Mljekarski list 7-1970

U

selu

Borojevići Kostajnice i proizvođači krave. nabavljaju rasplodne junice di Regionalno Sisak. poslovno udruženje stočarstvo, kod

za

Man

POSJET

HRVATSKE ROBNIH PROIZVOĐAČA SLOVENIJE ROBNIM PROIZVOĐAČIMA

ekskurzija poljoprivredne proodlučili da čvrsto poljoprivrednoj specijaliziraju koji proizvođače rok od 10 tržnih viškova po ustaljenim godina. cijenama izvodnji Zaod strane robne naučnih Sistem proizvođače jeusvojen ekskurzija robnim rada način to proizvođačima, najefikasniji jerje mljekare, grebačke svake iz da treba metode te efikasnost kao Celja »Stirija« naglasiti primjer robnim rada 10 nakon i danas organizira proizvođačima godina još nedjelje teh2 autobusa robne upoznavanja ciljem Austriji posjet proizvođače ničkim proizvođača. poljoprivrednih tamošnjih dostignućima forrobnih 720 od 80% da Treba koji proizvođača sadašnjih je naglasiti banke mirani poljogodine posjetilo Celje P oljoprivredne području u Italiji. privredni sajam kod dohotka rad I formiranju zajednički interesovanja velikog pored onim udovoljiti djelomično moglo mljekare, Zagrebačke kooperanata i banke pokaOpćina Skupštine gdje područja kojipotječu instrumentima kooperantima da ekonomskim zale akciju. podrže spremnost vodi S je Sloveniju Sisak, udruženje poslovno Regionalno koje područja 22 posjetilokooperanta:Gorica 4 Velika kooperanta, područja 12 Remetinec pogona kooperanata, područja 4 Karlovac kooperanta, područja Sesvete Jastrebarsko Samobor Zabok Vrbovec, područja 29 ukupno kooperanata, stanica vodi Bjelovar poljoprivredna koje otkupa područja 82 kooperanta, 78 Varaždinske kooperanata, mljekare područja 12 i Morsko Kutina kooperanata. područja Ovom 227 robne kooperanata.

Sloveniji proizvođače Ukupnojeposjetilo SRH komuna i dodati treba predsjednike organiziran koji je posjet broju 62 uzvanika. odazvalo koji 1970.

4. VII

Dana

naučna

je organizirana

za

u

se

su

one

na

za

.

s

za

a

s

za

s

sa

za

su

ove

na

1 |

na

za

samo

se

su

s

ovu

s

s

|

—

s

s

—

—

—

—

s

s

—

s

u

za

se

na

specijalizaciji viškova tržnih u proizvodnji proizvoda poljoprivrednih mehanii ili zahvati Investicioni objekata stajskih adaptacijegradnju formiradi minimum svedu rada da utrošak ljudskog zaciju imaju cilj dohotka. ranjavećeg »zeleni Sloveniji program« upoznali kojim Petingerokviru svih zemljiposlova mehanizaciju kompletnu p roizvođaču omogućava ov domaćindinara 71.000 od dohodak i 5 od roku maksimuma godina šnog zahvati

Osnovni

ka

u

na

za

smo

s

u

se

|

i

u

za

u

robnosti

formiranja Sloveniji, Evropi, troši krava 5 načinu U i mesa. puni držanja sadašnjem mlijeka proizvodnji dinara.

18.500 od dohodak radne Cilj j e: rad snage, ostvaruje ljudske dvije 24 ide i programa maksimuma okviru da zelenog primjenom zemljišnog da može dohodak dinara. od 121400 dohodak krava Ovaj daju koje (iviše) tako

i

u

pa

prema

i kod

tome

nas

od

u

a

se

se

na

u

| Sna

a Vk

Dea

Pa

VS.

m

o i a BR

i a

a

br F>7/qrao Fr

a

PENn3?enzrad

sr

Z0Aqod

a

to

dd -

a

003

-

:

-

|

sa GPFFTEIMN DINO

a

rrrrd trzrile!o

oxazcons tz rvrelEš Eš

T

"IAN SIHOIL

AAo

e

i:

KRAVE

ZA

STAJA

&89

Ako

9%

bo

442

I

PREREZ

—

da

dinara, ulaganje godina fazi odnosno i dinara od 000 71 radne zadrži dohodak snage godišnje, dvije veći. dohodak je3,5puta otplate duga i kao i baš od krava Zašto se mlijeka primarnog proizvodnje polazi dohodak formira dohotka? kao 75%, (Mlijeko sekundarnogstvaranju da smatramo: ali kao ima proizvonajbitnijim 25%.)Razloga više, ima robni maksimuma okviru program deći proizvođač zemljišnog mlijeko duži niz i rada kroz godina: cijelu godinu karakter sezonski teladi kao i tov proizvodnja imaju biljna svinja i i velike dohotka, priformiranju cijenamanesigurnost oscilacije velikim da (kolebanjima) oscilacijama podložan nije mlijeko proizvodeći mlijeka jezagarantirana, mlijeka.

Cijena cijeni i tržištu hrane da njemlijeka nijepodložan proizvodnju pogledu formira obroke nego zemljišnom isključivo govimoscilacijama maksimumu, mehanizirati. može malim relativno da investicijama kompletno oblicima ostalim nad faktori Ovi poljomlijeka primat dajuproizvodnji među i što poljopriproizvodnje,pokazujeinteresovanje krupnijim privredne vrednim proizvođačima. dii tlocrta stalne da veliki Buđući objekte gradi brojkooperanata širine radi male treba staje pridržavati, jerpostojeće kojih menzijama 70%. i po cijenu stajalištu odgovaraju namjeni,poskupljuju već onima dat radi tlocrt objekte koji gradestajske upozorenja je Ovaj im i širine naročito da objektapreporučuje pogledu početku, pogriješe da obrate investicijama. mljekari pomoćpridaljnjim Zagrebačkoj bazu krave i krmnu program podešen jepotrebama mehanizacije Cijeli nabaviti i može košni sistem mljeputemZagrebačke pašno kojusačinjava kare. investiciono

podnese

na

5

u

iznosu

od

210000

a

se

u

za

mesa

meso

a

sa

u

sa

—

u

na

—

—

u

—

u

—

za

u

na

—

se

svom

sa

evo

ne

se

za

ne

u

u

za

se

za

se

-

:

4

s

Ukoliko

domaćinstvo

ima

česnage umjesto dvije ljudske tiri dohodak formirati i radne snage. jošdvije Radi se radne sile formira dohodak daljnje toga dvije 2000 — proizvodnji jaja nesilica, ili tovu teladi ili tovu ili svinja biljnoj proizvodnji izvorom to jednim proizvodnji kojajespecifična područje - prehrambenih pogledu pratećih poljoprivredno industrija koje također dohotka ali na već utvrđeuključuju formiranje se

—

normalne

mora

radne

za

za

na

—

na

—

na

—

—

u

na

za

u

se

nog

u

osnovu

programa.

Za

informacije kroz rubriku »VI Pitanja

obratiti

se

Uredništvu

PITATE

—

MI

»Mljekarskog lista«, ODGOVARAMO« dati obavještenja. pa

ćemo

Dipl.

inž. Duško

PPPPPPPPPPP

PPP PPP PPP

Preporučujemo ovajtip strojeva čine K.S. i služe do 24 a može 1,05 mužnju krave, sistema. dinarima 4860 dinara mljekovodnog Cijena je za

u

1000

u

dinarima.

sva

Luković

PPP PPP PP PPP PPP PP PP PPP PPP PPP PP PP PPP APP PPP PP PPP muznih

+

na

»Westfalia«

radi

što

toga, jai poslužiti uvođenje su

za

ili u

devizama

831 D.M.

ograda dinara, cijeni izvedbe direktnim strui dvije baterijom priključkom Služi pregonske ju. pašnjake.

Električna

za

s

stoku

od

po

600

u

s

na

za

MLIJEKO KRAVA PRI KRAJU MUZNOG

RAZDOBLJA

mlijeko mlijeka razlikujeobičnog mljezivo od sastavu i krava po razlikujeobičnog svojstvima prikrajulaktacije i to tim više što razdoblje. dulje traje mlijeka krava muznog razdoblja: Mlijeko prikraju Kao što od masti i suhe tvari bez 1. sadrži više masti mlijeka. običnog biti i obratno: tako može ima svako pravilo iznimaka, teško od krava dobiveno 2. premuznog razdoblja prikraju vrhnje tome Uzrok maslac. je: rađuje i više to što konzistencije, ljepive gušće je mlijeko a) kod nego mlijeka; običnog manje kuglice prosječno b) od masti i sastavu mast po svojstvima razlikuje takvogmlijeka c) više slična masti te mljeziva; mlijeka,je običnog se 3. muznog sporije siri; razdoblja mlijeko prikraju trošiti to 4. katkada pa ga smije abnormalnog mirisa, je mlijeko Takvo krava do desiti ako To može niti teljenja. preraditi.

Ima više više sliči bjelančevinastih tvari, topivih mljezivu. mlijeko Kao

što

tako

od

bitno

se

se

i

svom

muzno

'

se

u

masne

su

se

se

se

se

ne

muze

a

manjemlječnog muzla koja pasmine

šećera.

se

Tako

crveno

mlijeko jedne do imalo sastav: teljenja jeovaj

krave

npr.

-šare

mlijeko 1,031 %o 87,8 %/o 3,6 %/0 12,2 %/o 8,6 % 3,5 %o 3,0

obično

specifična vode plazmi masti težina

15% C

kod

u

suhe

tvari

suhe

tvari

bez

masti

ukupnobjelančevina kazeina tvari topivih bjelančevinastih šećera mlječnog pepela Takvo

1,0396 % 87,57 % 1,8 %/o 14,01 12,21% 9% 6,77 %/ 4,04 %/o 2,39 %/o 4,23 1,07

—

%/o

4,6 % 0,7

mlijeko je boje, ljepive jekonzistencije tjelenalazimo šaca, koja mljezivu. žućkaste

znatno

i ima

u

PROSUĐIVANJE

VRIJEDNOSTI ŽIVOTINJA

RASPLODNE

Najpouzdanije prosuditi rasplodnu vrijednost životinja poznamo što više predaka životinje kojuprosuđujemo. prenose Najsigurnije svojstva potomstvo životinje svoja kojepood ista ili barem slična veći tječu predaka koji svojstva prenijeli broj te potomaka.

Zbogtogajepotrebno poznavatipretke.

Da bismo imali od kakovih pregled predakapotječe rasplodna životinja vodi matična U unosi ime i matični i poknjiga.nju brojsvakogpretka daci ko krava tačaka kod proizvodnim sposobnostima (npr. broj ocjenjivamuznost kod više i količina te nja, laktacijapostotak mliječne plodnost, masti, tovna i sposobnost dr.).

Kad matično dobivamo rodovnicu kupujemo grlo, (pedigre€) tj. ispravu navedeni očeve i kroz strane genepodrijetlu kojoj preci majčine pet racija.

U rodovnicu i nego smiju unijeti povoljna, nepovoljna svojstva, i sl. npr. pobačaji, oboljenja veći više se to Štoje brojpredaka koji pojavljujurodovnici,je puta različnih manjibroj predaka.

Ako rodovnici više pokojaživotinja pojavljuje puta, o značujemo je sebnom trokutom i sl. da bismo npr. punom oznakom, kružnicom, kvadratom, lakše uočiti. ju mogli Kad rodovnici više nalaze jednerasplodne životinje p reci oznaka, onda velimo da srodstvu obzirom te jerasplodna životinja uzgojena Za takvu rodovnicu kažemo da da pretke. jeustaljena, tj. rasplodne životinje, slične te će unesene, osnove, koje nju imaju nasljedne sigurnije prenositi osnove nasljedne potomke.

Umatičene solidna baza i životinje poboljšanje produktivnosti uzgoj što da budemo neovisni valjanih rasplodnih grla, omogućuje većoj mjeri rasplodnih životinja.

Svaki ukoliko zaista zdrave i rizik, je viševrijedne One i ih devizama. rasplodne životinje. skupe, jer plaćamo manje ćemo

ako

na

one

su

na

se

se

o

o

u

su

s

ne

se

samo

u

se

se

u

u

s

u

su

s

na

u

na

su

za

za

nam

o

u

uvozu

uvoz

se

su

ne

uvoze

—

--

o

_—-—

-_——-

>

POPA

RJ

a

S

A

NJEGA ŽIVOTINJA Pravilna

održanjega životinja jejedan najvažnijih uvjeta radne i vanjenjihova zdravlja, sposobnosti produktivnosti.

domaćih

od

za

Čišćenje timarenje —

Koža

štiti

raznih štetnih hladživotinjski organizam vanjskih utjecaja: itd.

Kroz kožu iz razni štetni noće, vjetrova, kiše, prašine izlučujuorganizma kao što i Sve te tvari proizvodi izmjene tvari, znoj loj. miješaju prašinom zatim i pa i prljavštinom zatvapod utjecajem vlage toplote raspadaju, sitne otvore koži i i svrab. koža raju (pore)izazivaju nadražaj Prljava je teren i ostalih često povoljan razvoj ušiju, krpelja nametnika, koji jako stoku. uznemiruju S kožu razni kod prašinom dospijevaju opasni mikroorganizmi, koji i kože lako ući krv i izazvati mogu Treba čičišćenja ranjavanja oboljenje. stiti timariti i Za treba imati ,odnosno posao konje, goveda svinje. taj četku, komad sukna i čistu Jako češagiju, (čoje) jednu krpu brisanje očiju. uprljani čiste od Zatim četka dijelovi prvo najprije gužvom sijena. životinja niz dlaku i pa zatim suknom. se krajuprotrlja Za dlaka dobro imati rezervi i rastopranje slepljenih sapun je kalijev kreolina. U kvasi četka svakom od pinu tojrastopini pri čišćenju životinja kožnih nametnika ili njihovih gnjida. služi uhvati se Češagija četki.

Ona niskidanje prljavštine koja kako dlaku i lako smijeupotrijebiti čišćenje životinja, jer čupa ozleđuje kožu. od

se

su

se

s

se

na

za

na

u

za

se

se

uz

na

u

se

za

na

ne

se

za

dlaku treba čistiti proljeće linjaju, životinje manje mijenjaju naročitom tada Koža naročito te lako može pažnjom, jerje osjetljiva, dražiti i oboljeti.

U

kad

se

a

S

se

Grive

i rep

mrse

rukama

se

pa

se

zatim

čiste

četkom.

Oči

na-

se

brišu

čistom

treba čistiti posao. otvorekrpomkoja Životinje taj napolju Izuzetno to može vršiti i u i to prostoru. stajama, vrijeme nepogoda i studeni. čistiti jake Zabranjeno je životinje vrijeme hranjenja, jer prašina hranu. Pored takvim okolnostima izaziva kod prlja toga, čišćenje pod životinja vrlo loše na hrane. Radnu i iskorišćavanje nemir, koji utječe probavu životinju treba rada samo čistiti tek onda kada se odmori i osuši. poslije obrisati, čistiti Životinje jenajbolje ujutro, poslije napajanja.

Svaka imati mora komađ životinja svojpotpuni pribor njegu (češagiju, i treba da sanduku. sukna, krpu četku).

Tajpribor stoji posebnom

služi

samo

nom

za

na

se

za

za

a

ona

za

u

Kupanje pranje i

Prašina

*

prljavština uklanjaju površine tijela najbolje kupanjem, odnosno To vrlo istodobno i popranjem. je korisno, jer rashlađuje životinju aktivnost kože. Zimi mogu samo zatvorenim buđuje životinje proprati Svaki dio treba dobro obrisati. storijamakojima promaje. oprani tijela i ili ih suviše hladnom Zabranjeno jekupati zagrijane oznojene životinje, prati ili vodom. treba osušiti prljavom, ustajalom Poslije kupanja životinju štićenom sunčanom mjestu. i

se

se

u

s

u

nema

na

8

za-

| |

---.——_

Njega

bređih

-

Pravilna

o

s

<

3

o

životinja

što samo čuva njega već životinja njihovo z dravlje, stvara i Bređu radnu povoljne stoku treba uvjete formiranje čuvanje ploda. osloboditi teških dana osloboditi rada radova, mjesec pred porođaj uopće.

Da dođe do treba svaku bređu pobačaja, krmaču životinju (kravu, kobilu, i čuvati od i ovcu) Naročitu udarca, pada, p replašivanja naglih pokreta. pažnju treba obratiti ishranu i bređe stoke.

Pored loša i držanje općih oboljenja, hrana može izazvati i Potrebna pokvarena također obazrivost kod: pobačaj. je voluminozne kao i hrane stvara davanja To odnosi hrane, koja plinove. smrznuti i dr. Iz istih slamu, silažu, krumpir, djetelinu razloga smije bređim davati ledena voda. životinjama i dobu bređosti da Prljavi kao izvor pod prostirka mogu kasnijem posluže kako zaraze tako i novorođenče.

Suviše veliki majku, se nagib poda, k oji radi i može ponekadpravi lakšeg izazvati bržeg oticanja mokraće, nepravilan čak i pa porođaj pobačaj.

bređih

ne

za

a

ne

na

se

na

se

ne

u

za

za

KAKO

SE KRETAO DNEVNI OTKUP ZAGREBAČKE MLJEKARE

Područje

15. VII

MLIJEKA 1970. u

Remetinec Velika

Gorica

Dugo Sisak Zaprešić Selo

Sesvete

okolica

Zagreba Zlatar Zelina Vrbovec Šarampovo Ludina Lipovljani Kutina

:

Zabok

Samobor ekonomije ostali dobavljači 'TMP-a područje Zagreb TS Bjelovar

1970.

litrama

10.437

10.870

36.087

36.973

6.085

6.296

17.354

19.547

3.382

3.353

2.394

2.503

1.603

1.549

2.956

3.039

1.922

1.910

2.075

2.170

2.848

2.785.

'

'

16. VII

4.115

4.016

6.610

7.466

2.441

2.685

2.315

2.381

543

552

38.641

35.717

35.782

35.059

177.610

178.871

59.221

57.849

13.963

16.945

21.565

21.565

'

» »

»

-

TEM

-

Karlovac

»VINDIJE«,

Varaždin

—

—

—

—

ukupno ukupno ukupno ukupno pa

Sveukupno: Za

2712.359

275.230

ostalo

područje Graotkupa»Zagrebačke mljekare« Pag, Knin, Livno, čac i dat ćemo Senj podatke otkupamlijeka narednom broju. u

»

9

GDJE JE MLIJEKO? je stoke, je uzgoju poznato područje Bjelovarsko tov bilo odakle bazen materijalom snabdijevaju industrije da naš da Znači bilo uzgoji zainteresiran, proizvođač prvenstveno je klanje. vinačin da odnosno kvalitetno postiže taj jerjesigurno june, tele, onda i simentalac da Ako mnogo soku znamo, mlijeka, daje cijenu. to gdjeje mlijeko? zapitati ustanekoliko kroz količine godina, mlijeka tržnog k retanja Praćenjem 800 — 900 litara između kreću po da te količine novili godišnje jednoj naš simentalac da uzrok kravi. Sada proizvodi taj koji j e pitanje postavlja može to da kada većim količinama, proizvesti k oja pasmina je mlijeko i to količine veće nije uzgoj iskorištavanje ishrana, jest: Odgovor mlijeka. visoka da bi takvo proizvodnja. postigla noći ukaže mogu da članka i preko ovog k oji probleme jest, Cilj treba to to ih ali da strpljenja sigurno, je riješiti jemoguće riješiti, i mogućnosti. i ishrani radom Rezultati našeg uzgoju višegodišnjim postignuti koji količine može rad da simentalca dovoljne osigurati uzgojni pokazuju, našu industriju. mljekarsku mlijeka tržnog po

sve

se

odnosno

kvalitetne

to

za

mesne

za

na

samo

se

moramo

se

smo

ne

se

znamo

u

na

se

se

na

ne

za

samo

na

su

samo

nam

za

mlijeka povećanja prikaz krava periodu hranjenihsuhostajnom i kod kao (junica) prvotelki

Tabelarni kod

m

u

Prethodna :

2 ed.

| MJE po broj

| lak. os

24B

II

677

1

I

808

2

I

804

3

529

4

IV

I

676

6

512

7

538

8

|Kom -

| III | IV

db

8

Prvotelke

su

i aič= | | Nesa lakt. mijesa ife S o A O 5.357 III 3.599 3,6 4.766 II 3.468 3,6 4.401 II 3.109 3,1 6.600 V 5.360 3,8 7.078 VI 6.319 3,1 4.221 III 3.473 4,0 5.188 VIII 4.503 39 | 4.946 IV 4.592 3,7 ezan

Zao

>

laktacija

| | 9 paaaau

A

34.423

—

—

sadašnja

—

|

V

522

5

Nova

laktacija

42.557

—

—

db

4.303

5.320

3,7 4,0 3,8 3,8 3,8 3,7 3,6 4,3 —

D

mlijeka: prvojlaktaciji proizvelesvojoj u

1

|

2

| 264

3

| 794

a

[793

280

|

| 3,6 | 3.997 | 3,6 4100

[03.916

| 4,0

|3.467 | 39

Povećana Kijeka :

no

1.758

1.298 1.292

kg »

»

1.240»

759

»

148

»

685

»

354

»

kg 1.017 kg

8.134

o

i

Ede ———— = — ———

re

aekv

IH

višegodišnjeg pokazali tolikoj mjeri da više od ovim bi ni očekivati ne iz opravdani, toga prilikama smjeli razloga da odemo druguskrajnost mlijeko. da stimulira Ovdjevaljanapomenuti, nije mlijeko koje t o, našeg visoku na već to i proizvođača proizvodnju,je plasman r asplodnog materijala. da do sada interesa kvalitetnim ženskim Žalosno je, rasplodnim materijalom i već čistokrvni muški mategotovo nijebilo, jeprodavao rasplodni a sam stimulirati mogao rijal,koji nije našegproizvođača, Iako krave nisu bile režimu i ishrane podvrgnute potpune pravilne ali da i to 60 dana pravovremeno suhostaju,jesigurno, zasušene, pred kao da te tako teljenje, hranjene suhostaju proizvode mlijeko, priprenovu Takav način ishrane morao mljene, slijedeću laktaciju. jepokazati i što i da krave u rezultate,je dokaz, slijedećoj laktaciji prosjeku 1.017 više nego odnoproizvele kg mlijeka prethodnoj maksimalnoj laktaciji od 4.303 kroz 305 dana 5.320 mliuslijedilo jepovećanje kg mlijeka kg kroz 305 kravi. po jeka dana, jednoj I sada završile su odnosu su junice, prvotelke koje laktaciju proizvele 800 cca više i to bile su svoje vršnjakinje kg mlijeka zato, jer pripremane laktaciju.

Ovim kratkim želim ukazati važnost seiznošenjem podataka ishrane, i na da moramo lekcije, rasplodnog prometa materijala putkojim ići, dobijemo više našu mlijeka,koje jepotrebno mljekarsku industriju. inž. Darko Dipl.

Majhen, Bjelovar Rezultati

rada

su

se

kod

ovih

krava

u

u

ne

u

samo

—

samo

za

se

samo

sve

u

su

u

za

su

—

su

nam

u

u

sno

na

'

u

na

za

na

a

mao

nogama torentorao ano

nam

paradi

za

oem

ona oma

rz

ki ž

f

OVČJEG

DOPREMA NA U

MLIJEKA

MAGARCU

SIRANU

PAG

i

dina

ora

ibi

Sabirališno —

preuzimanje

mjesto ovčjeg

Kolan

otok

—

mlijeka

od

Pag kooperanata

i i

sik]

otoku

Pagu i Poljoprivrednog fakulteta »Zagrebačke mljekare« za unapređenje proizvodnje krmnog bilja Na

Pokušaji

,

ODGOVOR

»Mljekarskog Redakcije

lista«

iz Bračice

b.b.

—

Novska

od

na

15.

dopis Ljevar

Ruže

VII

oma

1970.

obavještavamostroj mužnju Drugaricu Ljevar od dinara ili devizama kod po cijeni po 4867,35 cijeni Mljekare« »Zagrebačke dinara carine. i od 831 DM 1001,85 dinara to i U devizama za pa preporučujemo! jeftiniji 1000,00 jestroj do 20 M »Westfalia« marke po krava, srednji jačini mužnju 7012, Stroj je i zato i može ga a naknadno preporučujemo. sistem, poslužiti mljekovodni (Mašek) da

Ružu

može

za

u

n.

za

za

12

nabaviti

o m

Saša.

PROBAVNE ZBOG STRANIH Ove

SMETNJE KOD GOVEDA PREDMETA U PREDŽELUCIMA

stranih probavnesmetnje djelovanjem šiljatih izazovu želudaca ili ili predmeta, koji upale potrbušnice, djelovanjem pak stranih normalnom želudaca ili tupih predmeta, kojismetaju gibanju pak zabrtve Kud i kamo veće među' tim pojedine otvore, predželucima. značenje kod većini imajušiljati predmeti, jeruzrokuju probavne s metnje goveda svih slučajeva.

Goveda naime navikla lizati ako svakojake predmete, pogotovo boluju od lakomo hranu često ima i pa lizavosti, uzimaju kojoj šiljatih predmeta, od kao što komadi itd. najčešće željeza, čavli, žice, igle, noževi, kopče strani stvorene od Drugipak predmeti j esu: p ijesak, zemlja, lopte biljevnih ili zatim različite ili slično. životinjskih dlaka, krpe, posteljica oštri obično Šiljati predmeti mogu padnu kapuru, g dje joj ozlijediti ili se tome a neke i mogu probušiti stijenku, jer kapurasteže, pogodovati okolnosti kao što su ošita kod itd. druge pomaci disanja, steonost, napinjanje Ako ovi i će i šiljati predmeti probuše stijenku, putujudalje ozlijedit druge u i Osim organe ovi sobom unose trbušnojgrudnoj šupljini. toga predmeti i različite klice te tako tim žestoke (bakterije) nastaju organima upale.

U samo najblažem stupnju nastaje upala kapuri, poslije pridružuju i itd. razviti srca, mogu upalepotrbušnice, ošita, porebrice, pluća Nadalje različite ili kadšto ti priraslicekožure, gnojni čirovi, probuše predmeti i veće krvne žile ili srce, iskrvari i pa goveče ugine.

Znaci bolesti oni zavise vrsti i različiti, tj. pomicanju predstranog Ako meta. bolest izazvana obično je tupimpredmetima, razvija polagano i bez izrazitih znakova boli li promjenljivo području kapure, začepi otvor nadam.

Znaci nastale od koji razvije naglo pakbolesti, šiljatih predkadšto 1—4 otkako za strani meta,nastaju dana, ježivotinja progutala taj ali i nakon više sedmica ili Nastane mogu li predmet, pojaviti mjeseci. bolest ćemo teške naglo, opazit probavne s metnje: životinja prestane jesti, piti i nadme a katkada ili se nikako ili slabo se steže.

No preživati, joj burag najda naročito kad ili kad važniji jeznak, životinja stenje, ustaje liježe, balega ili kad ili kad vodimo se nizbrdo.

No mokri, mapinje je životinje promijene i i pa opresvoje držanje, stoje nepomičnozgrbljeno ispružene glave, hodaju i nerado i nerado trbuh im a tapkajući, balegaju (začep) mokre, je napet.

Ovim im se dlake se pa pojavama pridružujegroznica, nakostriješe, mišičje im ubrzano i dišu. Obično već ovih znakova pa podrhtava, površno prije daju i Kad bolest duže smršave i oslabe. manjemlijeka. potraje, jako li se bolest to se dešava ako a strani sporo, Razvije predmet zaostaje ili ako neznatni znakovi boli mjestu polagano dalje prodire opažaju slabo ili se normalna boporemećenom probavom, pakizmjenjuju stanja lesnima.

Bolest nakon nekoliko se kad se npr. pogoršava sedmica, životinja ili sl. teli, otprema, oplođuje Od komplikacija najčešće upalaosrčja, jetre, slezene, potrbušnice, i strano a do pluća, porebricesl, ponekaddopre tijelo pod samu kožu, gdje stvori se oteklina. gnojna Bolest izazvana stranim može završiti se da ga tupim predmetom tako, ili ubrzo pa životinja povrati,potomozdravi,pak ugine, ponekad predželuci tvrdokorno nekoliko sedmica ili Kod bolesti izazvane miruju mjeseci. šiljatim mogu

nastati

bilo

u

su

u

su

u

sa

na

na

no

se

se

a

—

su

o

se

u

a

se

se

se

zno

na

—

se

sa

s

su:

a

13

=.

>.

>

—

o E

o

E

a

>

PD

predmetima životinja predmet kapuri, ili ako rđa No ako a ne ga probuši njenustijenku, izjede. predmetprobuši će ozdraviti.

Takva kapure, stijenku životinjarijetko govedaočituju potpuno ili iznenada i mogu trajne probavne smetnje stanje pogorša, uginuti, ako ih Bolest sami može nekoliko dana prije zakoljemo. trajati (ako toga brzo do nekoliko ili predmet prodire) sedmica, mjeseci dapačegodina, i tada može iznenada. životinja uginuti Budući da bolesti zavisi nastalim ove liječenje koje promjenama, te može ustanoviti obratiti razvile, promjene stručnjak, najbolje je što može Često prije njega. životinju spasiti operacijom.

Da obole od rečenih treba krmu i hranu ne poživotinje smetnja, prije dobro i onim pregledati davanja pretresti; napasivati područjima, gdje takvi leže ženska kada radi oko gopredmeti (kraj smetišta); ceste, posluga, neka sebi različite nosi veda, igle, kopče, ukosnice, kojemogu ispasti hranu. treba i doći bit same bolesti.

Nadalje poslugu uputiti Pašnjake treba svake nekoliko i livade očistiti. Ako po godine pakgovedaboluju puta od treba ih lizavosti, liječiti.

M. Šlezić može

i

ozdraviti

i to,

ako

ostane

se

u

a

ne

no

o

se

a

su

samo

se

se

na

samo

ne

na

na

ne

u

u

IZ STOČARSKOG Promet

SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE

kooperanata rasplodnom proizvođača 1970. lipnju mjesecu stokom

-

u

oi

oo roidača) Dragičević

1.

Ivan

ro gorija EE Organizacija ate-

i

Selo

'

Berek

2382

Berek

bik

Kupac

Crkvenac

Pavao,

Šimljane Kukuruzar

2.

Jovo

3.

Blažević

Nikola

5.

Rihter

8.

Havranek

9.

Jendić Vašek

.

G.

»

1654

»

»

4880

bik

nod »

Stevo

D.

»

4909.

»

»

Vencl

Dežanovac Dežanovac

2074.

»

»

14.

Lacina

Josip

15.

Stanković

Stevo

Stjepan Franjo

Daruvar

»

»

2114.

>»

»

»

»

2254.

»

»

4902.

»

»

1851

»

»

Daruvar

4893.

»

Dežanovac

2118.

>»

»

1371.

»

»

1375.

»

Lipovac Poljani

—

Daruvar Dežanovac Ivanovo

Selo »

Daruvar Grubišno

Ivanovo

Polje

Selo »

S.0O.

isa

»

Vencl

14

jun.

4852.

Kazimir

»

1653

»

Vašek

18.

»

Daruvar

Franjo

13.

Černi

»

»

Ljudevit

»

17.

Selo

Kostajnica

»

12.

Domović

Daruvar

Daruvar

S.0.

4842.

Domović

16.

»

Fond

»

»

Josip

Malina

Haganj

»

Veno

7.

11.

—

15.

16.

»

Žavnica

»

6.

Kostajnica

»

»

4.

10.

—

Kukuruzari

Fond

S.O.

Vrginmost

Grubišić Removčić

a Ljubiško,

m

|

Red.

broj

:-

Organizacija :

Selo

proizvođača eta |eonssnova | monov

BEE 19.

prezime

i

Ime

Častek

G.

Ivan

Daruvar

Daruvar

| | | gorija | jj jj bik Bauer 5024 _ Veliki [Broj grla

Kate-

Kupac Hinko, Miletinac stanica

Veter.

20.

Golštajn

21.

Gebik

22.

Černi

Grubišno Pisanica M.

Vilim

Imbro

Franjo Havranek Franjo

Ivanovo

24.

Jezdić

D.

25.

Kabenski

26.

Čizmar

27.

Vilim Golštajn Lukić Ljubo

23.

28.

29.

30.

»

»

Selo

Ivanovo

1351

»

»

Daruvar

1214.

».

stanica

Veter.

Novi

Bosanski

Stanislav Blaž

Daruvar

Selo

Ljudevit

»

4965

>»

»

»

4905

>»

»

2361

>»

»

1822

»

»

Stražanac Grubišno

Brestovac Polje Grubišno

Veliki

Zdenci

Poljani

Josip

—

Fanika

1760»

»

Selo

Polje

Grubišno

PoljeGrubišno 1824.

Daruvar

Stevo

Lacina Domović

Polje

Polje »

1850»

»

1852

»

»

1299

jun.

Reg. poslovno udruženje

Dežanovac

Dežanovac

»

stočarstvo

za

Sisak 31.

Kovačić

Gojko

G.

32.

Novotni

Rudi

Daruvar

33.

34.

Bengez

Daruvar

Daruvar »

»

Rača

Stara

Đuro

4672

»

»

»

1385

krav:i

»

»

5285

m.t.

»

11583

bik

Rača

Nova

Mjesna

zajednica Kostanjevac

35.

Drljanovac

Pero

Borovac

11486.

»

Fond

»

S.O.

Glina

Rača

»

11542»

37.

Škoje Mato Bengez

Nova

Stara

Rača

»

11567

»

»

38.

Marinčić

Sasovac

»

11623.

»

»

39.

Kemenović

»

11534.

>»

»

40.

Karl

Daruvar

4829

jun.

36.

41.

Mato

Antun

42.

Sasovac Ljudevit Selo

Ivo

Venci

G.

Viktor

Husak

Daruvar

Karl

44.

Senjanec

45.

» >»

»

»

43.

32

Ljudevit

Vencl

Selo

»

——

Mirko

PPP

»

»

4976

»

»

5030

»

»

krav:za

rasplod

580

u

Predavac

ž. tele

3974.

»

»

»

Rađenoviće

»Braća Novska

4946

Farkaševac

Mački

»

»

Zagreb MarijaPalangić, Žena

i dom |

1.

stolice

Osnova

je

DOJENČADI

STOLICA KOD

NORMALNA voda.

Količina

vode

u

stolici

zavisi

o

zadržavanju

utoliko

će

sto-

brži, crijevne jeprolaz crijevne vode bilo bio ukoliko i obratno lica biti veće), (upijanje je sporiji je rjeđa, stolica će biti gušća. i hrane stolice zavisit će izgledsadržina). (boja, uglavnom tipu Izgled stolici. Činise, da 2. normalnoj Bjelančevina Bjelančevina. i to naći mogu mjeri. proljeva, neznatnoj jedino vrijeme stolici 3. Šećera normalnoj stolici nalazi.

Ona stolici 6 7 %/o neiskorištene. ima 4. Masti u svakoj Kod kiselina i masnih masnih neutralne obliku sapuna. isključivo mljemasti, sadržine.

bio

sadržine

Ukoliko

:

,

o

nema

u

za

one

se:

u

nema.

u

u

—

se

u

15

vn

A

e

O

UDE Ra III

AR ARE

EO ooo

eSRASEE>|

čne

stolice.

Ako prehrane određuje jedojenče umjetnoj prehrani sadržina masti zavisi Mast u stolici stolici se često njenom prikazuje i obliku naše tvrde da grudica (neiskorištena mast) koju majke je Ove probavljeno dok mlijeko«. grudice nemajunikakvog z načenja jedijete masti veće Prsima.

Iskorištenje je nego prirodnoj umjetnoj p rehrani.

5. Mineralne soli. Od mineralnih soli stolicom se neiskonajviše izbacuje Tišteni dio soli vapnenih (fosforne mokraćom).

6.

Osnovni Žučnipigmenti nalaze se stolici (boje). pigmenti u koji dojenčeta tzv. su bilirubin i biliverdin. Kod hranjenog majčinim mlijekom dojenčeta sterkobilin i hranjenog Bilirubin kravljim znatmlijekom sterkobilinogen. daje žutu stolici kao kod dok boju (boja žumanjkajajeta), sterkobilin i sterkobižutu Stolica može biti zelena kod linogen dejublijedo boju. dojenčeta koje hrani i onda kad dok kod stolice prsima je redu, dojenčeta hranjenog to nenormalna kravljim mlijekom je pojava.

Pod biliverdin utjecajem bilibakterijacrijevu redukcijom pretvara Tubin.

To onda kad hrane 12.—16 sati. Kad odigrava jeprolaz trajao brže onda do ne i stolica izlazi zelena. prolaz odigrava pretvorbe dolazi, stolica zraku može da Žuta zelena ostajanjem opet postane (oksidacija). stolice može naročito da bude hrani Boja iole izmijenjena dodavanjem većih količina bilo da brašna, dojenče p rihranjuje (pri prehrani majčinim ili da hrani. da razlaže mlijekom), umjetno Dojenče je sposobno brašno, ali dio pa ipak ograničenim količinama, zbog jedan toga prođe nerazložen; otuda stolica tamne može da 24 sata onoliko boje.

Dojenče podnese najviše kavnu žličicu brašna koliko po staro. puta je mjeseci 7. Miris.

Kod stolica ima miris prehrane majčinimmlijekom dojenčeta dok sve hrani. kiselog mlijeka isključivo prsima Kod koliko da prehrane kravljim mlijekom, je prehrana u spjela, stolica jeuvijek smrdljiva.

8. stolice. Zavisi hrane i od Reakcija pored bakterija crijevima (crijevne Nekad floru mnogo Danas 1lore). polagalo bakterijsku stolice dojenčeta. nešto izgleda manje.

Novorođenče dolazi sterilnim Ali svijet probavnim aparatom. nekoliko sati po nailazi Kod dorođenju napadbakterijacrijeva. ishrane bajenčeta majčinim prsimaprevladava njenglavni p redstavnik, taj je cilus dok nailazimo tzv. bifidus, priprehrani kravljim mlijekom uglavnom floru. proteolitičnu 9. stolica. Pri tri ili Broj prehrani majčinim m lijekom j edna, d vije, jedna dva isto tako i Treba dana, priprehrani kravljim mlijekom. napomenuti da ka zatvoru kad priprehrani kravljim mlijekom postoji težnja prehranu dobro znati da dojenče podnosi.

Vrijedi je priumjetnoj p rehrani uvijek b olja ka ka nego težnja zatvoru, proljevu.

10. Gustoća.

Kod hrani stolice dojenčeta koje prsima gustoća je slična od ili mekanom maslacu.

Kad razbijenom žumanjku jajeta dojenče hrani kad stolica ni ni tekuća. umjetno najbolje je je mekana, čvrsta, mast

obim

na

o

unosu.

u

u

za

»ne-

na

u

u

no

se

na

sve

u

u

se

u

se

o n

A

se

ove

na

se

se

u

u

se

ono

na

ma

ova

u

se

:

na

na

sa

samo

u

na

a

na

u

a

ovu

se

m

na

se

_

—_—————_

LL

Uređuje:

UREDNIČKI

«Glavni

i odgovorni

urednik:

dipl. inž. Dinko

“Vlasnik

i izdavač:

Udruženje

mljekarskih

Ilica

16

31/III, telefon

440-476.

ODBOR

Kaštelan, radnika

Tisak:

>>.

SRH.

tehnički

Uprava

Štamparija

urednik:

Vera

i uredništvo:

»Vjesnik«,

Zagreb.

Hoholač.

Zagreb,

—