Mljekarski list 5-1970

—

|

—

o

>

:

-

——

=

>

=

-

—o»,a»s;B|

OBAVIJEST o povišenju mlijeka cijene i to:

proizvođačima, mlijeka cijenu otkupnu povisila je mljekara« »Zagrebačka i

1000

do

litara

bi

išlo

isporukom proizvođačagodišnjom takovi da obzirom uglavproizvođači c ijene otkupne povećanje sezonski; pojavljuju litara od 1000 litara do 10000 kod isporukom godišnjom proizvođača b) dinara od bi po 1 litri isporučenog mlijeka; cijena 0,05 povećala bi litara 000 10 proizvođačima povećanje s preko isporukom godišnjom c) dinara iznosilo po 1 litri isporučenog mlijeka; 0,10 okolice tzv. povećanje Zagreba grada tj. užeg prstena, d)proizvođačima obzirom litri dinara iznosilo bi po 1 mlijeka, isporučenog 0,10 konstantnost mlijeka; proizvodnje njihove bi iznosilo sektora kod otkupnecijene mlijeka društvenog €) povećanje količina. bazi litri dinara 1 planiranih po mlijeka, isporučenog 0,10 1970.

1.

IV Ovo primijenjuje mlijeka otkupljenog povećanje cijena Zagreb mljekara«, »Zagrebačka i Centar otkupmlijeka proizvodnju a)

kod

s

se

se

s

na

ne

nom

s

se

na

s

na

a

sa

se

za

STAVOVI | PREPORUKE SAVJETA | RADNIČKOG SAVJETA KOOPERANATA MIJEKARE« »ZAGREBAČKE MLIJEKA PROIZVODNJE i GOVEDARSTVA O UNAPREĐENJU U KOOPERACIJI »Zagresavjeta Radničkog kooperanata Savjeta sjednici zajedničkoj i 1970.

IV 27. bačke prodiskutirani Bjelovaru održanoj mljekare«, i i »Stavovi proizvodmljekarske govedarske unapređenju preporuke« jeni nje. i savjeta Radničkog kooperanata Savjeta zajedničku sjednicu U pripremama i komiz zadruga stručnjacima robnim održano je niz sastanaka proizvođačima, odgoi mlijeka, otkupa kooperacije rade binata koji provedene organizaciji složeni konstatirani problemi i stagnačega i

Na

usvo-

su

u

o

;

za

s

su

na

i analize, na varajuće ankete cija u govedarskoj blematikom ukazuje se na —

osnovu

su

mlijeka.

U

vezi

tom

posebno proizvodnji proizvodnji, i stanje: probleme slijedeće 90% goveda, drži preko koji sektoru privatnom mliječnih poljoprivrede 38.000 da tako struktura, niska i sitna prevladava gospodarstava proizvodna domaćinstvu »Zagrebačkoj po i mlijeko isporučuju koji kooperiraju mljekari« i do 50% oscilacijama zima— litara mlijeka godišnje, i to 1.700 ljeto prosjeku; a

u

na

cca u

s

s

pro-

o

o

aa

je niska sekreproduktivna na sposobnost mliječnih goveda privatnom toru u SR dolazi 7.500 matičnih Hrvatskoj gdje na 640.000 krava svega krava, a minimalan prosječna starost krava je 9 godina, odnosno je remont mliječnih SR goveda, što se vidi iz materijala Stočarskog selekcijskog centra Hrvatske;

vrlo

—

(Nane

a

mani

emo

—

s:

Sa

sastanka

u

Bjelovaru

naročito teladi i prasadi, u odnosu disparitet u cijenama mesa, na cijene mlida jeka, vrlo je nepovoljan za izvoza i unumlijeko, s obzirom konjunktura i negativne tarnjeg tržišta, kao tržištu na rezultat za pojave stoke, imaju teladi i prasadi i za 100% odnosu poskupljenje u reformske otkupu u na 3

>>>

BP

o

a

a

A

osno)

(poskupljenje 1 kg); za

cijene dinara

teladi

7,00

od

na

18,00

prasadi

dinara,

od

6,00 na

14,00

rad inostranstvo selo odlazeći u na napušta sposobnija radna snaga ili bez perspektive ili u gradsku privredu, radi niskog dohotka, nestabilnosti nisku strukturu na posjeda u pogledu uvjeta privređivanja na selu, s obzirom sitnorobne i prevladavanja proizvodnje. strane sa »Zagrebačke mljekare« cijene mlijeka u korist Korekcija nivou 1970. na mlijeka i iznad je povećanja cijene konzumnog za sa 5,000.000 dinara može to ne cijenu teladi i prasadi, pa ovaj pratiti konjunkturnu toga. Međutim, i stimulira nesklad proizvođače, kao i postocijena utječe na pad mlijeka u otkupu teladi sposobne mali za daljnju rebroj ženske jeća kreditna politika, da i onako ili klanje. U tov rasplodni materijal, već prodaju za uzgajaju kao produkciju ne potrošači skoro mljekare gdje su primorske su poteškoći dalmatinsko posebnoj izvršena korekcija cijene koja je inače ostali bez konzumnog mlijeka, iako je i tamo i dalje pod kontrolom općinskih skupština. mlađa

—

i

proizvođača

-

značaja s obzirom problematike, koja je od šireg društvenog sela i većine izvor osnovni stanovništva, u da cjelokupnog prihoda je stočarstvo i preporuka« »Stavova zajedničkoj sjednici Savjeta koizradi koji su usvojeni na i Radničkog su predstavnici 65 zadruga, kombinata, savjeta, učestvovali operanata »Zagrebačka mljekara« surađuje i veterinarskih stanica, s kojima poljoprivrednih ili struna kooperaciji i otkupu mlijeka i čiji predstavnici, individualni čnjaci, sačinjavaju Savjet kooperanata.

Na

prednje

osnovu

proizvođači

U

ovih

izradi

»Stavova

i preporuka«

selekcijskog centra, Centra i Instituta surađuje s kojima

stočarskog stočara«

učestvovali

su

nauke u primjenu mljekara«. »Zagrebačka za

Republičkog

kadrovi

stručni

»Centro-

poljoprivredi,

SR mljekarHrvatske, Udruženja selekcijskog centra ovim održan Hrvatske i »Centrostočara«, o SR je 12. V 1970. sastanak skih radnika ostalih (»Zdenka«, Splitska i preporukama mljekara stavovima s predstavnicima osnovnih privrednih u Puli) i predstavnicima mljekara, Riječka mljekara, Mljekara komore komora Split i Rijeka, te Privredne Bjelovar, Zagreb, Varaždin, Karlovac, određene na primjedbe SR gdje su date konferencije SSRN, Hrvatske, republičke da može smatrati zajedničke preporuke, dok je i preporuke, su ovo stavove se pa niz zadruga i kombinata to učinilo i vlastitim potpisom.

U

organizaciji Stočarskog

U

vezi —

istaknutom

s

Saveznom

problematikom izvršnom vijeću

dostavljamo:

Hrvatske SR vijeću Sabora i preporuke« Savjeta i poduzimanje mjera, »Stavove odgovarajućih na razmatranje i Radničkog mljekare«, koji su u međuvremenu savjeta »Zagrebačke kooperanata i preporuke« ove grupacije proizvodnje i prerade mlijeka i razvoja postali Stavovi i drugih i Republičke republičkih instiprivredne komore govedarstva, te osnovnih stočarstva. tucija koje rade na problemima —

Izvršnom

'

1

Rezime

1)

i preporuka

stavova

je slijedeći:

fond proizformira stimuliranje robne Republički za vijeće Sabora kamate kod beneficirane redovnog i rasplodnih putem mlijeka goveda vodnje robni iznositi najviše bi trebala a proizkreditiranja. Kamata bankarskog bi interes imali za dugoročno ulaganje u vođači i rasplodnih goveda mlijeka rok od 3—5 od 4% takovu na godina. proizvodnju uz kamate

da

Izvršno

4%,

.

*

U sadašnjem Obrazloženje: proizvodnje mlijeka kreditiranje robne oročavanja, uvjeti su vrlo šlo, putem od kamate 2 godine sredstava na uz kamatnu uz stopu od 8%.

Izvori

sredstava

stimulirala 40% To bi bilo .

da

4

i rasplodnih

nepovoljni,

6%,

da

bi

uopće tamo gdje

goveda, a jer proizvođač

mora

kredit

100%

dobio

uvjeta

nema

od

,

od

ukupne

robnih

za

pri50% oročiti 1 godinu na

se

izvorima bazirati na predviđenim ovaj fond mogu i sl. Pretpostavka rezervama stočarstvu, u budžetskim sredstava sa za beneficiranje kamata 1,000.000 dinara sferu plasiraju 25,000.000 dinara, u ovu .

daljnja sredstva i mesne nata, mljekarske

žirala

sistemu

za

o republičkog zakona cca Republika putem

banke

bankarskom

tome

nacrtu

u

je da 8

na

bi

4%

će

anga-

investicije kod proizvođača, dok bi se nosilaca kooperacije (zadruga, kombiproizvođača, sredstva aktiviralo.na preko ovoj osnovi industrije) ili bi se ukupno

kao 60,000.000 dinara izdvojiti i angažirati

inicijalna sredstva.

U

svrhe

ove

»Zagrebačka

mljekara«

će

1,000.000 dinara.

Po vrijednosti investicija u štalskih kapaciteta, nabava mliječnih goveda, nužnih strojeva i opreme, kod formiranja robnih proizvođača 10 mliječnih goveda, sa cca bila bi neophodna od cca 8 miliona st. dinara.

Na toj bi se osnovi formiralo 780 takovih koji bi bili solidna osnova za proizvodnju mlijeka (780 gospodarstava X 10 krava X 3.000, tržnog mlijeka po kravi godišnje jednako je 23,400.000 litara tržnog mlijeka) i solidna osnova za rasplodnih goveda, cca 3.000 kvalitetnih ženskih grla za rasplod.

2) Da Izvršno vijeće Sabora predloži Saveznom izvršnom vijeću donošenje takovih propisa koji će omogućiti uvođenje reeskontnog kredita i za proizvodnju mlijeka i rasplodnih goveda. Do sada reeskontni kredit postoji za otkup teladi i pripremu izvoza, što bi trebalo riješitipod istim ili još povoljnijim uvjetima za ženskog podmlatka i mliječnih goveda, kao baze za mlijeka i mesa.

predračunskoj

rekonstrukciju

investicija gospodarstava, litara

proizvodnju

Obrazloženje: stimulira prema izvozu, direktno

Sadašnji

sposobne za proizvodnje

kreditni

kreditiranje proizvodnju

sistem

koji je parcijalan i usmjeren samo klanje ili tov i onako malog broja ženske teladi daljnju reprodukciju. Uvođenjem sistema i ove suštinske stimulirao bi se proces formiranja robnih i proizvođača rasplod-

kreditiranja uzgoja Har IT

podmlatka;

nog

3)

da

predloži Upravnom odboru Fonda kreditiranju robne proizvodnje mlijeka i Dalmatinske Zagore, također putem se

za

razvoj

i mesa

na

nerazvijenih

području

krajeva da Korduna,

priđe

Banije, beneficiranih kamata proizvođače i nosioce kooperacije koji žele investirati stočarsku tim podproizvodnju ručjima (mljekarske i kao inđustrije). za

u

na

mesne

4)

Da

Like

:

Izvršno

vijeće Sabora razmotri potrebu dopuna Zakona o doprinosima i porezima građana br. 13/69) u cilju davanja (Sl. list SRH skupštinama prava da u svoje odluke unesu poreske olakšice za one poljoprivredne proizvođače koji putem kooperacije i ugovorne suradnje investiraju u robnu mlijeka, rasplodnih i u tovne goveda kapacitete.

općina, proizvodnju

Postojeći poreski Obrazloženje: katastarskom ali

na

ćinstava

prihodu,

ne

stimulira

plem

nivou, niti

SR

Slovenija

vodnju.

Pisk ona.

5)

Da

sistem

je pozitivan što se tiče njegova stopa progresije kod većih kategorija domaposjeda prema odnosno optimaldugoročno u specijaliziranu i robnu proiz-

baziranja

okrupnjavanje maksimumu, stimulira investiranje

izvršila je dopune

izvršiti i u

našoj Republici

Zakona na

osnovu

o

doprinosima

i porezima

građana, koju ovlaštenja koje proističe iz Saveznog

Izvršno vijeće predloži saveznim organima matičnih krava izjednače kod Savezne premije

:

e

da s

robni društvenim se

proizvođači sektorom

i vlasnici

poljopri-

u općipremije dijela ostvarivanje daljnje tako Isto takovu dolaze u i mljekare sredstva ostvaruju ne ta jer iste u nizu slučajeva nama, »kupovati«. situaciju da iste moraju odnonarušenim Federacije o nivou na inicira Sabora raspravu vijeće 6) Da Izvršno rješenja. adekvatnijeg iznalaženja cilju i mesa sima mlijeka cijeni u

republičke

je neodrživo

u

ugrožava Obrazloženje: je goveda, strukturu mliječnih pa fond i na i utječe u govedarstvu i mesa teladi putem način da se cijene na sklad i to taj dovesti u nužno ovu cijenu a nivou, na realnijem stabiliziraju i dogovaranja društvenog intervencije društvene dinara od 0,28 cijene zacrtane garantirane cijene mlijeka korigiraju u ostvarivanju i stimubazi na uz povećanje kao minimum, 1 masnu jedinicu za i na formirati može cijene da situaciju u dovođenja industrije, liranja mljekarske od minimalne garancije. nivou višem izrade kod srednjoda se izvršnom vijeću i Republičkom Saveznom se 7) Predlaže i da i mesa i mlijeka potrošnje bilanca proizvodnje izradi obavezno plana ročnog plana ekonomska tekuća politika podredi realizaciji takovog se nesklad

Nastali

u

i

cijeni mlijeka

direktno

mesa

reprodukciju

premija povećanja

Česte

Obrazloženje: cijene koštanja i znatno društvenom i privatnom i individualnog štvenog mlijeka i mesa.

8)

Da

izvršno

Savezno

štenih

kamata

na

o

banci, koja

oscilacije u

iznad, dovode sektoru, već sektora, na

mesa

nestabilnosti

do i do

proizvodnje na orijentacije dru-

proizvodnju specijaliziranu

i

povećanu,

ove

dugoročne

pomanjkanja robnu

samo

ne

povlabanke riješi pitanje uvođenja Narodne vijeće putem kredite. reeskontne uvrsti ih te u kredite otkup mlijeka, za Kredite

Obrazloženje: vlastitih bankovnih vrednih proizvoda,

proizvodnje. cijeni teladi i prasadi, odnosno ispod

sredstava

vraćanje

u

mlijeka

otkup tretman i imaju za

roku

od

60

dana

banke

kredita za kamatnu i uz

isključivo iz odobravaju viškova poljopriotkup stopu 17,5 8%/, zavisno

—

kredit.

odobrava

već na viškova, otkup mljekara« Međutim »Zagrebačka količina mlijeka. proizvedenih vrši ugovorenih otkup o kooperaciji osnovu ugovora proširenja zbog djelomično iz u godinu, godine se Količine mlijeka visina Međutim, proizvodnje. intenzifikacije uslijed područja, a djelomično otkupnog što 5 kao godina, unatrag visini, kreće se gotovo u istoj kredita za otkup mlijeka redovnu otežava isplatu mlijeka. kredita uvrštenje kredita mlijeka, obima za otkup povećanje Stoga predlažemo ostalih tretman dobili bi čime reeskontne kredite, u mlijeka za organizirani otkup način veći bi dobile banke na taj Poslovne kredita za plasirati za kreditiranje otkupa iznos sredstava, koje bi mogle stope za kreditiranje orgapovlaštene kamatne odobravanje Također predlažemo kamatna od stopa tj. banke iznosu Narodne 5% u od strane mlijeka niziranog otkupa bi 3%/. iznosila mlijeka kreditima za otkup po i bankarskom o korekcije propisa potrebu razmotri Sabora Izvršno vijeće 9) Da sistem cjelokupan kako bi se izgradio kreditnom poslovanju, štedno kreditnog u stagnacija štedionica je ozbiljna zadružnih Ukidanjem Obrazloženje: poslosistem štedno kreditnog ni izgrađeni postoji a ne selu, sistemu štednje na da bi ovaj s kombinatima, napomenom služba zadrugama, štednih pri vanja, putem dolazi Posebno u obzir bankarski sistem. bilo neophodno uklopiti u cjelokupan sistem kredinarski im ukoliko osigura se radu inostranstvu, u na devizna štednja radnika proizdugoročnu istima ugovoriti bila s voljna dok bi mljekara« »Zagrebačka dit, proizvoda. i sigurnost plasmana vodnju ne

poljoprivrednih

vrši

povećavaju

proizvodnju. poljoprivrednu

mlijeka.

štedno

-

-

:

poslovanja.

-

kooperanata Savjeta predsjednik Prelović, direktor Rade mljekare« »Zagrebačke generalni Tomić, Hrvatske SR centra direktor Inž.

Selekcijskog Brlek, Stjepan Radničkog savjeta predsjednik MijoVukelja, »Centrostočara« direktor Šime Morović, radInž. Milovan mljekarskih Udruženja predsjednik Kljaić, Inž.

Vukić

nika

SRH

Franjo, Dipl. Šatović poljoprivredi inž.

u

direktor :

Centra

za

nauke

primjenu

'

SISTEM ŠTEDNJE | ŠTEDNI OGRANCI Iskustva

iz SR

Slovenije

republičkog Slovenije organizacije koje i poljoprivredom, posebno otkupommlijekadrugimorganiziraju svojim štedne i normative Štedni područjima ogranke. ogranci imajusvojapravila doneseni zakona i banke. na osnovu koji republičkog pravila poljoprivredne banka svaku otvara račun Poljoprivredna Celje organizaciju posebni štediše koji područja poljoprivredne organizacije polažu tim sredstvima ukoliko to pravo Organizacija raspolaganja joj odobre odbori upravni ogranaka. interesantan služi Taj je poljoprivrednu organizaciju, jer joj kratkoročne tražiti pozajmice, slučaju investicija saglasnost odbora Upravnog ogranka.

Jedna može imati i oni vežu organizacija neograničeni brojogranaka tako navodimo kombinata pa pojedina područja, primjer Poljoprivrednog ima 12 Žaleckoji ogranaka. nastala ovakvim oblikom Sredstva karakter iz i štednje imajunamjenski krediti dok banka po njih odobravaju zahtjevu dugoročni proizvođača, je da obzirom način tu zainteresirana moć odnotaj povećava svoju platežnu veće banke svote zainteresirane obzirom obrtaj.

Nadalje, kroz svota učešće i i povećavanje organizacije proizvođača prilikom Krediti iz sredstava kredita. dobivanja štednje putemogranaka smijupriod 75% ukupneštednje jeći putemogranaka. »štedno-kreditnu Proizvođači vodi dobivaju knjižicu«kojoj predstrani uloženoj njoj evidencija dinarskoj štednji individualnog proizvođača, vodi zaduženost kao i kredita. drugoj polovini proizvođača otplata nalazi račun u štednji, Poljoprivredni proizvođač svoj jerprima6,25— kamata uloženi istovremeno kredit novac, 7,90% podiže kojiplaća kamatne iznose u visini od 3%. Štedni ulogpoljoprivrednom proizvođaču ujedsluži kao učešće kredita. prilikom dobivanja Banka i i i poizdaje uputstvapravila organizaciju ogranke, knjižice trebne obrasce te vodi i (formulare) evidencijudugu štednji organizacije i isti kao i štedne Štedne proizvođača. knjižice imajupostupak druge knjižice banka i uloženi kojeizdaje ulogegarantira država, poljoprivredni može bilo banci SFRJ, proizvođač podići kojoj banke ostale banke Direktor i Celjske poljoprivredne koja djeluje ostalih odnosno izražava vrlo području njihovom području, općina, povoljno i navodi da tri prva štednji je ovojgodini putemogranaka mjeseca dinara 5 uplaćenomilijuna štednju. rado banka bi vrlo stupilasaradnju »Zagrebačkom Poljoprivredna kredita i mljekarom« pridavanju proizvođačima organiziranja štednih ogranaka cijelom području kojem»Zagrebačka mljekara« djeodnosno U tom smislu bi luje otkupljuje mlijeko. pri»Zagrebačkoj mljekari« i otvorila račun bi štedni ulozi. napravila svojuispostavu koji pristizali smatra vrlo što oni sada i da direktno Nadalje korisnim, uvode, isplaćuju što će radi što odmah mlijeko proizvođač prihvatiti toga putemknjižica teku bi imala veću svotu sredstava: uvijek kamate, organizacija neisplaćenih bi koristiti. Na način bi putem mlijeko štednji, koju mogla taj štednje stvaralo novčane zalihe bi redovitu koje omogućile isplatu namijenjenog Na

zakona

osnovu

SR

se

a

bave

na

su

za

na

s

novac.

nema

s

novac

ne

za

a

samo

za

u

mora

se

za

se

s

sno

na

novaca

za

su

s

novaca

na

ne

u

se

na

o

a

na

se

na

a

na

no

za

o

za

a

u

novac

u

uz

na

se

u

o

za

na

u

sa

na

na

osnovu

na

na

a

mu

a

za

na

se

novca

7

cilju iznalaženja mlijeku. toga i kapitala prihvatanja stranog proizvodnje kreditiranja putemorganizacija i opreme poljoprivrednamijenjenog materijala rasplodnog kreditiranja cilju nojproizvodnji. “individualnim deviza po koji proizvođačima, o ročavanje Nadalje deviza vlastitih inozemstvu radu dobivanje deviza, vezivanje prodaja kredita kod učešće devizama normalno štednjom putem dobivanja kredita, olakšica prikreditiranju mogućnosti dobivanje daje ogranaka, robnih proizvođača. htjeva stvaranje Luković inž. Duško Dipl. mljekara Zagrebačka Osim

smatra

se

to

interesantnim

vrlo

načina

u

u

su

u

na

za

—

u

za-

za

nove

za

BOLJE PROIZVESTI VIŠE | TELADI?

KAKO

teladi danas uvelike rentabilna. Na žalost Protzvodaia dobre. mnogo je vrlo teleće teladi se proMnogi cijene. postiže povoljne kolje, jer budućnost. misle časovitu izvođači korist, gledaju ženski starih kod Kako nas mnogo krava;//a ostavlja je jepoznato podmladak, bi ih će starih krava smanjit se Izlučivanjem zamijenio. koji i teladi. već mlijeka njihov broj, proizvodnja ili nabaviti steone ženski Zato junice podmladak valjani valjauzgajati rasplod. |

se

meso

za

a

na

samo

na

ne

se

ne

.

ne

samo

za

treba

Ujedno

poduzeti slijedeće:

pobadr.) spriječiti (bruceloze spolnih liječiti očaj, time ćemo krave jer umjetnoosjemenjivati, gdjegod jemogućevalja biti veterinarskom već će krave kvalitetnu dobiti pod telad, bolesti mogu eventualne pa spriječiti, pojavespolnih kontrolom, odnosno pravovremeno liječiti. oranicama krmom hrane Kod koje krava proizvedenom (lucernom, lišćem i repom, djetelinom,: krmnom slabija sl.) repinim jesteonost, sadrži više fosfora.

Krma fosfora. travnjaka dovoljno njoj jer:u tvarima rudnim i često povitaminima, oskudijevaju Bolje kod baš tih tvari uzroče poremećaje oplodnje. manjkanje ako krave ćemo telad Osim bolje prije pripremimo togabolju da proizvest nakon ćemo muznost ćemo Time nego teljenja, povećati teljenja. rudnih tako i tvari rezerve pa djelotvornih hranjivih tvari, povećatitijelu teleta utrobi i time (najvažnije jezadnjih bolji razvoj (vitamina) osigurati vitamin A Zato Od vitamina 12 sedmica najvažniji (karotin). je teljenja). prije rudne tvari vitaminizirane davati kravama zasušenim količini, koja valja Dodatak 1 —200 15 1 g dan). kg pšeničnih posija mlijeka (150 odgovara veće sadržine fosi i to vrlo korisno nego zbog probavu, djeluje i time

i

bolesti

od

krave

—

—

ne

samo

se

.

na

se

crvenom

s

nema

a

na

muzare

ne

samo

u

u

.

u

na

za

ne

samo

na

fora.

K.

ZAŠTO Proizvođači

JE POTREBNO REZATI GOVEDIMA PRERASLE PAPKE?

koji

nisu

goveprije izgona pašu, dima treba da to čim učine. papke prije Svaki da drže zna, proizvođač govedima koji pretežno staji prerašćuju troši rožina.

Zato se u staji papci, jerstajanjem valja g ovedima o mogućiti da slobodno kreću i (zimiljeti).

Prerasli boli kod papciuzrokuju govedu stajanja.

Krave s preraslim dokazano papcima nevoljko osjećaju, pokusima j e da im i Poznata »Svaka proizvodnja mlijeka smanjuje. jeseljačka poslovica krave dan litru n oga šepava stoji mlijeka«! odnosno dešava da krave se, Zbogpreraslih papaka, šepavosti uzimlju količine mršave. pa dovoljne potrebne krme, Kod bikova kreću uređivati rasplodnih koji dovoljno valja u vijek inače da ih mora izlučiti iz papke, jer dešava, prije rasploda.

"Kod izobliče govedakojimaprerastu papci stražnji udovi, s tražnje tj. uvuku se noge im ne pa mogu pod trup, nesigurno stoje, zglobovi nateknu, izlaziti iz K. staje.

odnosno

na

do

se

sada

uredili

u

ne

se

se

a

se

na

ne

se

se

ne

se

vremena

se

SAKUPLJANJE

MLIJEKA AUTOCISTERNOM

Suvremena

tehnologija proizvodnjeprerade m lijeka z ahtijevala jei način i moderniji sabiranja mlijeka donijela jedno podesnije rješenje čito našim uvjetima širokog rejona sabiranja mlijeka. i

naro-

u

ili više sabirnih Mljekare kojeimaju mjesta, kojima. postoje rashladni morat će iz ekonomskih nabauređaji, dogledno vrijeme razloga viti autocisterne vakuum pumpom. ugrađenom autocisterne tte O.L.R.A. izIspitivanja (proizvodnja Inox, Italija) vršena VII 1969. dala odlične mjesecu Županjske području mljekare tako npr.

130 km od 5 sati vremenu rezultate, liniji dugoj prosječnoj od + 30% C. temperaturi zraka 50—100

a

na

u

s

-

—

u

na

na

su

u

na

x

:

++ 4%C

Mlijekoje primljeno sa

na

predano mljekari sabiralištu, sa

u

a

+1LDC.

čelika, je je Na i pogon. i prazniti vlastiti gućeju je pratistrojnoručno, puniti biralištu pumpa je m lijekom p unjenja prednost mlijeko, potrebna nije to električne čekati vezani što nismo to veća energije, je prekida slučaju česti selima kod slučaj. inž. Mato Stojanović Dipl. »Pionir« industrija Mljekarska Županja Prednost

autocisterne

u

što

tome

izrađena

od

nezarđiva

mo-

sa-

na

a

a

za

a

u

nas

u

:

U nim

Podravini

kamionom

UREĐAJIMA

DVIJE LINIJE S RASHLADNIM

U RADU

rashladnim dvije linije opremljene sabire mlijeko. koji s

su

uređajima posebi

jednoglasno mljekarenja promatrali koji Mnogiproizvođači Nema Sve to da rekli m lijeka, pravo. kvarenja mjestu. svojem je je kantama. način što i žurbe sabiranjamljekarskim dosadašnji ostalog prati na

ono

su

način

takav

su

s

ZAVRŠEN

PROLJETNI

»ZAGREBAČKI

VELESAJAM«

zanimljiv velesajam« je »Zagrebački proljetni služi korisno dosta Bilo naše opreme gospodarstvu koja je proizvođače. bilo Pred i time je »Poljoopskrbe« paviljonom proizvodnju. unapređuje kamiona oko živo. Veliki sabiranje okupljao je proizvođača broj uvijek i Bilo opreme. tvrtke »Jansky«. je drugezanimljive mlijeka Nedavno

vrlo

bio

zatvoren

u

za

samu

se

10

za

a

Značajno proizvođači opredijeliti je, pojedine strojeve jer već dobre i loše osebine.

Tehnika ulazi dvorišta naših p njihove poznaju Bara izvođača. da

se

znadu

za

u

JAKOB

ROĐAK

IZ KLOŠTRA =

Pada

kuiš

venom

ll

h-

Druga »Zagrebačke mljekare« Žarkom kod iz nalazi drugom preuzimanja mlijeka sabirnog mjestakoje njegovim prostorijama.

Sa novi način da i smatra zanimanjem prati preuzimanja jesada njihovo selo dobilo »pravu mljekaru«.

Rođaka

zatekli

smo

u

razgovoru

s

vozačem

se

u

VINKO JARIĆ IZ SIKIREVACA Jedan

je najboljih kooperaSikiPoljoprivredne zadruge

nata

od

revci.

Posjeduje krava, godišnje prodaputemzadruge mljekari 20.000 litara Županja mlijeka.

Biljan 7

Jarić Marija strojem »Royal«

muze

STJEPAN SEKULIĆ IZ PARČIĆA Na

sabirnom

Parčići

k | K

mjestu je uredno. i to Čisto mjestu.

Zasluga je sabirača Sekulić On najmlađeg Stjepana. učenik tako pa osmogodišnje škole, jejoš redovite školske obaveze i presvoje uzima Q mlijeko.

Odmah što bilo zapamtio sve je je reklo oko problemalom predavanju matikesabiranja mlijeka. i školi mnogo Želimo uspjeha oko njegovomposlu sabiranja mlijeka! sve

svom

uz

se

na

mu

12

u

na

muznih

te

ČLANOVI SAVJETA KOOPERANATA RAZGLEDALI MLJEKARU U BJELOVARU tvornicu Prije Savjeta kooperanata razgledali od samostalnih pogona Bjelovar, jedan mljekare«. »Zagrebačke sastanka

članovi

su

sireva

Laboratorij Mljekare Bjelovar

Pred

Prugovac

sabiralištem

kraj Kloštra 13

i sabiralište

mli-

razgledali kooperanata mljekare Savjeta Tamo Kloštar. selu upoznali zadruge Prugovac Poljoprivredne jeka načinom i novim radom mlijeka preuzimanja putem rashladnog uređaja kamion cisterne. članovi

Osim u

su

su

—

se

s

KAJA ŠARIĆ IZ S. ROKA prva mlijeko Šarić jedonijela Drugarica i prva zakazani preuzela početak otkupa rekla to ponosna«, »Ja čanu isplatu. da će nisu vjerovali jedragaKaja.Mnogi nisu biti zbunili. plaćeno, mlijeko bih mlađa da »Samo kupila jajoš dobro.« to krava. go Snaga izdaje, nije i želimo Mi mnogo godina još zdravlja joj na

nov-

na

sam

nam

mene

no

mno-

sam

a

me

života!

IZ STOČARSKOG

SELEKCIJSKOG

CENTRA

SR HRVATSKE

kooperanata proizvođača rasplodnom 1970. travnju mjesecu ..ma jj o i prezime Ime soršja Red. Kupac grla Selo Organizacija broj proizvođača Fond S.0. bik 647.

Grabarje Grabarje Čampiš Slavko = N. Gradiška stokom

Promet

-

u

——

\

Kapl Gužmić

Ivan

.Bisić Pavao Mirko

Tađijević Mate Cmarko Guliš

Pero

Mirko

Mehovec

_ — Biškupci Bankovci Tekić Biškupci Žavnica Haganj Toranj

Karlo

Kostlika

Koščević Car

Franjo

Đuro

Juranić Đurišević

Slamić Turković

Mijo Petar

Stjepan

1230

»

»

1215.

>»

z

»

1208

>»

»

»

1222

»

»

»

1210.

>»

»

1134

Petrović,

junica Ravno

1506

»

»

bik

Rašće

Drljača

Đuro,

Gradac S.O.

Fond

Slunj »

»

Žavnica Vrbovec »

Brezovljani

Vrbovec Virje Virje »

»

stanica

Vet.

Sl. Požega

1135

»

Franjo

»

M.

Andrija Antun

1241

»

»

»

Haganj

Nikola

Štefković

»

»

Nikolaj Stjepan Car

Mihaljevci

51

1557

»

»

1636

>»

»

4639»

4536

Fond

S.O.

Vel.

Gorica »

»

8269» 8267»

Mj.

zajednica

Podr.

Slatina

Fond

Sk.

Kostajnica » »

.

»

8249»

»

8251

» »

»

Općine

i

|

Virje

prezime proizvođača

Ime

Red.

broj 19.

Juranić

Franjo

20.

Turković

Petar

21.

Varga

22.

Drmenčić

Ivan

Stjepan Prpić Marijan

23.

|

ira | Organizacija gorija

Selo

Virje

Broj

iKate-

8268

bik

—

»

23.

Šoštarec Bobovec

26.

»

»

»

8283

>»

»

»

»

8287

»

»

Mrzli

__

Dol

Krivi

— Krivi

»

—

Koprivnica

Đurđevac

»Senj«

OPZ

1466»

Put

1862

»

10420

»

Općine

Kostajnica

8275

Đurđevac

Antun

Sk.

»

»

Đuro

Fond

»

=

24.

Kupac

Put »

Fond

S.0.

Đurđevac 2592

Koprivnic

ZPP

junica

Mato,

Cicak

Kalinovac Đurišević

21.

Ivan

28.

Hodalić

29.

Fusić

Luka

30.

Tučak

Mijo

31.

Temica

32.

Markovica

Ivan

33.

Flamaceta

Mijo

34.

Mihajlić

Franjo

35.

Knapić

Stjepan

—

Đurđevac

Mato

Đurđevac

10416

sou ou

10306

BE

10351.

ou

Ferdo »

Brezovljani

Žabno

Žabno

Fond

S.O.

Dvor

na

10304.»

A

ou

_

bik

»

—

10357

Ba Lj

2137.

10303 19979

—

»

»

»

»

»

»

>»

»

»

»

»

20170.

»

Uni

»

Fond Glina

S.0.

Fond

S.0.

Slunj 36.

Grubačević

37.

Vodopija

Nikola

38.

Predavac

Franjo

39.

Lacković

Slavko

40.

Šofić

41.

Grdinić

Ljubo

Štefo Jozo

42.

Margetić

43.

Rošek

44,

Frković

Mirko

45.

Gutvart

Vilim

417.

48.

Ivan Bengez Šofić Đuro

49.

Pelikan

Hrsovo Cirkvena

»

20002

»

19926

—

Rača

Nova

Nova

Josip

G.

Daruvar

»

>»

»

»

»

Fond

S.O.

Rača

»

4899

»

»

3320

»

»

11453.»

Fond

S.0.

Vel.

Gorica

— Čazma Vet.

stanica

»

11308»

»

ll4l7.Ć

>»

»

Rovišće

3319.

>»

»

Daruvar

4899

»

Rača

Rovišće

»

11475»

»

Kozarevac N.

»

»

11147.»

Predavac

Stevo

— —

»

»

Glina

5

Rača

—

20105

»

Škrinjari Žabno Sasovac

19944.

»

Predavac Rovišće Draganić N.

Milan

Vargić

20166

»

Kozarevac

Marko

46.

»

Fond

S.O.

Glina 50.

Kapetanović

51.

Kral

52.

Hanzl

53.

Kral

54.

Gazdić

Stevo

Venci

Franjo

Josip Stevo

D.

Daruvar

Ljudevit Sel. Lip. Majur Ljudevit V.

Sel.

Grđevac

V.

»

4934

»

»

»

4877.

>»

»

»

4846

»

»

»

4843

»

»

Grđevac

820.

»

S.0.

Fond Pakrac

59.

*

Malina

Josip

56.

Domović

Stanko

57.

Urbanek

Franjo

58.

Husak

Viktor

Ljudevit

Sel. Daruvar

Dežanovac

—

»

G.

Daruvar

Dežanovac »

_

Daruvar

*

4735

»

»

2079»

2078.

1358

» »

>»

krava

PPP

»Braća Novska

MarijaPalangić

Rađenović

Žena

i dom SLUHA

ORGAN

svoje pojedine osjetne njegovati školi. vida ili sluha da Dešava djeca napreduju zbogslabog djece. i po treba to odnosno Kada liječnički savjet potražiti majka, opazi učitelj, poduzeti liječenje. potrebi kontrolirati

majka

Svaka

mora

i

organe

U

članku

ovom

u

ne

se

ćemo

osvrnut

se

sluha.

organ

na

dijela srednjeunutrašnje. vanjsko, sastoji dijela: do zraka i dovode uha, kojem unutrašnjeg hvataju titraje poputlijevka sluh. nalazi pravo osjetilo nalazi i već Uho organ osjetilo sluh, njemu nije težu i osjetilogibanje. od hodnika i od od uške ili ušne uho školjke, slušnog Vanjsko sastoji bubnjića. će ih obahvatati uške i tako okretati mogu Životinje zvukove, koji bolje mišići uške Kod ili da plijen. čovjeka neprijatelj vijestiti, približava micati ušima.

Ima mogu koji kržljali. pojedinaca do kroz slušnik Zračni ga, (jajolike bubnjića opne), dopiru potresu titraji slušne uho. te prenose prenese bubnjića srednje Titraji titraje slušna uhu tekukoščice stremen),unutrašnjem zanjiše (čekić, nakovanj, odnosno slušni slušne i time ćina poživac, kojim podraži stanice, pužnici sluh ide do središta pa mozgu, osjetimo zvuk,glasove (čiste dražaj i ili šumove prasak dr.). (škripanje, kove) Uho

dva

Prva

i

iz tri

se

u

se

za

se

za

samo

u

ravno-

za

za

se

a

za-

su

se

se

na

on

na

se

u

u

zvu-

u

za

sluha

Mane

i bolesti

uha

glasniji vikanje. čuje, tj.čuje Nagluhčovjek zaraznih uha kao to Obično posljedica dječjih upalesrednjeg je posljedica može ostati Kad i bolesti bubnjić povrijeđen (šarlaha, ospicadr.). upalaprođe, kod neke nakon uhu. Obično ili srastu koščice n epredjece upale srednjem vrlo

slabo

ili

govor

samo

u

Nagluhost

može

ušne

iz uha.

ili zaudara

curi

stano

nastati

masti.

i

onda,

ako

se

slušnik

zabrtvi

grudicom

blata

ili

pa nagluhi bolje koji pojačavaju glas, čuje. aparata, Ona može biti Gluhoća kod slušnog osjetilapužnici. nastaje povrede bolesti. kao neke ili zarazne Potpuno povrijeđenanastaje posljedica dječje nikakvih glasova. gluhčovjek čujeuopće naučiti rodi posve može ostane Ako pa govoriti, gluhodijete gluho, naučilo i To može pa ogluši djetetu koje je govoriti, prije dogoditi nijemo. i ostane zaboravi 6— 7 ono gluhonijemo. govoriti svoje godine: uče čitati govor školu,kojoj Gluhonijema polaze posebnu djeca ali sami usta i svoga nastavnika, čuju. pokrete jezika tj. oponašaju

ima

Danas

slušnih

u

ne

ne

se

se

s

u

usana

ne

B.

:

'

Glavni

i odgovorni

Vlasnik

i izdavač: Ilica

16

<“

Uređuje:

UREDNIČKI

P.

ODBOR

urednik: Hoholač.

Zagreb, i

Vera Kaštelan, tehnički dipl. inž. Dinko uredništvo: radnika SRH. Uprava Udruženje mljekarskih telefon Tisak: 440-476. »Vjesnik«, Zagreb. urednik:

31/III,

i Chl.

Štamparija