U
selu
Borojevići Kostajnice i proizvođači krave. nabavljaju rasplodne junice di Regionalno Sisak. poslovno udruženje stočarstvo, kod
za
Man
POSJET
HRVATSKE ROBNIH PROIZVOĐAČA SLOVENIJE ROBNIM PROIZVOĐAČIMA
ekskurzija poljoprivredne proodlučili da čvrsto poljoprivrednoj specijaliziraju koji proizvođače rok od 10 tržnih viškova po ustaljenim godina. cijenama izvodnji Zaod strane robne naučnih Sistem proizvođače jeusvojen ekskurzija robnim rada način to proizvođačima, najefikasniji jerje mljekare, grebačke svake iz da treba metode te efikasnost kao Celja »Stirija« naglasiti primjer robnim rada 10 nakon i danas organizira proizvođačima godina još nedjelje teh2 autobusa robne upoznavanja ciljem Austriji posjet proizvođače ničkim proizvođača. poljoprivrednih tamošnjih dostignućima forrobnih 720 od 80% da Treba koji proizvođača sadašnjih je naglasiti banke mirani poljogodine posjetilo Celje P oljoprivredne području u Italiji. privredni sajam kod dohotka rad I formiranju zajednički interesovanja velikog pored onim udovoljiti djelomično moglo mljekare, Zagrebačke kooperanata i banke pokaOpćina Skupštine gdje područja kojipotječu instrumentima kooperantima da ekonomskim zale akciju. podrže spremnost vodi S je Sloveniju Sisak, udruženje poslovno Regionalno koje područja 22 posjetilokooperanta:Gorica 4 Velika kooperanta, područja 12 Remetinec pogona kooperanata, područja 4 Karlovac kooperanta, područja Sesvete Jastrebarsko Samobor Zabok Vrbovec, područja 29 ukupno kooperanata, stanica vodi Bjelovar poljoprivredna koje otkupa područja 82 kooperanta, 78 Varaždinske kooperanata, mljekare područja 12 i Morsko Kutina kooperanata. područja Ovom 227 robne kooperanata. Sloveniji proizvođače Ukupnojeposjetilo SRH komuna i dodati treba predsjednike organiziran koji je posjet broju 62 uzvanika. odazvalo koji 1970.
4. VII
Dana
naučna
je organizirana
za
u
se
su
one
na
za
.
s
za
a
s
za
s
sa
za
su
ove
na
1 |
na
za
samo
se
su
s
ovu
s
s
|
—
s
s
—
—
—
—
s
s
—
s
u
za
se
na
specijalizaciji viškova tržnih u proizvodnji proizvoda poljoprivrednih mehanii ili zahvati Investicioni objekata stajskih adaptacijegradnju formiradi minimum svedu rada da utrošak ljudskog zaciju imaju cilj dohotka. ranjavećeg »zeleni Sloveniji program« upoznali kojim Petingerokviru svih zemljiposlova mehanizaciju kompletnu p roizvođaču omogućava ov domaćindinara 71.000 od dohodak i 5 od roku maksimuma godina šnog zahvati
Osnovni
ka
u
na
za
smo
s
u
se
|
i
u
za
u
robnosti
formiranja Sloveniji, Evropi, troši krava 5 načinu U i mesa. puni držanja sadašnjem mlijeka proizvodnji dinara. 18.500 od dohodak radne Cilj j e: rad snage, ostvaruje ljudske dvije 24 ide i programa maksimuma okviru da zelenog primjenom zemljišnog da može dohodak dinara. od 121400 dohodak krava Ovaj daju koje (iviše) tako
i
u
pa
prema
i kod
tome
nas
od
u
a
se
se
na
u
| Sna
a Vk
Dea
Pa
VS.
m
o i a BR
i a
a
br F>7/qrao Fr
a
PENn3?enzrad
sr
Z0Aqod
a
to
dd -
a
003
-
:
-
|
sa GPFFTEIMN DINO
a
rrrrd trzrile!o
oxazcons tz rvrelEš Eš
T
"IAN SIHOIL
AAo
e
i:
KRAVE
ZA
STAJA
&89
Ako
9%
bo
442
I
PREREZ
—
da
dinara, ulaganje godina fazi odnosno i dinara od 000 71 radne zadrži dohodak snage godišnje, dvije veći. dohodak je3,5puta otplate duga i kao i baš od krava Zašto se mlijeka primarnog proizvodnje polazi dohodak formira dohotka? kao 75%, (Mlijeko sekundarnogstvaranju da smatramo: ali kao ima proizvonajbitnijim 25%.)Razloga više, ima robni maksimuma okviru program deći proizvođač zemljišnog mlijeko duži niz i rada kroz godina: cijelu godinu karakter sezonski teladi kao i tov proizvodnja imaju biljna svinja i i velike dohotka, priformiranju cijenamanesigurnost oscilacije velikim da (kolebanjima) oscilacijama podložan nije mlijeko proizvodeći mlijeka jezagarantirana, mlijeka. Cijena cijeni i tržištu hrane da njemlijeka nijepodložan proizvodnju pogledu formira obroke nego zemljišnom isključivo govimoscilacijama maksimumu, mehanizirati. može malim relativno da investicijama kompletno oblicima ostalim nad faktori Ovi poljomlijeka primat dajuproizvodnji među i što poljopriproizvodnje,pokazujeinteresovanje krupnijim privredne vrednim proizvođačima. dii tlocrta stalne da veliki Buđući objekte gradi brojkooperanata širine radi male treba staje pridržavati, jerpostojeće kojih menzijama 70%. i po cijenu stajalištu odgovaraju namjeni,poskupljuju već onima dat radi tlocrt objekte koji gradestajske upozorenja je Ovaj im i širine naročito da objektapreporučuje pogledu početku, pogriješe da obrate investicijama. mljekari pomoćpridaljnjim Zagrebačkoj bazu krave i krmnu program podešen jepotrebama mehanizacije Cijeli nabaviti i može košni sistem mljeputemZagrebačke pašno kojusačinjava kare. investiciono
podnese
na
5
u
iznosu
od
210000
a
se
u
za
mesa
meso
a
sa
u
sa
—
u
na
—
—
u
—
u
—
za
u
na
—
se
svom
sa
evo
ne
se
za
ne
u
u
za
se
za
se
-
:
4
s
Ukoliko
domaćinstvo
ima
česnage umjesto dvije ljudske tiri dohodak formirati i radne snage. jošdvije Radi se radne sile formira dohodak daljnje toga dvije 2000 — proizvodnji jaja nesilica, ili tovu teladi ili tovu ili svinja biljnoj proizvodnji izvorom to jednim proizvodnji kojajespecifična područje - prehrambenih pogledu pratećih poljoprivredno industrija koje također dohotka ali na već utvrđeuključuju formiranje se
—
normalne
mora
radne
za
za
na
—
na
—
na
—
—
u
na
za
u
se
nog
u
osnovu
programa.
Za
informacije kroz rubriku »VI Pitanja
obratiti
se
Uredništvu
PITATE
—
MI
»Mljekarskog lista«, ODGOVARAMO« dati obavještenja. pa
ćemo
Dipl.
inž. Duško
PPPPPPPPPPP
PPP PPP PPP
Preporučujemo ovajtip strojeva čine K.S. i služe do 24 a može 1,05 mužnju krave, sistema. dinarima 4860 dinara mljekovodnog Cijena je za
u
1000
u
dinarima.
sva
Luković
PPP PPP PP PPP PPP PP PP PPP PPP PPP PP PP PPP APP PPP PP PPP muznih
+
na
»Westfalia«
radi
što
toga, jai poslužiti uvođenje su
za
ili u
devizama
831 D.M.
ograda dinara, cijeni izvedbe direktnim strui dvije baterijom priključkom Služi pregonske ju. pašnjake. Električna
za
s
stoku
od
po
600
u
s
na
za
MLIJEKO KRAVA PRI KRAJU MUZNOG
RAZDOBLJA
mlijeko mlijeka razlikujeobičnog mljezivo od sastavu i krava po razlikujeobičnog svojstvima prikrajulaktacije i to tim više što razdoblje. dulje traje mlijeka krava muznog razdoblja: Mlijeko prikraju Kao što od masti i suhe tvari bez 1. sadrži više masti mlijeka. običnog biti i obratno: tako može ima svako pravilo iznimaka, teško od krava dobiveno 2. premuznog razdoblja prikraju vrhnje tome Uzrok maslac. je: rađuje i više to što konzistencije, ljepive gušće je mlijeko a) kod nego mlijeka; običnog manje kuglice prosječno b) od masti i sastavu mast po svojstvima razlikuje takvogmlijeka c) više slična masti te mljeziva; mlijeka,je običnog se 3. muznog sporije siri; razdoblja mlijeko prikraju trošiti to 4. katkada pa ga smije abnormalnog mirisa, je mlijeko Takvo krava do desiti ako To može niti teljenja. preraditi. Ima više više sliči bjelančevinastih tvari, topivih mljezivu. mlijeko Kao
što
tako
od
bitno
se
se
i
svom
muzno
'
se
u
masne
su
se
se
se
se
ne
muze
a
manjemlječnog muzla koja pasmine
šećera.
se
Tako
crveno
mlijeko jedne do imalo sastav: teljenja jeovaj
krave
npr.
-šare
mlijeko 1,031 %o 87,8 %/o 3,6 %/0 12,2 %/o 8,6 % 3,5 %o 3,0
obično
specifična vode plazmi masti težina
15% C
kod
u
suhe
tvari
suhe
tvari
bez
masti
ukupnobjelančevina kazeina tvari topivih bjelančevinastih šećera mlječnog pepela Takvo
1,0396 % 87,57 % 1,8 %/o 14,01 12,21% 9% 6,77 %/ 4,04 %/o 2,39 %/o 4,23 1,07
—
%/o
4,6 % 0,7
mlijeko je boje, ljepive jekonzistencije tjelenalazimo šaca, koja mljezivu. žućkaste
znatno
i ima
u
PROSUĐIVANJE
VRIJEDNOSTI ŽIVOTINJA
RASPLODNE
Najpouzdanije prosuditi rasplodnu vrijednost životinja poznamo što više predaka životinje kojuprosuđujemo. prenose Najsigurnije svojstva potomstvo životinje svoja kojepood ista ili barem slična veći tječu predaka koji svojstva prenijeli broj te potomaka. Zbogtogajepotrebno poznavatipretke. Da bismo imali od kakovih pregled predakapotječe rasplodna životinja vodi matična U unosi ime i matični i poknjiga.nju brojsvakogpretka daci ko krava tačaka kod proizvodnim sposobnostima (npr. broj ocjenjivamuznost kod više i količina te nja, laktacijapostotak mliječne plodnost, masti, tovna i sposobnost dr.). Kad matično dobivamo rodovnicu kupujemo grlo, (pedigre€) tj. ispravu navedeni očeve i kroz strane genepodrijetlu kojoj preci majčine pet racija. U rodovnicu i nego smiju unijeti povoljna, nepovoljna svojstva, i sl. npr. pobačaji, oboljenja veći više se to Štoje brojpredaka koji pojavljujurodovnici,je puta različnih manjibroj predaka. Ako rodovnici više pokojaživotinja pojavljuje puta, o značujemo je sebnom trokutom i sl. da bismo npr. punom oznakom, kružnicom, kvadratom, lakše uočiti. ju mogli Kad rodovnici više nalaze jednerasplodne životinje p reci oznaka, onda velimo da srodstvu obzirom te jerasplodna životinja uzgojena Za takvu rodovnicu kažemo da da pretke. jeustaljena, tj. rasplodne životinje, slične te će unesene, osnove, koje nju imaju nasljedne sigurnije prenositi osnove nasljedne potomke. Umatičene solidna baza i životinje poboljšanje produktivnosti uzgoj što da budemo neovisni valjanih rasplodnih grla, omogućuje većoj mjeri rasplodnih životinja. Svaki ukoliko zaista zdrave i rizik, je viševrijedne One i ih devizama. rasplodne životinje. skupe, jer plaćamo manje ćemo
ako
na
one
su
na
se
se
o
o
u
su
s
ne
se
samo
u
se
se
u
u
s
u
su
s
na
u
na
su
za
za
nam
o
u
uvozu
uvoz
se
su
ne
uvoze
—
--
o
_—-—
-_——-
>
POPA
RJ
a
S
A
NJEGA ŽIVOTINJA Pravilna
održanjega životinja jejedan najvažnijih uvjeta radne i vanjenjihova zdravlja, sposobnosti produktivnosti.
domaćih
od
za
Čišćenje timarenje —
Koža
štiti
raznih štetnih hladživotinjski organizam vanjskih utjecaja: itd. Kroz kožu iz razni štetni noće, vjetrova, kiše, prašine izlučujuorganizma kao što i Sve te tvari proizvodi izmjene tvari, znoj loj. miješaju prašinom zatim i pa i prljavštinom zatvapod utjecajem vlage toplote raspadaju, sitne otvore koži i i svrab. koža raju (pore)izazivaju nadražaj Prljava je teren i ostalih često povoljan razvoj ušiju, krpelja nametnika, koji jako stoku. uznemiruju S kožu razni kod prašinom dospijevaju opasni mikroorganizmi, koji i kože lako ući krv i izazvati mogu Treba čičišćenja ranjavanja oboljenje. stiti timariti i Za treba imati ,odnosno posao konje, goveda svinje. taj četku, komad sukna i čistu Jako češagiju, (čoje) jednu krpu brisanje očiju. uprljani čiste od Zatim četka dijelovi prvo najprije gužvom sijena. životinja niz dlaku i pa zatim suknom. se krajuprotrlja Za dlaka dobro imati rezervi i rastopranje slepljenih sapun je kalijev kreolina. U kvasi četka svakom od pinu tojrastopini pri čišćenju životinja kožnih nametnika ili njihovih gnjida. služi uhvati se Češagija četki. Ona niskidanje prljavštine koja kako dlaku i lako smijeupotrijebiti čišćenje životinja, jer čupa ozleđuje kožu. od
se
su
se
s
se
na
za
na
u
za
se
se
uz
na
u
se
za
na
ne
se
za
dlaku treba čistiti proljeće linjaju, životinje manje mijenjaju naročitom tada Koža naročito te lako može pažnjom, jerje osjetljiva, dražiti i oboljeti. U
kad
se
a
S
se
Grive
i rep
mrse
rukama
se
pa
se
zatim
čiste
četkom.
Oči
na-
se
brišu
čistom
treba čistiti posao. otvorekrpomkoja Životinje taj napolju Izuzetno to može vršiti i u i to prostoru. stajama, vrijeme nepogoda i studeni. čistiti jake Zabranjeno je životinje vrijeme hranjenja, jer prašina hranu. Pored takvim okolnostima izaziva kod prlja toga, čišćenje pod životinja vrlo loše na hrane. Radnu i iskorišćavanje nemir, koji utječe probavu životinju treba rada samo čistiti tek onda kada se odmori i osuši. poslije obrisati, čistiti Životinje jenajbolje ujutro, poslije napajanja. Svaka imati mora komađ životinja svojpotpuni pribor njegu (češagiju, i treba da sanduku. sukna, krpu četku). Tajpribor stoji posebnom
služi
samo
nom
za
na
se
za
za
a
ona
za
u
Kupanje pranje i
Prašina
*
prljavština uklanjaju površine tijela najbolje kupanjem, odnosno To vrlo istodobno i popranjem. je korisno, jer rashlađuje životinju aktivnost kože. Zimi mogu samo zatvorenim buđuje životinje proprati Svaki dio treba dobro obrisati. storijamakojima promaje. oprani tijela i ili ih suviše hladnom Zabranjeno jekupati zagrijane oznojene životinje, prati ili vodom. treba osušiti prljavom, ustajalom Poslije kupanja životinju štićenom sunčanom mjestu. i
se
se
u
s
u
nema
na
8
za-
| |
---.——_
Njega
bređih
-
Pravilna
o
s
<
3
o
životinja
što samo čuva njega već životinja njihovo z dravlje, stvara i Bređu radnu povoljne stoku treba uvjete formiranje čuvanje ploda. osloboditi teških dana osloboditi rada radova, mjesec pred porođaj uopće. Da dođe do treba svaku bređu pobačaja, krmaču životinju (kravu, kobilu, i čuvati od i ovcu) Naročitu udarca, pada, p replašivanja naglih pokreta. pažnju treba obratiti ishranu i bređe stoke. Pored loša i držanje općih oboljenja, hrana može izazvati i Potrebna pokvarena također obazrivost kod: pobačaj. je voluminozne kao i hrane stvara davanja To odnosi hrane, koja plinove. smrznuti i dr. Iz istih slamu, silažu, krumpir, djetelinu razloga smije bređim davati ledena voda. životinjama i dobu bređosti da Prljavi kao izvor pod prostirka mogu kasnijem posluže kako zaraze tako i novorođenče. Suviše veliki majku, se nagib poda, k oji radi i može ponekadpravi lakšeg izazvati bržeg oticanja mokraće, nepravilan čak i pa porođaj pobačaj.
bređih
ne
za
a
ne
na
se
na
se
ne
u
za
za
KAKO
SE KRETAO DNEVNI OTKUP ZAGREBAČKE MLJEKARE
Područje
15. VII
MLIJEKA 1970. u
Remetinec Velika
Gorica
Dugo Sisak Zaprešić Selo
Sesvete
okolica
Zagreba Zlatar Zelina Vrbovec Šarampovo Ludina Lipovljani Kutina
:
Zabok
Samobor ekonomije ostali dobavljači 'TMP-a područje Zagreb TS Bjelovar
1970.
litrama
10.437
10.870
36.087
36.973
6.085
6.296
17.354
19.547
3.382
3.353
2.394
2.503
1.603
1.549
2.956
3.039
1.922
1.910
2.075
2.170
2.848
2.785.
'
'
16. VII
4.115
4.016
6.610
7.466
2.441
2.685
2.315
2.381
543
552
38.641
35.717
35.782
35.059
177.610
178.871
59.221
57.849
13.963
16.945
21.565
21.565
'
» »
»
-
TEM
-
Karlovac
»VINDIJE«,
Varaždin
—
—
—
—
ukupno ukupno ukupno ukupno pa
Sveukupno: Za
2712.359
275.230
ostalo
područje Graotkupa»Zagrebačke mljekare« Pag, Knin, Livno, čac i dat ćemo Senj podatke otkupamlijeka narednom broju. u
»
9
GDJE JE MLIJEKO? je stoke, je uzgoju poznato područje Bjelovarsko tov bilo odakle bazen materijalom snabdijevaju industrije da naš da Znači bilo uzgoji zainteresiran, proizvođač prvenstveno je klanje. vinačin da odnosno kvalitetno postiže taj jerjesigurno june, tele, onda i simentalac da Ako mnogo soku znamo, mlijeka, daje cijenu. to gdjeje mlijeko? zapitati ustanekoliko kroz količine godina, mlijeka tržnog k retanja Praćenjem 800 — 900 litara između kreću po da te količine novili godišnje jednoj naš simentalac da uzrok kravi. Sada proizvodi taj koji j e pitanje postavlja može to da kada većim količinama, proizvesti k oja pasmina je mlijeko i to količine veće nije uzgoj iskorištavanje ishrana, jest: Odgovor mlijeka. visoka da bi takvo proizvodnja. postigla noći ukaže mogu da članka i preko ovog k oji probleme jest, Cilj treba to to ih ali da strpljenja sigurno, je riješiti jemoguće riješiti, i mogućnosti. i ishrani radom Rezultati našeg uzgoju višegodišnjim postignuti koji količine može rad da simentalca dovoljne osigurati uzgojni pokazuju, našu industriju. mljekarsku mlijeka tržnog po
sve
se
odnosno
kvalitetne
to
za
mesne
za
na
samo
se
moramo
se
smo
ne
se
znamo
u
na
se
se
na
ne
za
samo
na
su
samo
nam
za
mlijeka povećanja prikaz krava periodu hranjenihsuhostajnom i kod kao (junica) prvotelki
Tabelarni kod
m
u
Prethodna :
2 ed.
| MJE po broj
| lak. os
24B
II
677
1
I
808
2
I
804
3
529
4
IV
I
676
6
512
7
538
8
|Kom -
| III | IV
db
8
Prvotelke
su
i aič= | | Nesa lakt. mijesa ife S o A O 5.357 III 3.599 3,6 4.766 II 3.468 3,6 4.401 II 3.109 3,1 6.600 V 5.360 3,8 7.078 VI 6.319 3,1 4.221 III 3.473 4,0 5.188 VIII 4.503 39 | 4.946 IV 4.592 3,7 ezan
Zao
>
laktacija
| | 9 paaaau
A
34.423
—
—
sadašnja
—
|
V
522
5
Nova
laktacija
42.557
—
—
db
4.303
5.320
3,7 4,0 3,8 3,8 3,8 3,7 3,6 4,3 —
D
mlijeka: prvojlaktaciji proizvelesvojoj u
1
|
2
| 264
3
| 794
a
[793
280
|
| 3,6 | 3.997 | 3,6 4100
[03.916
| 4,0
|3.467 | 39
Povećana Kijeka :
no
1.758
1.298 1.292
kg »
»
1.240»
759
»
148
»
685
»
354
»
kg 1.017 kg
8.134
o
i
Ede ———— = — ———
re
aekv
IH
višegodišnjeg pokazali tolikoj mjeri da više od ovim bi ni očekivati ne iz opravdani, toga prilikama smjeli razloga da odemo druguskrajnost mlijeko. da stimulira Ovdjevaljanapomenuti, nije mlijeko koje t o, našeg visoku na već to i proizvođača proizvodnju,je plasman r asplodnog materijala. da do sada interesa kvalitetnim ženskim Žalosno je, rasplodnim materijalom i već čistokrvni muški mategotovo nijebilo, jeprodavao rasplodni a sam stimulirati mogao rijal,koji nije našegproizvođača, Iako krave nisu bile režimu i ishrane podvrgnute potpune pravilne ali da i to 60 dana pravovremeno suhostaju,jesigurno, zasušene, pred kao da te tako teljenje, hranjene suhostaju proizvode mlijeko, priprenovu Takav način ishrane morao mljene, slijedeću laktaciju. jepokazati i što i da krave u rezultate,je dokaz, slijedećoj laktaciji prosjeku 1.017 više nego odnoproizvele kg mlijeka prethodnoj maksimalnoj laktaciji od 4.303 kroz 305 dana 5.320 mliuslijedilo jepovećanje kg mlijeka kg kroz 305 kravi. po jeka dana, jednoj I sada završile su odnosu su junice, prvotelke koje laktaciju proizvele 800 cca više i to bile su svoje vršnjakinje kg mlijeka zato, jer pripremane laktaciju. Ovim kratkim želim ukazati važnost seiznošenjem podataka ishrane, i na da moramo lekcije, rasplodnog prometa materijala putkojim ići, dobijemo više našu mlijeka,koje jepotrebno mljekarsku industriju. inž. Darko Dipl. Majhen, Bjelovar Rezultati
rada
su
se
kod
ovih
krava
u
u
ne
u
samo
—
samo
za
se
samo
sve
u
su
u
za
su
—
su
nam
u
u
sno
na
'
u
na
za
na
a
mao
nogama torentorao ano
nam
paradi
za
oem
ona oma
rz
ki ž
f
OVČJEG
DOPREMA NA U
MLIJEKA
MAGARCU
SIRANU
PAG
i
dina
ora
ibi
Sabirališno —
preuzimanje
mjesto ovčjeg
Kolan
otok
—
mlijeka
od
Pag kooperanata
i i
sik]
otoku
Pagu i Poljoprivrednog fakulteta »Zagrebačke mljekare« za unapređenje proizvodnje krmnog bilja Na
Pokušaji
,
ODGOVOR
»Mljekarskog Redakcije
lista«
iz Bračice
b.b.
—
Novska
od
na
15.
dopis Ljevar
Ruže
VII
oma
1970.
obavještavamostroj mužnju Drugaricu Ljevar od dinara ili devizama kod po cijeni po 4867,35 cijeni Mljekare« »Zagrebačke dinara carine. i od 831 DM 1001,85 dinara to i U devizama za pa preporučujemo! jeftiniji 1000,00 jestroj do 20 M »Westfalia« marke po krava, srednji jačini mužnju 7012, Stroj je i zato i može ga a naknadno preporučujemo. sistem, poslužiti mljekovodni (Mašek) da
Ružu
može
za
u
n.
za
za
12
nabaviti
o m
Saša.
PROBAVNE ZBOG STRANIH Ove
SMETNJE KOD GOVEDA PREDMETA U PREDŽELUCIMA
stranih probavnesmetnje djelovanjem šiljatih izazovu želudaca ili ili predmeta, koji upale potrbušnice, djelovanjem pak stranih normalnom želudaca ili tupih predmeta, kojismetaju gibanju pak zabrtve Kud i kamo veće među' tim pojedine otvore, predželucima. značenje kod većini imajušiljati predmeti, jeruzrokuju probavne s metnje goveda svih slučajeva. Goveda naime navikla lizati ako svakojake predmete, pogotovo boluju od lakomo hranu često ima i pa lizavosti, uzimaju kojoj šiljatih predmeta, od kao što komadi itd. najčešće željeza, čavli, žice, igle, noževi, kopče strani stvorene od Drugipak predmeti j esu: p ijesak, zemlja, lopte biljevnih ili zatim različite ili slično. životinjskih dlaka, krpe, posteljica oštri obično Šiljati predmeti mogu padnu kapuru, g dje joj ozlijediti ili se tome a neke i mogu probušiti stijenku, jer kapurasteže, pogodovati okolnosti kao što su ošita kod itd. druge pomaci disanja, steonost, napinjanje Ako ovi i će i šiljati predmeti probuše stijenku, putujudalje ozlijedit druge u i Osim organe ovi sobom unose trbušnojgrudnoj šupljini. toga predmeti i različite klice te tako tim žestoke (bakterije) nastaju organima upale. U samo najblažem stupnju nastaje upala kapuri, poslije pridružuju i itd. razviti srca, mogu upalepotrbušnice, ošita, porebrice, pluća Nadalje različite ili kadšto ti priraslicekožure, gnojni čirovi, probuše predmeti i veće krvne žile ili srce, iskrvari i pa goveče ugine. Znaci bolesti oni zavise vrsti i različiti, tj. pomicanju predstranog Ako meta. bolest izazvana obično je tupimpredmetima, razvija polagano i bez izrazitih znakova boli li promjenljivo području kapure, začepi otvor nadam. Znaci nastale od koji razvije naglo pakbolesti, šiljatih predkadšto 1—4 otkako za strani meta,nastaju dana, ježivotinja progutala taj ali i nakon više sedmica ili Nastane mogu li predmet, pojaviti mjeseci. bolest ćemo teške naglo, opazit probavne s metnje: životinja prestane jesti, piti i nadme a katkada ili se nikako ili slabo se steže. No preživati, joj burag najda naročito kad ili kad važniji jeznak, životinja stenje, ustaje liježe, balega ili kad ili kad vodimo se nizbrdo. No mokri, mapinje je životinje promijene i i pa opresvoje držanje, stoje nepomičnozgrbljeno ispružene glave, hodaju i nerado i nerado trbuh im a tapkajući, balegaju (začep) mokre, je napet. Ovim im se dlake se pa pojavama pridružujegroznica, nakostriješe, mišičje im ubrzano i dišu. Obično već ovih znakova pa podrhtava, površno prije daju i Kad bolest duže smršave i oslabe. manjemlijeka. potraje, jako li se bolest to se dešava ako a strani sporo, Razvije predmet zaostaje ili ako neznatni znakovi boli mjestu polagano dalje prodire opažaju slabo ili se normalna boporemećenom probavom, pakizmjenjuju stanja lesnima. Bolest nakon nekoliko se kad se npr. pogoršava sedmica, životinja ili sl. teli, otprema, oplođuje Od komplikacija najčešće upalaosrčja, jetre, slezene, potrbušnice, i strano a do pluća, porebricesl, ponekaddopre tijelo pod samu kožu, gdje stvori se oteklina. gnojna Bolest izazvana stranim može završiti se da ga tupim predmetom tako, ili ubrzo pa životinja povrati,potomozdravi,pak ugine, ponekad predželuci tvrdokorno nekoliko sedmica ili Kod bolesti izazvane miruju mjeseci. šiljatim mogu
nastati
bilo
u
su
u
su
u
sa
na
na
no
se
se
a
—
su
o
se
u
a
se
se
se
zno
na
—
se
sa
s
su:
a
13
=.
>.
>
—
o E
o
E
a
>
PD
predmetima životinja predmet kapuri, ili ako rđa No ako a ne ga probuši njenustijenku, izjede. predmetprobuši će ozdraviti. Takva kapure, stijenku životinjarijetko govedaočituju potpuno ili iznenada i mogu trajne probavne smetnje stanje pogorša, uginuti, ako ih Bolest sami može nekoliko dana prije zakoljemo. trajati (ako toga brzo do nekoliko ili predmet prodire) sedmica, mjeseci dapačegodina, i tada može iznenada. životinja uginuti Budući da bolesti zavisi nastalim ove liječenje koje promjenama, te može ustanoviti obratiti razvile, promjene stručnjak, najbolje je što može Često prije njega. životinju spasiti operacijom. Da obole od rečenih treba krmu i hranu ne poživotinje smetnja, prije dobro i onim pregledati davanja pretresti; napasivati područjima, gdje takvi leže ženska kada radi oko gopredmeti (kraj smetišta); ceste, posluga, neka sebi različite nosi veda, igle, kopče, ukosnice, kojemogu ispasti hranu. treba i doći bit same bolesti. Nadalje poslugu uputiti Pašnjake treba svake nekoliko i livade očistiti. Ako po godine pakgovedaboluju puta od treba ih lizavosti, liječiti. M. Šlezić može
i
ozdraviti
i to,
ako
ostane
se
u
a
ne
no
o
se
a
su
samo
se
se
na
samo
ne
na
na
ne
u
u
IZ STOČARSKOG Promet
SELEKCIJSKOG CENTRA SR HRVATSKE
kooperanata rasplodnom proizvođača 1970. lipnju mjesecu stokom
-
u
oi
oo roidača) Dragičević
1.
Ivan
ro gorija EE Organizacija ate-
i
Selo
'
Berek
2382
Berek
bik
Kupac
Crkvenac
Pavao,
Šimljane Kukuruzar
2.
Jovo
3.
Blažević
Nikola
5.
Rihter
8.
Havranek
9.
Jendić Vašek
.
G.
»
1654
»
»
4880
bik
nod »
Stevo
D.
»
4909.
»
»
Vencl
Dežanovac Dežanovac
2074.
»
»
14.
Lacina
Josip
15.
Stanković
Stevo
Stjepan Franjo
Daruvar
»
»
2114.
>»
»
»
»
2254.
»
»
4902.
»
»
1851
»
»
Daruvar
4893.
»
Dežanovac
2118.
>»
»
1371.
»
»
1375.
»
Lipovac Poljani
—
Daruvar Dežanovac Ivanovo
Selo »
Daruvar Grubišno
Ivanovo
Polje
Selo »
S.0O.
isa
»
Vencl
14
jun.
4852.
Kazimir
»
1653
»
Vašek
18.
»
Daruvar
Franjo
13.
Černi
»
»
Ljudevit
»
17.
Selo
Kostajnica
»
12.
Domović
Daruvar
Daruvar
S.0.
4842.
Domović
16.
»
Fond
»
»
Josip
Malina
Haganj
»
Veno
7.
11.
—
15.
16.
»
Žavnica
»
6.
Kostajnica
»
»
4.
10.
—
Kukuruzari
Fond
S.O.
Vrginmost
Grubišić Removčić
a Ljubiško,
m
|
Red.
broj
:-
Organizacija :
Selo
proizvođača eta |eonssnova | monov
BEE 19.
prezime
i
Ime
Častek
G.
Ivan
Daruvar
Daruvar
| | | gorija | jj jj bik Bauer 5024 _ Veliki [Broj grla
Kate-
Kupac Hinko, Miletinac stanica
Veter. 20.
Golštajn
21.
Gebik
22.
Černi
Grubišno Pisanica M.
Vilim
Imbro
Franjo Havranek Franjo
Ivanovo
24.
Jezdić
D.
25.
Kabenski
26.
Čizmar
27.
Vilim Golštajn Lukić Ljubo
23.
28. 29.
30.
»
»
Selo
Ivanovo
1351
»
»
Daruvar
1214.
».
stanica
Veter.
Novi
Bosanski
Stanislav Blaž
Daruvar
Selo
Ljudevit
»
4965
>»
»
»
4905
>»
»
2361
>»
»
1822
»
»
Stražanac Grubišno
Brestovac Polje Grubišno
Veliki
Zdenci
Poljani
Josip
—
Fanika
1760»
»
Selo
Polje
Grubišno
PoljeGrubišno 1824.
Daruvar
Stevo
Lacina Domović
Polje
Polje »
1850»
»
1852
»
»
1299
jun.
Reg. poslovno udruženje
Dežanovac
Dežanovac
»
stočarstvo
za
Sisak 31.
Kovačić
Gojko
G.
32.
Novotni
Rudi
Daruvar
33. 34. Bengez
Daruvar
Daruvar »
»
Rača
Stara
Đuro
4672
»
»
»
1385
krav:i
»
»
5285
m.t.
»
11583
bik
Rača
Nova
Mjesna
zajednica Kostanjevac
35.
Drljanovac
Pero
Borovac
11486.
»
Fond
»
S.O.
Glina
Rača
»
11542»
37.
Škoje Mato Bengez
Nova
Stara
Rača
»
11567
»
»
38.
Marinčić
Sasovac
»
11623.
»
»
39.
Kemenović
»
11534.
>»
»
40.
Karl
Daruvar
4829
jun.
36.
41.
Mato
Antun
42.
Sasovac Ljudevit Selo
Ivo
Venci
G.
Viktor
Husak
Daruvar
Karl
44.
Senjanec
45.
» >»
»
»
43.
32
Ljudevit
Vencl
Selo
»
——
Mirko
PPP
»
»
4976
»
»
5030
»
»
krav:za
rasplod
580
u
Predavac
ž. tele
3974.
»
»
»
Rađenoviće
»Braća Novska
4946
Farkaševac
Mački
»
»
Zagreb MarijaPalangić, Žena
i dom |
1.
stolice
Osnova
je
DOJENČADI
STOLICA KOD
NORMALNA voda.
Količina
vode
u
stolici
zavisi
o
zadržavanju
utoliko
će
sto-
brži, crijevne jeprolaz crijevne vode bilo bio ukoliko i obratno lica biti veće), (upijanje je sporiji je rjeđa, stolica će biti gušća. i hrane stolice zavisit će izgledsadržina). (boja, uglavnom tipu Izgled stolici. Činise, da 2. normalnoj Bjelančevina Bjelančevina. i to naći mogu mjeri. proljeva, neznatnoj jedino vrijeme stolici 3. Šećera normalnoj stolici nalazi. Ona stolici 6 7 %/o neiskorištene. ima 4. Masti u svakoj Kod kiselina i masnih masnih neutralne obliku sapuna. isključivo mljemasti, sadržine.
bio
sadržine
Ukoliko
:
,
o
nema
u
za
one
se:
u
nema.
u
u
—
se
u
15
vn
A
e
O
UDE Ra III
AR ARE
EO ooo
eSRASEE>|
čne
stolice. Ako prehrane određuje jedojenče umjetnoj prehrani sadržina masti zavisi Mast u stolici stolici se često njenom prikazuje i obliku naše tvrde da grudica (neiskorištena mast) koju majke je Ove probavljeno dok mlijeko«. grudice nemajunikakvog z načenja jedijete masti veće Prsima. Iskorištenje je nego prirodnoj umjetnoj p rehrani. 5. Mineralne soli. Od mineralnih soli stolicom se neiskonajviše izbacuje Tišteni dio soli vapnenih (fosforne mokraćom). 6. Osnovni Žučnipigmenti nalaze se stolici (boje). pigmenti u koji dojenčeta tzv. su bilirubin i biliverdin. Kod hranjenog majčinim mlijekom dojenčeta sterkobilin i hranjenog Bilirubin kravljim znatmlijekom sterkobilinogen. daje žutu stolici kao kod dok boju (boja žumanjkajajeta), sterkobilin i sterkobižutu Stolica može biti zelena kod linogen dejublijedo boju. dojenčeta koje hrani i onda kad dok kod stolice prsima je redu, dojenčeta hranjenog to nenormalna kravljim mlijekom je pojava. Pod biliverdin utjecajem bilibakterijacrijevu redukcijom pretvara Tubin. To onda kad hrane 12.—16 sati. Kad odigrava jeprolaz trajao brže onda do ne i stolica izlazi zelena. prolaz odigrava pretvorbe dolazi, stolica zraku može da Žuta zelena ostajanjem opet postane (oksidacija). stolice može naročito da bude hrani Boja iole izmijenjena dodavanjem većih količina bilo da brašna, dojenče p rihranjuje (pri prehrani majčinim ili da hrani. da razlaže mlijekom), umjetno Dojenče je sposobno brašno, ali dio pa ipak ograničenim količinama, zbog jedan toga prođe nerazložen; otuda stolica tamne može da 24 sata onoliko boje. Dojenče podnese najviše kavnu žličicu brašna koliko po staro. puta je mjeseci 7. Miris. Kod stolica ima miris prehrane majčinimmlijekom dojenčeta dok sve hrani. kiselog mlijeka isključivo prsima Kod koliko da prehrane kravljim mlijekom, je prehrana u spjela, stolica jeuvijek smrdljiva. 8. stolice. Zavisi hrane i od Reakcija pored bakterija crijevima (crijevne Nekad floru mnogo Danas 1lore). polagalo bakterijsku stolice dojenčeta. nešto izgleda manje. Novorođenče dolazi sterilnim Ali svijet probavnim aparatom. nekoliko sati po nailazi Kod dorođenju napadbakterijacrijeva. ishrane bajenčeta majčinim prsimaprevladava njenglavni p redstavnik, taj je cilus dok nailazimo tzv. bifidus, priprehrani kravljim mlijekom uglavnom floru. proteolitičnu 9. stolica. Pri tri ili Broj prehrani majčinim m lijekom j edna, d vije, jedna dva isto tako i Treba dana, priprehrani kravljim mlijekom. napomenuti da ka zatvoru kad priprehrani kravljim mlijekom postoji težnja prehranu dobro znati da dojenče podnosi. Vrijedi je priumjetnoj p rehrani uvijek b olja ka ka nego težnja zatvoru, proljevu. 10. Gustoća. Kod hrani stolice dojenčeta koje prsima gustoća je slična od ili mekanom maslacu. Kad razbijenom žumanjku jajeta dojenče hrani kad stolica ni ni tekuća. umjetno najbolje je je mekana, čvrsta, mast
obim
na
o
unosu.
u
u
za
»ne-
na
u
u
no
se
na
sve
u
u
se
u
se
o n
A
se
ove
na
se
se
u
u
se
ono
na
ma
ova
u
se
:
na
na
sa
samo
u
na
a
na
u
a
ovu
se
m
na
se
_
—_—————_
LL
Uređuje:
UREDNIČKI
«Glavni
i odgovorni
urednik:
dipl. inž. Dinko
“Vlasnik
i izdavač:
Udruženje
mljekarskih
Ilica
16
31/III, telefon
440-476.
ODBOR
Kaštelan, radnika
Tisak:
>>.
SRH.
tehnički
Uprava
Štamparija
urednik:
Vera
i uredništvo:
»Vjesnik«,
Zagreb.
Hoholač.
Zagreb,
—