Mljekarski list 6-1970

bi

R

PE #

E

d

"ee

p

H

Sa

međunarodnogpoljopri vrednogsajma

u

Novom

Sadu

a z

m

S

pram apr

ann

KOOPERANT U SLOVENIJI PROIZVOĐAČA IZRASTA U ROBNOG tehno-

suvremenije želja uvođenjem zapaziti neko male vrlo žalost ali investiranje, ozbiljnije mogućnosti logije, i može bez produktivnost. poboljšati naprijed pokrenuti vidnije toga kod i nas da znali nismo svima 'To nam akcija p okrenuta negdje je jasno, je 6. V2 subotu tek smo iz sela.

Mnogi potencijala proizvodnih aktiviranje do od čini tom što 1970. saznali i LogarCelja području pogledu vidjeli U

selima

našim

može

se

za

su

na

se

a

za

ne

H

3

a

u

za

se

ske

1

u

u

doline.

Jurak,

Božo Stevo za

direktor

»Stirije« i

Centra Stanivuković, direktor mlijeka i otkup proizvodnju mljekare« »Zagrebačke

| |

|

|

j

tipove prikazali mljekare« »Zagrebačke organizaciji kredii sistem kao i oblike kooperacije, kapacitete stajske gospodarstava, dobro i poslovanje. tiranjadrugeuvjete oni da 5 Kod jako orijentirani opaža posjećenihgospodarstava sistemu. i to pašno košnom tipičnom stočarstvo, dati:: Osnovni koji ovdje uvjeti domaćini

U

su

nam

za

se

na

su

u

su

—

GRADNJU

ZA

KREDITI

OLAKŠICE SIGURNO TRŽIŠTE vrlo banka Kreditna uvjepovoljnim pod s eljacima zajmove Celju daje da ali kredita Visina tima. zahtjevi p okazalo praksi ograničena, nije treba kredit dobio Da bi dinara do 100 000 seljak po jednomgospodarstvu. ime visini od 30% sredstva banci (oročavanja), štednje položiti se sredstva ta Na kredit. će koliko i to računaju otplaćivati vrijeme —

PORESKE

—

u

se

su

u

n.

u

na

2

na

vezane

mu

I

Jože,

Šmartno

ob

kredit

banka

dobiva

Glojek kamati

6%.

Za

izdani

5%

od

novac

na

već

Dreti

8%,

ali ne

od

sve

dužnika

|

općine Republike 3% od - kooperanta dužnika Ako netko želi momentano investirati, raspolaže (30%) onda oročavanje, njegadajeorganizacija kojomkooperira.

Organizator traži kooperacije dajepopiskooperanatakoje zajam, taj popis Rok 5 program prilaže investiranja.otplate je godina.

Poslovno ima nacrte 4 Za svaki udruženje »Stirija« tipastaja. tipposistem m apa i svi stoji posebna nacrtima, gdjejeprikazan detalji gradnje radova i opreme. izvođenja montiranje U i trenda pogledurješavanja tehnologije proizvodnje, specijalizacije Poslovnim i Veteriproizvodnje Zadrugasurađuje udruženjem »Stirija« narskim zavodom Celje.

God. 1969. izrađeno 70 programa, je 1970. bit će 100 programa. god. da i olakšice Značajno je cijeloj akciji kooperanti uživaju poreske visno i to ako uloženo: visini.ulaganja, je —

i

—

a

ne

za

novcem

za

a

se

s

za

se

uz

za

s

s

s

u

za-

o

8000—

15000 n.d

15000—30000

olakšica

>»

»

20% 30 %/

preko može što Najčešće vidjeti staje ogromnimkrovovima, omogućuje kao i i silos. nadkrivanje stajskog prostora, spremišta sijena imamo pa Gospodarstva kombiniraju proizvodnju, negdje s taje krave, iznad kokoši nesilice. njih(natavanu) smještaj U svim nailazimo sistem i to gotovo slučajevima kratkog l ežaja, potbez slame.

Iza rešetka puno i to vrši pa ležaja je metalna, izdžubrivanje ili bazene ili Na išlo radi ispumpavanjemgnojne isplahnjivanjem. i što zato lakšeg obavljanja posla područje oskudijeva stelji.

30000

se

>»

»

40%

s

a

za

a

za

na

se

u

ovo

ovo

na

se

Većinom

uvedeni

su

muzni

uređaji, ponegdjemljekovodi, transautomatske zatim pojilice, tehnički krme i drugi porteri đaji. obično kapacitiraju Staje nekim 15—20 slučajevigrla, i dii više. Uz pokreće visini maksimuma skusija zemljimalo Čini se, da je šnogposjeda. i

čak

a

ure-

na

se

u

a

ovo

ma

se

o

10

|

|

ha.

Postavljajući proizvodkod je plarješavan seljaka nju čitava Postoji proizvoda. pro-struktura infra organizacije već i ostale mlijeka meta, odlazi robe. »Ljubljanske Mlijeko nekim — mljekarne«, slučajevima stočarima povezanu /(3 gospodarstvo što sku i turističku djelatnost, Iako efikasnim. vrlo je pokazalo često dobro organizirano, kao postavlja problemsadašnja bi tremlijeka koja otkupna cijena robnu

sman

ne

samo

u

REDE

danrna dd ESEJE

Ko

;

a

u

;

se

ovo

sve

se

Jež

Peter, Luče

biti viša.

bala

stočarunapređenju Slovenije dijelu Vidjevši jepostignuto stotinu i nameće stva iskorištenju ideja impresionirani ostajemo Slovestanovništva 50% živi (u potencijala našegsela,gdje približno našeg i veterinarskih kao i kod i kod agronomskih seljaka, 35%).Postoji volja niji ekonomske tom najvažnije pogledu, riješene stručnjaka akcije olakšica. i kredita poreskih povoljnih mente,tj.dobivanje inž. Ivan Zaprešić Bodor, Dipl. što

u

tom

u

u

o

se

nam

za

mo-

uz

Veterinarska

RENTABILNOST

stanica

KRMIVA

kg jedinicama*) potrošak n jegov krmiva, tj. utrošku relativnom i zavisi hranjivih životinja produktivnosti mlijeka, krme rentabilitet i života tvari postiže Najveći mlijeka. stvaranje održanje iz što kod kilogramima): (u usporedbe uočljivo muznosti, je najveće Rentabilnost

u

o

o

za

se

4

|

ove

krmnim

na

1

|

dodindoa Godišnja zami! muznost (u kg) :

=

rave

(u kg)

za

Krmnih E jedinica: održanje jedinica života (u kg) (u kg)

A

1000

500

1700

2200

B

5000

2500

1700

4200

C

10000

5000

1700

6700

Pirtlenorie krmnih jedinica

.

(u kg)

2,2 0,8 0,7

kg mlijeka krmnih krava muznosti od 10000 krmnih svega jedinica, kg 0,7kg 2,2kg trećinu.

Da bi dobilo 10000 od 10 krajednu kg mlijeka jedinica, tj. treba 22000 krmnih krmnih 6700 potrošiti kg jedinica, umjesto kg jediA, kravu C. nica jednu Odatle vidi kako važno kontrolirati visinu krave muznosti i voditi je računa utrošku krmiva.

Ti da bi ustanoviti podaci potrebni, moglo koježivotinjenajvrednije.

Količina zimi utrošene krme lako može ustanoviti temelju bilježaka krmiva.

Nešto teže utvrditi tvari upotrebi hranjivih je potrošak ljetnom ali može izračunati razdoblju, temelju podatakapotrebama održanje života i količinu dobivena. mlijeka kojaje krmiva Rentabilnost izračunava količine krmaih upoređenjem ukupne tokom utrošena i količine namuzenog jedinica, kojaje godine, mlijeka.

Od krava niskom lošu ishranu i može 100 muznosti, držanje, krmnih dobiti 75—80 ili maslaca. jedinica kg mlijeka 3.0— kg Sa isto tolikom količinom krmnih dobre krave mogu jedinica pravilni 3,5 uz režim ishrane dati 160—170 ili maslaca. kg mlijeka 5,0— kg Po krmiva rentabilitetu može tehse, glavnim prosuditi crtama, stepen 6,0 nike Ta nekim primijenjenegospodarstvu.ocjena je,dakako, uvjetna; da krave račun tvari svog slučajevima mogućeje proizvode mlijeko tijela; osim rentabilnost krmiva i kakvoća hrane. toga, utječe vrijeme teljenja krava

Prva

s

od

muznosti a

1000

kg godišnje

Zalk

trošila

s

samo

je

1

za

se

va

za

se

o

su

se

se

na

su

o

u

se

za

na

o

za

onu

se

s

uz

se

sa

u

u

u

na

na

Prof.

KONTROLA

RAZVOJA

M.

F.

T.

TELADI

ocjenu pravilnosti dovoljni razvoja vidljivi vanjski zdravstveno to može odrediti prema kojipokazuju njegovo stanje.

Tačnije žive teladi i veličine. žive teladi vage vage povećanju njihove Povećanje dnevnom izračunava da razlika po određuje prirastu koji težine, tako, između žive vage i početkuprikrajuizvjesnog razdoblja podijeli brojem dana Ako tom tele kod bilo teško 25 nakon periodu. je teljenja kg, mjesec dana 40 da to dana težine bio 15 ili dnevno kg, znači, je mjesec prirast kg Po 0,5 kg. dobrom po Zdravlje prosuđuje prirastu kojijetipičan patežine, harmoničnom rastu i odličnom po sminu, vanjskom izgledu životinje, sjajnoj živahnosti i dobrom dlaci, apetitu.

Za

teleta

nisu

znaci

se

se

se

se

na

s

u

a

za

se

*) Sovjetska

krmna

za

jedinica

=

1 kg

srednje

zobi

=

0,6 škrobne

vrijednosti.

Prvi

telad

15

4 |

vremena.

|

pa teljenja, put je dana, 5 i 6 Nakon 6 važu dobi od 18 i 24 1,2,3,4, mjeseci. mjeseci je 9,12, mjeizvršiti tačno razmaka Vaganje poslije određenog Mlada telad važe kavezu vazi. Kavez decimalnoj jenapravljen da vrata kao i ulazak kavez. mogu tako, poslužiti platforma Krupnija telad se može običnim mosnim Telad važe vagama. vagati ujutro p rije isto vazi teladi krmljenja, uvijek vrijeme.

Bilješkeživoj spremaju Za težine teladi centrimetriodređivanje mjerenjem obujmaprsiju (u i kose dužine tablice.

U stadima) trupa(ucentrimetrima) posebne postoje određene se rasplodnih životinja prilikom vaganja u zimlju tjelesne mjere.

Po tim i standardima stoke kod dobrih uslova ishrane mjerama razvoja i može rast Prof, M. F. T. držanja ocjenjivati životinja. se

važe

nakon

zatim

kad

stara

u

seca.

se

mora

se

u

na

za

va

u

na

se

u

o

se.

—

—

ma

se

SILIRANJE KRMIVA* silaži Siliranje je ukiseljavanje. tome, takvi stvore prvom uvjeti, kojipogoduju stvaranju, redu, m liječne kiseline, tada štiti silažu od Kvaliteta silaže prvom koja propadanja. zavisi, redu, vrsti i silaže. silaži da bilja, kojesiliramo, pripremi Najvažnije je nastane ako kiselina onda dovoljno kiseline, jer dovoljno nije koncentrirana, očuvati silažu od da od količine .ne može kvarenja.

Nadalje važno, je ukupne raznih kiselina bude što više što octene i mliječne kiseline, manje pogotovu maslačne. kiselina zdrava i stoci dok Mliječna je prijatna, blago kisela, je octena oštra i većim količinama i štetna.

Maslačna kiselina neprijatna, je i malim količinama mirisa i ta štetna, neugodna je okusa, svojstva prenosi uzduhom i Osim važno kod silaže voditi mlijeko. opisanog, je pripreme računa i loš biti mnogo veći mogu gubicima hranjivih tvari, koji postupak Bez obzira silaže nego ispravan. propadanje dijela zbogkvarenja, gubici tvari dobro i veći ili što zavisi mogu hranjivih biti, uspjeloj silaži, manji, redu i brzini količina prvom prestanku disanja bilja stvaranja potrebnih kiselina. Prema tome silaži će poznavanje zbivanja omogućit pripremu dobre silaže tvari. najmanje mogućegubitke hranjivih zbiva silaži? Što dok diše kao i svako živo biće. po Biljka, raste, drugo Disanje je svojoj naravi kisika uzduha.

Kod stanicama izgaranje, pristup biljke izgara njetkiva dio i Ponog hranjivih tvari, kojejekorijenjem asimilacijom izgradila. i sljedica jerazvoj togzbivanja topline plinovitog ugljičnog dvokisa, kojibiljka Glavne izlučuje puči(otvori lišću). hranjive kojeizgaraju, tvari, jesu sunčane dakle kroz ugljikohidrati.

Njihbiljka izgrađujepomoć topline, dan. Ta i do sunčane izgradnja nije, naime, drugo vezanje topline, koju biljka veže te izgrađujući spojeve.

Prema tome da koji prvizaključak stvoriti, jest, jebiljka pod zalaza izlasunca, nego večer,vrijeme bogatija ugljikohidratimaujutro, pred zak Jer i kroz tako troše pa disanje produžuje noć, hranjive tvari, da isto kositi u vrijeme izgrađuju Stogajeuputno bilje upotrebu doba kad predvečer, tj. je najbogatije. i tek Za Međutim, pokošena biljkadalje diše, jejakost disanja smanjena. važno voditi računa da je, međutim, pokošenom tome, disanje stanju krmiva

u

stvari

Radi

se

da

o

se

u

u

u

o

no

o

u

a

u

u

a

na

o

uz

uz

na

u

u

o

|

o

u

nam

uz

se

u

uz

u

na

na

uz

samo

moramo

u

sunca.

se

se

ne

a

se

nove.

u

ono

nas

o

*

Izvod

iz

knjige

M.

Strižića:

za

»Izgradnja

se

jeftinih

silosa

u

i

siliranje«.

|

i

hranjivih gubitak izgrađenih, gotovih, nastavlja je iskoristila bi kada bi obustaviti tvari. Te bilja, mogli disanje hranjive tvari, da i nakon stoka.

Budući nastavlja obavljenog sječkanja silažu, disanje te dolazi ohlađivati može to kako dovoljnoj mjeri, stiješnjeno, jebilje da bismo odnosno silaže. Kada do nesmeprepustili dalje bilja, ugrijavanja i da bi bi do tako visoke tano postalo topline, pougljevilo ugrijalo zagrijava, i možemo Pita se kako bilja? utjecatiprekid disanjaugrijavanja bezvrijedno. kisika da do može doći Kazali smo, uzduha, jerje pristup izgaranja Prema ako tvarima kisika tome, u biljci. sprihranjivim izgaranje spajanje obustavili U to uzduha onda disanje bilja.praksi silažu, pristup ječimo tada silaže kod možemo ostvariti što punjenja silosa, postaje jačimgaženjem jer da uzduhu više tako sklop mjesta. gust, silaže važno da što brže Kod dopremimo polja, isječkapripreme je bilje Odatle razastremo te što i što u silosu, jačeprigazimo. vidi, jednoličnije kosi da kako često praksi vidimo, bilje jepogrešan postupak, koji presočno ležati dan da bi to i tada ostavi polju -dva, prisušilo.

Cijelo vrijeme bilje da smo, tvari. U diše i troši dobili slučaju zboglošeg predviđanja, hranjive sočne dakle bez suših onda doba takve drugih krmiva, siliranja usjeve, krmiva ili nego drugo prevlažna miješatipljevom sječkom preostaje slama i sadrži zobi zobene slame. mnogo prikladnija, šuplja Pljeva je jerje tada teško istisnuti iz silaže. Isto tako mnogo uzduha, koji jepogrešna praksa, je silažu uvozi nekoliko dana i tada leži po po kojoj bilje prije sječkanja i način što kupu,gdje ugrijedjelomično popljesnivi, jedini ispravan je brži nakon silaže. i košnje sječkanje, punjenjegaženje Ako onda obavili silaži ne posao prelazi 30%C, taj savjesno, toplina to tzv. hladno ili mlako silaže. Osim jeujednopreduvjet dobro, vrenje i znatno više kako ovoga postojitoplo siliranje, siliranje topline, tj. je većim i se nećemo gubicima hranjivih tvari, napušteno je njega osvrtati. dalje Kada tako onda pravilno spremili silažu, nastajunjoj vrenja, redu bile ili prvom kojauzrokuju bakterije, koje bilju uzduhom.

Kako vrlo mnogo radi vrsta to bakterija,nastaju Za da uzduha silaži mogu dobro vrenja. jevažno, zbogpomanjkanja kisik uzduha.

U tu uspijevati bakterije, koje trebaju skupinu prii kiselinu. padaju bakterije mliječnovrenja, kojeproizvode mliječnu Prema tome vrste će već nakon mnoge par nepoželjne vrenja dana, p restat kiselog čim bude dio nismo istisnuti potrošen tj. onaj uzduha, koji uspjeli gaženjem silaže. Tada tako sve mliječnokiselo jačepreteže vrenje, koje nastavlja dok kiseline život i samim baktedugo koncentracija mliječne onemogući Kada to silaža zrela i može starijama mliječno kiselog vrenja. dogodilo, je više kiselina štiti od Kako kiselina po jati mjeseci, jerje kvarenja. starenjem silaže to će silaža ili U zavisnosti slabi, prije kasnije pokvariti. bilju, koje može već nakon nekoliko već jesilirano, kvarenje nastupiti mjeseci, gdjekada i tek nakon nekoliko vremena, nastupomtoplog godina. i da

to

dakle

već

nas

za

za

se

,

ne

se

a

u

se

_ — _ — __ | ——

se

na

samo

uz

s

smo

u

nema

s

se

mo

u

se

se

na

u

samo

ne

|

s

se

sa

za

se

na

uvoz

smo

u

za

a

uz

ono

vezano

no

s

na

smo

u

u

—

sene

su

—

se

na

su

o

une-

razna

nas

u

samo

|

razna

one

ne

se

ne

se

se

|

o

no

Sastav S

obzirom

silaže

silaže, upotrebu razlikujemo dvije silaže, bitno obroka i fine ili koje hranjivu popravljaju vrijednost jakesilaže, koje obroke zimske kao vrijednim hranjivim upotpunjuju tvarima, bjelančevinama, vitaminima i rudnim tvarima.

Prva silaže iz skupina priprema poglavito iz ugljikohidratnih krmiva, potonju smjese ugljikohidratnih leguminozama vrste

na

silaža:

obične

ne

se

a

s

7

i drugimvrijednim biljem. je vrednija, jesastavljenija što sadrži To da treba znači silimanjepostrnih usjeva. nipošto izbjegavati to ranje postrnih usjeva.

Njihovo siliranje je,naprotiv, korisno, jer tek kao kao jeftini usjevi, upotrebljavaju primjesa boljem bilju, dio silaže. Tako sadržini tvari dobre i po glavni hranjivih još silaže, i do 30% ako ostali dio iz kojeimaju postrnih usjeva, sastoji boljih usjeva.

Dobra silaža sadrži: 10% npr. i je koja postrnog, rijetkog sijanog okopanog 10% isto 5% sirka i 5% kukuruza, takvog suncokreta,postrnog šećernog heljde, te 30% kukuruza kao ili naknadni klipovimavoštanoj zriobi, sijanog glavni i te ili inkarnatusjev,podsađenom sojom grahom, usijanom grahoricom zatim 30% kao npr. ili lucerne i dobre 10% kom, leguminoza, djeteline mlade livadne trave. to više sadržavati Štojemanjasastavljenost silaže, da bi bila po kvaliteti Tako npr. leguminoza, približno jednako v rijedna. je i sastav silaže dobar: sudanske 20% trave i 50% ovaj 30% šećernog sirka, leguminoza.

Za ako ikako Kod malih svinje priprema silaža, je moguće, posebno. tu svrhu i drveni mogu gospodarstava u poslužiti badnjevi, koji pune poput silaža soku.

Takve silaže se zelja, smijestajati sastavljaju pretežno iz i dobrih livadnih dodatak šećerne ili repe, leguminoza trava, polušećerne reže reparom sitne se ili i u korjenje gnječijednolično primiješa silažu. Dobra i ili te Međuparenog primjesa je kuhanog, gnječenog krumpira. što više silaži to to tim, preteže ugljikohidratno bilje, manjajevrijednost takve silaže zimskih obroka tvarima. gledišta kompletiranja hranjivim treba niti silaže iz krmiva.

I to Međutim, podcijeniti ugljikohidratnih dobra ukusna zimske obroke. je ,vrlo krma,kojaosvježuje jednolične Tako silaža iz samog kukuruza kao ili naknadje sastavljena glavnog uspjelog ako i Uza nog usjeva dobra, pogotovu jepodsađen g rah soja. to, silaže ishrani kao navedene. nemaju značenje zimskoj ranije silaže iz to vrlo snažna pa Proljetne sastoje uglavnom leguminoza, krmiva.

Kao dodatak dodati šećernu repu. ugljikohidratni najbolje je Zbog treba davati takve silaže zelena kao toga ugljikohidratna krmiva, npr. zeleni šećerni sirak i sl. Oko 20 takve silaže npr. kukuruz, kg dan, 50 kukuruza dobar obrok kravu tešku 500 kg zelenog prije cvatnje, daje kg i od oko 15 dan. proizvodnju kg mlijeka i

U

načelu

silaža

što

ne

veoma

no

su

se

a

su

ne

one

se

s

u

a

ev.

crvene

mora

se

se

ne

u

svom

uz

a

rezance

u

u

s

ne

veoma

veoma

ove

sve

ono

u

se

su

uz

na

za

na

MIHOVIL

TAMAUT

IZ SENJA

uz

dugogodišnjem poslovođe Zahvaljujući mljekare SenjTamaut kvaliteta Mihovila Krivi Put mlijeka otkupnompodručju zadovoljava. kakova kvaliteta Pomno i redovito to kako mlijeka prati je ukazuje je poboljšati. proizvođači trebaju iskustvu

na

na

SAVJETOVANJE

NA

CRESU

zadruge organizaciji Rijeka Poljoprivredne održano proizvodnje jadranskog problematici poljoprivredne jesavjetovanje područja. odali Sastanku orgapriznanje prisustvovali mnogistručnjaci koji nizatorima i odličnim referatima. dobroj organizaciji U

Privredne

komore

Cres

i

o

su

su

na

VINKO ŠOJAT, VOZAR svakodnevŠojat Dola VinŠojat mlijeko prevozi oko ko. kamion Doprema litara Rad zim250 mlijeka. skim uslovima pa težak, je je radosno dočekao da snijeg okopni.

Iz

no

na

u

ODRŽAN

Nakon

sastanka

u

Livnu

SASTANAK

organizatori

»Prerada« otkupa sabiračima mlijeka

sa

»Prerada«

U LIVNU

Split poljopogon

Livno

Split poljopogon jeotkupamlijeka podLivna.

5. V 1970. Nekoliko dana ručju Otkupmlijeka započeo je prije p očetka održano i sabiračima Svrha otkupa jesavjetovanjestručnjacima mlijeka. sastanka bila osnovnim se jeupoznati problemima mljekarenja.

Livno

—

nosilac

sa

s

PROIZVOĐAČI

10

IZ ALANA

na

Sabirač vrlo

dobre

sabrana

Tomo

Vukelić

kvalitete.

znatna

Na

količina

iz Alana

dnevno

sabere

mjesto mlijeka. sabirno

došli

SA NOVOSADSKOG

smo

oko u

800 samu

litara zoru

SAJMA

raznovrsnih

godine bogatog je i odlične stoke. zanimala Stručnjake jeva »Zagrebačke mljekare« zacijaprimjenom proizvodnji mlijeka. svake

Kao

s

i

ova

bila

u

znaku

mlijeka, i već bila je

i to

izbora

stro-

mehani-

je

u

ll

—— a m

i.

RUŽICA Iznad nalazi Ona

se

svaki

RAČIĆ IZ RUJE NA VELEBITU sela

S.

Roka

prema

usamljena

kuća

dan

»silazi«

moru,

Ružice

na

Račić

iz

cesti

Ruje.

planine Dnevno oko gdjeisporučuje mlijeko. predaje 1 do 10 litara Sama kaže da »niz« mlijeka. plaali ninu oko 2 do 3 kilojošmože, penjati lako. metra sretna da i tom nije No, je kraju netko što otkupljuje mlijeko, njihproizvo s

selo

u

se

Lotiće

se

u

za

đače

puno

FRANJO

znači.

FILJAK

.

Proizvođač

bavi

stočarstvom

FranjoFiljak Pitomače, je i dobre naročito postiže rezultate, iz

iako

već u

dobi, još uvijekc govedarstvu. u

se

Sada 7"

ima

dvije

i to Mb.

krave,

matične

godina Želimo

otelile

21

i

mu

tele.

dalje

UZORNI

419

i

koje 420,

posljednjih

kroz

su

uspjeha!

mnogo

F.

RUŽICA BOGDAN RUŠEVO -

PROIZVOĐAČI

-

magarcu je sabirno dopremila mjesto 45 litara mlijeka.

Posjeduje 4 krave.

Sve obavposlove lja

Ružica

na

na

sama.

Mira sto

Krivi

Tomljenović

donosi

Put

oko

25

do

30

na

sabirno

litara

Posjeduje ima Marko 2 krave Tomljenović oko 20 litara mlijeka. ručuje 3

krave.

mjemlijeka. i

ispo-

TOMIJENOVIĆ

MARIJA

mlijeka mjePut je MarijaTomljenović.

Sabiračica Krivi

stu Dnevno

sabere

oko

150

u

sabirnom

do

300

litara

mli-:

dobar

pro-

jeka.

Inače izvođač dan

na

također

je krave mlijeka.

Njezine proizvode 28 mlioko litara viška tržnog ona

sama

jeka.

IZ STOČARSKOG

SELEKCIJSKOG

CENTRA

SR HRVATSKE

- kooperanata rasplodnom proizvođača 1970. mjesecu svibnju stokom

Promet

u

i prezime Ime | Red. broj proizvođača

Selo

| Organizacija |gorija izanita

Broj grla

|Kate-

Kupac Fond

1.

Delić

2.

Banović

3.

Potočanac

Mato

4.

Zvonarić

Stjepan

Aga

Trenkovo Ivan

»

—

S.O.

Mihaljevci

1243

bik

»

1244

»

»

»

1250

»

»

»

1236

»

»

»

Jakšić

Petrinja

Fond 5.

Ormanec

6.

Zubanović

7.

Grivić

8.

9.

Jakob Petar

Virje

Mija »

Jakopović

10.

Petričec

ll.

Đurišević

12.

Maršić

13.

Vuković

Ivan Ivan

Mijo Pero

.

»

»

8304 8297

»

»

»

Virje

»

8277

»

»

»

8288

»

»

»

»

8298

»

»

»

»

8291

»

»

»

»

»

»

Stanići Kapela Rovišće Rovišće

Jakob

*

1545

junica

2648

»

S.0.

Sisak

» »

8387

|

Vlado,

Burlić Marof »

Jurković

Zdravko, 14.

15.

Stjepan

Ivorek

Vlado

Bujger

16.

Vinković

17.

Bujger

18.

Lalić

Virje Predavac

Mato Vlado

Tomo

:

Virje —

Predavac

8309

bik

Pčelić Vet.

4981

»

stanica

Valpovo Fond

Sisak

»

»

2475

»

»

»

4943

»

»

1397

»

»

Severin Severin

|

S.0.

Red.

i prezime

Ime

broj 19.

proizvođača Mikšec

Mato

St.

[Broj

|Kate-

11541

bik

Organizacija grla |gorija

Selo

:

Rača

N.

sa

Rača

Fond

Kata

Pavliš

21.

Sabol

22.

Bengez

Orlovac

93

Bedenik

1740

Pavao

G.

Plavnice

V.

Trojstvo

Mato

St.

Rača

— N.

Rača

23.

Guzmić

Ivan

24.

Kotur

Dragan

3560 10753

»

junica

Franjo, Kup. Kraljevac

»

»

stanica

Vet.

_

Toranj

Sloboština

Oljasi

Mihaljevci

k

Sisak

S.0O.

Rijetković Nikola, Kostanjevac Šinković

'

20.

Kupac

659

bik

1267

»

Požega Mjesna zajednica Sl.

Orubica

Fond

S.O.

Nova 25.

Bisić

26.

Kundakčić

Biškupci

Pavao

21.

Bereković

28.

Blažur

29.

Buhal

Pero

Tomo Slavko Tomo

Grabarje

—

»

Grabarje

1255

»

673

bik

Gradiška »

Zgb. mljek. poljopr.

Brezje Poljana Prašćevac

Dubrava

6727

junica

Vrbovec Haganj

4085

»

»

1428

»

»

Remetinec

30.

»

»

»

1339

»

»

81.

»

»

»

1338

»

»

3271

»

»

4033

»

»

1944

»

»

»

»

»

»

»

»

32.

Prekomorec

33.

Blažur

34.

Petrović

Poljana Remetinec Gradec »

Milan »

Rudolf »

—

1985 1965 1911

»

»

Korenika

31.

Vrbovec

Varoš

Slavko

35.

36.

Čedo

Repinec

»

»

»

Totić 38.

39.

Mlinarić

Škrba

40.

Kabal

Josip Ivan

Cugovac

»

»

Farkaševac

—

Gradec »

572

_

krava

Franjo,

Cirkvena

736

»

privatniku Žabno u

756

»

»

S.O.

Fond 41.

Sedmak

Stjepan

42.

Hodalić

Ivan

43.

Dorčec

44.

Holer

45.

Hodalić

46.

Cafuk

47.

ŠSostarec

48.

Novak

Đurđevac

Đurđevac

»

»

Eva

»

»

Tomo

»

»

Mato

:

»

Gola Đurđevac

Stjepan Ivan

Gola

Franjo

»

Gola Đurđevac — Gola

10368

bik

10412

»

»

»

*

»

»

»

»

7574

»

»

10430

»

»

7571

»

»

10435 10427 10383

Durđevac

Palangić

Žena

155

Marija

i dom NEPRAVILNOSTI

STOPALA

Noge tijela, ulogu togaimajustopala. najvažniju od mišića i veza, i to obliku tako Stopalo jegrađeno mnogihkosti, svoda, da tlu i čovjek stoji dijelu petama, prednjem stopala vanjskim. rubovima dok sredina Ovako tabana, je stopala uzdignuta. građena stopala nose

težinu

čitava

a

kod

u

na

na

na

na

15.

tijela. omogućuju čovjeku siguran, odrasli hoda obuće i ljudi imajunenepravilna mnogi Zbogneprikladne im rastu i iskvarena prekodrugih (osostopala, jedni pravilno građena prsti izbočenim ili bito i mali stopala žuljeve. mjestima palac prst),pakimaju ima normalno da li da svaka Zato majkaprovjeri, jojdijete jepotrebno ako kod ukloniti podaju vrijeme stopalo.

Nepravilnosti stopala djece duzmu odgovarajuće mjere. zapravo Žuljevi nogama dijela kože, podebljanja površinskog obuće izbočenim stopala.

Uzrokuju jake mjestima tijesne stajupritiskom i kvare oblik bolove stopala. te visoke i vrlo uske Kod cipele, nepravilnosti potpetice koje žena, visokim težina obući tijela prebacuje prednji jošveće, jer petama kod i kod i bolove Sve to dio nelagodnost stajanja hodanja uzrokuje stopala. osobito kod radnu te onih, koji zvanjumoraju sposobnost, smanjuje ili hodati. mnogo stajati kod koili spušteno stopalo, Najpoznatija jenepravilnost tabanom.

Takvi tlu čitavim svod gaze po pa ljudi stopala popusti, ljudi jega i bolove i kod brzo osjećaju stopalupotkohodanja stajanja umaraju, svod Oni treba da uloške, koji podižu spušteni ljenici. cipelama posebne bosi po da ga čvrsto i da i da trljaju hodaju jačaju time, stopala, stopalo odredit će tlu. Po (ortoposebne (ortoped) liječnik specijalista potrebi cipele. pedske) zato obratiti treba i pa nogu valja: pažnju stopala Higijeni svaki vodom i sapunom, barem noge a ljeti toplom prati dvaputtjedno dan kojajeodstajala; vodi, rubovi da redovito treba nožnim nokte njihovi obrezivati, palcima dovesti i do može što urastu upale jakebolove, podkožu, uzrokuje tim (zanoktice); mjestima od i sl.), (u dvorištu, kupalištu gdje opasnosti ozljeđivanja da svod to hodati što više treba stopala pravilno bos,jer pomaže, ljeti i da koža očvrsne; vije, neće onda nositi prema nozi, jer obuću, kojajeskrojena najbolje je obuća zimi tišti nogu, niti će razviti iskriviti žuljevi.

Tijesna stopalo, čuva nema noga zraka, koji toplinu; sloja zebe, jer njoj da Zato obuća kožna zatvorena noga sprečava, isparava. jepotrebno, otvorene skinuti i obući dođemo valja lagane, papuče.

Ljeti cipele kući, kad kad izvan nositi i čizme Gumene nositi sandale. kuće, je cipele smiju treba svaki nikakvo Obuću kiša ili guma isparavanje. dopušta snijeg, jer kožnatu blato suši i očistiti i nakon obuću; namazati, nagriza jer upotrebe put svaki ili svaki što i po drugi mijenjajperi češće, mogućnosti čarape će duže dan. pa trajati čarape, koje tkanje čarapa, Upijeni znojrazjeda hod

elastičan

bez

i mogu

nositi

umora

težinu

*

na

se

se

na

a

su

na

na-

na

su

nose

se

u

sva

s

na

u

svom

ravno

se

u

a

nose

u

ne-

ravnu

—

u

na

—

na

a

ne

na

nema

—

raz-

se

se

—

a

se

u

se

—

samo

se

ne

—

se

češće

peru.

B.

Uređuje: Glavni Vlasnik

UREDNIČKI

urednik:

Štamparija

16

Chl.

ODBOR

Vera Kaštelan, tehnički urednik: dipl. inž. Dinko SRH. i uredništvo: radnika Uprava i izdavač: mljekarskih Udruženje Tisak: 440-476.

Ilica 31/III, telefon »Vjesnik«, Zagreb.

i odgovorni

P.

Hoholač.

Zagreb,