćemo telad Osim bolje prije pripremimo togabolju da proizvest nakon ćemo muznost ćemo Time nego teljenja, povećati teljenja. rudnih tako i tvari rezerve pa djelotvornih hranjivih tvari, povećatitijelu teleta utrobi i time (najvažnije jezadnjih bolji razvoj (vitamina) osigurati vitamin A Zato Od vitamina 12 sedmica najvažniji (karotin). je teljenja). prije rudne tvari vitaminizirane davati kravama zasušenim količini, koja valja Dodatak 1 —200 15 1 g dan). kg pšeničnih posija mlijeka (150 odgovara veće sadržine fosi i to vrlo korisno nego zbog probavu, djeluje i time
i
bolesti
od
krave
—
—
ne
samo
se
.
na
se
crvenom
s
nema
a
na
muzare
ne
samo
u
u
.
u
na
za
ne
samo
na
fora.
K.
ZAŠTO Proizvođači
JE POTREBNO REZATI GOVEDIMA PRERASLE PAPKE?
koji
nisu
goveprije izgona pašu, dima treba da to čim učine. papke prije Svaki da drže zna, proizvođač govedima koji pretežno staji prerašćuju troši rožina. Zato se u staji papci, jerstajanjem valja g ovedima o mogućiti da slobodno kreću i (zimiljeti). Prerasli boli kod papciuzrokuju govedu stajanja. Krave s preraslim dokazano papcima nevoljko osjećaju, pokusima j e da im i Poznata »Svaka proizvodnja mlijeka smanjuje. jeseljačka poslovica krave dan litru n oga šepava stoji mlijeka«! odnosno dešava da krave se, Zbogpreraslih papaka, šepavosti uzimlju količine mršave. pa dovoljne potrebne krme, Kod bikova kreću uređivati rasplodnih koji dovoljno valja u vijek inače da ih mora izlučiti iz papke, jer dešava, prije rasploda. "Kod izobliče govedakojimaprerastu papci stražnji udovi, s tražnje tj. uvuku se noge im ne pa mogu pod trup, nesigurno stoje, zglobovi nateknu, izlaziti iz K. staje.
odnosno
na
do
se
sada
uredili
u
ne
se
se
a
se
na
ne
se
se
ne
se
vremena
se
SAKUPLJANJE
MLIJEKA AUTOCISTERNOM
Suvremena
tehnologija proizvodnjeprerade m lijeka z ahtijevala jei način i moderniji sabiranja mlijeka donijela jedno podesnije rješenje čito našim uvjetima širokog rejona sabiranja mlijeka. i
naro-
u
ili više sabirnih Mljekare kojeimaju mjesta, kojima. postoje rashladni morat će iz ekonomskih nabauređaji, dogledno vrijeme razloga viti autocisterne vakuum pumpom. ugrađenom autocisterne tte O.L.R.A. izIspitivanja (proizvodnja Inox, Italija) vršena VII 1969. dala odlične mjesecu Županjske području mljekare tako npr. 130 km od 5 sati vremenu rezultate, liniji dugoj prosječnoj od + 30% C. temperaturi zraka 50—100
a
na
u
s
-
—
u
na
na
su
u
na
x
:
++ 4%C
Mlijekoje primljeno sa
na
predano mljekari sabiralištu, sa
u
a
+1LDC.
čelika, je je Na i pogon. i prazniti vlastiti gućeju je pratistrojnoručno, puniti biralištu pumpa je m lijekom p unjenja prednost mlijeko, potrebna nije to električne čekati vezani što nismo to veća energije, je prekida slučaju česti selima kod slučaj. inž. Mato Stojanović Dipl. »Pionir« industrija Mljekarska Županja Prednost
autocisterne
u
što
tome
izrađena
od
nezarđiva
mo-
sa-
na
a
a
za
a
u
nas
u
:
U nim
Podravini
kamionom
UREĐAJIMA
DVIJE LINIJE S RASHLADNIM
U RADU
rashladnim dvije linije opremljene sabire mlijeko. koji s
su
uređajima posebi
jednoglasno mljekarenja promatrali koji Mnogiproizvođači Nema Sve to da rekli m lijeka, pravo. kvarenja mjestu. svojem je je kantama. način što i žurbe sabiranjamljekarskim dosadašnji ostalog prati na
ono
su
način
takav
su
s
ZAVRŠEN
PROLJETNI
»ZAGREBAČKI
VELESAJAM«
zanimljiv velesajam« je »Zagrebački proljetni služi korisno dosta Bilo naše opreme gospodarstvu koja je proizvođače. bilo Pred i time je »Poljoopskrbe« paviljonom proizvodnju. unapređuje kamiona oko živo. Veliki sabiranje okupljao je proizvođača broj uvijek i Bilo opreme. tvrtke »Jansky«. je drugezanimljive mlijeka Nedavno
vrlo
bio
zatvoren
u
za
samu
se
10
za
a
Značajno proizvođači opredijeliti je, pojedine strojeve jer već dobre i loše osebine. Tehnika ulazi dvorišta naših p njihove poznaju Bara izvođača. da
se
znadu
za
u
JAKOB
ROĐAK
IZ KLOŠTRA =
Pada
kuiš
venom
ll
h-
Druga »Zagrebačke mljekare« Žarkom kod iz nalazi drugom preuzimanja mlijeka sabirnog mjestakoje njegovim prostorijama. Sa novi način da i smatra zanimanjem prati preuzimanja jesada njihovo selo dobilo »pravu mljekaru«. Rođaka
zatekli
smo
u
razgovoru
s
vozačem
se
u
VINKO JARIĆ IZ SIKIREVACA Jedan
je najboljih kooperaSikiPoljoprivredne zadruge
nata
od
revci.
Posjeduje krava, godišnje prodaputemzadruge mljekari 20.000 litara Županja mlijeka. Biljan 7
Jarić Marija strojem »Royal«
muze
STJEPAN SEKULIĆ IZ PARČIĆA Na
sabirnom
Parčići
k | K
mjestu je uredno. i to Čisto mjestu. Zasluga je sabirača Sekulić On najmlađeg Stjepana. učenik tako pa osmogodišnje škole, jejoš redovite školske obaveze i presvoje uzima Q mlijeko. Odmah što bilo zapamtio sve je je reklo oko problemalom predavanju matikesabiranja mlijeka. i školi mnogo Želimo uspjeha oko njegovomposlu sabiranja mlijeka! sve
svom
uz
se
na
mu
12
u
na
muznih
te
ČLANOVI SAVJETA KOOPERANATA RAZGLEDALI MLJEKARU U BJELOVARU tvornicu Prije Savjeta kooperanata razgledali od samostalnih pogona Bjelovar, jedan mljekare«. »Zagrebačke sastanka
članovi
su
sireva
Laboratorij Mljekare Bjelovar
Pred
Prugovac
sabiralištem
kraj Kloštra 13
i sabiralište
mli-
razgledali kooperanata mljekare Savjeta Tamo Kloštar. selu upoznali zadruge Prugovac Poljoprivredne jeka načinom i novim radom mlijeka preuzimanja putem rashladnog uređaja kamion cisterne. članovi
Osim u
su
su
—
se
s
KAJA ŠARIĆ IZ S. ROKA prva mlijeko Šarić jedonijela Drugarica i prva zakazani preuzela početak otkupa rekla to ponosna«, »Ja čanu isplatu. da će nisu vjerovali jedragaKaja.Mnogi nisu biti zbunili. plaćeno, mlijeko bih mlađa da »Samo kupila jajoš dobro.« to krava. go Snaga izdaje, nije i želimo Mi mnogo godina još zdravlja joj na
nov-
na
sam
nam
mene
no
mno-
sam
a
me
života!
IZ STOČARSKOG
SELEKCIJSKOG
CENTRA
SR HRVATSKE
kooperanata proizvođača rasplodnom 1970. travnju mjesecu ..ma jj o i prezime Ime soršja Red. Kupac grla Selo Organizacija broj proizvođača Fond S.0. bik 647. Grabarje Grabarje Čampiš Slavko = N. Gradiška stokom
Promet
-
u
——
\
Kapl Gužmić
Ivan
.Bisić Pavao Mirko
Tađijević Mate Cmarko Guliš
Pero
Mirko
Mehovec
_ — Biškupci Bankovci Tekić Biškupci Žavnica Haganj Toranj
Karlo
Kostlika
Koščević Car
Franjo
Đuro
Juranić Đurišević
Slamić Turković
Mijo Petar
Stjepan
1230
»
»
1215.
>»
z
»
1208
>»
»
»
1222
»
»
»
1210.
>»
»
1134
Petrović,
junica Ravno
1506
»
»
bik
Rašće
Drljača
Đuro,
Gradac S.O.
Fond
Slunj »
»
Žavnica Vrbovec »
Brezovljani
Vrbovec Virje Virje »
»
stanica
Vet.
Sl. Požega
1135
»
Franjo
»
M.
Andrija Antun
1241
»
»
»
Haganj
Nikola
Štefković
»
»
Nikolaj Stjepan Car
Mihaljevci
51
1557
»
»
1636
>»
»
4639»
4536
Fond
S.O.
Vel.
Gorica »
»
8269» 8267»
Mj.
zajednica
Podr.
Slatina
Fond
Sk.
Kostajnica » »
.
»
8249»
»
8251
» »
»
Općine
i
|
Virje
prezime proizvođača
Ime
Red.
broj 19.
Juranić
Franjo
20.
Turković
Petar
21.
Varga
22.
Drmenčić
Ivan
Stjepan Prpić Marijan
23.
|
ira | Organizacija gorija
Selo
Virje
Broj
iKate-
8268
bik
—
»
23.
Šoštarec Bobovec
26.
»
»
»
8283
>»
»
»
»
8287
»
»
Mrzli
__
Dol
Krivi
— Krivi
»
—
Koprivnica
Đurđevac
»Senj«
OPZ
1466»
Put
1862
»
10420
»
Općine
Kostajnica
8275
Đurđevac
Antun
Sk.
»
»
Đuro
Fond
»
=
24.
Kupac
Put »
Fond
S.0.
Đurđevac 2592
Koprivnic
ZPP
junica
Mato,
Cicak
Kalinovac Đurišević
21.
Ivan
28.
Hodalić
29.
Fusić
Luka
30.
Tučak
Mijo
31.
Temica
32.
Markovica
Ivan
33.
Flamaceta
Mijo
34.
Mihajlić
Franjo
35.
Knapić
Stjepan
—
Đurđevac
Mato
Đurđevac
10416
sou ou
10306
BE
10351.
ou
Ferdo »
Brezovljani
Žabno
Žabno
Fond
S.O.
Dvor
na
10304.»
A
ou
_
bik
»
—
10357
Ba Lj
2137. 10303 19979
—
»
»
»
»
»
»
>»
»
»
»
»
20170.
»
Uni
»
Fond Glina
S.0.
Fond
S.0.
Slunj 36.
Grubačević
37.
Vodopija
Nikola
38.
Predavac
Franjo
39.
Lacković
Slavko
40.
Šofić
41.
Grdinić
Ljubo
Štefo Jozo
42.
Margetić
43.
Rošek
44,
Frković
Mirko
45.
Gutvart
Vilim
417. 48.
Ivan Bengez Šofić Đuro
49.
Pelikan
Hrsovo Cirkvena
»
20002
»
19926
—
Rača
Nova
Nova
Josip
G.
Daruvar
»
>»
»
»
»
Fond
S.O.
Rača
»
4899
»
»
3320
»
»
11453.»
Fond
S.0.
Vel.
Gorica
— Čazma Vet.
stanica
»
11308»
»
ll4l7.Ć
>»
»
Rovišće
3319.
>»
»
Daruvar
4899
»
Rača
Rovišće
»
11475»
»
Kozarevac N.
»
»
11147.»
Predavac
Stevo
— —
»
»
Glina
5
Rača
—
20105
»
Škrinjari Žabno Sasovac
19944.
»
Predavac Rovišće Draganić N.
Milan
Vargić
20166
»
Kozarevac
Marko
46.
»
Fond
S.O.
Glina 50.
Kapetanović
51.
Kral
52.
Hanzl
53.
Kral
54.
Gazdić
Stevo
Venci
Franjo
Josip Stevo
D.
Daruvar
Ljudevit Sel. Lip. Majur Ljudevit V.
Sel.
Grđevac
V.
»
4934
»
»
»
4877.
>»
»
»
4846
»
»
»
4843
»
»
Grđevac
820.
»
S.0.
Fond Pakrac
59.
*
Malina
Josip
56.
Domović
Stanko
57.
Urbanek
Franjo
58.
Husak
Viktor
Ljudevit
Sel. Daruvar
Dežanovac
—
»
G.
Daruvar
Dežanovac »
_
Daruvar
*
4735
»
»
2079»
2078. 1358
» »
>»
krava
PPP
»Braća Novska
MarijaPalangić
Rađenović
Žena
i dom SLUHA
ORGAN
svoje pojedine osjetne njegovati školi. vida ili sluha da Dešava djeca napreduju zbogslabog djece. i po treba to odnosno Kada liječnički savjet potražiti majka, opazi učitelj, poduzeti liječenje. potrebi kontrolirati
majka
Svaka
mora
i
organe
U
članku
ovom
u
ne
se
ćemo
osvrnut
se
sluha.
organ
na
dijela srednjeunutrašnje. vanjsko, sastoji dijela: do zraka i dovode uha, kojem unutrašnjeg hvataju titraje poputlijevka sluh. nalazi pravo osjetilo nalazi i već Uho organ osjetilo sluh, njemu nije težu i osjetilogibanje. od hodnika i od od uške ili ušne uho školjke, slušnog Vanjsko sastoji bubnjića. će ih obahvatati uške i tako okretati mogu Životinje zvukove, koji bolje mišići uške Kod ili da plijen. čovjeka neprijatelj vijestiti, približava micati ušima. Ima mogu koji kržljali. pojedinaca do kroz slušnik Zračni ga, (jajolike bubnjića opne), dopiru potresu titraji slušne uho. te prenose prenese bubnjića srednje Titraji titraje slušna uhu tekukoščice stremen),unutrašnjem zanjiše (čekić, nakovanj, odnosno slušni slušne i time ćina poživac, kojim podraži stanice, pužnici sluh ide do središta pa mozgu, osjetimo zvuk,glasove (čiste dražaj i ili šumove prasak dr.). (škripanje, kove) Uho
dva
Prva
i
iz tri
se
u
se
za
se
za
samo
u
ravno-
za
za
se
a
za-
su
se
se
na
on
na
se
u
u
zvu-
u
za
sluha
Mane
i bolesti
uha
glasniji vikanje. čuje, tj.čuje Nagluhčovjek zaraznih uha kao to Obično posljedica dječjih upalesrednjeg je posljedica može ostati Kad i bolesti bubnjić povrijeđen (šarlaha, ospicadr.). upalaprođe, kod neke nakon uhu. Obično ili srastu koščice n epredjece upale srednjem vrlo
slabo
ili
govor
samo
u
Nagluhost
može
ušne
iz uha.
ili zaudara
curi
stano
nastati
masti.
i
onda,
ako
se
slušnik
zabrtvi
grudicom
blata
ili
pa nagluhi bolje koji pojačavaju glas, čuje. aparata, Ona može biti Gluhoća kod slušnog osjetilapužnici. nastaje povrede bolesti. kao neke ili zarazne Potpuno povrijeđenanastaje posljedica dječje nikakvih glasova. gluhčovjek čujeuopće naučiti rodi posve može ostane Ako pa govoriti, gluhodijete gluho, naučilo i To može pa ogluši djetetu koje je govoriti, prije dogoditi nijemo. i ostane zaboravi 6— 7 ono gluhonijemo. govoriti svoje godine: uče čitati govor školu,kojoj Gluhonijema polaze posebnu djeca ali sami usta i svoga nastavnika, čuju. pokrete jezika tj. oponašaju
ima
Danas
slušnih
u
ne
ne
se
se
s
u
usana
ne
B.
:
'
Glavni
i odgovorni
Vlasnik
i izdavač: Ilica
16
<“
Uređuje:
UREDNIČKI
P.
ODBOR
urednik: Hoholač. Zagreb, i
Vera Kaštelan, tehnički dipl. inž. Dinko uredništvo: radnika SRH. Uprava Udruženje mljekarskih telefon Tisak: 440-476. »Vjesnik«, Zagreb. urednik:
31/III,
i Chl.
Štamparija