Mljekarski list 9-1970

ZAGREB

RUJAN

sac

> OD0 I

KOG poc PAPRA ta

ba

VODE

mn

Barus

ić M ijo

iz

Koe Fuo psi e > o S

4 M [J

*>

Pira že

*

še

se

Đurđevca

1970.

| |

|

DOBIVA

NAGRADU

»ZAGREBAČKE

MLJEKARE«

bilogorsko podravske koja regije, nazivom 20. IX 1970. Đurđevcu pod ,,Đurđevac 70",»Zagrebačka mljekara« Barusić iz tte »Westfalia« odredila da dobije nagradu,,muzni stroj" Mijo je kao Đurđevca.

On i Čepelovca proizvođač najjači kraj jeproglašen najbolji 1969. bilogorsko podravske regije, jerje god. proizveo mlijeka spomenute i 8 krava 17.575 osam mjeseci godine litara, prvih isporučiosvojih 13.130 litara mlijeka.

Za

predstojeću

izložbu

stoke

će

se

održati

u

u

a

sa

za

ove

|

=

\

Barusić

Mijo

—

Čepelovac

3, 3, Posjeduje zemlje, čegapod pšenicom jutara livada 4 i 2 ostalog je jutra. »Ruža« krava U i 1 ima 4 bika rasplodnu Najstarija je junicu. staji još »SneVrlo dobro ima krava kćerku ima koja »Olgu«. rodoslovlje staji svoju žana« od kojapotječe majke»Imperline« kojajekupljenaAustriji. dnevno. sabirnom oko 70 1 mlijeka Isporučuje mjestu odredio da Kolektiv Tvornice sireva spoproizvodnju Bjelovar je 3 500 krmne izložbi po mlijeka. menutoj nagrade kg smjese proizvođača vrši imena budući Još nisupoznata komisija nagrađenih, jošuvijek pregled isporuke mlijeka pojedinih proizvođača. oko

kukuruzom

od

12

u

u

se

za

na

sa

nam

PRED IZLOŽBU veseljem prispjele svoje prostorpostavile mat.

Janež Mara iz Gerova već određena s kravom »Jagoda«, unaprijed mjesta br.

3755 1 laktaciji proizvela mlijeka3,8%mliječne 156, kojaje trećoj S

su

u

na

izložbeni

krave

i

s

na

ma-

——————————————mmn._—————————————————————mmam

Štanfelj predvela »Vidru«, 16,kojaje je 3091 litru masti.

V. 3,9%mliječne proizvela laktaciji Milka iz Također Janez i Mrle Ljubica, Klepac Marija, Gerova, kako bi što bile izložbi. uredile ljepše brižljivo svojekrave, Anka

sti.

kravu

iz Gerova

br.

mat.

s

u

sve

su

na

IZLOŽBA GEROVO

GOVEDARSKA

izložbe

Pokrovitelj Janeš, O.S. između predsjednik Čabar ostalog rekao je: »Izložbe govedapredstavljaju najsredstvo jače praćenja kvalitetnog I izložba II. govedarska vojagoveda. da treba OpćineČabar prikaže stanje da govedarskoj proizvodnji, ujedno našim dade novi proizvođačima podstrek. uzgojkvalitetnog goveda.

Svrha kao. jenagrađivanjaovoj i svim ostalim da izložbama, uzgarad stimuliraju, jivači jerje rasplodstokom teži i traži određenu. skuplji, vještinu. izložbe svrha i ta da ukaže Održavanje je poredostalog sadašnje: kao i i na Čabar, probleme govedarstvu Općine riječke regije mjerekojetreba da se svi brže i poduzeti problemi uspješnije riješe.

Ako izložba faktore uspije uvjeriti najzainteresiranije neophodnost: i ovom sistematskog rješavanja problema proizvodnje mlijeka podonda II. izložbe Ča-. ručju, uspjeliorganiziranju potpuno goveda Općine bar.« Jerko

—

raz-

ova

u

a

za

na

na

se

s

nom

ove

na

u

ova

u

mesa

smo

na

u

3:

—_

——

Referat

izložbe

u

>

>

s

2

>

-

...———==

Stočarske

otvorenju veterinar podnio je

na

Gerovu

Kamenski:

Duro

>.

»Rad

selekcijske organizacije datira nešto više od jednedecenije. da rad već Smatramo, jetaj započeo kada 13 onog dana,t.j. pred godina čitavom uveli obapodručju tadaumjetnoosjemenjivanje fonda, šnjeggovedarskog rasplodnog bila veliko karakteristika čijaje tako tada imali da šarenilo, fonda 30% smeđe pagoveda treba smine.

Istini volju priznati, da obavezno umjetnoosjemeuveli postotka njivanje zbogvelikog 40% kod krava jalovosti postojećih SR i i i Hrvatskoj, junica prvi obaveznom odluku donijeli Jugoslaviji općinsku umjetnomosjemenjivanju odluka imala da našem čitavom području.

Tadašnja jezadatak, suzbijemo imala i ima nakon ta pozaraze, cilj akcija spolne kratkog je i i kroz to sastava mlijeka. boljšanje povećanje proizvodnje pasminskog saziva od Odluka vrijednosti, tadašnjeg općinske skupštine je neprocjenjive izložbi. rezultat i danas II. vidljiv je ovoj govedarskoj odvii budućnost U svim stočarstvom zemljama razvijenim istog smjer Svaki ovakav i po određenom se sistematski program programu. povećava jaju naročito i pogledu poboljšava korišćenje proizvodnih kapaciteta stoke, veća i obzirom rastući stanovništva mlijeka, kojim broj osjeća potreba. stada Za ekonomičnosti govedarstvu potrebna postizavanje pozitivnim visoko racionalnu genetskim proizvodnju poredodgovarajuće kod velika ishrane i načina Kako postojećih uzgoja. pasminagovedapostoje i variranja genetskih proizvodnih mogućnosti korištenja proizvodnih svojstava svako to kapaciteta, govedarstvaplanski je unapređenje uzgojni rad po naučnim metodama kvantitativne Naučne i genetike. principi rada obrađeni ali i suvremenog detaljno jasni, jevariranje uzgojnog genetskih osobina istraživati i širokim još populacijama goveda. potrebno pratiti Za rada suvremenim metodama kvantipo uspješno sprovođenje uzgojnog tativne da kontrolom i matičnim genetike proizvodnje knjigopotrebno je vodstvom obuhvati veliki Zatim neminovno visokokvabrojgrla. potrebna je litetna stručna služba i prooplodnje ka planskom p oboljšanju usmjeravanje izvodnih kvaliteta i goveda drugo. radom našem obuhvatili na - selekcijskim poslije Uzgojno području održane I. izložbe 30. V 1965. 242 matične krave što smatramo nedogoveda obuhvatiti i idući zadatak i ostala kvalitetna do sada voljnim, je grla,gdje vrši da to buduće treba i naći određena otkupmlijeka.

Sigurno je, riješiti koristan sredstva društvu rad.

Treba imati da financijska vidu, taj umatičene solidna baza i životinje poboljšanja produktivnostiuzgoj valjanih što da budemo neovisni rasplodnih grla, omogućuje većoj mjeri smo

na

vezno

a

smo

samo

za

smo

u

a

u

o

na

za

vremena

no

mesa

a

na

s

u

za

se

s

sve

na

u

osnovama

mesa

su

s

za

osnova

za

—

osnove

su

u

se

smo

se

a

mne

u

za

u

su

za

nam

u

o

uvozu

4 <

_——_————-_—_——_—_

rasplodnih životinja.

ukoliko

se

ne

Čj

LN

uvoze

Posebno

želim

zaista

zdrave

ih

da

NN, =

PN

pocrtati, je manje i one vrijedne rasplodne životinje, svaki

više

uvoz

rizik,

a

devizama,

skupe, jer plaćamo

i

su

prvom redu Uspješni našeggovedarstva razvoj bazi i kvaliteti i materijalnoj t.j. broju proizvodnog tipagoveda prokoličina kvalitetnih stočnih zatim izvodnji dovoljnih krmiva, organizaciji suvremenih tehnoloških procesa proizvodnje, selekciji, primjeni proizvodnji, načinu i induhigijenskim smještaju, držanja, prilikama, krmnoj prerađivačkoj itd. O tih osnovnih zavisi samo striji, trgovini rješavanju prometu, pitanja kvantitet i kvalitet već i rentabilitet. proizvodnje njezin zavisi

o

faktora.

nizu

o

U

o

o

o

u

ne

govedarstva Uvjeti razvoj području općine, Gorski da naše uglavnom povoljni.

Kotar, Smatram, području općine treba stočarsku i to razvijati proizvodnju (odnosi rasplodna grla) privatnom sektoru zašto i uslovi određenu tehnopostoje povoljninepobitni i kvalitetne hranidbe da a isto tako logijuproizvodnji osiguranju stoke, riješimo odnosno odnos između i ciosiguramo skladniji otkupnihmaloprodajnih dohotka i da se između i raspodjela jena proizvođača prometnih organizacija za

našem

na

a

su

mislim

čitav

i na

na

se

na

na

uz

u

zasniva

na

rezultatima

rada.

goveda Riješimo području najboljem zatim li i rad putu, pojačamo selekcijski boljomorganizacijom otkupa m lijeka i mesa, da veći dohodak željom osiguramo poljoprivrednim proizvođačima, da ekonomske drugimriječima mjerama politike potičemo intenzivniju poljoonda kao stočarstvo ovog poljoprivrede privrednu proizvodnju, integralna grana kraja doživjeti svojuspon. stočarstva već sada i laka ovog Uspon područja podstiče mogućnost plastočnih i stočarski mesa, mlijeka proizvoda, pogotovo proizvodi općine nalaze vrlo okoČabar blizom tržištu, mjestu potrošnje.

Rijeka odnosno i turistička baza veliki licom, industrijska riječke regije, jepotrošač i mesa, kada ti oni mlijeka pogotovo proizvodi kvalitetni, sigurno kvalitetni odnosno Kotara. Čabar, područja općine uopćecijelog Gorskog Danas tržištu Č abar područje općine dajeriječkom godišnje: 360 000 litara mlijeka (podaci Riječke mljekare), i oko 40 000 statistike i goveđeg telećeg kg (podaci procjene).

U bi trebalo dati i bližoj Č abar perspektivi područje općine moglo riječkom tržištu godišnje: oko 1000 000 mlijeka litara, i oko 100000 goveđeg telećeg kg.

Osim Čabar bi i trebalo davati moglo navedenog područja općine godišnje oko 100 komada kvalitetnih krava i bi rasplodnih junica koje mogleuporemont stada vlastitom terenu ili druosnovnog trijebiti prvenstveno na gim područjima. li kvalitetu

fonda

na

našem

a

na

smo

sa

s

mora

smana

se

na

samom

s

a

su

a

su

s

—

mesa

—

—

mesa

—

se

za

Da

na

postigne navedeno, poduzeti slijedeće: kao

se

1.

raditi

sistematski

baze;

na

osnovno

uz

financijska sredstva,

trebalo

poboljšanju

kvalitete

i

bi

pojeftinjenju krmne

rasplodnih junicapoduzeti selekciji krave i zahvate na da sve odgovarajuće junice podselekcijom ručjuopćine; zahvatiti 3. cijelo područje općine; otkupommlijeka kvalitetnih u 4. uzgoju privatnih proizvođača organizirati premiranje krava i rasplodnih junica; 5. osnovati Čabargovedarske ogranke; području općine realan i 6. razraditi poljoprivrede srednjoročni planrazvoja donijeti redu te i voziti po određenom ga Č abar, uklopiti općine SR Hrvatske odnosno i i sa planomregije, povezati srednjoročnim Jugoslavije.

2.

rad

nastaviti

krava

na

i

i

sve

se

na

voznom

Na

duće

kraju

i ova

obrati

puno

veća

Sa

da

goveda pažnja.«

II. izložba

traži

izložbe

govedarske

u

se

stočarstvu

Gerovu

6, 9. 1970.

Dabac

kao

ove

općine u

bu-

i članova

predsjednika komisija Ocjenjivačka Antun inž. Mihelić i Križ inž. vet. inž. vet.

Lovšin, Vilar, Erceg, Kilvanj, mbr. montafonske »Siva« kravu šampionkom izložbe, pasmine, 184, proglasili 4114 litara 12. 3.

2.

4% mliječne proizvela laktaciji oteljenu 1963., kojaje inž.

sastavu

u

su

uz

u

masti.

prvorazredne ocijenjene Vjekoslava.

Kao nar

II. razredom

Danice.

su

krave

ocijenjene su

krave

Šestan Alojza,

Janez

Hober

montafonske

Štanfelj Stjepana, Ivana, Janež

su:

|

Krulić

Apolonija, I. razredom

pasmineocijenjene Rasplodne junice Abela Rede i III. razredom II. razredom Janež »Jelenka« Mare, 6

Milivoja, Janež

Štanfelj Petra, ocijenjena je Antuna. i Vesel Šoštarić Franje Slavka, krava

III. razredom

Mal-

junica Ivke.

Klepac

——

>

———

s

Direktor

———

-——

Stočarskog selekcijskog centra predaje nagradu

-—-

drug

Brlek

junice pasmine, je vlasnik Turk mbr.

Rafael iz Gerova. dom krava II. ocijenjena »Željka« 4, Troha III. razredom krave vlasnik redom krava Janež vlasnika »Vidra«, Ivan, Danice i Naglić Franje.

III. razredom. »Breza« Junica ocijenjena je KlepacIvke, Također

su

bile izložene

krave

i

crno

šare

te

I. razre-

raz-

a

STOČARSKA

IZLOŽBA DARUVAR

izložba Stočarska Daruvaru je održana Virovitica i Grubišno Garešnica, Pakrac, Polje.

13. 9. 1970.

u

za

područje Daruvar,

—

_——-—

_—

—

e.

_

s

2

s

os

>

S. O. Daruvar.

Pokrovitelj Čakanić, je predsjednik Odbor izložbe kao uvodnik nekoliko organizaciju uputio j e katalogu redaka:

izložbe

bio

Zdravko

za

u

i interesa ne »Poljoprivredne posebnog značaja samo stočare već i za i proizvođače mesoprerađivačku mljekarsku industriju.

Izložbe ali dajupregled proizvodnih dostignuća stočarskoj proizvodnji, ujedno i snažan šira redovima stočara. daju podstrek još pregnuća proizvođača stočarske

izložbe

od

su

za

u

za

Danas

u

je proizvodnje proizlaze ali sve i od nauke ljivosti šireg krugaproizvođača,ujedno primjene poljoovih elemenata naučnih rezultata i privredi.

Spoj dvaju dostignuća marljivosti može buduće da dade rezultate. proizvođača jošznačajnije proizvodne Ako društveni budu to da tržištu napori usmjereni povremeni potresi budu ili u stočarstvo kao grana nacionalne umanjeni cijelosti eliminirani, privrede ima uslove da doživi neviđene sve svome razmjere razvoju. stočarima stimulans su Nagradenajboljim proizvođačima značajan njihova veća još proizvodna pregnuća.« evidentno

da

rezultati

u

stočarstvu

od

mar-

u

u

na

na

u

za

Izvod Stočarska

izložba

13. 9. 1970.

iz referata

godine organizaciji Skupštine općine od strane Privredne komore Daruvaru, jeste provođenje mjera poduzetih i veće na skupština općina području Bilogorsko Podravske regije planu kao i učešća individualnih poljoprivredne proizvodnje, afirmacije proizvođača u naročito i veličine stočarske Ova tojproizvodnji, značaja proizvodnje.regija kao intenzivne i kvalitetne stočarske po je tradiciji poznata područje proizvodizložba treba da u tom ova sada nalazimo pa koliko i nje, pogledu pokaže gdje tom pogledu napredovali.

Na izložbi Daruvaru proizvođači učešća uzimaju stočari, koji imaju najstoku Virovitica kvalitetniju područja općina: Daruvar, Garešnica, Pakrac, var

Daru-

u

u

na

a

se

smo

u

u

-

sa

8

a

i Grubišno

Polje. općine (saizvjesnim odstupanjemopćini Virovitica) strukturu domaćinimajupribližno jednaku domaćinstava, gdje poljoprivredna stva čine 500% i osnovni tržni viškovi stočarski Ova preko gdje proizvodi. izložba treba da veći interes naših kvalitetpobudi još proizvođača stočara sastav fonda. niji stočnog Daruvar skladu veliku Općina posvojim d aljnjim razvojem, pažnju i svećujeproblemu narou napređenja sveukupne poljoprivredne proizvodnje, čito time i dohotka naših seoskih domaćinstočarske, politici stvaranja većeg što treba da na standarda naših selu. na stava, utječe povećanje životnog žitelja Na Daruvar živi oko 38.000 staonvnika području općine (prema statistici) oko 10.180 od 2.550 domaćinstava samo domaćinstava, čega je nepoljoprivredostala Od no, stanovnika %o poljoprivredna. ukupnogbroja 50,5 ostvaruje iz % stanovništva ima svoje prihode isključivo poljoprivrede, 24,5 dopunske prihode i 25% stanovnika nikakvih svega nema ođ poljoprivrede, prihoda Sama i ova diktira da se tako velikom poljoprivrede. stačinjenica broju n ašeg novništva treba i određena posvećivati pažnja.

Sve

ove

u

su

na

u

sa

a

a

u

a

su

van

a

|

l Po

:

PPordnama 1 tamoni u

Ocjenjivačka

e

a

Nai 1)

u

ini

i

a

vk.čl čka

komisija

komuni Daruvar oko 17% ukupnihpovršina obradivog zemljišta društvenom sektoru.

Ostalo ukupnihpovršina organizirano obrađuje društvenom vlasništvu društvenu ljište projenepogodno organiziranu i i razbacanosti izvodnju, zbogsvoje konfiguracije usitnjenosti parcela.

Stočni naročito stado fond, porasplodno goveda, posljednje vrijeme i to kako tako isto i po dobi starosti. po broju kazuje blagustagnaciju p lotkinja Uzrok tome nestabilnost tržišnim uslovima proprivređivanja stočarskoj su vlasništvu individualnih izvodnji.

Rasplodna grla isključivo proizvođača. međutim remont i fonda No, Daruvar održavanje tograsplodnog općini znatan društvene radne i to utjecaj imaju prvom poljoprivredne organizacije, redu PIK »Ilova« »Zdenka« Veliki Zdenci i Daruvar, Mljekarska industrija Veterinarska stanica Od

na

se

u

u

zem-

za

a

a

su

u

u

u

u

na

na

u

Daruvar.

Daruvar

»Ilova«

PIK

koja

selekcijsku službu

Ovu

stoke.

grlakrupne rasplodnih

i

sufinancira

komada

4.678

kontrolira

službu

ima

industrija Mljekarska

»Zdenka«.

fonda

i

rasplodnog zdravljem svojim kontroli te aktivnošću Ppriprirodnog stručnoj osjemenjivanju, umjetnom 1970.

U fonda. kvalitetnom stočnog sveukupnog poboljšanju doprinosi pusta, 78 % obuhvaćeno plotkinja. osjemenjivanjem godini jeumjetnim >»Ilova« i PIK aktivnost živa vodi U Mljekarskoj vrijeme posljednje time da bi da »Zdenka« goveda rasplodnih broj jedan industriji stvaradi Naročito kvalitetno i stočni fond poboljšao. postojeći osvježio indivirobnih i većih proizvođača tj. mlijeka, proizvođača krupnijih ranju nadzorom

stanica

Veterinarska

nad

na

u

se

se

se

uveze

na

se

a

u

sektoru.

dualnom

»ILOVA«

proizvodnje svinjogojske povećanja unapređenja planu imao »Ilova« PIK 6.

1970.

Sa 30. ulaže kooperaciji napore. je godine značajne komada 4.500 i krmače 363 prasadi. ugovorenu proizvodnju rasplodne PIK

i

Na

u

za

.

sie

romeo

oi

ida

oto io

Pa

ata

o

Sampionka

izložbe

a

o

m

»Jasenka«

krava

Franjo

Havranek

vlasnik

onoma

mm

,

—

Daruvar

Veterinarska učestvuje svinja organiziranjujunadi veliki prodaje tako da koji materijala stanica Daruvar, brojutovljenog i to kod robnih proje iz proizvodnje, organizirane isključivo našegpodručja turnusu teladi i 40 do 10 od svinja tove komada, junadi koji izvođača, komada. i

tova

U

i PIK

»Ilova«

i

se

sa

a

u

od

30

do

220

peradarorganiziranju uspjehe postigla je komada 20.000 32 bilo sa Sa 30. 6. 1970. godine ske ukupno jata je proizvodnje. i koriste koji pilića leženje nesilica koja uglavnom jaja, proizvodnju proizvodnju kao kooperativnu organiziranu stavljaju pilići jednodnevni dalje 1970.

Za 6 širu organidio ide i godine mjeseci prodaju. jedan brojlera, U komada 361.535 vlastitim stanice Veterinarske jaja. je proizvedeno zaciji i komada 242.682 koopepilića jednodnevnih je proizvedeno valjaonicama 86.630 komada brojlera. proizvedeno raciji Veterinarska

naročito

stanica

u

se

za

se

za

u

a

za

u

u

10

_—

=

-—

_

=

---

2

s

>

2

za proovojgodini počelo organiziranom proizvodnjom gusaka i Također mesa. izvodnju guščijih jetaraguščijeg počeli organiziranim

U

i sa

se

su

tovom

sa

kunića.

stoprogramu Cjelokupna organizacija proizvodnom niti iskoristila sve tom čarskoj proizvodnji, nije približno mogućnosti koje Ova izložba treba da više interese i ovih radnih planupostoje. još potencira i individualnih što veću organizacija poljoprivrednih proizvođača suradnju "i znatno u povećanje korištenja proizvodnih potencijala, koji tu postoje interesu obajupartnera.« krava Šampionkomizložbe proglašena »Jasenka« mbr. jerasplodna 1276, 1964.

III. 5576 %/e oteljena godine, kojaje laktaciji postigla kg mlijeka 3,8 masti.

Vlasnik Havranek iz Daruvara.

Franjo Poznati spoveć i izložio stočar, kojije bezbroj puta nagrađivan, je izložbi krave »Beba« i »Krasna«. menutoj jošdvije svoje

aktivnost

ovih

na

u

na

na

na

|

u

uz

na

La

razredom

»Biserka« kategoriji rasplodnih junica p roglašena pb. je vlasnik Mato iz 30.

2807, Rijetković Kajgana Na izložbi I. razredom spomenutoj ocijenjeno je rasplodnih kategoriji krava simentalske 14 II. razredom 18 III. razredom pasmine krava, krava, 23 krave. u

u

a

:

a

simentalske U kategoriji rasplodnih junica bikova bilo 11. rasplodnih je

»RADIO

pasmine

INDUSTRIJA ZAGREB«

izloženo

je

bilo 30

grla.

NAGRAĐUJE

televizore veseljem javljamo je poklonio najboljim stočarima izložbama kao i izložbama Gerovu, B uzetu, Daruvaru, koje će održati Đurđevcu i Gradiški.

Novoj S

da

na

se

u

kolektiv

RIZ-a

na

u

11

+

>

—

--—

--

>

>

e

o

>

_

>

—--—

—-

--—-

—-

--

-——

—

——

>

__—_——__

jerpotiče zaslužuje priznanje, pažnja divnu rad za naredno razdoblje, opetnagrađenima kvalitetniji priznanje. svako

Ovakva

same

natpisi UVočljivi i bez bez jamaca kredit, uobičajenih

i na

RIZ-a

bili izložbeni

je

i

12

uspomenu

i

se

—

kupiti

GEROVO

čisto.

mnogo Šoštarić Marija iz Gerova. i od proizvođača

Sabiračica miona

uzorno

što

mogu proizvodi njihovi učešća. novčanog da

SABIRAČICA ŠOŠTARIĆ MARIJA

uređeno

na

stočare

a

su

proi

==

s

i truda

ljubavi

ka-

mlijeko preuzima s

none

PRIMJEDBE NA SREDNJEROČNI PLAN RAZVOJA STOČARSTVA ZA SRH.u Uvod SRH od 1970. do 1975. razrađen Srednjeročni planrazvoja je i i bez po grupacijama kategorijama nepotpuno potrebnih pokazatelja.

Naime, svaka radna i organizacija, pogotovo prerađivačka klaonička, planirali odnosno vlastitim p rema svojuproizvodnju, preradu postojećim kapacitetima, do pa i prema će svakako doći toku narednih povećanim kapacitetimakojih načina članica došlo petgodina.

Zbog takvog planiranja »Centrostočara«, je do i očitih da će tako se materijaluizvjesnih nelogičnosti sumnji postavljen moći i niti jedansrednjeročni plan realizirati, jer jedna organizacija privredna ulazeći takav stadu naše osnovnom plan, nije r azmišljala bazi, Republike, niti ostalim istim ili već rukovodila privrednim organizacijama, srodnim, i svaka kao i onda servirala »Centrostočaru« ponašala jedinka svoje p odatke da koordinira kod svih sumirao izradi sredkojijeumjesto članica, podatke naše iskazano to ovako: njeročnog plana Republike.

Figurativno izgleda Pet đaka iz školu i svako od novim jedneporodice polazi njih planira ali nabaviti sve mogu knjigama, roditelji upozofinancijski knjige, to dobra i slažu da će tokom neke ravaju djecu,djeca poslušna godine koristiti Tako i i knjige zajednički. privredne druge organizacije planirale i da tome nisu Baš grla svoje kapacitete, zajednički dogovarale. jetu da članice kako bi ulogaUdruženja svoje upozori nelogičnosti, plan ostvariti. Prema gao 1975. treba srednjeročnom planu kooperaciji proizvesti 203 800 teladi težini do 200 51 000 težine 320 do 350 139 450 kg, goveda kg, težini 400 ili 494 250 Na društvenom goveda kg ukupno kooperaciji grla. sektoru iznosi 98 350 ili 592 600 Ako u istoj godini tajplan grla, zajedno grla. tome i izvoz žive stoke 48050 to iznosi onda jošpribrojimoplanirani grla, 640 650 što neće biti realizirati iz što fond osnovnog grla, moguće razloga je stada 610 000 krava i osnovnog svih i Hrvatskoj junica pasmina njihovih križanaca vrlo starosnom i struktunepovoljnom pasminskomproizvodnom <Tom. stočarstva

u

a

su

u

u

u

o

o

o

se

u

u

s

ne

na

za

sve

a

se

su

a

se

o

na

se

u

mo-

se

u

u

u

a

u

cca

s

Pasminska

struktura

faktora igra ulogu jedanje glavnih realizaciju iz što srednjeročnog plana razloga tovljačke organizacije pretežno svoje k apacitete tova teladi i Prema papopunjavaju junadi domaćegšarenog goveda. strukturi domaći simentalac i sminskoj je najzastupljeniji našoj Republici kreće iznad 50% od fonda krava i Ostali ukupnog junica. postotak je takva stupljen pasminama kojenemaju svojstvatov i meso, da bi se njima rentabilno strano tržište.

Već moglo poproizvoditi, pogotovo taj prvi datak da trebamo i upozoravati korigirati svojim ž eljama plan svesti realne okvire.

Ona

vrlo

važnu

i

od

za

s

u

se

za-

za

s

za

nas

mora

se

sam

u

u

struktura Starosna O se i diskutiralo višim m nogo forunjoj zadnje vrijeme govorilo vrlo izvorima prema mima,jerje nepovoljnacjelini, postojećim podataka starost naših takva da da to velikom prosječna plotkinja je govori grla već i da se što mora vrlo postotku iskorištena, prije i prići jednom generalnom kako bi remont što obavio i što ozbiljnom zahvatu, njihov bezbolnije je kraćem U svakom vremenu. starosna struktura također moguće slučaju u

na

u

a

su

se

u

u

za-

!

Sd

13

KE

<

_——

—_

—

>>

—

——-—

ZEKE

--—----——-

3

(

:

iz dana

krave

jer brinjava, i kontrolnih matičnih grla podmladak tov odlazi većini već slučajeva stare

na

na

u

u

i iz

na

ne

se

sve

dok

klanje proizvodnje, plusvarijantiusmjerava uzgoj, i klanje.

odlaze

dan

u

struktura

Proizvodna

dao

Hrvatske

»Centrostočaru«

selekcijski je kao i i ćemo mi i izlaganju prethodnom ovdje, podatke, materijale naših strukturu i osvrnuti vrlo kratko Nepovoljna plotkinja. proizvodnu i očito struktura i starosna govore proizvodnoj nepovoljnoj prilog pasminska stonaša da Budući i i strukturi je mlijeka. plodnostiproizvodnje pogledu onda normalno i vrlo čarska je e kstenzivna, krajnje usitnjena proizvodnja induni može takva da kao mljekarsku moderniju zadovoljiti zaključiti kvantitativno i kvalitativno i klaoničku ni kao prerađivačku, jerje striju, tržište. i sirovinu da nivou tehnologija današnja kojuzahtijeva pruža i remontu Nešto reprodukciji dostavio centar Stočarski da selekcijski Ovdjeopetnaglašavamo je SRH i remont i »Centrostočaru«, reprodukciju podatke mogućematerijale i zbibitne ukazalo odmah a kretanja činjenice nije materijalom kojim Kako stočarstvu. našem raspolaganju, materijal taj je sveukupnom vanja i stavove. neke samo mi ćemo činjenice ovdjeiznijeti 610 000 SRH iznosi oko svih i krava pasmina junica Sveukupanbroj Od sektorom. društvenim mljekare Zagrebačke djelovanja toga području to. starosna Da bi 000 se 65 ima a struktura, popravila grla. kooperaciji do dob 7 dođe gostarosti da znači optimalnu (6 proizvodnih grla prosjek remontom svake narednih bi kroz trebalo obuhvatiti godine petgodina dina), od 65 000 bi se da To krava. znamo 10 000 odnosno cca jer jeneizvedivo, 20%, ostaviti moralo svake 52000 odnosno krava godine teladi, 80% plodnosti, karika teladi. Misleći 5200 srednjeglavna koji je remont, priplod bi što stočarstva ročnom industrija vidjeti SRH, razvoja planu 48 000 To telad odnosno rala ostaviti priplod. je Republkiu miru, i tov6000.

Za 5 ženske industriju mljekaru odnosno, Zagrebačku teladi, svih 000 440 teladi od u ovom pasmina, broja ukupnog ostaje slučaju ljače većina telad 190 od simentalca odnosno organizacija sigurno koju 000, računa. sutra kako se i faktore razmotriti nužno momente, Svakakoje da to nego. već bi našli tamo planira pamet, odavno, je gdje vidu tome i realnih osnovu na imajući pri mogućnosti, pokazatelja elemente. naprijed spomenute da i Prema smatraju selekcijskog centra, Stočarskog podacima tvrdnji treba od i kvalitetnih 000 50 oko trenutno sada remont plotkinja njih postoji sastava. i kao remont To. pasminskog poboljšanje stada, poći cjelokupni odnosno.

20 000 ženske ostaviti treba znači da se svake teladi, priplodu godine što oko 4000 ostalo bi stručnim do bređosti prema proračunima uzgoj i vrlo tom simentalca remont bi vrlo mali dugo trajao slučaju j er broj, je ali izvršiti bi mogao gledajući ukupanbrojsimentalca,gledajući bi to bilotada obuhvaćeno odnosno radom, selekcijskim broj kooperaciji, bi remont I 100 000 radi oko se dugo plotkinja.ovojsituaciji povoljnije, jer i razmisliti slobodno može uvoza, i kako. pa mogućnosti zbogtoga trajao, i to može ukoliko naravno bi se rijepovoljnofinancijski pospješio remont, našem sto-lakše i brže daleko svi zahvati da bi šiti. Smatramo rješavali obzirom

S

centar

Stočarski

da

u

se

sve

na

u

u

sve

ne

na

ne

o

sve

za

za

na

se

na

u

osnovne

u

na

sa

cca

u

u

sa

za

u

a

na

mo-

moramo

u

cca

za

za

na

za

—

na

a

cca

|

sve

se

a

smo

ne

ove

na

ne

sve

u

ove:

za.

u

u

u

samo

za

u

se

ne

na

na

u

u

o

o

se

se

u

se

st

14

2knu

s oo

ko

bos

VA

a

EH

ad

s

oo

—-_

>

3

R_L

a

_

_- 3

>

+

=

-

2

-

o

—

osnovni ekonomski zakon i čarstvu, izražaja potražnje, ponude bi tada veću jer otkupnecijene stimulativnije mogle djelovati proizvodnju i brži remont stada domaćinstvima ekonomskim mlijeka, potaknut nametnut od bilo domainteresom, koga, povećanje broja plotkinja ćinstvu to ima kao i mlađe radne koje preduvjete, zadržavanje snage selu. Samim tim bi i kao selekciji dugogodišnjoj disciplini stočarstvu, tada bilo lakše rezultate i i postizavati vidnije poljuizmjenepoboljšavanja strukture kod nas. pasminske

kada

bi došao

do

na

mesa

na

a

u

ne

na

za

u

na

na

u

na

i remont financijskih reprodukciju Od 1965. se godine počela premirati kooperativna proizvodnja mlijeka 10 para Ta savezne sredstva i danas premije. bila, namijenjena rad i tržište. kao uzgojnoselekcijski stimulaciju proizvodnje Selekcija stručna i već možda krivo dugotrajna disciplina govedarstvu je početku i tako da uložena velika društvena sredstva postavljena organizirana, nije dala adekvatne rezultate.

To vidi po se najbolje prigojnim knjigama, gdje vidi da teladi otišao tov i i od onog pa jenajveći postotak klanje, malog čistokrvnih krava.

Pozitivno što to došlo do nekih broja je bitnijih podataka sada možemo krenuti odnosno plotkinjama kojima sigurnije remont, čiju žensku telad bi trebalo od Kako ta se trošila i troši spasiti klanja. premija veliki asistenata i te vrlo broj drugihstručnjaka, ogromno administriranje, malo se čemu bila selekciji pošlonaprijed, je naglašavamo, opet krivnja već od i početka postavljanja organizacije provođenja mjera selekciji.

Zato sada zalažemo se i da se izborimo sistem će prepredlažemo koji mirati svaku litru i to 20 Da dio tih sredstava para. otkupljenu mlijeka, kanalizira stručno zahvata kod svih kvalistrogo provođenje selekcijskih tetnih terenu i mesa, grla djelovanja kooperativne proizvodnje mlijeka ženske teladi Dio tih sredstava trebao bi ići strogomselekcijom priplod. i kreditiranje, avansiranje proizvođača rasplodnog materijala.

Predlažemo da izborimo i sistem dopunski premiranje ukupnog fonda matičnih krava i bilo po ili po litri njihovog podmlatka, grlu godišnje, i teleta tih tim što bi ta sredstva služila proizvedenog mlijeka grla, isključivo matičnih krava do bređosti.

Naša uzgojrasplodnog podmlatka Republika starih dinara dok na savezne ostvaruje godišnje 3,5milijarde premije, područjudjelovanja Zagrebačke mljekare otpada jednamilijarda.

Udvostručenjem savezne došlo bi do od bi i sadašnje premije dvije milijarde, kojih jedna išla na troškove osnovne radova oko dok bi ne rađ dalje grla, prešlo matičnim kravama kontrolnih dok bi se i dijelom (plus varijante), druga morala iskoristiti milijarda avansiranje uzgoja r asplodne teladi, smotre, izložbe i test i Smatramo da bi ta sredaukcije, progeni drugo. ispravnim kao i sredstva litre i po trebala izstva, mesa, izdvojena prometu mlijeka kg Fond i mesa dvojitiposeban unapređenje proizvodnje mlijekaobaveznim bi bilo da finanuzgojemrasplodnog pomogne materijala.

Ispravno selekciji odnosno mesna, oni tu takocijski po kg prerađivačka industrija jer prometa, đer nalaze i interes.

Za bi morajuvidjeti svoj dugoročni mjere zajednički morali što izboriti i bez baze prije Federaciji Republici, jer materijalne nema i ekonomskih nema planiranjakretanja naprijed, jer -postimulatora kretača bi naše stočarstvo i i koji povukli naprijed cjelini; kooperaciji, društvenom to bi društvo moralo i instrumensektoru, željeti omogućiti tima. inž.

Tomšić Dipl. Stjepan

Izvori

sredstava

za

sa

su

a

-

su

za

za

u

u

uz

se

u

za

se

o

s

u

na

na

u

a

nove

u

za

sa

se

na

na

sa

za

na

se

za

za

s

za

cca

se

sve

samo

se

na

s

za

za

se

u

za

s

ove

se

u

u

a

u

na

ovo

15

— > — P — A a

Žena

i dom POBRINITE SE, DA VAM RUBLJE BUDE BIJELO PRANJA! NAKON I MEKANO deterdžen-

rublja prije je da to rublju dovoljno ipak nije njima, pridržavajući uputa tima, duže čak i i upotrebe. poslije izgled prvobitni trajnost osigura navika Korisno jepridržavati kako i zato i dan ga svaki upravo se gdje pere svejedno nije Rublje nećete ovako ako Na međuvremenu. držimo rubljem postupate primjer, pogriješiti: sanduk stavite i iz ručnike nego ovlažene prije kupatilakuhinje čak iz dva korisno Ovo dobro razloga:rublju rublje, posušite. je prljavo miris niti neće malo i mrljeplijesni osjetiti poslije dužegstajanja pojaviti ustajalosti; ako međutim domaćice peru mnoge stignete jednomsedmično, rublje i malo iz sanduka da ga malo nađite vremena barem onda provjeprotresete sanduk. stavite ga ponovno pa trite, ili sanduku već Kad praktičnije uvijek košari, rublje riječ je kroz da i treba da već prohermetički nisu njih rupičaste zatvorene, koje vrlo čak i svih vrsta ima ih Danas pa tiče zrak. lijepih koje radinosti, kućnoj ukras. kao ili sobi mogu izgledati kuhinji jednomuglu misliti Na valja Ali tkanine da Danas popustipranju. ipak, događa boja rijetko da dva bar uvjeritetrajnost odvojeno, putaoprati rublje bojivalja možete tada slobodno Ukoliko zajedno prati redu, i postojanost je boja. odnosi naročito Ovo i šareno rublje. posteljno rublje. bijelo »suviše dok i Isto apretije rublje kojeje vrijedi bijelo pravilo mlaki ostalim takvo ako rano« rubljem rublje potopi (uštirkano).

Naime, i radi zadržava štirka tvornička tkanju toga neujednačeno deterdžent, uviradi žućkaste valja platno sigurnosti, mrlje.

Zato, pojavljuju kasnije također sati nekoliko vodu i hladnu proprati poslije potopiti jeknajprije štirka da vodi, potpunoispere.frotir hladnoj da ako želite i Obazrivost ručnika, pranja jepotrebnaprilikom takvih ručnika i novi. premekani ostane svega, valja pranju Prije dugo frotirske onda teško mnogo ispiru.

Inače, deterdženta, jer tjerivati stvari mnogo mekoće) (radi održavanja pahuljicama prati sapunskim jebolje nešto, I bez cijeđenja. krajujoš prilikom gnječeći, gruboguvijanja čvrst i frotir: ga glačati previše glačalom, jerpostaje zagrijanim valja mekoću. gubisvoju lakše

danas

Mada

nego

se

sve

na

se

čistoću

održavati

ikada

se

ne

s

u

za

u

—

se

na

|

ne

—

u

one

su

za

o

su

u

u

u

sve

novo

u

se

u

se

u

sve

u

na

se

novo

za

u

s

se

se

u

se

novo

u

u

se

vam

ne

u

sve

se

s

u

na

samo

ne

za

PPP

PPP

PPPPPPPBPPPP

PPP

Uređuje: Glavni

i odgovorni

Vlasnik

i izdavač: Ilica

16: Y

urednik:

Udruženje 31/III, telefon

PPP PPP PPP UREDNIČKI

PPP

PPP PPP PPPPPPPPPPPPPPPPPPP

ODBOR

Hoholač, tehnički urednik: Vera uredništvo: i SRH. Zagreb, radnika Uprava mljekarskih Tisak: »Vjesnik«, Zagreb. Štamparija 440-476.

dipl. inž. Dinko

Kaštelan,