|
GODINAVII re
ZAGREB
prep
mor
mom
ornare
sa
Sabiralište
sabirno rashladnim Hotnjaje prvo sagrađeno mjesto Vukomeračkih Gorica OPZ Vel. Gorica području s
na
uređajem
PRVIM
MEĐU
SAGRAĐENO od
je Udaljeno Hotnja. području litara. od 400 rashladni nalazi selu U 8 kilometara. oko uređaj Pokupskog On Pavušek. Ivana i sabirača kod proizvođača ujedno mlijeka, Smješten je kolima sabrano i ohlađeno svakodnevno dopremitiPokupsko mlijeko doći motormože teško vrlo selo kamion na mljekare«, jer »Zagrebačke Vukomeričkih
Na
nalazi
Gorica
se
selo
se
a
u
mora
se
nim
u
vozilom.
bilo
izgra-
je mjesto. svoje p onosni Hotnja Seljani Gorica Vukomeričkih đeno otkupno spadaju koje p odručju spomenutom Gorice. Velike područje dnevno sabire oko 300 litara Proizvođači Sada mlijeko ujutro mlijeka. biti i sabirač već oko 4 sata, spregom donose Pokupmlijekom jer sabirna odnosno sela Kada što oko skom mjesta jako 5,30sati, je će utvrtada rashladni pomaknuti relaciji kamionskoj cijeloj uređaj, dobiju i će olakšati red. To đeni vozni mlijeka. prijevoz preuzimanje Dosnažan. i zdrav Ivan. Pavušek sabiralištu Sabirač Vedar, Hotnjaje od da Odmah spomenuo oko 25 nosi »jačih« je mlijeko. proizvođača takoBara Cavrić litara i 18 i 20 između donosi Vinko Muža koji proizvođača su
Ono
sabirno
na
prvo u
na
se
u
mora
sa
sva
rano.
se
u
su
mu
đer
mu
isto toliko.
uređaja, jestruja. nije rashladnog mjesta sabirnog rashladnom težak to Sada toliko uređaju Mlijeko problem. zapažalo. jekvariti. nije kada počinje struje sabirno što Pavušeku sabiraču čestitamo Na mjesto svoje je drugu kraju sabirač i da što crtežima zidnim ukrasio jošjednompotvrđuje proizvođači da kao odnose prema njihovo. je njemu mlijeka Problem
to
bilo
Dok
se
u
se
nema
se
UTJECAJ PREHRANE
NA
ŽIVOTINJSKI ORGANIZAM
zdravlje tijela, životinjskog izgradnju utječe plodnusposobnost. sadrži takvom hrane ako da Poznato koja krmom, životinja, tijelo je, je dui široko količini i tvari zbito, omjeru povoljnom hranjive potrebne kod i Tast završe brže te boko. Osim klanja dozrijevaju, ranije toga životinje težinu. klaoničnu veći bolju tj. prinos daju krmom voluminoznom lošom hrane mladosti već plitke ranoj One,koje slabo i obično i produktivne. dozrijevaju kasnije uske, takve stvorile i Klima koje ž ivotinja, tipove kraja jednog prehrana dotičnom kraju. odgovaraju i zaostalim zvanim U tako držanjaprehrane krajevimapogledu ako uvodimo privikle imati žemo g oveda, jer pasmine plemenite uspjeha, života. uvjete bolje i Kordunu našim nekim da Baniji) Poznato (Lici, područjima je, sastav kroz više desetljeća goveda(buše) pasminski poboljšati nastojalo buše Križanci teže i veće produktivnosti. goveda, kojeje đenjempincgavskog i veličini ali slični više po bili produkpo boji pincgavcu, pincgavcem da znači uvjeti tivnosti poboljšati 'To moraju goveda. pincgavskog originalnog Hrana
uvelike
i
na
na
ras-
se
u
sve
u
se
su
su
su
ne
u
su
mo-
one
na
se
nam
u
uvo-
s
ne
su
se
2
držanja prehrane, uvođenjem p lemenitih pasmina goveda poboljšali sastav Inače i pasminski govedanekogpodručja. potomstvo originalnog plenakon nekoliko iste oblike i menitog goveda generacija poprimi proizvodnju kao i urođene životinje. lakše Životinje, bolesu, koje pravilno hrane, o tpornije tj. odupiru stima. da već da krmnom obroku budu Nijedovoljno govedobude sito, sve tvari: rudne tvari i vitamini. potrebne hranjive bjelančevine, ugljikohidrati, krava to će muzara krmni Štoje obrok morati dodati rudnih bolja joj i to sol vapna i fosfora. tvari, kuhinjsku Pravilna redovitu Međutim moramo prehrana upliviše plodnost. imati da uzrokovana od više umu, i čimbenika je unutarnjih vanjskih (fakAko hrana rudnim tvarima fosforom i vapnom te vitaminitora). oskudijeva redovito i se (E)onemogućava dozrijevanje jaja smanjuje pokretljivost Presnažna krma kod ženskih može uzrokovati jaja jajovodu. životinja jalovost masne Osim može biti uzrokovana zbog degeneracije jajnika. jalovost toga raznih maternica i zbog oboljenja (upala) stidnice, rodnice, jajovoda, uslijed teških zaraznih bolesti i dr. i
da
bi
se
se
u
se
u
uz
na
na
ona
ma
se
u
KOS
Zatekli smo
no.
Krave
su
ih
steone
MARA
pred
I CAVRIĆ
sabirnim
i zato
BOŽA
IZ HOTNJE
mjestom. će po biti znatno njihovom teljenju Donose
oko
10 litara
mlijeka
više.
dnev-
sabir-
pred mjestomHotnja
Proizvođači nim
|
,
| |
Mato
Posavec
i Danica
iz
4 krave
Degajaposjeduje
i
|
| ,
|
KOS
BARA
IZ HOTNJE
Posjeduje dvije donosi oko 10 litara mjesto mlijeka. ima ali znatno Sijena dosta, manje Ovu nego prošlegodine. godinu smatra vrlo lošom. Sretna što je je selu rashladni njihovom uređaj to mala A imati pa je mljekara. selu mala stvar. »mljekaru« nije Morat ćemo fond stočni povećati krava. Dobiven dinar od vrimlijeka novac! jedanje krave.
*
Na
sabirno
u
—
u
TRAVNJACI Svaka
| STOČARSTVO
zemlja razvijenim pridaje značaj travnjaštvu. Sve veći stočarstvu vezi intenzivnim travzahtjevi uskoj razvojem onda donose i komnjaka, koji povećanje proizvodnje mlijeka, pružajući krmu bez dodatka Prednost krme pletnu potrebe bjelančevina. travnjaka višestruke. Pored sadržine raznih život i stoke produktivnost neophodnih elemenata kao što mineralne razne amidi treba imati tvari, vitamini, itd., vidu da se krma kao ni krma većim travnjačka jedna drugaprirodna dijelom to znači bez učešća što svakako velika potroši ispašom, ljudskog rada, predje nost. osnovnih tehničkih i hranidbenih Provođenjem zahvata, moguće je hektaru takvu komjednom travnjaka postići produktivnost krme, koja pruža izbalansirane obroke skoro tri od 5000 litara pletno goveda proizvodnjom kravi po mlijeka godišnje. Sve višestruke koristi i rezultat normalnih prednosti travnjaka uslova i nužnih zahvata. Svako vezi povećanje produktivnosti je boljim izborom vrsta i sretnim vremena mogućnošću kombiniranja istih, odabiranjem i načina i sjetve, pogodnomtehnologijom korištenja mogućnošću matapanja. Već izbora vrsta i naglasili prapravilnost njihovih smjesa. Upravo vilnom izboru ovisi i hranidbena trajnost, produktivnost vrijednost travnjaka. Naročito trave kvalitetnu krmu kako značajne višegodišnje kojedaju zelenom tako i silaži odnosno Budući da stanju, sijenu. vegetativno ostalu i rentammnožavaju, njegu, gnojenjepravilno korištenje, bilne kulture te minimum uloženih sredstava. Trave mogu po trajiziskuju nosti tri grupe: podijeliti 1. 1—2 Kratkotrajne godine (talijanski ljulj). 2. 3— oštrica 4 Srednje trajne godine (mačji repak, klupčasta itd.). 3. 5 i više stoklasa Dugotrajne godina (livadna vlasnjača, bezosata). trava naročito važna kod Trajnost pojedinih je sastavljanja smjesa, jer zatvorenost što bi bio kađ pravilnim kombiniranjem postižetrajna slučaj s
stočarstvom
u
u
osobiti
su
s
mesa
s
su
za
su
u
na
za
sa
ove
su
u
s
smo
o
su
u
u
se
uz
raz-
veoma
su
se
u
se
ne
5
početni višegodišnje jednogodišnje trava: tri i tu rast pa razlikujemokategorije ulogu, igraznačajnu francuski 1. Rane ljulj). ljulj, (talijanski kasne trave 2. ljulj). (engleski Srednje stoklasa Kasne trave 3. bezosata). repak, (mačji treba obratiti punu travnih i trava počev pažnju, smjesa djetelinsko Sjetvi žitaradi da Važno tla do od sjetvi jenaglasiti sjetve. pripreme usiti fino biti treba tome prema pa pripremljen potpuno sloj površinski rica, što vrši tla. valjanjem postiže tlo, slegnuto Sjetva njenpoputvrtnog dobro nakon i dok postiže sjetve valjanjem zagrtanjem laganim sjetve, prije iz tla i česticama slojeva vlage dubljih pridolaženjem povezivanje sjemena klijanje. potrebne početno neophodno tehničkim usko povezana mogućnostima korištenja je Tehnologija i kao i dorade pregona, broja određivanja spremanja, pravilnog košnje, pogledu stoku. vode te potrebne osiguranja travni intenzivnih bez od neke Naveli spoznaja kojih navika. kao dio trebali bi naši stočari svakidašnjih usvojiti njaka, koje Martić Zoran Dipl. ing.
bi
se
izabrale
samo
Isto
trave.
ili
se
same
se
tako
i
po-
o
ne
se
u
se
sa
za
u
sa
za
smo
nema
samo
a
POSAVEC
JANKO
SABIRAČ
U DEGAJU ić šaa
opasni
savi aa
dai
sabirno
s
a
a
6
Ras-
uređajem.
rashladnim
mjesto je njegovoj smješteno sada litara 400 oko može hladni mlijeka, primiti uređaj oko 4 litara. posjedujukrave, proizvode roditelji Njegovi U
kući
200
se
sabire
oko
20
litara
mlijeka.
AUGUŠTANOVAC Svakodnevno
od
8. IV
SELO UZ KUPU
sabire i Šestak mlijeka drug To bi bilo teško da seoski dobro uređen. prevozi mlijekoPokupsko. je put Ali kakav do nedavno vrlo bilo naporno ovakav, je bio, je prevoziti mlijeko, do trbuha meku jer konji propadali blatnjavu zemlju. Sabire oko 350 litara dnevno. Donosi oko 25 mlijeka proizvođača mlijeko. Sabirno sredini veliku i mjesto jesagrađeno sela,predstavlja lijepu To sela! građevinu. jeuspjeh cijeloga u
su
1968.
sabirač
Mato
ne
u
u
boks
sk
e
šo
a
a
VAŽNOST
I NJENA
KVALITETA VODE
potrebni koji prijeko (zrak hrana), od i ta kolivećim (66%)sastojivode, tijelo dijelom normalan rad i život i našim tkivima čina vode pojeomogućava organima svaki odrastao i dinih organa čovjek gubi zdrav, Međutim, organizma. čitavog kroz iz tekućine četvrt 2 litre i dan svog po bubrege(do tijela. Najviše gubi litre kroz kožu kroz litre i pa pola (prosječno probavni aparat, četvrt), jedne redovito količina Ta 400 grama i kroz dan). pluća(oko dan) tekufunkcionirati. normalno da svi uzmognu Izgubljenu nadoknađivati, organi ili nekom vodom i ćinu piće dijelom najčešćenajvećim nadoknađujemo alkoholna voćni tekućinom pića),dijesokovi, (mlijeko, kava,čaj, drugom količinu tekućine. veću ili lom živežnim manju koje imaju namirnicama, itd. oko 38% kruhu oko biti i do 90% može Tako voću 70%, vode, nakon hrani i suhe tvari prerazgradnje najvećim dijelom našoj Napokon dobiva dana nekoliko vodu. Ako počinje tekućine, dovoljno čovjek tvaraju desetinu ako tekućine pa padne jednu opadati, tijelu postepeno postotak koliko 5 iznosi oko kod odrasla količine tijelo litara, čovjeka (što ukupne zdravdolazi do 2 do 3 može teškog dana), uvjetima izgubiti najnepovoljnijim oko 10 ako neizbježno (prosječno litara) jednupetinu oštećenja, izgubi stvenog i Zato neki smrt. mogu prekomjesec umjetnicigladovanju živjeti nastupa svakom ali štetu veliku hrane bez ikakove dana slučaju zdravlja), (sigurno tekućine. količinu stanovitu uzimati dana morajusvakog vode veće količine život mnogo normalan treba danas čovjek Međutim, količinu život. Tu od ovog nije kojijepotreban goli minimuma, fiziološkog to učinili kod što kao tako minimalne, odrediti, jednostavno moguće od 10 do 100 i više litara kreće raznim zavisi ta količina faktorima, jer života količini vode i zavisit će redu dan. U prvom uvjetima raspoloživoj (standardu). Koliko vode. sadrži tako i Kao što mnogo životinjski organizam ljudski, i vrsti krme. načinu vrsti zavisi treba životinje, držanja vode, i kod treba vode Osim uređaja, krme, pranje pripreme napajanje kravu odraslu računa i pa opreme (konja, krupnuživotinju jednu staje, dan. 1 vode 75 — 100 ili krmaču odojcima) i vode količina važna stanovišta nego nije Međutim, higijenskog ličnu služi naročito to a potrebu piće, vodu,koja kakvoća, vrijedi iluzorna tako i npr. mlijeka, pasterizacija je industriji, prehrambenoj ljudi bilo inficira ako ponovno zagađenom isprano doticaju suđem,kojeje i vode vodom. mogu mljepogreške pojaviti zagađene Zbogupotrebe količine Ako čnih higijenski ispravne dovoljne mogućeosigurati proizvoda. nije nekada drugoj jednoj piće, vodoopskrbi, dvostrukoj vode, pribjegava iz bilo velika tome i slične svrhe. Samo jer opasnost, krije industrijske to kadšto za može voda i može piće, upotrijebiti kojihrazloganeispravna da bude Zato da bude opasno. jednavodoopskrba jeprobitačno, zdravlje vodu. i ta da ispravnu dajehigijenski Muti okusa. bez mirisa biti voda čista, bistra, ispravna Higijenski ili od različitih i okus miris organskih suspendiranih otopljenih potječu noća, biti i ali može to čini vodu ili zdravlje neukusnom, anorganskih tvari, obično tvari dr. mangan organske opasna. i vodu, truju željezo, Olovo, i
tri elementa
od
jejedan života. Naše održavanje Voda
za
su
se
u
mora
se
na
na
za
a
sve
u
u
u
mesu
se
u
ne
u
za
u
u
za
a
u
u
na
za
za
,
ove
smo
se
a
o
o
o
na
o
o
on
za
za
na
se
na
s
samo
s
za
za
onu
u
sa
u
se
razne
se
za
za
se
u
se
se
a
za
mora
za
a
a
razne
donose
vodu
bakterije druge bolesti,takva i izvor zaraznih bolesti. prenosnik postaje Ako vode treba odnosno dosta kalojetemperatura niska, čovjek, životinja vode do tako npr. kad rija zagrijavanje tjelesne temperature, govedo popije 60 1 vode od 15% C da će 1440 39% C. potrošit kalorija,juzagrije U kolika tako prehrambenoj industriji nijesvejedno jetemperatura vode, da što niža služi npr. bolje je, je vode, koja hlađenje temperatura mlijeka sabiralištu ili inače treba više vode 1 litre mlijeka mljekari, (zahlađenje sabiralištu obično 2—3 1 vode. U centralnim mlijeka mlijeka potrebno je konzumnim 11 i do 30 1 mljekarama potroši mlijeka vode). Voda može biti tvrda ili meka. I i ako jedna drugajehigijenski dobra, inače nedostataka. higijenskih vodom bolesti kao prenose Zagađenom najčešće crijevne trbušni i razni Takvu vodu treba zato tifus, dizenterija proljevi. prethodno dezinficirati. Ako voda i po okoline po je izgledu izgledu vodenog ili utvrđeno nemamo objekta sumnjiva jepak drugemogućnosti zagađena, da Prokuhana voda mneukusna dezinfekcije, dovoljno je je prokuhano. je Zato takvu vodu voćnim limuna ili piće. miješamo sokovima, dodajemo njoj zakuhamo kakav Ako ništa možemo tako lagani čaj. slično, pomoći da iz suda vodu sud ili da mućkamo. prelijevamo je dezinficiramo vodu da kakav klorni Kemijski najčešće tako, jojdodajemo kreč. mala žličica 1000 litara vode. npr. klorni Dovoljna jejedna preparat, Klor količini vode i čitavu kolinajprije otopi maloj prelije potom voda činu vode. Ako mutna ili treba nešto više kreča. tvrda, je klornog Isto ako klor treba pa tako, preparat nije svjež je djelomično ishlapio, potpuno više Praktično da li upotrijebitidezinficijensa. provjeravamo, jedezinfekcija mirisom i okusom. Ako nakon sata izvršene dezinfekuspješno izvršena, pola miris inače treba dodati malo cije osjećamo klora, dezinfekcija jeuspjela, još kreča. Ima i sredstava ali ta dolazi pode drugih dezinfekciju praktično obzir upotrebu. privatnu Da čistoća vode bakteriološka treba dostaviti 200 grama vode provjeri zatvorena sterilnoj prokuhanoj bočici, kojaje tj. prokuhanim čepom.Ljeti treba slati vodu što ako to treba da držati prije, nijemoguće, ledu, je tako ako voda U bakteriološkom bakterijavodi, je spriječi razvoj zagađena. da li ima vodi tzv. koli To laboratoriju ispituje, bakterija. bakterije, žive kao neopasne klice i Ako koje crijevima svakogčovjekaživotinje. njih onda to da ta voda ima izmetinama. Ako nađemo, znači, vodoopskrbni to izmetine kliconoše ili doobjekt dospiju (obično je bunar) nekog bolesnika, će i klice tih bolesti. nađu Vodoopskrbni objekt,kojem spjet nju treba stručno koli svakako i urediti ako dezinficirati, bakterije okolinu, je izvor Samo klorom bi tamo ako zagađenja. dezinfekcija koristila,ostavimo, Ako da iz okoline i vodu zagađuje. kemijska dezinfekcija dalje nije moguća, treba Ako ni to iz dok isključiti upotrebe. moguće, nije drugevode, jer vodu to Treba naročito da voda prokuhavati. omogući, istaknuti, je kod baš što kod vodozaraza, prenosnik crijevnih najčešći zato, skroz naročito opskrbni objekti, bunari, najčešće nehigijenski. dr Prim. Nežić Eugen u
i
razne
žive
klice zaraznih
voda
pa
za
na
za
u
u
se
na
nema
se
nam
razne
zarazne
svom
a
za
s
u
nema
se
u
na
se
u
sve
u
veoma
za
u
ne
za
se
u
a
na
se
u
se
u
su
u
vezu
u
sa
u
zarazne
u
se
a
ne
se
nema
ne
se
moramo
nas
su
nas
IZ STOČARSKOG
SELEKCIJSKOG
CENTRA
SR HRVATSKE
rasplodnom proizvođača kooperanata 1970. mjesecu srpnju stokom
Promet
-
u
Red.
proizvođača
broj li.
prezime
i
Ime
Josip
Tortner
— _
Bili
Organizacija | gorija
Selo
40/A
Brig
|Kate-
Broj grla
St. Petrovo
Selc
—
bik
3946
Kupac Fond
unapređenje poljoprivrede
za
N. Gradiška
S.O.
Bodovaljci
Ivan Konjević Talan Stjepan
145
»
4977.
»
Gola
Gola
7371
»
>»
junica Regionalno poslovno udruženje za
stočarstvo
Sisak
Bradić
Stjepan
»
»
7031
»
»
Lukčin
Ivan
»
»
7223
»
»
6964
»
»
»
»
»
»
»
»
Pobi
Ivan
»
»
»
»
»
»
Španić Prvčić Stjepan
Bregi
Kopr.
»
»
Zlatar
Gola
Bara
Franjo »
»
Franjo
Bernašek
Ludva Miško
Vrabec '
Gotalovo Daruvar
D.
—
Stanići
26
Rača
Ljubić
Jandro
Predavac
60
Kovačević
Mato
Žabno Kozarevac
Tomazović
Luka
Narta
Šofić Nikola
Jokić
krava
»
»
8219
junica
»
»
6657
»
»
Daruvar
4979
bik
Kapela
— Nova
759»
Predavac Žabno: »
66
Sasovac
11583
Fond
S.O0. Gradiška
Fond
S.O.
»
»
4980»
Ivan
Legac
Šimljanica 20773.»
Fond
S.0O.
Duga
Resa
20573.
>»
»
11493
>»
»
5053.
»
»
5465.
»
» »
Ivanska Nova Rača
11689
»
Žabno
20356
»
Hrsovo
Nikola
Rača
Nova »
Narta
Antun
Rača
Nova
Cubinac
Katica
Marinčić
1922
Kutina St.
Đuro
2760
»
Đuro
Bahić
»
Gola
Bengez
Čes
»
»
Petrović
Koprivnica
ZPP
6858 2845
S.O.
Fond
Slunj
Ferenčin
Ignac
Markovac
»
20239
»
»
Oguman Oguman
Vinko
Trema
»
20663
»
»
Vinko
Trema
»
20432
»
»
Đuričić
Imbro
»
20310.
>»
»
»
20622
»
»
28
Vodopija
— Nikola Hrsovo
Holužan
Stevo
Brezovljani
»
20162.
»
»
Koščević
Mato
»
»
20163
>»
»
Bogičević
Jovo
Đurić
Ujlaki »
= Boško
Branko
Borojević Kolić
Habijanci
Knezovljani
»
.
Josip Petričević Josip
Mahkek Talan
Stjepan
1
Kostajnica 18
>»
»
»
23
BE»
»
—
S.0O.
Fond
>»
»
Gola
Stjepan
—
Kostajnica
Borojevići Kraljevčani
Đuro
20
Petrinja 7168 Gola 2045
V.S.
1689
»
» >»
»
»
junica Regionalno »
»
»
7288
»
»
»
7341
»
»
»
7558
»
—
poslovno udruženje za
stočarstvo
Sisak: MarijaPalangić, Zagreb
ZARAZE Živežne
| OTROVANJA PUTEM ŽIVEŽNIH NAMIRNICA BILJNOG PORIJEKLA
životinjskog porijekla uzrokuju i i živežne namirnice nego infekcije intoksikacije hranom) (zarazeotrovanja Međutim i lako mogu biljnog porijekla. zaraziti, pogotovonehigijenčesto i bilo da sadrži neke otrovne skojsredini, biljka tvari, otrovne, naknadno bilo da se otrov prilikom nehigijenskog rukovanja, pripreme ili hrane. konzerviranja namirnice često i to Živežne biljnog porijekla jedemosirove, je probitačno da iskoriste mineralnih soli bolje vitamini, koji pored najvrednije i sastavine hrane. Ali ako na biljne najvažnije pritom pazimodovoljno lako hranom zaraznih takvom ćemo i čitav niz opasnih čistoću, unijetitijelo naročito klice t.zv. zaraznih kao što trbušni tifus, klica, crijevnih bolesti, Ti zarazni i isto tako i drugi dizenterija proljevi, crijevne parazite. hranu uzročnici već mogu dospjeti biljnu tlu, gdje opasni rotkvice i raste pr. pa salatu, povrće, luk, sl., raste, voće, koje kao što nisko iznad ribizli i To će desiti naročito. zemlje, jagode, drugo. ako tlo đubrimo i iz zahodskih lako, zalijevamo sadržajem nehigijenskih jama i đubrišta izmetinama i živim zaraznim klicama. Zato ljudskim neprovrelim je da zahodske i đubrišta budu naročito kako važno, higijenski jame uređena, bi iz i tako njihsadržaj prodiraopodzemneslojeve, zagadio podzemnu vodu. Iz iznositi ni li dobro i nego provre njih smije sadržaj, prije Da klice dana. Zato proces izvrši, uginu. taj potrebno jenajmanje mjesec seoski nisu ni kakvu odvodnu zahodi, koji priključeni kanalizaciju, moraju da tek biti uređeni dobro i tako, sadržaj ispražnjuje,pošto prevri Samo tako može klice i vrtova uginu. tajsadržaj upotrebitiđubrenje Za i zato zahodska potrebno polja. vrenje jenajmanje mjesec dana, biti da dana do spregrađena tako, sadržaj jama putuje mjesec glavnog odakle ili da ima dva mišta, iznosi, odijeljena potpuno spremišta, koja od i nakon dana pauze pune naizmjence mjesec ispražnjuju. već Povrće i nisko voće mogu terenu i i zagaditi druge psi(ekinokokus) ako domaće vode uklaživotinje, ukućani, pogotovo brigu higijenskom izmetina i tvari. i ga drugih otpadnih Mogu zagaditi njanju muhe,kojesjedaju i svaku krilpa nogama, nečistoću, ljudske izmetine, kojih svojim riocu i dlačicama klice i naročito slatko prenose cima, povrće, namirnice
češće
ove
se
alimentarne
u
su
a
tzv.
sama
unese
a
se
su
ne
s
u
su
a
razne
na
na
na
ona
samom
na
razno
na
su
ne
se
u
se
ne
zarazne
se
na
se
zarazne
se
za
ovo
crna
mora
se
se
na
a
ne
na
na
o
s
zarazne
na
na
na
voće,
povrće temeljito prati jela. prije voće ili smočiti treba i uredno nego ga pravo Nijedovoljno povrće, zbilja više vodi. Važno i po prati voda, mogućnostitekućoj jepritom paziti čistoću može da čisto i nezaraženo voće ili peremo vode, dogoditi, jer povrće vodi i tako zarazimo. kad vlada neka ga upravo zagađenoj Dapače, mjestu i kad bakteriološku kvaliepidemija crijevnih opravdano sumnja dodati vodi kakvo raskužno tetu sredstvo vode, potrebno (klorni je kreč). Voće može od do i i ako povrće zagaditi putu branja potrošača, izlaže ako i ako njimenehigijenski prašinimuhama, postupa, prenosi nečistim košarama i naročito ako bolesne osobe ili sanducima, njimerukuju Zato
ističemo,
naročito
da
samo
voće
u
treba
i
u
na
se
u
u
zaraza
se
na
se
na
se
se
se
u
a
zdravi
kliconoše.
Prokuhano šini
i muhama
povrće ili ako inače njime voće
može
i
se
se
naknadno
ako
izloženo
zaraziti,je loše Od svih namirnica rukuje.
pra-
biljnog ll
porijekla krumpir, jeosjetljiv dobroj vrlo brzo množe i obilno otrove. Zato opasne podlozi, bakterije izlučuju nikako kuhani i od večeru ostavljati preporučuje priređeni krumpir podneza ili od danas do takav može biti te opasan jer krumpir pogotovo sutra, uzrokovati teške i otrovanja. Iako konzervirano voće i živežna je povrće, vrijedna namirnica, od Zato treba što mnogo ipaknajčešće gubi vrijednosti svoje svježem stanju. više trošiti voće. Ako služiti raznim ga prakonzerviramo,valja svježe šcima i nisu bakteriološku čistoću kemikalijama, dovoljna jer garancija dousto nego konzerve, pouzdavati temeljito kuhanje, davati konzervanse kao šečer Osim i ocat. i prirodne togakemikalije ili vitamine pa prašci uništavaju najvećim dijelom potpuno hrani, toggledišta treba od zazirati. njih namirnice kadšto sadržavati i tvari. otrovne mogu Živežne porijekla biljnog Sa te strane naročito neke Kod smijestivih poznate gljive. branja gljiva neka otrovne po jemo pouzdavati pučkasredstva,kojima prepoznavaju od treba iskusnih nego poznagljive neotrovnih, pouzdati znanje valaca biti vrlo teška. mogu gljiva, gljivama jerotrovanja Krumpirjetakođer takva živežna kadšto sadrži tvari. Tako otrovne mladi pr., namirnica, koja češće sadrže količine znatne krumpir,još proklijali stari, krumpir naročitog tzv. solanina. Zato treba žuriti vađenjemmladogkrumpira, otrova, jer to da bude može štetno po nego nije hranjive gubitak vrijednosti, zdravlje. Isto tako ni ionako znatno nijeprikladanproklijali krumpir, kojemuje radi može biti i otrovan. njenahranjiva vrijednost gubitka postotka škroba, Prim. dr. Nežić Eugen naročito
na
kome
se,
kao
na
neobično
se
ne
veoma
zaraze
veoma
u
ne
se
za
one
se
moramo
samo
u
a
samo
u
s
su
ne
se
u
se
se
samo
u
na
a
se
ne
-
samo
uma-
a
UZROCI Općenito
DOMAĆIH
BOLESTI KOD bolešću
ŽIVOTINJA
smetnje različitog jakosti stupnja malnom radu i normalne i sastava organa odstupanja njihove građe kemijskog što obično Bolesti razlidijelova tijela, je popraćeno osjećajem nevoljkosti. ili tokom života prema kujemo postanku, tj.prirođene pak stečene,prema kako tome šire ih bolesti sistema ili organa, dijelimo tkiva, stanica, cijelog organizma. Svako biće može ako može oboljeti, prilagoditi vanjskim utjecajima, odnosno ukoliko može izvorne životne snage tijelo svoje dovoljno pojačati ili i time štetnom Uzrocima bolesti nadomjestiti oprijeti djelovanju. postaju tek kada stanovitu Tako vanjski utjecaji onda, prijeđu granicu podnošljivosti. dovesti do i oni inače da održi mogu oboljenja činioci, koji potrebni, i dobro ovih zavisi Štetnost utjecaja bivstvovanje osjećanje. prirođenoj stanica i zaštitnim ili izravnapa strojenosti, njegovih otpornosti tkiva, bismo reći da to vajućim uređajima. Mogli ukratko, je uvjetovanojedne strane učinka. prema prijemljivošću, drugeotpornošću škodljivosti nekog Oba kod različitih vrsti i tkiva stanja životinja,dapačepojedinih vrlo osim i različitim i nejednaka, odstupanjima togapodložna kolebanjima. Tako tu sklonost ili rodbinski imaju dispoziciju utjecaja: klima, odnosi, pa prenapor, individualni, ishrana, glad, p rehlada, starost, preboljena koja bolest itd. Naročiti odnos zaraznim klicama tzv. prema organizma očituje ili imuprirođenoj (imunitet)pojačanoj otpornosti otpornosti (nespecifičnom —
nazivamo
u
nor-
a
se
na
se
ne
ne
se
su
se
o
o
na-
o
s
a
su
ova
s
a
a
na
se
12
u
prokuženja). specifičnoj (imunitet otpornosti nitetu) opet stečenoj i vezani različita Ovi različiti oblici zbivanjatvari, organizma otpornosti sada nećemo tome pa pisati. prirode, komplicirane lakše kako bismo razmotriti uzroke redu U je bolesti, drugom ih svrstavamo da ih lakše vrlo suzbili. Ovi uzroci pa uočimo, mnogobrojni, 3. 2. ishrani ili 1. napajanju,smetnje disanju, skupine: odstupanja sila 6. ili 5. električna 4. vanjskih toplinski utjecaj, struja zračenja,djelovanje klice i 9. ili otrovni 8. 7. životinjski utjecaji, kemijski (mehaničko), metnici. danomice svoishrani i 1. potroši napajanju Organizam Odstupanja ih dio onih od životnim pa tvari, kojih jeizgrađen, procesima jim tvari: od Tako treba iz doknaditi bjelanorganskih prirode. primati hranjivih soli mineralne od masti i (naročito anorganskih kisik, ugljikohidrate, čevine, radi također i vodu. fosfate i kloride), njihova otapanja kalij, kalcij, natrij, od žeđi. Kod različitih vrsti ili bi Inače životinja izgladnioskapao organizam neke izdrže neke ili to vremena. tj. kraće, dulje očituje prije kasnije, žeđ od i radi Životinje glanje ugibaju. životinje podnose teže, tj. Općenito težini oni život i to po koji težini, manje organi, dovanja gube svojoj kad One 25 — 40 i mozak). uginuopćenito, izgube svoje važniji (npr. 8 12 dana. vlastite bez vode težine, ili Ako 2. disanja potrebni kisik, Smetnje zapreke životinjedobivaju To ako suše ili dišni (pritisak uguše. dešava, začepe gornji putovi oteklina ili ili strana tijela, upalnenaslage sluznici, grkljan dušnik, tekućina ili krvi ili ako disati ulazak mogu vode, itd.),opet zbogpritiska krvi tekućine kod grudima, plućima zastoja grudi, nadma,nakupljanja i rada. i krvnogsastava, prestanka srčanog promjene dolazi rada 3. Prevelika poOvdje podražajnost zbogpretjeranog do štetnih trošak raznih tvari tvorbe pa produkata, smanjuje organskih Desi li to radna prevelikom sposobnost, organizam stupnju, tj. odmoriti može više i više rad. organ oporaviti uopće nije sposoban 4. Prevelika okoline živoda Štetan uzrokuje, utjecaj topline toplina krvi Dolazi do i krvi kao zgušćavanja tinja zbogpregrijane ugine. kljenuti rad. Osim i srčani i krvne stanice. centara disanje togamijenjaju također i to lokalno tada Niske i pa djeluju općenito, štetno, temperature neke bolesne pa promjene, organizam ugine(smrzne se). nastaju električne i Jaka 5. Štetno zraka djelovanje zbog struje svjetlosnih električna uzrokuje kljenut živčanog sistema; isprži kožu, struja krvna i tkivo. i ili nakon Životinje tjelešca, mišićje uginu trenutačno, i ili kraćeg duljeg poboljšavastanje kljenutismanjuju smetnje od groma ili dodira električnih vodova. obično Životinje stradavaju svijesti. Naročito štetno i ultraljubičaste zrake, ljubičaste. djeluju 6. Mehanički tkivo stisnuti ili Desi mogu razdvojiti, utjecaji prenategnuti. sila ili stranih nastanu li tzv. traume. to poddjelovanjem vanjskih predmeta, šokovi li sile na smrt. mozga, pa mozak,nastaje Djeluju potres tih i otrovi zavisi 7. Kemijski Njihovo utjecaji djelovanje vezanju količini i od sastavima Otrovi tvari mogu koncentraciji. potjecati jela, olovo iz ili Otrovi arsen, jod, itd.) bilja pak životinja. živa, minerala (npr. ili kožu i jerpodražuju nagrizaju sluznicu, nadalje djeluju djeluju štetno, štetno i srce, mozak, parenhimski (tzv. otrovi). jetrabubrege ili
nakon
u
su
uz
o
moramo
su
u
u
u
ove
na-
zarazne
u
u
—
na-
mora
a
a
a
se
one
na
na
<
su
srce
za
a
—
ne
—
one
se
se
se
na
na
ne
u
na
u
uz
—
se
se
se
ne
zamara.
se
u
za
—
—
za
se
—
ona
razara
crvena
vremena
se
u
a
se
—
sa
o
o
na
13
PREHRANA Prehrani
STARACA
staraca, pogotovo seljačkim domaćinstvima, iako to od velike važnosti i voljno pažnje, je održavanje zdravljasprečavanjeoboljenja. Prehrana zavisna faktora: načina mnogo je uobičajenog prehrane, tjelesne bolesti čira želucu i tantežine, mogućnosti žvakanja hrane, popratnih (npr. kom količine kiseline stolice i što tome i crijevu, prevelike želucu, dr.), koliko starosti ili duševno i dr. tjelesno radi, I starim članovima muž i treba voditi u istoj obitelji (npr. žena) posebno računa. Prehrana biti već zavisna ne zdravstvenom konstii smije jednaka, tucionalnom članova stanju pojedinih obitelji. Stari rado kruha i što dobro. Obično mnogo ljudi jedu krumpira, nije troši mnogo kruha masni sok. Treba trošiti mast od živoradije biljnu (ulje) masti. trošiti ista tinjske Međutim, važnije je manjemasti, jer previše opterei uzroči da težina staraca organe ćujeprobavne debljanje. Poželjno je tjelesna bude od normalne. U hrani treba da starac manja primidovoljno bjelančevine —2 svaki 20% od masti kalog tjelesne (1% kg težine), ukupnopotrebnih ik tome Kod staraca 70 dnevje rija nadopunitiugljikohidratima. preko godina mi obroci treba da sadrže više od 1700—1800 oko 140 g kalorija, bjelančevina, 50 g masti i 200 g tekućine treba tako reguugljikohidrata. Ukupnoprimanje lirati da dnevno 1 mokraće. izlučuje 1,5 fosfora Osobito treba da hrani i vapna paziti, dovoljno (mlijeko, sir). Kod tvari i vitamine mlječne dijete valja pobrinuti djelotvorne (voće, voćni povrće, sokovi). treba i isto tako tzv. oksalata: mnogo Jaja ograničiti jelo čokoladu, špinat i dr. Hranu treba soliti i da ima više i manje joda(riba, svinjski bubreg dr.). trošiti sir od masnog. Treba hranu tvori Boljeje posni izbjegavati koja kraćnu kiselinu i osim 2—3 Hrana (mesnujuhu iznutrice, jetre putasedmično). treba da od mnogo voća i i sastoji salate, svježe kuhanogpovrća manje Oni voće i treba da to nadoknade krumpira. koji podnose svježe povrće, sokom od sl. i ribiza, malina, kupina Ima teško starosti crni crveni jela, koja podnose: kruh, kupus, kelj, kruh i kiselo to nadoknaditi drupa karfiol, luk, šljive, orasi, bijeli zelje, valja salatom i voćem. Jela treba da meko kuhana soli i gim povrćem, manje masti Kuhano od Hrana treba da ima pripravljena. je bolje pečenog. začina. manje na
obraća
ne
se
do-
za
o
u
u
se
o
u
o
o
se
uz
na
ne
se
u
ima
se
za
sa
mo-
se
ne
se
u
su
s
meso
Žena
i dom SPREMANJE
KONZERVA
povrće zrakopraznom putemsterilizacije i sredstvima Već octom. 5% ocat uništava npr. prostorukemijskim razrijeđeni uzročnike Namirnice zadrže u octu svu nepoželjne kvarenja. spremljene gotovo količinu vitamina C. Sol vodi ima isto takvo Dobro rastopljena djelovanje. je suhu sol odnosno se Šećer prethodno prepeći pećnici. upija vlagu otapa vodi. Ako namirnici dodamo šećera zasitit će vodu i neće ostati tzv. dovoljno slobodne raznih uzročnika i vode, kojajepotrebna razvoj gnjiljenja plijesni. Voće
i
možemo
konzervirati
u
u
u
u
za
14
konzer-
ubija jakoj koncentraciji gotovo mikroorganizme. ili ili viramo višnje šljiverakiji kao što npr. služe Imamo više konzerviranje kemijskih sredstava, koja štetna sredstva salicilna kiselina. po Kemijska konzerviranje višezdravlje. manje štetnih To možemo i bakterija. spriječiti razvoj djelovanje Hlađenjem U hladradi zato ako posebni uređaji. potrebni veliko, jer isplati zimu. Pod voće i više sprema dubinskog. povrće utjecajem njačama od — 18% do — 38" C namirnice sastavu ostaju nepromijesmrzavanja dok odmrznu. njene domamože zime Iako danas snabdijevati industrija preko prehrambena i domaćinstvima to konzervama ćinstva kojaimaju selu, povrćavoća, ipak zimu. da voće i vlastiti vrt i voćnjak, isplatikonzerviraju povrće sortirati nikako Za treba uzeti zreo, prezreo i plod zdrav, konzerviranje kod Po tekupo veličini (npr. voća). potrebi valja prati. Najbolje pod jeprati Kod tekuće vode treba vodu nekoliko ćom vodom po cjediljki.pomanjkanja putamijenjati. tzv. staklenke. oprema konzerviranje patent Sastoje Najosnovnija obruča i zatvarača. od staklene gumenog posude, staklenog poklopca, žičanog dobro vrelom Ne i vodom. treba Prije upotrebe oprati krajupreliti smije: suše čistom već ostaviti da i brisati toplom mjestu. krpom, Posuda Za to može svaka veća kuhanje pari. poslužiti posuda nekoliko staklenki. Na dno stavimo može uspravno poklopcem,kojoj stajati čuva da staklenke odviše drvenu zagriju drvo, jošbolje rešetku, koja staklenka kružiti staklenke. Svaka biti i da voda može i odvojena ispod ih da od omotati pa krpom, dodiruju. Poklopac: jedna druge, jenajbolje do 2 kod Kad staklenke da p ara gubi. kuhanja napunimo jepotreban ih lonac. ruba i naliti već stavljamo Najbolje ispod zatvorimo, je zagrijanu trećine visine će kraće vristaklenke, vodu,otprilike dvije jer kuhanje trajati vrsti kraće kod prema Kuhanje određujemo namirnica, vrijeme jeme. (15 30) voće i voća. mahune i 40 60 mi— Krupnije 30', nježnogvodenastog povrća skidamo ohlade Kad konzerve žičani zatvarač i da li nuta. pregledamo čvrsto prihvatile. način marmelada i kompoti, đemovi, Uobičajeni konzerviranja pekmez. kuhamo vodi. Tako 1 voća npr. slatkoj Napravimo Kompot sirup. je kg 1 vode vrsti voća 200 —500 šećera. g prema Šećerstavljamo 1% potrebno dok hladnu ili malo i vreti i dok vodu, miješamo počne zagrijanu Kad složimo do 2 šećer voće staklenke, nalijemo ispod. otopi. sirup loncu 30. zatvorimo i kuhamo ruba, komadima. Dem voća Prema vrsti voća li ili jekuhanje (da jemanje dodamo šećera ili određenu količinu više stanovitu količinu boljeje kiselo) kao Tada šećera kuhati sasvim malo je dok potpuno vode, pjena. gust bijela voće i kuhamo kod Redovito vatre. pouspemo priređeno lagane nj Kod vršini dosta prokuhanjem kuhanja v alja digne pjene, koja nestaje. kuhačom da ostanu što komadi voća. tresti ili sasvim lagano izmiješati ljepši Kuha obično 60. 30', najviše način voća. Za marmeladu Marmelada voće očijenajraširenijispremanja stimo od koštica ili sredinu. Kuhamo vrlo malo vode ili bez nje. sjemenu Kad voda do i okusu šećer prema gustoće, dodajemo potrebi ispari potrebne komadima kuhaKada marmelada kuhače i dokuhamo. pada prestanemo Alkohol
Tako
sve
u
rumu.
u
za
su
za
se
se
samo
se
su
na
za
sve
u
se
sve
svom
ne
se
na
za
a
u
su
za
na
sve
se
se
za
se
na
nam
u
u
s
se
a
ne
mora
se
se
ne
cm
ne
u
—
a
se
su
su
u
na
na
ne
u
u
ne
se
sav
cm
u
u
u
na
se
na
samo
se
a
s
s
u
15
odmahzatvorimo, tj.povežemo njem.Kipuću sipamo ili i to pergament papirom poluetilenom,gumicom. Zećera. Pekmez vrlo gusto kuhano raskomadano voće bez dodatka je Vodu da kuhača okomitom satrebaispariti vrlo male stoji položaju. Zbog držine vode mikroorganizmi. njemu mogu razvijati BOROVA, sokovi. Voćni domaćinstvima voćnih Oni i Preporuča pravljenje zadrže voćni malo svoju prirodnu (miris) šećer, kiseline, bjelančevine, tanina i dr. Prema tome i pektin, vitamina, hranjivu imajusvoju vrijednost ostalo i djeluju pravilnu probavu. sokova. Ima više načina voćnih Navest ćemo nekuhane voćne pravljenja vitamina. Sokovi mnogo vremena, se iziskuju sadrže sokove, jer najviše vinske ili limunske kiseline dosta šećera dio prave dodavanjem (neznatan šećera alkohol oko To koncentrati zapravo pa 1,5%). (sirupi), pretvara ih se troši vode. dodavanjem petdijelova Za navest ćemo voćne sokove iz Kvasnička: primjer nekoje knjige Voćni sok od malina i Voće treba da i kupina. je z relo, potpuno svježe čisto. Očistimo i eventualnih nečistoća. Na tri litre malina i ga od peteljki litre vode stavili 4 vinske ili kupinadodajemodvije koju dekagrama limunske kiseline. Sve dobro i ostavimo hladnom 24 —36 izmuljamo mjestu sati. marmeladu
staklenke
u
i
.
sama
*
u
ne
u
se
se
uz
aromu
uz
na
ne
a
uz
u
se
su
samo
u
smo
na
Nakon
gazu. toga procijedi Na svaku litre tako dobivene tekućine 60 polovinu dodajemo dekagrama dobro i ponovno ostavimo 1 do 2 dana hladnom šećera, izmiješamo mjestu. Povremeno kroz to da bi se vrijeme miješa šećer, kojeg dodali, potpuno
kroz
se
čistu
na
se
smo
rastvorio.
jošjednom promiješamo, stavljamo boce, do može doći do smijemonapuniti vrha, jer naknadnog vrenja. Za-,
Nakon
ali ih
što
ne
čepimo
dobro
ga
dvostrukom
gazom.
Nakon
dana
ga
u
čiste
“
boce
plutenim začepimo čepom do ili alkoholnogoctenog vrenja. sok od šumskih Voćni isti način kao i sok od jagoda pripremamo 3 —3 litre vode. lina, 2 kg jagoda stavljamo Voćni sok od ribiza. Ribiz operemo i očistimo od Na 1 ribiza peteljke. kg dodamo litru stavili 2 vinske limunske kise1 ili vode, koju.smo dekagrama line. vode ribize dobro kako bi što više Prije dodavanja izmuljamo, pustili soka, im tek onda vodu. ribize i vodu ostavimo dodamozakiseljenu Izmiješane hladnom 24 do 36 sati. Kroz to nekoliko po mjestu vrijeme putaizmiješamo cijelu kroz čistu gazu. "Nakontogasmjesu procijedimo Na svaku litru tekućine dobro iscijeđene dodajemo1,5kg šećera, promii ostavimo hladnom do dva dana. Svaki dan po nekoješamo mjestujedan liko puta da šećer valja promiješati, potpuno rastopi. Nakon sok rastočimo čiste boce i dvostrukom gazom. toga začepimo nom
mjesec da bi došlo mjestu,
i ostavimo
hlad-
na
ne
na
samo
ma-
na
u
a
na
masu.
na
se
u
PPP
Glavni Vlasnik
PPP
PAPA
PPP
i TITE
PPP
PPP
PPP
PPP
PPP
PPP
PPP
PPP
PPP
PPP
PAPPP
PPP
PAPAR
Uređuje: UREDNIČKIODBOR urednik:
urednik: Vera Kaštelan, tehnički
dipl. inž. Dinko i izdavač: radnika Udruženje mljekarskih Ilica 31/III, telefon 440-476. Tisak:
SRH.
i uredništvo: Uprava »Vjesnik«, Zagreb.
Štamparija
16
PPP
Hoholač.
Zagreb,